UVOD 3 - Biograd na Moru...ARHITEKTONSKI ATELIER DESETd.o.o. za arhitekturu i urbanizam Zagreb 4 I Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Prostor

plan br. 0607 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA DIO SJEVERNO OD JADRANSKE CESTE (KOSA-ISTOK, KOSA-ZAPAD)

A R H I T E K T O N S K I A T E L I E R D E S E T d . o . o . z a a r h i t e k t u r u i u r b a n i z a m Zagreb 1

SADRŽAJ

UVOD 3

I OBRAZLOŽENJE 4

1. POLAZIŠTA 4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja 4

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 5 1.1.1.1. Područje obuhvata plana 5 1.1.1.2. Stanovništvo 5 1.1.1.3. Reljef i tlo 5 1.1.1.4. Klima 5

1.1.2. Prostorno razvojne značajke 6 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 13

1.1.3.1. Prometni sustav 13 1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža 13 1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav 13 1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda 14 1.1.3.5. Energetski sustav 14

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti14 1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja 15

1.1.5.1. Planovi državne i regionalne razine 15 1.1.5.2. Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru 15

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 16

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 18 2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 18

2.1.1. Demografski razvoj 18 2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture 18 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 19

2.1.3.1. Sustav prometa 19 2.1.3.2. Komunalna infrastruktura 19

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 20 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 20

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 20 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 21

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 22 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 22 3.2. Osnovna namjena prostora 23 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 25 3.4. Prometna i ulična mreža 27

3.4.1. Cestovna mreža 27 3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža 28

3.5.1. Telekomunikacije i poštansko uslužna mreža 28 3.5.2. Energetski sustav 29

3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreža 29 3.5.2.2. Elektroenergetska mreža 30

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 33 3.5.3.1. Vodoopskrbna mreža 33 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 34

3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom 36



3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 37 3.6.1. Uvjeti i način gradnje 37 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina 38

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 38 3.7.1. Zaštita tla 39 3.7.2. Zaštita voda 39 3.7.3. Zaštita zraka 39 3.7.4. Zaštita od buke 40 3.7.5. Mjere posebne zaštite 40

GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 2000 2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA –

PROMETNA MREŽA 1 : 2000

2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROENERGETSKA MREŽA

1 : 2000

2.3 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

1 : 2000

2.4 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLINOVODNA MREŽA

1 : 2000

2.5 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – VODOVODNA MREŽA

1 : 2000

2.6 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA

1 : 2000

2.7 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽA ODVODNJE OBORINSKIH VODA

1 : 2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1 : 2000 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE – OBLICI KORIŠTENJA PROSTORA 1 : 2000 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE – TIPOLOGIJE GRADNJE 1 : 2000



UVOD Obaveza izrade i obuhvat Urbanističkog plana uređenja dio sjeverno od Jadranske ceste (Kosa-istok, Kosa-zapad) utvrđeni su Prostornim planom uređenja Grada Biograda na Moru (Službeni glasnik Grada Biograda na Moru 9/2005). Izrada Urbanističkog plana uređenja temelji se na sljedećim zakonima i podzakonskim aktima: • Zakon o prostornom uređenju NN 30/1994, 68/1998, 61/2000 i 32/2002 • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju NN 68/1998,

61/2000 i 32/2002 • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/2001, • Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova NN 106/1998, 39/2004 i 45/2004

• Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova NN 101/1998

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03 i 157/03 • Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora NN 128/04 • Dokument prostornog uređenja više razine – Prostorni plan uređenja Grada

Biograda n/M (u daljnjem tekstu PPUG)

te ostalim važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima Urbanističkim planom uređenja predmetnog područja u skladu s odrednicama PPUG-a i Zakona o prostornom uređenju te njegovim izmjenama i dopunama, kao i pripadajućim podzakonskim aktima, odredit će se sljedeće: • detaljna namjena i osnovni uvjeti korištenja površina, • režimi uređivanja prostora, • način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, • uvjeti za gradnju, • smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora, • drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Za potrebe izrade UPU dio sjeverno od Jadranske ceste (Kosa-istok, Kosa-zapad), u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju i člankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova, prikupljeni su potrebni podaci od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. U analitičkom dijelu plana obradit će se karakteristike prostora obuhvaćenog Planom te odrediti modeli i procedure budućeg uređivanja ovog prostora. Pri tome će se nastojati uskladiti razvojne potrebe Grada Biograda sa potrebom zaštite prostora unutar ovoga dijela grada.



I Obrazloženje 1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja

Prostor obuhvaćen ovim planom nalazi se u južnom dijelu Grada Biograda na Moru uz dvije najznačajnije gradske prometnice – Jadransku magistralu (državna cesta D-8) i Zagrebačku ulicu, odnosno državnu cestu D-503. Predmetno područje odvojeno je od užeg središta Biograda trasom Jadranske magistrale. Okomito na Jadransku magistralu položena je trasa Zagrebačke ulice, kojom je područje u obuhvatu plana podijeljeno na dvije prostorne cjeline: Kosa-Istok i Kosa-Zapad. Prometna veza između ova dva dijela ostvarena je na spoju Vukovarske i Osječke ulice sa Zagrebačkom ulicom. Područje u obuhvatu plana Prostornim planom Grada Biograda n/M definirano je kao mješovita zona pretežito stambene namjene. Zapadni dio područja Kose-Zapad pripada zaštićenom obalnom području (ZOP), odnosno pojasu kopna u širini od 1000 m od obalne crte.

položaj Kose-Zapad i Kose-Istok u odnosu na središte Biograda i državne ceste D-8 i D-503



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Područje obuhvata plana

Područje obuhvaćeno Urbanističkim planom uređenja dio sjeverno od Jadranske ceste (Kosa-istok, Kosa-zapad) zauzima površinu od 100,01 ha, što iznosi 2,70% ukupne površine Grada Biograda n/M. Granica obuhvata plana definirana je Prostornim planom uređenja Grada Biograda n/M. Ovim planom obuhvaćen je dio građevinskog područja naselja sjeverno od Jadranske ceste. Unutar predmetnog područja nalaze se izgrađeni dijelovi naselja te neizgrađene površine koje su PPUG-om predviđene kao površine za širenje naselja.

granica obuhvata plana

1.1.1.2. Stanovništvo

Na području naselja Biograd, prema popisu stanovništva 2001. godine živi 5.259 stanovnika koji čine 1.661 kućanstvo. Budući da se rezultati popisa iskazuju po naseljima, a predmetno područje predstavlja samo mali dio naselja Biograd, preciznih podataka o broju stanovnika unutar obuhvata ovog plana nema. Međutim, obilaskom terena i pregledom zračnih snimaka, na području obuhvata plana je utvrđen broj od oko 400 izgrađenih obiteljskih kuća. Budući da prosječan broj osoba po kućanstavu na području Grada Biograda iznosi 3,16, može se procijeniti da unutar obuhvata ovog plana živi cca 1250 stanovnika. Planirani broj stanovnika na ovom području bitan je za određivanje gustoće stanovanja.

1.1.1.3. Reljef i tlo

Geološki sastav i reljef ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja predmetnog područja. Na području obuhvata plana prevladavaju ravni tereni i tereni umjerenog nagiba, što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture.

1.1.1.4. Klima

Smještaj u južnom dijelu Europe, daje osnovna obilježja tipu klime u umjerenim geografskim širinama kojem, pripada područje Biograda. Prema W. Köppenu to je tip klime Csa što znači da pripada sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima (tzv. klima masline). Osnovno obilježje ovoj klimi daje veliko slovo C koje je obilježava



kao umjereno toplu kišnu klimu gdje srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10°C. Sljedeće malo slovo s je svrstava u određeni razred prema količini i rasporedu padalina u toku godine: suho razdoblje je ljeto, tzv. mediteranski pluvijalni režim, najsuši mjesec ima prosječno ≤ 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca (ili obratno: najkišovitiji mjesec zimi ima barem tri puta više kiše od najsušeg ljetnog mjeseca). I konačno malo slovo a označava raspored i vrijednosti temperature zraka: vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ≥ 22°C. Bitno obilježje klime C je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba po čemu se razlikuje od većine ostalih klima. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. Klimatske karakteristike promatranog prostora definirane su mediteranskom klimom jadranskog tipa (koordinate grada Biograda su: 43° 56'N i 15° 27'E) s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Bitno je istaknuti more kao značajan klimatski modifikator. Relativna vlaga u zraku rezultat je odnosa vodenih i kopnenih površina. Velike vodene površine jezera Vrane i mora rezultirale su većim postotkom vlage u zraku u odnosu na susjedna područja. Prevladavajući vjetrovi na ovom prostoru su: zimi bura i jugo, a ljeti maestral. Relativno mali broj oblačnih dana u toku godine posljedica je zračnih strujanja uslijed niskog i uravnjenog reljefa. U lokalnim okvirima značajnu ulogu igra široko ravničarsko zaleđe koje ublažava utjecaje nedalekog Velebita. Klimu obilježavaju tri tipa: • stabilno i lijepo vrijeme - ljeto i rana jesen • burno, suho i hladno vrijeme - hladnija polovica godine • jugo (ciklonalno i anticiklonalno) – hladnija polovica godine

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Prostor obuhvaćen ovim planom odvojen je od središta Biograda trasom Jadranske ceste. Unatoč relativnoj fizičkoj odvojenosti, funkcionalna povezanost zone obuhvaćene planom sa ostalim gradskim dijelovima je na visokoj razini. Zbog toga su za budući razvoj ovog dijela Biograda od izuzetne važnosti značajke šireg prostora. Jedan od razloga je i taj što će dinamika provođenja predmetnog plana, odnosno uređenja prostora koji je njime obuhvaćen izravno ovisiti o općim društvenim i gospodarskim prilikama šireg područja, odnosno Grada Biograda. Budući razvoj na području Zadarske županije bit će prvenstveno usmjeren na razvojno i demografski najatraktivnija područja, prije svega na gradove. Pri tome se od Biograda očekuje da preuzme značajne razvojne funkcije u ovom prostoru, odnosno da se razvija kao područje intenzivnog gospodarenja i stanovanja, te se u skladu s time na području Grada Biograda očekuje znatan priliv stanovništva iz manje atraktivnih dijelova županije, ali i drugih dijelova Hrvatske. Zahtjeve novog stanovništva za stambenim prostorom neće biti moguće u potpunosti riješiti u užem gradskom središtu, budući da je ovaj prostor ograničenog kapaciteta te je već dobrim dijelom popunjen. Time na značaju dobiva područje u obuhvatu ovoga plana unutar kojeg se nalaze veće neizgrađene površine predviđene za stambenu izgradnju.



Predmetno područje sastoji se od dvije prostorne cjeline (Kosa-Zapad i Kosa-Istok) koje su odvojene državnom cestom D-503, odnosno Zagrebačkom ulicom. Područje Kose-Zapad je pretežno izgrađen prostor, na kojem dominira individualna stambena izgradnja, odnosno obiteljske kuće na vlastitim parcelama. Organizacija prostora određena je mrežom postojećih gradskih ulica. Ulična mreža je u većoj mjeri definirana i nije je moguće znatno mijenjati s obzirom na izgrađenost prostora u ovom dijelu grada. Javlja se međutim potreba za nadopunom ulične mreže u dijelovima naselja sa kućama koje imaju otežan pristup na javnu prometnu površinu. Određeni problem predstavlja i substandarni profil pojedinih ulica, koji onemogućuje kvalitetno odvijanje prometa. Pretežno neizgrađeni dijelovi naselja nalaze se na sjeveru uz Dravsku ulicu te južno od uglavnom izgrađene poslovne zone. Obiteljske kuće zapadno od Zagrebačke ulice uglavnom su novije i relativno dobro održavane te se općenito može reći da je standard stanovanja u ovom dijelu znatno viši nego unutar zone Kosa-Istok. Kosa-Istok je djelomično izgrađeno područje, koje karakterizira stihijska izgradnja. Djelomično izgrađeni prostori formirani su uz postojeće ulice, a veća gustoća izgradnje prisutna je jedino u početku Osječke ulice. Unutar Kose-Istok, za razliku od Kose-Zapad, postoje veće neizgrađene površine koje su Prostornim planom Grada Biograda predviđene za širenje naselja. Izgradnju na području Kose-Istok čine obiteljske kuće na vlastitim parcelama, a krajem 80-ih godina prošlog stoljeća izgrađena je i crkva Sv. Ivana, kojoj međutim nedostaje odgovarajuće uređeni okolni prostor. Unutar Kose-Istok nalazi se veći broj starih i dotrajalih kuća, a na pojedinim parcelama kuće su vrlo zapuštene, pa čak i u ruševnom stanju. Pojedina domaćinstva bave se poljoprivredom i stočarstvom, a glavni nedostatak prostora je prometna infrastruktura u kojoj prevladavaju ulice substandardnih profila i neuređeni poljski putevi. Unutar obuhvata plana, osim crkve Sv. Ivana, trgovine i jednog ugostiteljskog objekta nema nikakvih sadržaja društvene infrastrukture. Zaključno se može konstatirati da je izgrađenost i iskorištenost prostora unutar obuhvata UPU još uvijek je relativno niska te ostavlja mogućnost gradnje većeg broja novih stambenih objekata. Privođenjem planiranoj namjeni površine unutar obuhvata plana uredit će se kao komunalno i infrastrukturno opremljen prostor pogodan za stanovanje i obavljanje različitih poslovnih i društvenih aktivnosti te na taj način znatno pridonijeti unapređenju uređenja šireg područja Biograda i ukupnoj kvaliteti života u njemu.



Bračka ulica - dio naselja sa nešto višim urbanim standardom

Pašmanska ulica - jedna od brojnih ulica substandardnog profila



Vukovarska ulica

lokacija mogućeg parka u Vukovarskoj ulici



pogled na Kosu-Istok preko Zagrebačke ulice

ostaci tradicijske arhitekture na području Kose-Istok (Osječka ulica)



poljoprivredno gospodarstvo uz sjevernu granicu obuhvata plana (Kosa-Istok)

brojni poljski putevi jedno su od obilježja područja Kose-Istok



crkva Sv. Ivana

krajnji istočni dio obuhvata plana (Pakračka ulica) s pogledom na Vransko jezero



1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Područje u obuhvatu plana dio je grada koji zaostaje u razvoju mreža komunalne infrastrukture, a posebno u razvoju cjelokupne prometne infrastrukture. Predmetno područje za sada je zadovoljavajuće pokriveno jedino telekomunikacijskom mrežom, a od ostale infrastrukture djelomično je izvedena elektroenergetska i vodovodna mreža. Obzirom na očekivanu dinamiku razvoja u planiranom razdoblju predviđaju se veće investicije u izgradnju komunalne infrastrukture kako na području cijelog Biograda tako i na području predmetnog plana. Stoga se u većem dijelu obuhvata planira izvedba novih instalacija, prilagođenih planiranoj prometnoj mreži i parcelaciji, te planiranom povećanju urbanog standarda.

1.1.3.1. Prometni sustav

Prema rangu, najznačajnija prometnica unutar obuhvata plana je Zagrebačka ulica, odnosno državna cesta D-503, kojom je ostvarena veza Grada Biograda sa autocestom Zagreb – Split. Međutim, prostornu strukturu u obuhvatu plana u većoj mjeri određuju Vukovarska i Osječka ulica koje su rangirane kao lokalne ceste. Općenito se može reći da prometna mreža u obuhvatu plana nije na zadovoljavajućoj razini, budući da prevladavaju ulice substandardnih profila i neuređeni poljski putevi. Postojeće stanje ne omogućuje kvalitetno i sigurno odvijanje prometa te predstavlja značajan ograničavajući faktor za budući razvoj ovog dijela grada.

1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža

Područje obuhvata plana pokriveno je mjesnom telefonskom mrežom. Mreža je izvedena kombinirano, podzemno do kabelskih izvoda i zatim zračno do individualnih objekata. Buduću mrežu telekomunikacija za područje obuhvata plana potrebno je izvoditi podzemno sa DTK kanalizacijom te do svakog objekta povući PEHD cijev promjera 50 mm, koja treba završiti na fasadi objekta. Program razvoja telekomunikacijske mreže temeljit će se na unapređivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Kod izvođenja novih, rekonstrukciji ili zamjeni postojećih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, naročito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim.

1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrba područja Grada Biograda na Moru vrši se preko vodoopskrbnog sustava «Grupni vodovod Biograd na Moru» koji koristi vode s lokalnih izvorišta, uglavnom «Biba» i «Kakma», te sa zahvata na rijekama: Krka i Zrmanja. Postojeća vodovodna mreža grada je u lošem stanju, izgrađena od raznih vrsta materijala i neadekvatno dimenzionirana. Zbog dotrajalosti mreže javljaju se znatni gubici vode.



1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Grad Biograd n/M nema izgrađen cjelovit kanalizacijski sustav sa pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Postojećim sustavom odvodnje pokriveni su dijelovi gradskog središta, dok prigradska područja nemaju izgrađen javni kanalizacijski sustav. Stoga postojeća kanalizacijska mreža uglavnom ne zadovoljava u ekološkom i sanitarno-tehničkom pogledu. Na području obuhvata ovog plana najveći dio stambenih objekata pitanje sakupljanja i dispozicije svojih otpadnih voda rješava preko vlastitih septičkih jama. Kako su ove septičke jame uglavnom izgrađene s vodopropusnim dnom, otpadne se tvari direktno procjeđuju u podzemlje, te se ovakvo stanje ne može smatrati prihvatljivim.

1.1.3.5. Energetski sustav

Područje Grada Biograda n/M pokriva Distribucijsko područje “Elektra” Zadar. Gradsko područje napaja se iz pojne trafostanice TS 110/10(20) kV “Biograd” koja je smještena stotinjak metara sjeverno od obuhvata plana. Spomenuta trafostanica 10 kV dalekovodima distribuira električnu energiju do 10/0.4 kV trafostanica na gradskom području, odakle je razvedena niskonaponska mreža do krajnjih korisnika. Može se reći da je opskrba električnom energijom izgrađenih dijelova u obuhvatu UPU-a na zadovoljavajućij razini.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Područje Grada Biograda n/M pretrpjelo je znatne promjene izgradnjom gospodarskih i turističkih kapaciteta, infrastrukture i naselja, te napuštanjem poljoprivrednih djelatnosti (a većim dijelom te su se promjene negativno odrazile na očuvanje biološke raznolikosti i pejzažnih vrijednosti). U obuhvatu plana je drvored čempresa koji predstavlja jedan od značajnih hortikulturnih spomenika jadranske obale. Duljina drvoreda iznosi oko 2 km, a proteže se duž prometnice od Biograda do Opatijskih torova. Drvored je sađen prilikom izgradnje ceste Biograd – Vrana nakon isušenja Vranskog blata, tako da je današnja starost čempresa oko 130 godina. Čempresi u drvoredu pripadaju osnovnom tipu Cupressus sempervirens L. sa njegova dva varijeteta Cupressus sempervirens var. pyramidalis i Cupressus sempervirens var. horizontalis. Spomenuti drvored čempresa jedan je od rijetkih drvoreda uz Magistralu koji je spaja sa mjestom u blizini. Osim toga isti je neobično zanimljiv hortikulturni objekt s obzirom na starost stabala kao i na interesantne habituse pojedinih primjeraka, sa veoma gustom krošnjom, te je kao takav registriran kao spomenik parkovne arhitekture (R 151). Na području obuhvata plana nalaze se ostaci rimskog akvedukta čija trasa je išla od Vranskog jezera do Zadra. Akvedukt je PPUG-om evidentiran kao arheološki lokalitet. Unutar područja obuhvata plana nema drugih zaštićenih niti evidentiranih kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti koje bi trebalo štititi odredbama ovoga plana.



1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja

Prilikom izrade ovog plana korištene su smjernice i primjenjeni obvezujući planski pokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja područja Grada Biograda n/M te šireg područja Zadarske županije i Republike Hrvatske, a prema hijerarhiji prostorno planskih dokumenata.

1.1.5.1. Planovi državne i regionalne razine

Temeljni dokument prostorno uređivanja na području države je Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Strategija prostornog uređenja odredila je osnovne pravce razvoja cjelokupnog prostora države, te dala smjernice i pokazatelje za izradu prostornih planova županija, koji se posredno preko tih planova ugrađuju u sve planske dokumente užih podučja. Prostorni plan županije je dokument koji se u hijerarhiji prostornih planova nastavlja na Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske, a nakon usvajanja postao je planska osnova za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina na području Zadarske županije i obvezujući dokument s kojim svi planovi nižeg reda na području županije moraju biti usuglašeni. Županijskim planom definirani su brojni kriteriji oblikovanja prostora, a za predmetno područje vrlo je važan kriterij za dimenzioniranje građevinskih područja. Za Grad Biograd županijski plan je odredio najmanju gustoću stanovanja unutar građevinskog područja od 40 st./ha. Na temelju ovog kriterija, predviđene su značajnije površine za širenje naselja na području Grada Biograda, a dobar dio tih površina ulazi u obuhvat ovog plana.

1.1.5.2. Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru

Prostorni plan uređenja Grada Biograda n/M temeljni je prostorno planski dokument grada kojim je obuhvaćen cjelokupni teritorij jedinice lokalne samouprave. PPUG je utvrdio osnovne kriterije uređivanja gradskog prostora. Obaveze iz PPUG-a kod izrade UPU-a za površine pretežno stambene namjene su sljedeće: • osigurati min 30% od ukupne površine za zajedničke javne potrebe, dječja

igrališta, zelene površine, • osigurati dostatan broj parkirališnih mjesta u skladu sa uvjetima iz odredbi

PPUG, • primijeniti Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima

i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82) i Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (NN 151/05)

• U neizgrađenom dijelu GP naselja treba osigurati najmanje 10% površine, a u dodirnom /kontaktnom/ području, cjelovito i gusto /kompaktno/ izgrađenom dijelu i djelomično izgrađenom dijelu naselja 5%, za potrebe rekreacije. Površine trebaju biti svrhovite, ugodne, vidljive i ne mogu biti oblikovane kao nepravilne i nekorisne površine (uske izdužene parcele i sl.)

• Detaljnijom planskom dokumentacijom moguće je odrediti i gradnju višestambene kuće u skladu sa uvjetima PPUG u dodirnom /kontaktnom/ području i cjelovito i gusto /kompaktno/ izgrađenom dijelu, osim na području



Vruljine, Bošane, Primorja i Kumenta, unutar GP mješovite namjene - pretežito stambene, GP naselja, uz predhodnu suglasnost Gradskog vijeća Grada Biograda n/M.

• Izgradnja višestambene kuće moguća je samo izradom detaljnije planske dokumentacije, koji će obuhvatiti i cjelovito kontaktno područje (sve susjedne parcele), a koja mora sadržavati: idejna rješenja predviđenih građevina i prostora (opis predviđenog zahvata, arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata, rješenje otpadnih i oborinskih voda, uređenje okoliša i hortikulturno rješenje predmetne parcele, zbrinjavanje prometa u mirovanju), točan snimak postojećeg drveća (s naznakom vrste, veličine, kakvoće i sl.), prijedlog stabala za uklanjanje i zamjenskih stabala. Detaljnijom planskom dokumentacijom za višestambenu kuću potrebno je na parceli osigurati min 25% od ukupne površine za zajedničke javne potrebe i zelene površine i najmanje 20% za dječja igrališta.

obaveze iz PPUG – namjena površina

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Kako je područje obuhvaćeno ovim planom sastavni dio naselja Biograd, prilikom utvrđivanja razvojnog potencijala ne može se razmatrati zasebno. Prostorno razvojne značajke predmetnog područja temeljene su na osobinama šireg prostora te je stoga mogućnosti i ograničenja razvoja ovog područja potrebno započeti sagledavanjem prostorno razvojnih značajki gradskog prostora u cjelini. Općenito se može reći da demografska situacija ne predstavlja značajan ograničavajući faktor razvoja Biograda, osobito ako se uzmu u obzir projekcije stanovništva Zadra koje ukazuju na stanovito smirivanje stope rasta broja stanovnika u Zadru, što bi se moglo povoljno odraziti na stope rasta broja stanovnika ostalih obalnih naselja Zadarske županije, prije svega Grada Biograda. Prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine u Biogradu je živjelo 5.259 stanovnika, iz čega je vidljivo da se broj stanovnika neznatno smanjio u odnosu na 1991. godinu, kada je popisano 5.315 osoba. Određene ograničavajuće okolnosti međutim mogu proizaći iz dobne strukture Biograda, odnosno relativno nepovoljnog omjera starog i mladog stanovništva. Zbog stare dobne strukture stanovništva Biograda velika je i opterećenost ekonomski aktivnog stanovništva (udio aktivnog stanovništva manji je od udjela neaktivnog). Iako se PPUG-om do 2011. godine procjenjuje porast broja stanovnika na 6.000, prema sadašnjim demografskim trendovima (starenje stanovništva) može se predvidjeti daljnje smanjivanje radnog kontingenta stanovništva. Unatoč tome, demografska situacija



na području grada se može ocijeniti povoljnijom nego u ostalim dijelovima Županije. U gospodarskom pogledu, Domovinski rat i poslijeratni period donijeli su sa sobom teškoće koje će se osjećati i u slijedećim desetljećima. Tim više što je u poslijeratnom periodu uslijedila potreba za revitalizacijom gospodarstva s pretvorbom društvenog u privatno vlasništvo. Proizvodnja je stala, mnoge tvrtke su zatvorene, mnoštvo stanovnika ostalo je bez zaposlenja, a samim time pao je i bruto proizvod te nacionalni dohodak. Daljnje negativne posljedice nastale su usmjeravanjem razvoja na obnovu, u kojim okolnostima je objektivno najveći dio gospodarskih aktivnosti bio usmjeren na sanaciju štete i uspostavljanje prekinutih gospodarskih tokova. U značajnoj mjeri je izostao razvoj zasnovan na novim kapacitetima i novim tehnologijama, što je, inače vrlo modernu, strukturu gospodarstva iz proteklog razdoblja dovelo do značajnog zaostajanja. Međutim, na gradskom području isto tako postoje i znatni razvojni potencijali (prostorne mogućnosti, izgrađena infrastruktura, visokokvalificirani djelatnici i sl.) koji mogu biti konkurentni i prihvatljivi za pokretanje novih djelatnosti. U svrhu razvoja gospodarstva Prostorni plan uređenja Grada Biograda n/M je omogućio stanovništvu Biograda obavljanje najrazličitijih djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju u naseljima i u sklopu stambeno-poslovnih građevina. Na taj će se način doprinijeti upotpunjenju sadašnje gospodarske strukture grada koja u doglednoj budućnosti može biti vrlo raznolika i višeznačna. Razvojem gospodarstva na ovom području stvorit će se i kvalitetnija materijalna osnova društvene zajednice te na taj način omogućiti nadgradnja i podizanje općeg društvenog standarda. Pozitivni trendovi u gospodarstvu neminovno će se odraziti i na ukupan razvoj te izazivati lančane procese poboljšanja u svim segmentima života i djelovanja ljudi. Mogućnosti i ograničenja razvoja područja obuhvaćenog ovim planom, kao što je već rečeno, proizlaze iz značajki šireg prostora, ali i položaja i specifičnosti predmetnog područja u odnosu na gradski prostor. Budući da postoji znatan interes za širenje stambene izgradnje na neizgrađenim gradskim površinama, može se očekivati da će se širenje grada u prvom redu usmjeravati na njegove neizgrađene dijelove u kontaktnom području užeg središta Biograda. Zbog toga je predmetno područje od velikog značaja za razvoj grada te se može pretpostaviti da demografska situacija i stanje u gospodarstvu na području grada neće predstavljati značajan ograničavajući faktor za razvoj Kose-istok i Kose-zapad, odnosno privođenje površina unutar obuhvata UPU-a planiranoj namjeni. Ograničenja razvoja predmetnog područja proizlaze u prvom redu iz pojedinih nedostataka u pogledu opremljenosti komunalnom infrastrukturom (neriješeno pitanje opskrbe plinom, neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda) te potrebe za očuvanjem okoliša i sprječavanjem svakog zagađenja i neadekvatne upotrebe prostora. Također, ograničavajući faktor u iznalaženju novog prostornog i prometnog rješenja u određenoj mjeri može predstavljati posjedovno stanje stambenih parcela unutar obuhvata plana.



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

Temeljni ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja definirani Prostornim planom uređenja Grada Biograda n/M su: • definiranje mjera demografskog razvoja • povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture • skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Grada sukladno prirodnim resursima • poboljšavanje svih oblika komunikacije • zaštita krajobraznih vrijednosti • zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti

Navedene ciljeve potrebno je planski ostvarivati sustavom dokumenata prostornog uređenja kroz njihovu izradu i donošenje na način da se osigura racionalno korištenje i zaštita prostora, skladan demografski razvoj, te unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.

2.1.1. Demografski razvoj

Osnovne odrednice demografskog razvoja određene su planskim dokumentima višeg reda, prvenstveno Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornim planom Grada Biograda n/M. Strategijom je utvrđeno da se u Hrvatskoj odvijaju brojni nepovoljni demografski procesi: stagnacija prirodnog prirasta i migracija stanovništva prema velikim makroregionalnim centrima. Zbog toga dolazi do depopulacije u velikim područjima manje ili slabije razvijenosti. Strateški ciljevi demografskog razvitka zemlje su: - osiguravati uvjete za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim

dijelovima Hrvatske - osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva na prostoru Hrvatske. Prostornim planom županije je postavljen cilj da se Grad Biograd na Moru razvija u jače gradsko središte sa tendencijom da preraste u srednje razvijeni grad. Taj cilj je opravdan i realno ostvariv kada se ima u vidu činjenica da Biograd već je važno turističko središte, ali ima i značajne mogućnosti za daljnji razvoj u tom smjeru. Unutar gradskog središta prvenstveno treba ostvariti kvalitetno urbano okruženje koje će biti izvorištem procesa urbanizacije u široj regiji. Uz to treba osigurati lokacije za sve značajne središnje funkcije, tako da se veliki dio životnih potreba stanovništva može zadovoljiti u okvirima regionalnog centra. Unutar obuhvata UPU-a ne planiraju se javni sadržaji od veće važnosti za šire gradsko područje.

2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture

U odabiru buduće prostorno razvojne strukture promatranog područja maksimalno je uvažena postojeća struktura izgrađenog prostora u obuhvatu plana kao i prostorna struktura šireg područja, uz poštivanje osnovnih smjernica utvrđenih PPUG-om. Za razliku od dosadašnjih dokumenata prostornog uređenja, novim PPUG-om kroz prostor i okoliš manifestiraju se svi drugi aspekti razvitka, te je za definiranje prostornog uređenja grada bitno osmišljavanje sveukupne gospodarske, socijalne i demografske strategije razvoja grada.



Područje obuhvata ovoga plana na gradskoj je razini ocijenjeno kao jedna od zona sa značajnim potencijalom za budući razvoj Biograda. Glavni razlog ovoj ocjeni je postojeća relativno niska iskorištenost prostora unutar obuhvata plana, njegov smještaj u kontaktnoj zoni gradskog središta, kao i mogućnost jednostavnog opremanja komunalnom infrastrukturom čime bi se racionalizirala izgradnja novih ulica. Gospodarskim i demografskim razvojem javit će se potreba za širenjem grada na slobodne površine te je ovaj prostor predviđen kao područje namijenjeno u prvom redu stanovanju i pratećim sadržajima. Organizacija prostora unutar obuhvata ovog plana određena je mrežom postojećih gradskih ulica. Prometna mreža u pretežito izgrađenim dijelovima obuhvata plana u većoj mjeri je definirana i nije ju moguće značajnije mijenjati s obzirom na izgrađenost prostora u tim dijelovima. U neizgrađenim dijelovima moguće je planirati trase novih ulica uz obavezu da se osigura njihovo adekvatno opremanje komunalnom infrastrukturom. Trase planiranih prometnica postavit će se na način da maksimalno uvažavaju postojeću prometnu mrežu i izgrađenu strukturu u obuhvatu plana. Povijesne, urbane, pa i prirodne vrijednosti Grada Biograda obvezuju na sistemski pristup kojime će se postojeće vrijednosti prostora ne samo zaštititi i sačuvati, već i dostojno prezentirati i obogatiti. Pri tom se postupku podrazumijeva široka paleta graditeljskih, tehničkih i organizacijskih mjera kojima je cilj simbolična i uporabna obnova i usklađenje zatečnog stanja u prostoru s građanskim, društvenim i kulturnim aspiracijama, te infrastrukturnim i tehničkim potrebama.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3.1. Sustav prometa

Okosnicu prometnog sustava Grada Biograda n/M čine državne ceste D-8 i D-503. Državna cesta D-503 jednim se dijelom pruža trasom Zagrebačke ulice i čini granicu između dvije cjeline u obuhvatu plana: Kose-zapad i Kose-istok. Planom se treba postići što bolje uklapanje mreže planiranih ulica u postojeću funkcionalnu organizaciju šireg prostora. Postojeća cestovna mreža dopunit će se novim ulicama radi boljeg međusobnog povezivanja prostornih struktura u ovom dijelu grada, kao i formiranja novih parcela namijenjenih stambenoj izgradnji.

2.1.3.2. Komunalna infrastruktura

Stanje u pogledu opremljenosti promatranog područja komunalnom infrastrukturom može se ocijeniti zadovoljavajućim. U izgrađenim dijelovima obuhvata ovog plana dostupna je električna energija, voda i telekomunikacijski priključak. Odvodnja otpadnih voda međutim nije riješena na zadovoljavajući način. Planom treba predvidjeti proširivanje komunalne infrastrukture u područja novih ulica te priključivanje novih objekata na infrastrukturnu mrežu. U okvirima postojeće mreže komunalnih instalacija postignut je zadovoljavajući standard koji u budućnosti treba podizati prvenstveno u kvalitativnom pogledu.



2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja

Prostorne posebnosti predmetnog područja očuvat će se kroz interpolaciju novih prostora i sadržaja u okvirima postojeće prostorne strukture. Na taj će se način nove građevine uskladiti sa već formiranim prostornim i ambijentalnim karakteristikama u izgrađenom dijelu obuhvata plana. Planskim mjerama i ograničenjima onemogućit će se izgradnja objekata koji bi tipološkim i oblikovnim karakteristikama odskakali od utvrđenih modela gradnje u ovom dijelu grada.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Sažimajući osnovne postavke i odrednice Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske vezane uz racionalno korištenje i zaštitu prostora kao državnog i nacionalnog resursa, u skraćenom i pojednostavljenom obliku može se reći: • Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji

ima svoje nosive kapacitete, specifičnost i održivost. • Zaštita prostora provodi se na dva načina – namjenom prostora i načinom

korištenja prostora. • Zaštićena područja obuhvaćaju naseljen prostor (antropogene zone) i

prirodna područja (krajolik). • Namjena prostora određuje se sukladno prirodnim pogodnostima i osjetljivosti

prostora za odvijanje određenih aktivnosti u njemu. • Način korištenja prostora razgraničuje se temeljem kriterija zaštite prostora,

uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora. Kako bi se racionalizirala nova gradnja na području Biograda, urbani razvoj prvenstveno se treba koncentrirati na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima te novu izgradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti prometnom i komunalnom infrastrukturom, a čijom gradnjom se racionalizira izgradnja novih uličnih poteza. Pri tome prostor obuhvaćen ovim planom ima značajan potencijal za urbani razvoj Grada Biograda. U području obuhvata ovoga plana veličine cca 100 ha, danas živi oko 1250 stanovnika, a gustoća stanovanja iznosi približno 12,5 st/ha. Može se konstatirati da je iskorištenost prostora vrlo niska, te ostavlja mogućnost povećanja gustoće stanovanja na razinu primjerenu gradskom naselju. Jedna od karakteristika prostora obuhvaćenog planom je rasuta izgradnja uz postojeće ulice, koja je posebno uočljiva na području Kose-istok. Planiranim stambenim zonama niske gustoće stanovanja te izvođenjem pripadajuće ulične i infrastrukturne mreže na neizgrađenim površinama, ovaj prostor će se objediniti u urbaniziranu, komunalno i infrastrukturno opremljenu cjelinu. Jedan od najvažnijih zadataka urbanističkog plana uređenja je definiranje načina korištenja i zaštite prostora. Provedbenim odredbama ovoga plana će se stoga definirati način i postupak gradnje svih građevina unutar obuhvata UPU, a naročito onih s mogućim negativnim utjecajem na okoliš, te u realizaciji pojedinih zahvata u



najvećoj mogućoj mjeri koristiti dostignuća suvremene tehnologije i poštivati zakonske propise vezane uz zaštitu okoliša. U području obuhvata plana nema pojedinačnih objekata niti prirodnih ili krajobraznih posebnosti značajnih s gledišta očuvanja identiteta prostora. Pažnju stoga prvenstveno treba usmjeriti na unapređenje uređenja svih dijelova u obuhvatu plana, kao i na podizanje kvalitete ambijenta uvođenjem novih elemenata. Unutar pretežno izgrađenih, kao i neizgrađenih dijelova obuhvata UPU omogućit će se izgradnja novih objekata na svim neizgrađenim parcelama, prema lokacijskim uvjetima iz provedbenih odredbi ovoga plana.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Neizgrađene površine unutar obuhvata plana najvećim dijelom su namijenjene za stambenu gradnju niske gustoće, a u značajnije površine osigurane su i za rekreaciju namjenu i javno zelenilo. Postojeća stambena izgradnja u sjevernom i istočnom dijelu obuhvata upotpunit će se stanovanjem primjenom individualne stambene gradnje obiteljskih kuća. Jedan od zadataka ovoga plana je da definira uvjete gradnje i smještaja novih građevina kako bi se postigla usklađenost novih dijelova sa postojećom stambenom izgradnjom. Na neizgrađenom zemljištu potrebno je osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa namijenjen potrebama svih građana (prometne površine, parkirališta, naseljske komunikacije, javne površine), kao i njihovo kvalitetno uređenje. Formiranjem mreže prometne infrastrukture usklađene sa postojećom odnosno planiranom cestovnom mrežom, osigurat će se preduvjeti za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom, što znači vodoopskrbu svih izgrađenih dijelova i onih predviđenih za gradnju, odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja, postavljanje elekroenergetske mreže i plinovoda kao i telekomunikacijskih instalacija. Kod izvođenja novih ulica ukoliko prostorne mogućnosti to dopuštaju, poželjno je obostrano planirati i urediti drvorede. Postavljanje trasa i građevina infrastrukture izvršit će se u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima. Vođenje trasa infrastrukture u postojećim ili planiranim koridorima prometnica koordinirat će se kako bi se zaštitila cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura uz minimalno moguće narušavanje okoliša.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Cilj izrade ovoga plana je analiza postojeće izgrađene strukture, definiranje njenih karakteristika i kvaliteta, te određivanje razvojne strategije koja će u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeće kvalitete te ih nadopuniti i nadograditi novim elementima. Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru utvrdio je osnovne kriterije uređivanja gradskog prostora, a u skladu s tim kriterijima ovim je planom određena osnovna namjena prostora koja je detaljnije opisana u sljedećem poglavlju. Izgrađene strukture u obuhvatu plana zauzimaju nešto više od polovine površine. Najveći dio slobodnih površina namijenjen je izgradnji stambenih sadržaja sa pratećim funkcijama, a veće površine su rezervirane i za javno zelenilo te za potrebe rekreacije. U zapadnom dijelu predmetnog područja osigurana je površina za javnu namjenu, odnosno izgradnju vrtića. Uz postojeću stanicu za tehnički pregled vozila smještene su nove površine komunalno servisne namjene, uz koje se predviđa uređenje parkirališta. Organizacija prostora u obuhvatu plana odredit će se postavljanjem mreže novih prometnica. U području Kose-Istok nužna je izvedba produžetka Dravske i Osječke ulice, odnosno sabirnih ulica uz koje će se formirati nova gradnja. S obzirom na karakter i položaj tih ulica, uz Osječku ulicu se predviđa individualna stambena izgradnja, a uz Dravsku ulicu, uz stanovanje su predviđene i zone za zajedničke javne potrebe, rekreaciju i zelene površine, koje se duž iste ulice nastavljaju prema području Kose-Zapad. U okruženju crkve Sv. Ivana na neizgrađenim površinama ovim su planom predviđene parkovne površine i zone za zajedničke javne potrebe, kako bi se zgradi crkve osigurao odgovarajuće uređen okoliš. S obzirom da je Kosa-Zapad pretežno izgrađen prostor, površine za rekreaciju i ostale zelene površine smjestit će se uglavnom na većim neizgrađenim površinama uz rubove obuhvata. Postojeću mrežu ulica potrebno je dopuniti kako bi se na odgovarajući način omogućio pristup s već izgrađenih parcela i formiranje novih redova parcela koje će imati pristup iz novih ulica. Trase novih ulica određene su pozicijom postojećih poljskih puteva i izgrađenih objekata uz nastojanje da se formiraju redovi parcela podjednake veličine i rastera sličnog onome u južnom dijelu područja Kosa-Zapad. Profili planiranih prometnica u obuhvatu plana bit će dimenzionirani na način da se omogući njihovo ozelenjavanje visokim i niskim zelenilom te opremanje pješačkim i biciklističkim stazama. Unutar neizgrađenih površina mješovite pretežito stambene namjene omogućit će se izgradnja samostojećih i dvojnih obiteljskih kuća, u skladu s lokacijskim uvjetima propisanim ovim planom. U izgrađenom dijelu obuhvata plana omogućit će se uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija ili obnova pojedinih kuća.



3.2. Osnovna namjena prostora

Organizacija prostora, osnovna namjena i načini korištenja površina određeni su uzimajući u obzir prirodne datosti prostora i pogodnosti terena za građenje, već postojeće stambene, javne i druge sadržaje te obaveze preuzete iz PPUG Biograda n/M, vodeći pri tom računa o očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti okoliša. Razgraničenje namjene površina unutar obuhvata plana prikazano je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Planom su određene sljedeće namjene površina unutar obuhvata UPU dio sjeverno od Jadranske ceste (Kosa-Istok, Kosa-Zapad): Mješovita, pretežito stambena namjena sa oznakom M1c

Oznakom M1c označeno je cjelovito izgrađeno područje mješovite pretežito stambene namjene. Cjelovito izgrađeno područje u obuhvatu plana čini manji dio izgrađenih površina uz Osječku ulicu u zapadnom dijelu područja Kose-Istok. U ovom dijelu naselja zbog postojeće izgradnje nisu moguće veće intervencije na prometnoj mreži. Unutar cjelovitig izgrađenog područja omogućit će se zamjena i adaptacija postojećih objekata te izgradnja na neizgrađenim parcelama u skladu sa lokacijskim uvjetima propisanim ovim planom. Mješovita, pretežito stambena namjena sa oznakom M1d

Oznakom M1d označene su djelomično izgrađene površine u obuhvatu plana. U ovim dijelovima naselja planira se izvedba većeg broja novih ulica kako bi se omogućio pristup svih izgrađenih objekata na javnu prometnu površinu. U djelomično izgrađenim dijelovima zone mješovite namjene omogućit će se zamjena i adaptacija postojećih objekata te izgradnja na neizgrađenim parcelama u skladu sa lokacijskim uvjetima propisanim ovim planom. Mješovita, pretežito stambena namjena sa oznakom M1

Oznakom M1 označene su neizgrađene površine mješovite pretežito stambene namjene. Izvođenjem planiranih ulica omogućit će se formiranje novih parcela za izgradnju obiteljskih kuća koje će se graditi kao slobodnostojeće ili poluugrađene. Uvjeti za formiranje parcela neizgrađenim površinama mješovite namjene stroži su nego unutar površina sa oznakom M1c i M1d, te se ovdje predviđa kvalitetnije stanovanje na nešto većim parcelama. Ukoliko se ukaže potreba, na površinama mješovite namjene sa oznakom M1 moguća je izgradnja javnih prometnih površina koje nisu ucrtane na kartografskim prikazima ovoga plana. Društvena i javna namjena sa oznakom D

U području obuhvata UPU danas nema društvenih sadržaja od većeg značaja za širi gradski prostor. Na području Kose-Istok na površini označenoj oznakom D7 nalazi se crkva Sv. Ivana, uz koju je rezervirana zelena površina, kao i površina predviđena za uređenje parkirališta. Na površini sa oznakom D3 na području predviđena je izgradnja vrtića.



Uz gradnju na površinama koje su planom određene za javnu namjenu građevine i prostori javne namjene mogu se graditi i uređivati i na površinama mješovite pretežito stambene namjene. Poslovna namjena sa oznakom K3 (komunalno servisna)

U zapadnom dijelu obuhvata plana nalazi se stanica za tehnički pregled vozila. Uz ovu površinu označenu oznakom K3 planom su određene dodatne površine za istu namjenu, na kojima se mogu graditi servisne radionice, te pogoni, uredi i skladišta u funkciji izgradnje i održavanja objekata energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture. Javne zelene površine sa oznakom Z

Unutar područja obuhvaćenog UPU-om značajne površine su rezervirane i za uređivanje javnih parkova i drugih zelenih površina. Javne zelene površine općenito predstavljaju bitan element urbanog uređivanja prostora, te ovu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom izgradnje novih dijelova naselja. Uređivanje ovih površina podrazumijeva osiguravanje njihovog kvalitetnog oblikovanja, a nakon toga i adekvatnog održavanja. Športsko rekreacijska namjena s oznakom R2

Na području obuhvata UPU-a su u skladu s odredbama PPUG-a osigurane veće površine za športsko rekreacijsku namjenu. Na ovim površinama mogu se graditi otvoreni sportski tereni, montažna gledališta uz sportske terene, šetališta, trim i biciklističke staze, boćališta, otvorene i natkrivene pozornice, dječja igrališta, te prizemni montažni objekti za smještaj pretećih i ugostiteljskih sadržaja. Koridori javnih prometnih površina, ceste i parkirališta bez posebne oznake Ovim planom predviđeni su koridori javnih prometnih površina. U koridoru prometnih površina polaže se i infrastrukturna mreža telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije, elektroenergetska mreža i mreža javne rasvjete, plinska mreža i druge. Formiranjem mreže prometne infrastrukture usklađene sa postojećom odnosno planiranom cestovnom mrežom, osigurat će se preduvjeti za opremanje novoformiranih parcela svom potrebnom komunalnom infrastrukturom.



3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina

Pregled pokazatelja korištenja prostora dan je u tabeli:

gustoća stanovanja Gst 36,22 gustoća stanovanja Gust 27,58 gustoća stanovanja Gbst 25,38 gustoća stanovanja Gnst 25,00

Gig 0,35 Kis 0,70

Pokazatelji korištenja prostora su: -Gst=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene građevine -Gust=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene građevine i prateće stambene funkcije (stambene ulice, parkirališta, zelene površine, dječja igrališta) -Gbst=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene građevine i šire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovne škole, površine za rekreaciju) -Gnst=odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana -Gig=odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih parcela -Kis=odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih parcela

planirani broj stanovnika 2500 površina parcela za stambene građevine 69,02 ha

površina parcela za stambene građevine i prateće stambene funkcije 90,65 ha površina parcela za stambene građevine i šire stambene funkcije 98,51 ha

obuhvat plana 100,01 ha



Tablica - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

NAMJENA POVRŠINA (ha) % OBUHVATA UPU

MJEŠOVITA PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – IZGRAĐENI DIO (M1c i M1d) 40,70 40,69

MJEŠOVITA PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – NEIZGRAĐENI DIO (M1) 28,27 28,27

DRUŠTVENA I JAVNA NAMJENA - D 1,10 1,10 KOMUNALNO SERVISNA NAMJENA – K3 1,04 1,04 ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA – R2 8,15 8,15 JAVNE ZELENE POVRŠINE – Z 4,44 4,44 PROMETNE POVRŠINE 16,31 16,31

UKUPNO 100,01 100,00

MJEŠOVITA NAMJENA - M1c MJEŠOVITA NAMJENA - M1

DRUŠTVENA I JAVNA NAMJENA - D KOMUNALNO SERVISNA NAMJENA - K3

ŠPORT I REKREACIJA - R2 JAVNE ZELENE POVRŠINE - Z

PROMETNE POVRŠINE



3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovna mreža

Planirana cestovna mreža na području obuhvata UPU-a prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. Planirano prometno rješenje maksimalno uvažava strukturu postojeće cestovne mreže šireg područja, kao i prostorni raspored izgrađenih dijelova unutar obuhvata UPU. Na Vukovarsku i Osječku ulicu koje su rangirane kao lokalna cesta, vezana je mreža planiranih stambenih ulica. Kompletiranjem stambenih ulica unutar obuhvata plana postići će se izbalansirana prometna mreža koja će najkraćim putevima omogućavati pristup na prometnu mrežu višeg ranga. Ovakvim rješenjem postići će se zadovoljavajuća kvaliteta prometa kao i sigurnost sudionika u njemu. Planom su utvrđeni sljedeći karakteristični poprečni ulični presjeci i koridori:

pješaci biciklistička staza zeleni pojas kolnik ukupni koridor

profil A 2×2 m 2×2 m 2×2.5 m 7 m 20 m profil B 2×2 m / / 6 m 10 m profil C 1.5 m / 1 m 5.5 m 8 m profil D / / / 5.5 m 6 m

Rp – regulacijski pravac; Pj – pješačka staza; Bic – biciklistička staza; K – kolnik; Zel – zeleni pojas; V – vodovod; P – plinovod; Of – fekalna kanalizacija; Oob – oborinska kanalizacija; JR/E – javna rasvjeta i elektroenergetska mreža; Tk – telekomunikacijska mreža



Širina koridora ulica u obuhvatu plana i dimenzije elemenata presjeka određuju se u skladu s karakterističnim poprečnim uličnim presjekom. Radijusi na svim planiranim križanjima moraju biti minimalno 6 m. Postojeći kolno pješački pristupi substandardnih dimenzija označeni su na kartografskom prikazu 2.1. bijelom bojom, kao i cestovne površine. Za takve kolno pješačke pristupe planom nije utvrđen karakteristični poprečni presjek. Širina koridora i veličina pojedinih elemenata presjeka kolno pješačkih prilaza odredit će se u skladu sa raspoloživom širinom cestovnog pojasa. Na krajevima slijepih ulica izvodit će se okretišta prema prikazu prometne mreže. Planom su predviđene površine za parkirališta, koje su na kartografskom prikazu 2.1. označene oznakom P. Promet u mirovanju rješavat će se i na vlastitim parcelama, u skladu s uvjetima propisanim za svaku pojedinu namjenu. Za autobusna stajališta predviđena su dva ugibališta u Ulici Franje Tuđmana. Za postojeće ulice u kojima je to moguće ostvariti, planom se preporučuju sljedeći minimalni prometni uvjeti: • Širina biciklističkih staza može biti min 1,00 m za jedan smjer, odnosno 1,60

m za dvosmjerni promet. Ukoliko je biciklistička staza neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne može biti veći od 8%.

• Širina pješačkih staza ovisi o pretpostavljenom broju korisnika i višekratnik je

širine jedne pješačke trake, koja iznosi 0,80 m, s time da je minimalna širina pješačke staze 1,60 m. Iznimno u vrlo skučenim uvjetima pješačke staze mogu biti i uže od 1,60 m, ali ne uže od 1,50 m. Kad su površine za kretanje pješaka uže od 1,50 m u njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.

• Pristupni put je prostor kojim je osiguran pristup do građevne parcele, te

mora biti širine najmanje 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet, odnosno 1,5 m ako se koristi samo kao pješački prolaz, s tim da je njegova najveća dužina 50,0 m.

3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža

3.5.1. Telekomunikacije i poštansko uslužna mreža

Razvoj telekomunikacijskog sustava na području Grada Biograda odvija se u skladu s planovima HT. Telekomunikacijska mreža na području obuhvata UPU prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. Telekomunikacijska mreža na području grada i dalje će se razvijati u skladu s potrebama stanovništva, dugoročnim planovima HT i prema uvjetima koje propisuju nadležne institucije s javnim ovlastima. Na području obuhvata plana dijelom je izgrađena, a dijelom planirana izgradnja distributivne telefonske kanalizacije (DTK). Izgradnja DTK vršit će se u pravilu polaganjem prosječno 4 cijevi F110 i 4 cijevi F50 duž glavne trase jednom stranom ulice. U glavnim mjesnim, te u sabirnim i stambenim ulicama u kojima za to postoje prostorni uvjeti izvest će se i sporedna trasa DTK drugom stranom ulice. Duž sporedne trase će se izvršiti polaganje 3



cijevi F110 i 3 cijevi F50. Cijevi se polažu u koridoru javne prometne površine, u pravilu u pojasu nogostupa ili zelenog zaštitnog pojasa ulice, na dubini 80-100cm. Izgradnja telekomunikacijskih priključaka izvest će se polaganjem jedne cijevi F50 u javnoj površini, a za veće stambene ili poslovne objekte sa dvije cijevi F50. Priključak završava kod objekta na kojem je montirana potrebna oprema. Samostojeći izvodi postavljaju se uz zdenac u zelenoj površini. Tipologiju samostojećih izvoda birati obzirom na značaj lokacije. U izgradnji DTK treba koristiti tipske zdence postavljene na glavnu trasu i povezane cijevima F110 i F50. Na području obuhvata plana nema baznih postaja mobilne telefonije.

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreža

Na području obuhvata plana nije izvedena mreža plinoopskrbe. S obzirom na prednosti koje donosi plin kao ekološki najčistiji energent te njegovu nisku cijenu, može se konstatirati da u Hrvatskoj još nije dovoljno zastupljen. Područje Grada Biograda n/M opskrbljivat će se plinom iz magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split i pripadajućeg regionalnog plinovoda Benkovac-Zadar, preko mjerno regulacijske stanice Benkovac. Cjelokupno područje obuhvata plana predviđeno je za opskrbu prirodnim plinom za što će se osigurati dovoljne količine plina u visokotlačnom sustavu. Moguće je provesti potpunu plinofikaciju svih planiranih objekta čime će se omogućiti korištenje plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u stanovima te u izdvojenim dijelovima većih objekta koristit će se putem kombi bojlera, a u većim funkcionalnim poslovnim i javnim cjelinama putem kotlovnica. Po budućim prometnicama potrebno je projektirati i izgraditi niskotlačnu plinsku mrežu s pripadnim kućnim priključcima tako da se omogući puna plinofikacija planiranih objekta. Plinovodna mreža gradit će se u postojećim i planiranim ulicama. U postojećim ulicama trasa plinovodne mreže odredit će se unutar raspoloživih koridora u skladu sa prostornim mogućnostima. U planiranim ulicama trase plinovodne mreže treba locirati u pojasu zelenila ili pješačke staze, te iznimno u pojasu kolnika ako nema druge mogućnosti. Postojeće energetske i komunalne instalacije u obuhvatu plana prikazane su na približnim lokacijama zbog nepostojanja pouzdane dokumentacije postojećeg stanja. Slijedom toga je i položaj planiranih plinovoda ucrtanih u plan približan, te ga u izradi projekata plinovodne mreže treba uskladiti sa stvarnim stanjem. Planom su određene minimalne sigurnosne udaljenosti od plinovoda, te uvjeti gradnje plinovodne mreže.

Minimalne sigurnosne udaljenosti Pri planiranju novih objekta i instalacija treba uzeti u obzir minimalne sigurnosne udaljenosti od plinovoda, a one su:

• za VTP 10 m s time da se određenim zaštitnim mjerama ova udaljenost može smanjiti,

• za STP 2 m, • za NTP te NT i ST kućne priključke 1 m.



Udaljenosti plinovoda i PRS od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda i kućnih priključka te lokacija PRS moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i objekta kako je to određeno posebnim propisima i odlukama.

Uvjeti gradnje plinovodne mreže NTP (niskotlačni plinovod) treba izvoditi od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11 i SDR17, te ga polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost NTP od građevina je 1 m. VTP (visokotlačni plinovod) treba izvoditi sukladno propisima za plinovode do 16 bar od čeličnih cijevi i pripadnih elementa klase PN16, te ga polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost VTP od građevina je 10 m. Instalacije PRS (plinsko redukcijska stanica) treba smještati u limene kioske, a oko PRS izvan zone ugroženosti od eksplozije treba izvesti zaštitnu ogradu. Lokacije PRS moraju imati pristupni put s javnoprometne površine s mogućnosti povremenog parkiranja teretnog vozila. Potrebne parcele za smještaj PRS zavisit će o proračunskim kapacitetima, a kao informativni i neobvezujući podatak je da su takve parcele površine cca 12×12 m u što nije uključen pristupni put. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od PRS je 10 m. Planirana plinovodna mreža na području obuhvata UPU-a prikazana je na kartografskom prikazu 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – plinovodna mreža.

3.5.2.2. Elektroenergetska mreža

Osnovno rješenje elektroenergetske mreže Rješenje elektroenergetske mreže temelji se na bilanci potrebne snage. Planom su definirane postojeće trase, te načelno određene planirane trase 20 kV kabelske mreže. Planom su određene i načelne lokacije transformatorskih stanica s površinom potrebnog zemljišta. Elementi mreža izvodit će se prema granskim normama i usvojenoj tipizaciji HEP-a. Namjena korištenja električne energije ovisi i o upotrebi ostalih oblika energije koji će biti na raspolaganju. Za grijanje prostorija i pripremu tople vode, te kuhanje u ugostiteljskim i drugim objektima predviđena je upotreba plina. U području obuhvata plana izvedena je zračna i kabelska mreže 20 kV i transformatorske stanice 20/0.4 kV. Svi postojeći koridori kabelske mreže i sve postojeće TS uklopljene su u plan i zadržane u prostoru. Postojeća 20 kV zračna mreža će se ukinuti i zamijeniti kabelskom na istim ili alternarnativnim trasama, a prema kartografskom prikazu koji je sastavni dio plana. Prema postojećem stanju mreže, iskustvenim podacima i perspektivnim planovima HEP-a, izrađen je prilog urbanističkog plana uređenja kojim je obrađena opskrba električnom energijom. U obuhvatu plana predviđeno je:

• 2.500 stanovnika odnosno 2.500/2.8 = 900 stambenih jedinica u individualnom i kolektivnom stanovanju

• 10.000 m2 poslovnih prostora



Na temelju ovih podataka dobivamo na nivou niskog napona slijedeća vršna opterećenja:

A) Stambene jedinice Električna energija u stambenim jedinicama će se koristiti za rasvjetu prostorija, stroj za pranje rublja, stroj za pranje suđa, stroj za sušenje rublja, hladnjak, zamrzivač, televizor, glačalo, te djelomično električni bojleri za pripremu tople vode i električne pečnice. Za ovu vrstu kučanstava možemo koristiti aproksimativnu formulu:

Pv = 1,252 * n + 3,403 * n Gdje je : n – broj stambenih jedinica Pvs = 4.189,50 kW Uz faktor potražnje fp = 0.8 i faktor istovremenosti od fi = 0.4 vršna snaga iznosi: Pvs = 1.340,64 kW Uz gubitak u distribucijskoj mreži od 10 % dobivamo: Pvs = 1.474,70 kW

B) Poslovni prostori Poslovni prostori su pretežito slijedećih sadržaja: hotelski, ugostiteljski, školski, upravni, trgovački, te prostori za sitne obrte i usluge. Za ovakvu vrstu sadržaja predviđamo prosječno opterećenje od 50 W/m2. Uz ovakvo srednje opterećenje dobivamo vršno opterećenje za potrebe poslovnih prostora u iznosu od: Pvp = 500,00 kW Uz faktor potražnje od fi = 0.8 i faktor istovremenosti od fi = 0.6 vršna snaga iznosi: Pvp = 240,00 kW Uz gubitak u distribucijskoj mreži od 10 % dobivamo: Pvp = 264,00 kW

C) Javna rasvjeta Za javnu rasvjetu potrebno je osigurati: Pv = 100 kW Sveukupne potrebe planiranog vršnog opterećenja na nivou niskonaponske mreže unutar granica plana su: Pv = 1.838,70 kW Uz prosječni faktor snage cos fi = 0.9 i faktor ekonomskog opterećenja transformatorskih stanica ft = 0.85 dobivamo snagu transformacija: Pv 1.838,70 S = ----------------- = -------------------- = 2.403,50 kVA cosfi * ft 0.9 * 0.85 U svim transformatorskim stanicama predviđa se montaža transformatora snage 630 kVA.



Približan broj transformatora je: S 2.403,50 Ntr = ----- = ----------------- = 3,81 Str 630 Iz provedenog aproksimativnog proračuna proizlazi da su za napajanje potrošača unutar granica plana potrebne 4 transformatorske stanica snage 630 kVA. U obuhvatu plana danas su izgrađene 3 transformatorske stanice (TS "Opatija", TS "Kosa istok", STS "Filipović"), te STS "Poslovnica" na granici obuhvata plana. Postojeće TS su različite snage. Planom je predviđena izgradnja 4 nove transformatorske stanice (TS "Opatija 3", TS "Bučine 1", TS "Bućine 2" i TS "Bućine 3"), za koje su određene načelne lokacije. Rekonstrukcijom i zamjenom postojećih te izgradnjom novih transformatorskih stanica u potpunosti će se zadovoljiti potrebe potrošača električne energije unutar obuhvata plana. Svu novoizgrađenu opremu (rasklopišta, kablovi i sl.) treba predviđati za napon 20 kV. Sve nove transformatorske stanice 20/0,4 kV gradit će se kao slobodnostojeći čvrsti objekti (industrijske armirano-betonske konstrukcije ili klasično zidane) visine do 3 m. Načelne lokacije novih transformatorskih stanica prikazane su na kartografskom prikazu elektroenergetske mreže. Snaga transformatorskih jedinica u novim TS odredit će se ovisno o gustoći naseljenosti i potrebama područja na kojem je locirana transformatorska stanica. U transformatorskim stanicama potrebno je izvesti 3 polja 20 kV i to 2 vodna polja i jedno trafo polje. Dva vodna polja služe za uvođenje 20 kV kablova na principu “ulaz-izlaz”, dok će treće polje služiti kao rezerva za eventualni odcjep ili grananje 20 kV mreže. Kompletnu mrežu na ovom naponskom nivou treba formirati u petljama sa mogućnošću napajanja s dvije strane, čime se osigurava sigurno napajanje, a u pogonu će biti spojena kao radijalna, što osigurava brzu lokalizaciju kvara, te brzu intervenciju. Međusobno povezivanje svih transformatorskih stanica, i njihovo spajanje na transformatorske stanice 35/10 kV izvesti kablovima položenim u zemlju. Svi vodiči kablova moraju biti od aluminija ili bakra, a izolacija od plastične mase. Svu visokonaponsku opremu treba predvidjeti za snagu kratkog spoja 250 MVA. Zaštitu 20 kV kablovskih vodova predvidjeti u transformatorskim stanicama 35/20 kV sekundarnom zaštitom i prekidačima, a transformatore štititi visokoučinskim osiguračima. Na niskonaponskom nivou 0,4 kV u transformatorskim stanicama izvesti 6-8 kablovskih izvoda, sve izlaze na niskom naponu štititi prekidačima sa elektromagnetskim i termičkim okidačima. Niskonaponski razvod riješiti kablovima položenim u zemlju. Vodiči kablova moraju biti izrađeni od aluminija ili bakra i izolirani plastičnim masama.

Mreža 0,4 kV Mreža 0,4 kV izgraditi će se kao radijalna s mogućnošću napajanja strujnih krugova s dvije strane, tj. iz dvije transformatorske stanice ili sa dva kruga iz jedne transformatorske stanice. Svi kućni priključni ormari (na objektima) moraju biti u sistemu ulaz-izlaz, kako bi se nastavljanje mreže moglo izvoditi bez nastavljanja u



zemlji. Ovaj način omogućava lako otklanjanje kvarova. Presjeke pojedinih vodova odrediti prilikom izrade izvedbene projektne dokumentacije. Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira na cijelom području plana predviđa se zaštita isklapanjem pomoću osigurača, a za krajnje potrošače upotreba zaštitnog uređaja diferencijalne struje. Zbog kvalitete zaštite od indirektnog dodira uz podzemne kablove potrebno je polagati i bakrenu užad, te na svakom izvodu raditi povezivanje PE vodiča izlaza sa navedenim bakrenim podzemnim neizoliranim užetom, čiji početak mora biti povezan sa uzemljivačem transformatorske stanice. Priključak privremenog karaktera, za koji ne postoji ekonomska opravdanost i tehničko rješenje, može se izvesti pomoću samonosivog kabelskog snopa.

Javna rasvjeta U transformatorskim stanicama nalazit će se standardni niskonaponski razvod sa 4-6 kablovskih izlaza za javnu rasvjetu, s mogućnošću priključka rasvjete u 100% i 50% iznosu. Mrežu vanjske rasvjete izvesti kablovski. Glavne mjesne i sabirne ulice te frekventna raskršća rasvjetliti pomoću armatura sa živinim ili natrijevim žaruljama (250 i 400 W) montiranim na 8-12 metarskim čeličnim stupovima. Stambene ulice, pješačke staze i zelene površine rasvjetliti pomoću armatura sa živinim ili natrijevim žaruljama (125 ili 250 W), montiranih na čelične stupove 3-5 metara visine. Minimalna rasvjetljenost mora zadovoljavati CIE preporuke. Uključivanje javne rasvjete vršit će se pomoću MTK sustava.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrbna mreža

Vodoopskrba područja Grada Biograda na Moru sagledava se u sklopu šireg područja te predstavlja dio vodoopskrbnog sustava “Grupni vodovod Biograd na Moru”. Postojeća izvorišta (Turanjsko jezero, Kutijin stan, Biba i Begovača) uredit će se do pune funkcionalosti čime će se bitno poboljšati uvjeti eksploatacije, a količina zahvata vode na ovim izvorištima povećat će se sa postojećih cca 250,0 l/s. Vodoopskrba biogradskog područja je tijekom ljetnih mjeseci na granici kapaciteta, te u postojećoj situaciji nema prostora za uključenje novih potrošača. Daljnjoj izgradnji moći će se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu. Određivanje potreba za vodom u području obuhvata plana izvršeno je na temelju sljedeće specifične potrošnje vode: stanovnici u naseljima qsp=250 lit/danPotrebna količina vode u području obuhvata plana izračunata je na temelju usvojene jedinične opskrbne norme te broja potrošača: broj stanovnika potreba za vodom po

stanovniku lit/danukupna potreba za

vodom lit/danstanovnici 2500 250 625.000Pretpostavljena prosječna dnevna potrošnja u obuhvatu plana iznosi 625,00 m3

vode na dan, odnosno 625.000 lit/dan ili 7,23 lit/sec. Potrebne količine vode osigurat će se iz postojećeg crpilišta Kakma. Radi poboljšanja vodoopskrbe pokraj postojeće vodospreme “Straža 1” koja već sada ne može pokriti satni maksimum planirana je izgradnja nove vodospreme “Straža



2”, zapremine V = 2×5.000 m3, te na istoj lokaciji i izgradnja uređaja za kondicioniranje vode. U planiranim ulicama izvodit će se novi cjevovodi koji će se priključiti na postojeću mrežu. Profili i vrsta cjevovoda odredit će se u izvedbenom projektu izgradnje vodovodne mreže. U novoformiranim ulicama planira se izvođenje vodoopskrbne mreže i nadzemnih hidranata. U planiranim ulicama trase vodovodne mreže treba locirati u pojasu zelenila ili pješačke staze, te iznimno u pojasu kolnika ako nema druge mogućnosti. Postojeće energetske i komunalne instalacije u obuhvatu plana prikazane su na približnim lokacijama zbog nepostojanja pouzdane dokumentacije postojećeg stanja. Slijedom toga je i položaj postojećih i planiranih vodovoda ucrtanih u plan približan, te ga u izradi projekata vodovodne mreže treba uskladiti sa stvarnim stanjem. Vodovi vodovodne mreže polažu se na dubini cca 1,50 m.

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Na području obuhvata plana odvodnja otpadnih voda nije riješena na odgovarajući način, budući da nema kanalizacijske mreže, već se otpadne vode kućanstava uglavnom sakupljaju putem septičkih jama s vodopropusnim dnom. Na području Grada Biograda n/M planirana je izgradnja sustava odvodnje prema “Idejnom projektu odvodnje otpadnih voda Biogradske rivijere”, izrađenom 1990. godine, za cjelokupno područje “Biogradske rivijere”, tj. za naselja: Sv. Petar, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd na Moru, Pakoštane i Drage. Projektom je predviđen jedinstveni razdjelni sustav odvodnje sa zajedničkim centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda smještenim na lokaciji Kumenat, između Biograda i turističkog naselja Crvena Luka. Sustavom je razdvojena odvodnja otpadnih i oborinskih voda. Otpadne vode odvodit će se do uređaja za pročišćavanje, dok će se oborinske vode odvoditi zasebnom kanalskom mrežom i ispuštati u more na pogodnim lokacijama, ili će se, u sjevernom dijelu gradskog područja, upuštati u tlo i postojeće vododerine i vodotokove. Kanalizacija cijelog područja podijeljena je u 2 sustava, prvi odvodi otpadne vode s područja sjeverno, a drugi s područja južno od uređaja za pročišćavanje. Područje obuhvata plana pripada sjevernom sustavu odvodnje koji se sastoji od glavnih kolektora, sabirnih kolektora i crpnih postaja s tlačnim cjevovodima. Osnovna koncepcija kanalizacijskog sustava Biogradske rivijere predviđa da se otpadne vode priobalnog dijela promatranog područja sakupljaju obalnim kanalima – kolektorima, i uz precrpljivanje na potrebnim lokacijama, dovode do uređaja za pročišćavanje. Mreža odvodnje otpadnih voda gradit će se u postojećim i planiranim ulicama u obuhvatu plana. U postojećim ulicama trase cjevovoda će se odrediti unutar raspoloživih koridora u skladu sa prostornim mogućnostima. U planiranim ulicama trase odvodne mreže treba u pravilu locirati u osi kolnika. Otpadne vode unutar obuhvata plana prikupljat će se mrežom sekundarnih kanala. Prikupljene otpadne vode s predmetnog područja slijevat će se zatim putem sabirnih kanala do glavnog odvodnog kanala koji prolazi središnjim dijelom Biograda, te će se zajedno sa otpadnim vodama središta Biograda i naselja Sv. Filip i Jakov, Turanj i Sv. Petar, odvoditi do crpne stanice "Kumenat", te dalje do uređaja za pročišćavanje.



Zbog nepovoljne konfiguracije terena u sjeveroistočnom dijelu predmetnog područja, nužna je izgradnja dvije manje crpne stanice i pripadajućih tlačnih cjevovoda. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda lociran je na području rta Kumenat tako da se nalazi u sredini područja čije otpadne vode pročišćava, a na dovoljnoj udaljenosti od postojećih i planiranih turističkih naselja. Planirano opterećenje uređaja za konačno stanje je oko 55.000 ES. Prihvaćen je postupak biološkog pročišćavanja otpadnih voda. Ispuštanje svih otpadnih voda nakon pročišćavanja predviđa se u more Pašmanskog kanala, sa trasom ispusta u smjeru rt Kumenat - južni rt otoka Pašmana.

shematski prikaz povezivanja mreže odvodnje otpadnih voda u obuhvatu plana na središnji uređaj

za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Kumenat Vodonepropusne septičke jame sa preljevom za buduću uličnu kanalizaciju nisu prihvatljive kao privremeno rješenje sa sanitarnog i ekološkog stajališta kao ni sa



stajališta očuvanja vodnog režima uže i šire lokacije iste. Do realizacije sustava javne fekalne odvodnje sa uređajem za pročišćavanje Biogradske rivijere moguća je realizacija pojedinačnih stambenih i gospodarskih objekata veličine do 10 ES sa prihvatom fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i organizacijom prijevoza prikupljenih fekalija. Za veće objekte neophodna je izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem manjih upojnih bunara na samoj čestici objekta prema rezultatima hidrogeološke studije. Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem parcela i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske parcele uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa «čistih» površina upuštaju u teren na samoj građevinskoj čestici putem manjih upojnih bunara dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i sa oborinskim vodama sa parkirnih površina na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija. Odvodnja oborinskih voda vršit će se odvojenim kolektorima, za koje se planom predlaže polaganje na približno istim trasama na kojima su i kolektori otpadnih voda. Planom prikazani položaj trasa oborinske odvodnje je približan. Lokacijskom dozvolom mogu se odobriti i trase koje odstupaju od planom predviđenih, a rezultat su detaljnijeg sagledavanja sustava odvodnje u izradi idejnog rješenja. Planom se predviđa odvodnja dijela oborinskih voda s predmetnog područja na središnje gradsko područje južno od JTC te ispuštanje u more Pašmanskog kanala. U dijelovima predmetnog područja gdje nije moguće osigurati odvodnju u more, oborinske vode upuštat će se u tlo putem upojnih bunara. Planom su unutar javnih zelenih površina određene približne lokacije upojnih bunara, a njihov točan položaj utvrdit će se u izradi hidrogeološke studije. Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem parcela i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske parcele uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa «čistih» površina upuštaju u teren na samoj građevinskoj čestici putem manjih upojnih bunara dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i sa oborinskim vodama sa parkirnih površina na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija. Oborinske vode sa parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, radnih i manipulativnih površina obavezno moraju proći predtretman na adekvatnim separatorima ulja i masti prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje.

3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom

Sav nastali otpad sa područja Grada Biograda se odvozi na odlagalište otpada Baštijunski Brig u blizini Vranskog jezera, koje je prekapacitirano i ne zadovoljava ni minimalne uvjete potrebne za funkcioniranje normalnog odlagališta. Privremeno odlaganje otpada na području obuhvata UPU-a omogućit će se putem kontejnera lociranih u pojedinim dijelovima naselja, kod čega posebnu pažnju treba posvetiti evakuaciji otpada i urednom održavanju i čišćenju javnih površina. Prostor za privremeno odlaganje kućnog otpada treba biti dostupan vozilima komunalnog poduzeća.



Također se predviđa odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih ne javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada. Za postavljanje spremnika mora se osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Građevine se mogu graditi unutar građevinskog područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje. Minimalno uređeno građevinsko zemljište opremljeno je: pristupnim putom, vodoopskrbom, odvodnjom i elektroopskrbom. U sklopu parcele potrebno je osigurati parkiranje automobila (min. 1 parkirno mjesto / stanu). U zonama mješovite namjene Prostornim planom uređenja Grada Biograda n/M je predviđena gradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina. Unutar obuhvata UPU-a mogu biti sadržani slijedeći prateći sadržaji: • prostori za stanovanje, • prostori za rad bez štetnih utjecaja na okoliš (obrt, uredi), • prostori za gradnju pratećih javnih i društvenih sadržaja (školske, dječje,

zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi; pošte, banke i sl.), • prostori za gradnju trgovačkih i uslužnih sadržaja, • prostori za gradnju turističkih i ugostiteljskih sadržaja, • prostori za gradnju političkih, društvenih i kulturnih organizacija i sadržaja, te

vjerskih građevina, • prostori za gradnju dvorana za šport i rekreaciju bez gledališta, • infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji bez štetnih utjecaja na okoliš, • prostori za primarnu reciklažu korisnog otpada - reciklažna dvorišta, • prostori stambenih ulica i trgova, • manje zelene površine i parkovi, • športsko - rekreacijske površine i dječja igrališta.

Unutar građevinskog područja naselja treba osigurati potreban prostor za izgradnju građevina navedenih namjena za zadovoljenje zajedničkih potreba. Na jednoj građevnoj parceli unutar obuhvata plana mogu se graditi stambene, poslovne, stambeno-poslovne, gospodarske i pomoćne građevine koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Uvjeti i način gradnje građevina u planu su određeni lokacijskim uvjetima. Lokacijski uvjeti se određuju za svaku od planom predviđenih namjena površina. Lokacijskim uvjetima utvrđeni su sljedeći parametri izgradnje građevina unutar obuhvata ovog plana: • najmanja površina građevinske parcele u m2 (Pmin) • najveća površina građevinske parcele u m2 (Pmax)



• najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti parcele (kig) • najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti parcele (kis) • najveća dozvoljena tlocrtna površina svih građevina na parceli u m2 (TPmax) • najveća dozvoljena ukupna površina svih građevina na parceli u m2 (BRPmax) • najmanja površina ozelenjenog dijela parcele / površina parcele (ZPmin) • najmanja udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca (RP) • najmanja udaljenost građevine od bočne granice parcele (b1) • najmanja udaljenost građevine od bočne granice parcele (b2) • najmanja udaljenost od granice parcele u dvorištu (d) • najveći dozvoljeni broj etaža (E) • najveća dozvoljena visina u metrima (hmax)

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina

Urbanistički plan uređenja dio sjeverno od Jadranske ceste (Kosa-Istok, Kosa-Zapad) izrađen je radi osiguravanja uvjeta za uređenje predmetnog područja, odnosno osiguravanja uvjeta za gradnju građevina, ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara. Radi poboljšanja ukupne kvalitete života na predmetnom području određeni su slijedeći ciljevi prostornog uređenja: • Očuvanje i unapređenje načina korištenja postojećih prirodnih i krajobraznih

vrijednosti, te uređivanje javnih zelenih površina i prostora za rekreaciju • Prilagodba novih zahvata u prostoru postojećoj tipologiji naselja • Zaštita i unapređenje ukupnog stanja okoliša kao prostornog okvira za

skladan razvoj zajednice. Mjere zaštite spomenika parkovne arhitekture - drvoreda čempresa i arheološkog lokaliteta rimskog akvedukta sadržane su u poglavlju 7. odredbi za provođenje ovoga plana, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode(NN 70/05) kojim su regulirani kriteriji korištenja, uređenja i zaštite prirodnih vrijednosti, i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(NN 69/99, 151/03 i 157/03), kojim su zaštićeni svi registrirani, preventivno zaštićeni ili evidentirani kulturno – povijesni spomenici.

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

Temeljno načelo integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš stoga mora biti prisutno u svim komponentama ovoga plana. Za Grad Biograd se u cjelini se može reći da predstavlja područje relativno dobro očuvanog okoliša. U svrhu zaštite okoliša na gradskom području predviđa se izvođenje sljedećih mjera: • izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje otpadnih voda te izgradnja

centralnog uređaja za pročišćavanje • izgradnja i uređenje vodovodnog sustava na cijelom prostoru Grada Biograda • uređenje deponije komunalnog otpada • obaveza izrade elaborata-studije utjecaja na okoliš za one djelatnosti u

prostoru kod kojih je taj utjecaj moguć, izrada elaborata otklanjanja istih te



odabir tehnologija koje u svom radu ne narušavaju prirodni okoliš.

3.7.1. Zaštita tla

Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih zakona, propisa, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz oblasti arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu. Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem uvjeta gradnje, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.

3.7.2. Zaštita voda

Najveći su izvor zagađenja otpadne vode i općenito otpadne tvari, ali ne smije se zanemariti ni drugo kao što je ispiranje zagađenih površina, prometnica, erozija, ispiranja tla, sredstva u poljodjelstvu, gnojišta, prirodna zagađenja i izvanredna zagađenja. Pravilno rješavanje otpadnih voda i drugog otpada iz naselja i gospodarstva s uređajima za pročišćavanje preduvjet je zaštite voda od zagađivanja. Radi zaštite voda potrebno je provoditi sljedeće mjere: • poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi ekološkim standardima i normativima, • sklanjanje otpadnih voda rješavati kontinuirano u svim područjima i objektima

na gradskom području, a naročito rješavati odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda na vodozaštitnom području,

• u procesima proizvodnje vršiti predtretmane otpadnih voda, izgraditi uređaj za pročišćavanje kolektivnog i individualnog tipa,

• ukloniti i sanirati nekontrolirana (divlja) odlagališta otpada • ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje

resursa prostora dovesti do pogoršanja kakvoće voda, zdravlja ljudi i zbog toga do teškoća ili čak zaostajanja samog razvoja.

3.7.3. Zaštita zraka

Kvaliteta zraka na području Grada Biograda nije ugrožena i na visokom je stupnju čistoće. Ovakvo stanje je potrebno zadržati i u daljnjem razvoju grada, pogotovo ako dolazi do izgradnje većih gospodarskih građevina ili građevina koje bi svojom aktivnošću mogle ugroziti kvalitetu zraka. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na zrak provode se na sljedeći način: • primjenom tehničkih rješenja za smanjenje zagađenja zraka na postojećim i

novim izvorima zagađenja kojim se zagađenja reduciraju ispod dopuštenih količina,

• primjenom ekološki povoljnijih tehnologija, • osiguravanjem opskrbnih uvjeta za veći udio u primjeni plina kao ekološki

prihvatljivijega energenta u ukupnoj potrošnji u odnosu na druge energente (naročito drvo i ugljen).



3.7.4. Zaštita od buke

Na području obuhvata plana su, u skladu s Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), na vanjskim povšinama predviđene slijedeće najviše razine vanjske buke:

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A)

Zona buke Namjena prostora

za dan(Lday) noć(Lnight) 3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

– Na granici građevne čestice unutar zone –buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Analiza buke cestovnog prometa na području obuhvata ovog plana pokazala je da je glavni izvor buke promet Zagrebačkom ulicom, kojom se odvija tranzitni promet. Buka s ostalih prometnica ne predstavlja značajniju smetnju jer su te prometnice namijenjene lokalnom prometu slabog intenziteta.

3.7.5. Mjere posebne zaštite

Mjere posebne zaštite obuhvaćaju: • mjere sklanjanja ljudi • mjere zaštite od požara • mjere zaštite od rušenja • mjere zaštite od potresa • mjere zaštite od tehnoloških nesreća • mjere zaštite od buke

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Biograda temelje se na odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Zadarske županije i Grada Biograda n/M izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su slijedeći zakoni i propisi: • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj

73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), • Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93 i 33/05), • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), • Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se

moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91), • Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83), • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave

Documents

UVOD 3 - Biograd na Moru...ARHITEKTONSKI ATELIER DESETd.o.o. za arhitekturu i urbanizam Zagreb 4 I Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Prostor