Čuvajmo naše more

Poštovani,

l Priključujemo se gradskoj akciji smanjenja korištenja plastike i ukazujemo na dobrobit za očuvanje našeg mora te vas pozivamo da se priključite. Prije svega, svi bismo mi trebali prihvatiti činjenicu da je ovo jedino more koje imamo te da svaki otpad bačen u njega ne nestaje čarolijom jer se ne vidi, nego ostaje u dubini i truje nas, našu djecu te cijelu biološku zajednicu podmorja.

Ukoliko i dalje želimo razvijati turizam kao našu važnu gospodarsku granu, gdje je plavo i čisto more jedan od preduvjeta, svatko od nas mora početi od sebe, a kada se ostvari trenu-tak u kojem će svaki pojedinac činiti sve što je u njegovoj moći, cijela će priča imati puno više smisla i efekta na sveukupno stanje okoliša te samim time i mora.

Okoliš nismo naslijedili od naših predaka, nego posudili od naše djece, i bitno je da se prema njemu odnosimo najbolje što možemo.

Zato vjerujemo da ćemo vas bar malo pokrenu-ti i osvijestiti u našem zajedničkom cilju - da još dugo uživamo u morskim radostima.

Usluga Poreč d.o.o.Plastika je praktična, no plastični otpad i njegova uporaba mogu imati razorne posljedice na okoliš i naše zdravlje

l Svatko od nas je potrošač. Prilikom kupo-vine hrane, odjeće, poklona ili bilo čega dru-goga, uvijek  je nešto od toga zapakirano u tu čudotvornu stvar koja nas prati u stopu i nalazi se iza svakog ugla a zove se – plasti-ka. Zbog potrošačkog mentaliteta jeftini plas-tični predmeti lako se odbacuju i zamjenjuju novima i upravo njezine prednosti - dostup-nost, niska cijena proizvodnje, izdržljivost i trajnost - u ekološkom kontekstu postale su njezine glavne mane. Od nje je teško odustati, no svakako možemo značajno smanjiti njeno nepotrebno korištenje i nepravilno odlaganje

U svjetske oceane svake se minute

ispušta jedan kamion plastike te će do 2050.

godine u moru biti više plastike

nego riba

Ne možemo prestati biti potrošači, ali možemo postati odgovorniji 

l Predmeti kao što su plastična ambalaža, vrećice i boce svakodnevno se bacaju te završe na odlag-alištima otpada, ali i u šumama, potocima, mori-ma i oceanima diljem svijeta. Svake godine sto-tine milijuna tona plastike završi u moru te pritom ubije najmanje milijun morskih životinja, jer one se zapletu u plastični otpad ili ga progutaju pois-tovjećujući ga s hranom. Pod utjecajem morske vode, sunca i vjetrova plastika se usitnjava u bez-brojne komadiće, odnosno mikroplastiku. Dak-le, plastika nije biorazgradiva već se razgrađuje svjetlom. U stvarnosti, većina plastike nikada ne nestane, već postane „plastična prašina“ i kao takva ulazi u morske organizme koje smo sve donedavno držali najzdravijim izvorom prehrane.

Plastični otpad štetan je za okoliš i zdravlje

l Višegodišnja istraživanja po-kazala su da je mikroplastika prisutna u trećini riba, rakova i školjkaša koji se izlovljavaju. Ta-kođer dokazano je da i zooplankton jede mikroplastiku pogrešno ju doživljavajući kao hranu. Naime, zooplankton je sićušna životinja u morskom planktonu koji je ključan za održavanje prehrambenog lanca na našem planetu, a time i ekosustava.

Plastika je prisutna više nego što mislite

l Onečišćene su i mnoge rijeke, i to ne samo zbog nekontroliranog bacanja plastičnog otpada, nego i zato što u vodu ulazi mikroplastika koja nastaje pri pranju u kućanstvima. Naime, sintetske tkanine sadrže plastična vlakna, a proizvodi za higijenu i njegu (npr. sredstva za čišćenje doma, pjene za brijanje, zubne paste, pilinzi, kupke, šamponi…) nerijetko u sastavu imaju mikrozrnca plastike koja se dodaju zbog učinka eksfolijacije.

Zbog toga je u nekim zemljama (npr. Velikoj Bri-taniji i Švedskoj) uvedena zabrana proizvodnje kozmetike s plastičnim mikrozrncima.

Smatra se da na mikrorazini plastika može biti štetna i kada jedemo hranu

koja je bila u plastičnom pakiranju te pi-jemo vodu (i druge napitke) iz plastičnih boca. Premda se iz ambalaže otpuštaju vrlo male količine plastike, s vremenom se ona može nakupiti u organizmu.

Niz istraživanja pokazao je da plastika može izazvati hormonske poremećaje koji

pak dovode do brojnih drugih tegoba.

Zbog svega navedenoga, u svijetu jača pokret „rethink plastic“ (eng. promišljanje plastike) za pročišćenje naše svakidašnjice od tog nepožel-jnog umjetnog materijala. Pritom znanstvenici ističu da već naizgled malim promjenama može-mo ostvariti veliko poboljšanje.

Tjedno pojedemo količinu

plastike koliko sadrži jedna

kreditna kartica

KaKo smanjiti uporabu plastiKe

l Prestanite koristiti plastične vrećice za kupnju. Zamijenite ih platnenim torbama i mrežama od prirodnih materijala.

l Ne kupujte hranu u plastičnoj ambalaži, nego iz rinfuze.

l Ne držite hranu u plastičnim, nego u staklenim ili keramičkim posudama.

l Pri kupnji vode, staklene su boce bolji izbor od plastičnih. No, najbolje bi bilo da se voda uopće ne kupuje, nego da se uzima iz izvora ili vodovoda provjerene kakvoće, te da se drži u staklenim bocama.

l Izbjegavajte plastične predmete za jednokratnu uporabu poput čaša za kavu „za van“ (koje su naizgled papirnate, ali su iznutra obložene plastikom), pribora za jelo, slamki i slično. Umjesto toga lako je nabaviti termos bocu ili trajnu šalicu s poklopcem te pribor od ekološki prihvatljivijih materijala.

l Smanjite broj kemikalija za čišćenje doma u plastičnoj ambalaži, te umjesto toga koristite prirodna sredstva poput octa, limuna i slično.

l Kupujte kozmetiku i higijenske preparate bez ambalaže – sapuni, šamponi, pilinzi, zubne paste nude se i u krutom obliku, u tzv. pločicama i tabletama.

l Ekološki su prihvatljiviji i proizvodi s mogućnošću ponovnog punjenja bočica i kutijica.

l Plastičnu četkicu i konac za zube zamijenite onima od prirodnih materijala.

l Pri opremanju doma nastojte da namještaj, sagovi i drugi predmeti ne sadrže plastiku.

l Umjesto plastičnih igračaka birajte one od prirodnih materijala, npr. drva i pamuka dobivenih bez kemikalija.

l Plastični otpad uvijek odlažite u odgovarajuće spremnike, kako bi se mogao reciklirati

l Priključite se redovnim akcijama čišćenja okoliša ili podmorja

l Aktivirajte svoju „zelenu akciju“

Period rasPadanja

pjenaste plastične čaše: 50 godina;  jednokratne pelene: 450 godina;

plastične boce: 450 godina; najlon za ribolov: 600 godina;

filteri cigareta: 10 godina

Različiti oblici plastičnog otada čine otpRilike 

90%

smeća koje se nalazi u moRu.

U posljednjih 10 godina proizveli smo više plastike nego kroz čitavo zadnje stoljeće, i još uvijek ju proizvodimo.

Godišnje se proizvede 45 kilograma plastike po čovjeku