Usredotoci Se Na Buducnost

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� ��

Usredotoèi se na buduænost

�kolski program profesionalnog razvojaza srednje �kole

Priruènik za profesore

Razbor 1999

n Pripremu i tisak ove knjige financirao jeInstitut Otvoreno dru�tvo - HrvatskaHebrangova 21, Zagreb

n IzdavaèDru�tvo za istra�ivanje i razvoj ljudskih potencijala RazborTratinska 29, Zagreb

n TisakExpress digitalni tisak d.o.o. Rijeka



n AutoriNancy PerryZark van Zandt

n Prijevod i adaptacijaToni BabaroviæIva �verko

n LekturaNives Opaèiæ

n KorekturaIvana FeriæLovorka Kozole

n Naslovnica i grafièko ureðenjeIva �verko

Sadr�aj

n Uvod 7

n Profesionalni razvoj 9�to je profesionalni razvoj? 9Osnovni pojmovi profesionalnog razvoja 9Teorije profesionalnog razvoja i izbora zanimanja 9Osnovne postavke planiranja karijere 10Za�to je profesionalni razvoj va�an uèenicima? 11

n Metode rada s uèenicima 13Obilje�ja adolescencije 13Tehnike pouèavanja 14Interakcija u razredu 14Grupna dinamika 16

n �kolski program profesionalnog razvoja 19Cjeline programa 19Upitnik ��to znam o svijetu rada?� 20Uèenièke mape 21Uloga roditelja u �kolskom programu profesionalnog razvoja 21

n Vje�be �kolskog programa profesionalnog razvoja 23Cjelina 1. Upoznavanje samoga sebe: Tko sam? 25Cjelina 2. Istra�ivanje zanimanja i svijeta rada: Kamo idem? 49Cjelina 3. Planiranje karijere: Kako to ostvariti? 67

n Dodatak 85Planiranje profesionalne buduænosti: Plan profesionalnog razvojaDiplomaVodiè za roditelje

7

�kolski program profesionalnog razvoja program jekoji omoguæuje uèenicima da samostalno i uz pomoæprofesora, roditelja i prijatelja upoznaju svoje spo-sobnosti, interese i vrijednosti, istra�e svijet rada iplaniraju svoju karijeru. Program se sastoji od 34vje�be, podijeljene u tri osnovne cjeline, u kojimauèenici upoznaju sebe, raznovrsna zanimanja i plani-raju karijeru. Osnove programa zacrtane su premateorijama profesionalnog razvoja i izbora zanimanja,a vje�be su osmi�ljene prema najuèinkovitijim me-todama rada s uèenicima. Program se uklapa uuobièajene razredne aktivnosti, no nudi i dodatneoblike suradnje uèenika i roditelja. Program je detalj-no razraðen, no profesorima ostavlja moguænost dapojedine vje�be prilagode specifiènim zahtjevima�kole.

Zami�ljeno je da se program primjenjuje najmanjegodinu dana, jedna vje�ba tjedno. Vje�be treba prim-jenjivati prema redoslijedu odreðenom u knjizi, jerse informacije iz jedne vje�be èesto koriste u sljede-æima. Nastava iz �kolskog programa profesionalnograzvoja mo�e se odvijati u sklopu satova razrednikaili kao fakultativna nastava. Va�no je da uèenici pri-sustvovanje nastavi ne do�ive kao obavezno te da senjihov uspjeh u programu ne ocjenjuje.

Sudjelujuæi u �kolskom programu profesionalnograzvoja, uèenici æe moæi:n razumjeti �to je profesionalni razvojn uoèiti va�nost aktivnog planiranja vlastite

buduænostin znati da sami mogu izabrati vlastiti posaon shvatiti potrebu za kvalitetnim obrazovanjemn vidjeti kako pona�anja i stavovi koje sada

razvijaju utjeèu na njihovu buduænostn uèiti o sebi i onome �to im je va�non upoznati svijet rada i razmotriti osobine razli-

èitih zanimanjan razumjeti da planiranje i priprema za buduæ-

nost poèinje veæ sadan nauèiti kako se slu�iti raznovrsnim izvorima

koji im mogu pomoæi u ostvarivanju vlastitihciljeva

n prihvatiti da je profesionalni razvoj proceskoji traje cijeli �ivot.

Prije poèetka rada s uèenicima profesori se morajudobro upoznati s osnovnim pojmovima vezanim uzprofesionalni razvoj, metodama i strategijama rada suèenicima te sa samim programom. U ovom se priru-èniku mogu naæi sve informacije potrebne za uspje�anrad s uèenicima.

Uvod

9

�to jeprofesionalni

razvoj?

Profesionalni razvoj je proces upoznavanja vlastitihsposobnosti, vrijednosti i interesa, istra�ivanja svijetarada i njegovih osobina te pronala�enja pravoga putakarakteristiènog za svakog pojedinca.

Mo�e se reæi da profesionalni razvoj poèinje pita-njima koja se èesto postavljaju maloj djeci: ��to bihtio biti kad odraste�?� ili ��to bi �eljela raditi kadbude� velika?� Iz njih ona mogu saznati da æe ne�topostati i da sama mogu izabrati �to. Razmi�ljanje ozanimanjima, odabir �kole, poslovi kojima se poèi-njemo baviti � sve to ulazi u profesionalni razvoj.Profesionalni razvoj ne prestaje odabirom zanimanja;on se nastavlja kako se razvijamo i mijenjamo, kakose razvija i mijenja svijet oko nas. Stoga se mo�e reæida profesionalni razvoj traje cijeloga �ivota.

Na profesionalni razvoj pojedinca utjeèu roditelji,obitelj, prijatelji, �kola, kulturno okru�enje, specifi-ènosti regije stanovanja. Profesionalno informiranjei savjetovanje aktivno usmjerava uèenike u njihovuprofesionalnom razvoju. Educirani struènjaci mogupomoæi uèenicima da �to bolje, zrelije i kvalitetnijeprihvate va�nost planiranja i usmjeravanja vlastitekarijere i buduænosti. �kolski program profesionalnograzvoja takoðer je jedan od takvih pristupa.

Osnovni pojmoviprofesionalnog

razvoja

Posao je niz radnih zadataka, obaveza i odgovornostikoje pojedinac svakodnevno obavlja (primjer: profe-sor matematike u III. gimnaziji).

Zanimanje je veæi broj specifiènih poslova koji imajuzajednièke osobine i zahtijevaju sliène vje�tine (pri-mjer: srednjo�kolski profesor).

Karijera je slijed radnih zadataka i poslova kojepojedinac obavlja tijekom �ivota. Ukljuèuje obrazo-vanje, rad, obitelj, slobodno vrijeme, hobije i jo�mnogo toga (primjer: roditelj i braèni drug koji jeizabrao da bude profesor).

Teorijeprofesionalnograzvoja i izbora

zanimanja

Razlikujemo dvije osnovne vrste teorija profesio-nalnog razvoja: strukturalne i razvojne. Strukturalneteorije pretpostavljaju da pojedinci te�e pronaæizanimanje najsliènije njihovim osobinama i intere-sima. Da bi proces izbora zanimanja bio uspje�an,

Profesionalni razvoj

10

pojedinac mora poznavati sebe � svoje interese,vrijednosti, sposobnosti � i svijet rada � raznovrsnazanimanja i njihove zahtjeve � te odluèiti koja muzanimanja najvi�e odgovaraju. Takve su teorije Par-sonsova i Hollandova. Hollandova teorija izbora zani-manja vrlo je poznata i èesto primjenjivana. Razvojneteorije pretpostavljaju da pojedinci prolaze kroz razli-èite razvojne faze koje utjeèu na njihov izbor zanima-nja. Prema njima, profesionalni je razvoj proces kojitraje cijeli �ivot, uvjetovan osobno�æu pojedinca iokolinom u kojoj �ivi. Najpoznatije su razvojne teo-rije Superova i Krumboltzova.

�kolski program profesionalnog razvoja nastao jena naèelima obaju teorija. Trebao bi poticati uèenikeda razmisle o sebi, upoznaju raznovrsna zanimanjakoja bi im mogla odgovarati i da pritom razumiju dase s vremenom ljudi mijenjaju pa nije toèno da zasvakoga pojedinca postoji jedan �idealan� posao.

Osnovnepostavkeplaniranja

karijere

Kanadski Zavod za upravljanje ljudskim potencija-lima ustanovio je pet principa za izgraðivanje karijerekoji su se pokazali vrlo uspje�nim u radu s mladimljudima. Umjesto usmjeravanja prema jednoj velikojodluci, mlade treba poticati da sagledaju ukupnu slikusvog �ivota.

Promjena je stalna. Pratimo li samo jednu noæinozemne vijesti, uvjerit æemo se da se svijet vrlo brzomijenja. Zbog toga u izgraðivanju karijere moramobiti prilagodljivi. Moramo znati da ne donosimo jednuveliku odluku, veæ niz odluka u slijedu. Donosimo ihna razne naèine � neke ne razmi�ljajuæi, druge premanjihovim pozitivnim i negativnim ishodima, treæe

prema trenutaènom dojmu. Svaku odluku mo�emopromijeniti u skladu s promjenama oko nas, bezobzira na to �to nam se ona u uvjetima u kojima smoje donijeli èinila najboljom. U svakom izboru ima idobrih i lo�ih strana. Ako i propustimo neke poten-cijalne prednosti, time smo, vjerojatno, stekli nekedruge.

Uèenje traje cijeli �ivot. Kada spoznamo da se svijetmijenja i da æe se poslovi 21. stoljeæa tek osmi�ljavati,postat æe nam jasno da uèenje i planiranje karijeremoraju biti procesi koji traju cijeli �ivot. Zato je je-dnako va�no �uèiti uèiti�, koliko i uèiti odreðenesadr�aje. Za stalno uèenje potrebne su vje�tine uèenja,ali i kreativno razmi�ljanje.

Slijedi svoje srce. Va�no je da znamo �to �elimo i�to nam je va�no. Uobièajene poruke poput �donesipravu odluku�, �razmisli dvaput� ili �budi realan�èesto nas mogu obeshrabriti u ma�tanju o na�im�eljama. Moramo nauèiti da vjerujemo sebi. Osjeæajstraha prijeèi nas da grije�imo i da uèimo na vlastitimpogre�kama. U svijetu koji se stalno mijenja i u kojemsu fleksibilnost i prilagodljivost vrline, moramo po-taknuti uèenike da preuzmu razumne vlastite rizike iuèe na vlastitu iskustvu.

Usredotoèi se na putovanje. Putovanje, ne cilj,postaje sredi�te na�ih interesa. S obzirom na trajnepromjene u svijetu, odabir konkretnog i jedinog zani-manja i ustrajno slijeðenje zadanoga cilja mo�e rezul-tirati vrlo ogranièenim i zanemarivim iskustvom.Mo�e se dogoditi da na� cilj prestane postojati prijenego �to ga dosegnemo te da se pojave novi, posvenepredviðeni ciljevi. Stoga moramo poku�ati �irokosagledati buduænost i odrediti opæi pravac kojim æemousmjeriti profesionalni razvoj. Na�a �ivotna situacijausmjerit æe nas na �to se moramo usredotoèiti ipomoæi æe nam da usmjerimo na�e snage u odre-

11

ðenom smjeru. Kojiput æemo se morati usmjeritiprema trenutaènim ciljevima, kao �to je polaganjeispita ili zaraðivanje novca za putovanje. Drugi æemoput moæi æemo raditi na ostvarivanju ciljeva trajnijevrijednosti � odr�avanju va�nih socijalnih odnosa,oèuvanju posla koji zaista volimo. Da bismo bilizadovoljni poslom i �ivotom uopæe, morat æemo setruditi da ostvarimo ciljeve i trajne i trenutaène va�no-sti.

Pronaði saveznike. Èesto se ka�e da je dobro bitisamostalan i nezavisan. Iako su te karakteristikenesumnjivo dobre, èesto ustanovimo kako ipak �nemo�emo uspjeti posve sami�. U svakom aspektu na�e-ga �ivota � a tako i posla � trebamo pomoæ ljudikojima vjerujemo. To mogu biti èlanovi obitelji, prija-telji, suradnici, kolege, �efovi. Mogu biti razlièitihgodina i iz razlièitih razdoblja na�ega �ivota. Svimaim je zajednièko da su nam odnosi s njima vrlo va�ni.Oni nam mogu pomoæi u dono�enju odluka ipovezivanju s drugima koji nam mogu biti korisni.

Za�to jeprofesionalnirazvoj va�anuèenicima?

Nema sumnje da se svijet rada u cijelosti mijenja.Nove tehnologije omoguæile su razvoj posve novihposlova i dovele do promjena u starim, a time i posta-vile zahtjev za novim zanimanjima. Danas se veæinarepetitivnih radnih zadataka mo�e uspje�no obavitistrojevima, koji ne grije�e, ne umaraju se i ne odlazena godi�nji odmor. Smanjivanje potrebe za proiz-vodnim zanimanjima dovelo je do poveæane potra�njeuslu�nih zanimanja. Moderan promet i komunikacija,èije se vrijeme mjeri u sekundama, omoguæili su da

se poslovi obavljaju na najrazlièitijim dijelovima svi-jeta i time su konkurenciju uèinili globalnom.

Kao �to je konkurencija meðu tvrtkama postalaglobalna, takvi su postali i natjeèaji za posao. Kvalitet-nija prijevozna sredstva i bolje prometnice omoguæujubr�a putovanja, a informacijska tehnologija i rad umjestu posve drugom od onoga u kojem �ivimo.Tvrtke prilagoðuju uvjete rada takvim okolnostima:uvodi se sve vi�e honorarnih poslova, poslova namanje od punog radnog vremena i razlièitih oblikavanjske suradnje. Ljudi æe sve vi�e biti oni koji nudeusluge: svoja znanja i vje�tine. Sve æe vi�e mladihljudi tra�iti posao u mjestu u kojem ne �ivi.

Prilikom zapo�ljavanja najvi�e se vrednuju odgo-vornost, motivacija, prilagodljivost, uslu�nost, komu-nikativnost, znanja i vje�tine, poduzetni�tvo. Imaju liva�i uèenici takve osobine? Mogu li i �ele li preuzetiodgovornost za upravljanje vlastitim �ivotom?Razumiju li poduzetni�tvo i komunikaciju jednakodobro kao i èitanje, pisanje i raèunanje? Razumiju lida moraju vladati takvim vje�tinama i da je upravosada vrijeme da ih razviju?

Dana�nji svijet oèekuje od nas da budemo fleksi-bilni i prilagodljivi. U �ivotu i u poslu mo�emo sebolje snalaziti ako nauèimo prihvaæati promjene ireagirati na njih, ako znamo �to volimo i kako dabudemo uspje�ni u tome te ako vjerujemo sebi icijenimo vlastite kvalitete. �kolski program profesio-nalnog razvoja omoguæit æe uèenicima da pronaðutakve smjernice u �ivotu. Uèinit æe obrazovanje bli�enjihovim ciljevima i motivirat æe ih da te ciljeveostvare. Pomoæi æe im da nauèe donositi va�ne odlukei da profesionalni razvoj shvate kao kontinuiraniproces koji traje cijeli �ivot i kojim mogu samiupravljati.

13

Obilje�jaadolescencije

�kolski program profesionalnog razvoja zasniva sena ideji da profesionalni razvoj zahtijeva informacijui razumijevanje. Profesori su naviknuti da dijeleinformacije na predavanjima i raspravama. Ove æestrategije, dakako, biti va�an dio ovoga programa.Ipak, uèenici æe morati sami razmotriti informacije,stvoriti mi�ljenje o njima i vidjeti kako se one uklapajuu njihov pogled na buduænost. U ovom programukoristit æe se i metodama rada koje olak�avaju uvid.To su produkcija ideja (�brainstorming�), igranjeuloga i vje�be u malim grupama. Sve metode bit æepotanko opisane.

Uèenici prolaze kroz razlièite faze razvoja kojeutjeèu na naèin kako uèe. Na primjer, adolescentido�ivljavaju burne psiholo�ke, fizièke i fiziolo�kepromjene zbog kojih se prestaju do�ivljavati djecomi stjeèu nov identitet s kojim se tek upoznaju, isku�a-vaju ga i oblikuju.

Fiziolo�ki, adolescenti do�ivljavaju burne hor-monske promjene u pubertetu. Njihovo zanimanje zaosobe suprotnoga spola sve vi�e raste, a odnosi dobi-vaju novo znaèenje. Raspolo�enje im se neprestanomijenja iz krajnosti u krajnost.

Metode rada s uèenicima

Fizièki, tijelo im se i dalje razvija i poprima oblikeodraslih. Na �alost, rast im je rijetko stabilan i stalan.Djevojke se razvijaju prije djeèaka i ranije poèinjuizgledati odraslo. I djeèaci i djevojèice trude se postiæiidealan tjelesni izgled, poput likova iz medija, filmovaili sporta. Uglavnom, vrlo su zabrinuti za svoj izgled.

Psiholo�ki, mi�ljenje njihovih vr�njaka postaje imsve va�nije i skloni su prema njemu oblikovati svojnovi identitet. Stariji adolescenti tra�e neovisnost, �toèesto mo�e dovesti do problema u obitelji. Èesto sebune protiv tradicionalnih mi�ljenja i stalno isku�a-vaju �nove ideje� kako bi utvrdili svoje vrijednosti.Ipak, pripadanje grupi jo� je uvijek va�no, iako sestariji adolescenti �ele istaknuti kao razlièiti.

Profesori ne mogu promijeniti obilje�ja adoles-cencije. Meðutim, oni ih mogu iskoristiti kako bipobolj�ali komunikaciju s uèenicima i time uèinilimetode pouèavanja uspje�nijim. Vje�be u ovomprogramu poma�u uèenicima da se meðusobno dru�ei uèe jedni od drugih, èime im se omoguæuje da svojemi�ljenje usporeðuju s mi�ljenjem svojih vr�njaka idalje ga oblikuju. Rad u malim grupama daje imosjeæaj sigurnosti, ne zatvara ih u sebe nego im pru�apriliku da se doka�u bez straha od kritike i ismija-vanja. Igranje uloga daje im priliku da isku�aju i drugeoblike pona�anja bez straha da æe ih zbog toga vr�njaciodbaciti.

14

Tehnikepouèavanja

Predavanje. Predavanje je strukturirano i organizi-rano podastiranje informacija o nekoj temi. Iako jepredavanje brz naèin preno�enja informacija, ono imai svoje nedostatke. Ako je predugaèko i ne uspijeprivuæi pozornost uèenika, uèinak predavanja svodise na minimum.

Rasprava. Rasprava je verbalna komunikacija iz-meðu uèenika te izmeðu uèenika i profesora. Onaomoguæuje da uèenici razmijene ideje, stavove, razmi-�ljanja i osjeæaje prema odabranoj temi. Korisna jejer razvija sustavno razmi�ljanje, �iri uèenicima vidikei omoguæuje im da upoznaju i shvate poglede na prob-lem koji se razlikuju od njihovih. Rasprava pro�irujei produbljuje razmi�ljanja uèenika i daje im prilikuda nauèeno primijene.

Produkcija ideja (�brainstorming�). Produkcijaideja vrlo je popularna strategija pouèavanja koja setemelji na slobodnom protoku ideja o nekoj temi.Voditelj predstavi problem ili neku situaciju o kojojtreba razmisliti i potièe uèenike da navedu �to vi�emoguæih rje�enja, ideja ili ishoda. Sve �to uèenicinavedu voditelj bez komentiranja zapisuje, a na krajunabrajanja uèenici i voditelj razmatraju svaku odnavedenih ideja.

Igranje uloga. Igranje uloga nudi uèenicima moguæ-nost da upoznaju razlièite oblike pona�anja potrebneu raznovrsnim �ivotnim situacijama. Svako igranjeuloga traje onoliko dugo koliko je potrebno da seprika�u moguæi ishodi igrane situacije. Kako uèenicitada najèe�æe ne iznose vlastita mi�ljenja, to je sigurannaèin za upoznavanje i te�kih situacija a da se ne zadireu uèenikovu intimu. Igranje uloga omoguæuje uèe-nicima da upoznaju osjeæaje, misli i pona�anja u

sigurnim uvjetima. Treba stvoriti uvjete da dobro-voljno sudjeluju u igranju uloga i pokazati im nekevje�tine koje æe im u toj vje�bi pomoæi. Igraju li ulogesrodne vlastitoj, moæi æe pokazati drugima svojeosjeæaje i stavove, a da se oni nu�no ne pripi�u njima.S druge strane, igrajuæi uloge suprotne vlastitu razmi-�ljanju, upoznat æe nove poglede i razmi�ljanja okonkretnoj situaciji i time razvijati razumijevanje isno�ljivost. Igranje uloga otvara moguænosti za ras-pravu i vrlo je zabavno.

Interakcija urazredu

Uspjeh �kolskog programa profesionalnog razvojaovisi o uspje�nosti komunikacije u razredu: o komu-nikaciji meðu uèenicima i o komunikaciji profesora iuèenika. Da bi ona bila uspje�na, uèenici morajurazumjeti i usvojiti osnovna pravila pona�anja u ras-pravama u razredu, a profesori trebaju znati poticatii usmjeravati takvu raspravu. Sljedeæe metode pomoæiæe uèenicima i profesorima da �to uspje�nije komu-niciraju.

Rasprave u razredu, prezentacije i vje�be tekumnogo lak�e i uèinkovitije su ako svi poznaju pravilapona�anja, razumiju ih i dr�e ih se. Pravila omoguæujuuèenicima i profesorima da ostvare svoja prava ipreuzmu odgovornosti za svoje pona�anje. Slijedinekoliko korisnih pravila pona�anja u razredu.

Slu�aj drugoga. Dok jedan govori, ostali ga pozornoslu�aju, gledaju u oèi i �ute. Sljedeæi koji dobije rijeètreba sa�eti �to je uèenik prije njega rekao i potommo�e poèeti izlagati vlastite ideje, poglede i stavove.

Uvijek prièa samo jedan. Prilikom rasprave uèenicimogu govoriti samo jedan po jedan. Onaj tko govorimo�e dr�ati u ruci simbol autoriteta (to mo�e biti

15

sudaèki batiæ, kraljevsko �ezlo, profesorski �tap, veæikljuè, neukljuèen mikrofon, bilo �to) i nakonprestanka izlaganja predati ga sljedeæem govorniku.Simbol autoriteta slu�i kako bi se �to bolje istaknuogovornik, govorniku treba dati sigurnost i samo-pouzdanje, a ostale uèenike upozoriti da ga morajupozorno slu�ati. Ako uèenici za vrijeme raspraveprièaju, raspravu treba prekinuti kako bi svi uèenicimogli iznijeti vlastito mi�ljenje i pritom bili slu�ani.

Zadr�i se na temi rasprave. Uèenici se znaju udaljitiod teme rasprave. Tada ih ne treba grubo prekinuti,veæ ih pitanjem treba vratiti na pravi put. Profesormo�e reæi: �Nisam siguran kakva je veza izmeðuovoga �to govori� i onoga o èemu smo maloprijerazgovarali. Mo�e� li mi objasniti?� To æe omoguæitiuèeniku da objasni ono o èemu je govorio ili da shvatikako je raspravu usmjerio prema pogre�noj temi.

Ideje svih uèenika jednako su va�ne. Uèeniketreba poticati da podijele svoja razmi�ljanja s drugima.Svaki uèenik u razredu mora se osjeæati jednakovrijednim i mora moæi slobodno izraziti svoje misli iosjeæaje. On treba znati da su njegove ideje jednakova�ne i jednako prihvaæene kao i ideje drugih. Akoje ono �to je uèenik rekao pogre�no, treba reæi ne�tokao: �Mnogi bi se slo�ili s tobom. Ipak, znamo da��Time ga neæemo povrijediti niti æemo uèiniti da seosjeæa neugodno ili ismijano.

Nitko nije prisiljen sudjelovati. Sve uèenike trebapoticati da sudjeluju u razrednim aktivnostima. Ipak,svi uèenici moraju imati pravo da to ne uèine ako imje sudjelovanje u nekoj aktivnosti neugodno.

Podcjenjivanje nije dopu�teno. Iskreno sudje-lovanje u raspravi moguæe je samo ako uèenici znajuda neæe biti ismijani. Stoga treba jasno svima dati doznanja da je u redu ne slagati se s neèijim mi�ljenjem,ali da se ne smije prosuðivati nekoga na osnovi

njegova mi�ljenja. Uèenicima treba pomoæi da razu-miju kako podcjenjivanja i ismijavanja zvuèe i kakose drugi osjeæaju u tim prilikama. Treba im vrlo jasnoreæi da je takvo pona�anje neprihvatljivo i da se neæedopu�tati.

Pitanja su va�na. Poznata je izreka �Nema glupihpitanja�. Ona je, dakako, istinita i treba se pona�ati uskladu s njom. Svako pitanje ima svoju vrijednost.Uèenicima treba omoguæiti da postavljaju pitanja,treba im pokazati da je to dobro i treba poku�atiodgovoriti na njih. Na veæinu njihovih pitanja ovajprogram nudi odgovore.

Uspje�no voðenje rasprave zahtijeva od profesorada razluèi glavne zakljuèke pojedinaènih izlaganja icjelokupne rasprave, da uèenicima poka�e kako razu-mije ono �to govore i da uèenike pravilno preusmjeriu njihovim nejasnim izlaganjima. Pet komunikacij-skih vje�tina omoguæit æe olak�anu komunikacijuprofesora i uèenika. To su: slu�anje, ponavljanje, obja-�njavanje, postavljanje pitanja i tra�enje primjera.

Slu�anje. Slu�anje je oblik pona�anja pri kojem sekoristimo raznim osjetima kako bismo �to toènijedo�ivjeli pona�anje druge osobe. Stoga prilikom slu-�anja nije dovoljno samo èuti �to osoba govori negoi primijetiti naèin na koji ona to izgovara i kako sepritom pona�a. Slu�anje se mo�e pobolj�ati tako dase svjesno usmjerava pa�nja prema verbalnim ineverbalnim oblicima pona�anja koje uèenik iskazuje.

Ponavljanje. Ponavljanje je proces �to toènijeg idetaljnog ponavljanja onog �to je druga osoba rekla.Iako se ponavljanjem treba slu�iti umjereno, onoomoguæuje profesoru da bude siguran da je potpunorazumio o èemu je uèenik govorio. Ako je do�lo donesporazuma, uèeniku æe se pru�iti prilika da prefor-mulira reèeno. Ponavljanje je ujedno naèin da uèeniciznaju da ih je profesor ispravno shvatio.

16

Obja�njavanje. Obja�njavanje slijedi nakon ponav-ljanja onoga �to je uèenik rekao. Ono omoguæujeprofesoru da bolje shvati uèenikove misli i takooblikuje zakljuèak. Naèin na koji se to mo�e uèinitijest: �Rekao si da�. Jesam li te dobro razumio?�Ako se uèenik ne sla�e s takvom interpretacijomnjegova izlaganja, ima priliku dodatno objasniti ono�to je �elio reæi. Obja�njavanje poma�e da se sviuèenici i profesor potpuno razumiju.

Postavljanje pitanja. Pitanja su vrlo korisna kadase �eli dobro razumjeti sugovornika. Ipak, pitanjatreba postavljati umjereno i oprezno, najbolje jednopo jedno. Uèenicima treba dopustiti da odgovore napitanja prije nego �to im se postavi sljedeæe, buduæida previ�e pitanja èesto zbunjuje sugovornika. Uvijektreba postaviti otvorena pitanja: �Mo�e� li mi reæimalo vi�e?�, �Kako si se osjeæao?�, ��eli� li mo�dareæi jo� ne�to?� Za svaki odgovor treba uèenika ohrab-riti. Uvijek mu mo�emo zahvaliti na odgovoru, a akoodgovor nezadovoljava onda prema uèeniku treba bitiblagonaklon, a nakon toga upozoriti ga na ispravnuinformaciju. Ako primijetite da je uèenik uznemirenpitanjem, valja malo prièekati i nakon toga reæi: �Vi-dim da puno razmi�lja� o mojem pitanju. �eli� li jo�malo razmisliti ili bi radije �elio da ti pomognem?�Postavljanje pitanja svakako treba zavr�iti u pozitiv-nom tonu. Uèenicima treba dati do znanja da pitanjanisu bila laka, da su oni pokazali sustavno razmi�ljanjei time producirali niz dobrih ideja te im na tome trebazahvaliti.

Tra�enje primjera. Uèenicima je obièno puno lak�egovoriti o konkretnim sluèajevima ili o izmi�ljenimprimjerima nego o apstraktnim problemima i idejama.Uvijek im mo�emo pomoæi pitanjem: �Mo�e� li midati neki primjer koji bi mi objasnio ono o èemugovori�?� Takvi æe nam primjeri pomoæi da boljerazumijemo o èemu uèenici govore, a njima æe olak-�ati daljnje razmi�ljanje o problemu.

Primjena navedenih pet komunikacijskih vje�tinaomoguæuje uèenicima da razviju i pro�ire vlastitarazmi�ljanja. One olak�avaju tok razgovora. Moguse primijeniti u raspravama, vje�bama, igranju ulogai osmi�ljanju ideja pri dono�enju odluka. Naravno,to su opæe komunikacijske vje�tine i njihova upotrebau svim grupnim aktivnostima vrlo je po�eljna.

Grupna dinamika

Grupe, male ili velike, prolaze kroz razlièite faze raz-voja. Kada je grupa osnovana, èlanovi su u praviluljubazni jedni prema drugima i po�tuju se. Meðutim,kako se sve vi�e ulazi u radne zadatke, sve se vi�epojavljuju neslaganja i pote�koæe. To su normalniprocesi grupne dinamike i svaka æe grupa postavitistandarde i norme pona�anja te na kraju postiæi odre-ðenu razinu funkcioniranja. Dobro je da voditelj grupepoznaje neke trikove:

Razvoj malih grupa. Male grupe predstavljaju pod-grupe uèenika koje se formiraju s vremenom ako imse dopusti da sami biraju grupice unutar kojih æeraditi. Odr�avanje tih podgrupa mo�e pomoæi uèeni-cima da se uz podr�ku prijatelja osjeæaju ugodnije isigurnije. S druge strane, �to se uèenici vi�e sprijate-ljuju jedni s drugima, to manje prate pravila pona�anjau grupi. Jedan od naèina da se to izbjegne jest da seèesto organiziraju razlièite manje grupe.

Suprotstavljanje grupa. Katkada se zna dogoditida se èlanovi grupe podijele u odvojene skupine pre-ma svojim stavovima. Kada se to dogodi, treba ihpotaknuti da prihvate i tuðe stavove. Treba im pomoæida shvate kako se ne moraju slagati s neèijim stavom,ali kako nije u redu da se zbog toga ne sla�u s osobom.Treba ih usmjeriti na razmatranje problema, a ne od-nosa unutar grupe. Treba im omoguæiti da razmotresvoje osjeæaje i da naðu rje�enje svoga problema.

17

Okrivljavanje. Do okrivljavanja mo�e doæi kada seza probleme unutar grupe izravno napadnu nekièlanovi grupe ili podgrupe. Okrivljavanje mo�e bitivrlo razorno jer ru�i povjerenje, usporava rje�avanjeproblema i odvaja pojedince od grupe. Voditelj grupenikako ne smije dopustiti okrivljavanje; èim ga uoèi,mora ga zaustaviti i objasniti uèenicima da se takvopona�anje neæe moæi nastaviti. Okrivljavanje se mo�eiskoristiti � to je prilika u kojoj uèenici mogu pri-mjenjivati komunikacijske vje�tine kako bi svladalikonflikt.

Monopoliziranje. Neki uèenici toliko sudjeluju damogu preuzeti cijelu vje�bu. Kada se to dogodi, trebaim zahvaliti na njihovu entuzijazmu i sudjelovanju iobjasniti im da je ipak nu�no da svi uèenici sudjelujuu vje�bi. Tada valja prekinuti kontakt pogledom s timuèenikom i davati mu �to manje povoda da govori.

Previ�e privatni razgovori. Katkada se zna dogoditida uèenici, te�eæi za �to boljom raspravom, stanuiznositi vrlo osjetljive prièe vezane uz njih ili njihoveobitelji. Tada ih treba zaustaviti, iskazati im po�to-vanje i predlo�iti im da o tome porazgovaraju s vamanakon sata.

Tihi èlanovi grupe. Mnogi su uèenici èesto vrlo tihi.Osjeæaju se slobodnijim i otvorenijim kada rade umalim grupama. Bez obzira na to �to oni aktivno nesudjeluju, to ne znaèi da nisu zainteresirani i da neuèe. Neki uèenici najbolje uèe upravo kada su mirnii kada opa�aju sve �to se dogaða. Va�no je znati daoni prate dogaðaje tijekom vje�be, ali i ostaviti impravo da budu tihi ako to �ele.

Razgovori sa strane. Prilikom rasprave neki æeuèenici voditi privatne razgovore koji smetaju ras-pravi. Treba ih prekinuti i pozvati da svoj razgovorpodijele s ostalim èlanovima grupe. Time æete impokazati kako razred neæe imati koristi od njihova

privatnog razgovora, a ni oni neæe èuti �to govoredrugi. Osvrnite se na osnovna pravila grupne raspravei radite dalje.

Proma�ivanje teme. Povremeno æe netko od uèe-nika isprièati ne�to �to neæe biti vezano uz grupnuraspravu. Treba ga prekinuti i pitati na koji su naèinnjegova razmi�ljanja vezana uz raspravu. Uèenik æetada imati priliku razjasniti �to je �elio reæi ili shvatitida je odlutao od teme. Tada ga treba potaknuti da idalje sudjeluje u radu, ponuditi mu da nakon sataiznese vama svoja razmi�ljanja te da se na njih vratikada budu bli�a osnovnoj temi rasprave.

Ote�an rad grupe. Katkad se mo�e dogoditi davoditelj grupe osjeti kako se grupa �èudno pona�a�,ali ne mo�e razumjeti za�to je tako. Kada se to dogodi,voditelj treba podijeliti svoje osjeæaje s grupom i pitati�to se dogaða. Na primjer, voditelj mo�e reæi: �Danasste tihi. Mo�ete li mi objasniti �to se dogaða?�

Veæina grupa funkcionira dobro i uèenici najèe�æerado raspravljaju i vole se baviti svojom buduænosti.Ipak, voditelj mora odr�avati tempo rada grupe i morase prilagoditi potrebama grupe. To pobolj�ava procesuèenja i omoguæuje uèenicima da upoznaju svoje�elje.

19

Sve informacije potrebne za provoðenje �kolskogprograma profesionalnog razvoja dane su u Priruè-niku za profesore. Ipak, kojiput se valja koristiti idrugim materijalima koji sadr�e relevantne informa-cije o svijetu rada. To mogu biti materijali Hrvatskogzavoda za zapo�ljavanje, Vodiè kroz zanimanja (Raz-bor, 1998), druge knjige, publikacije i bro�ure, Inter-net, novine, oglasi. Informacije o svijetu rada nalazese svuda oko nas. Moramo ih primijetiti i ocijenitinjihovu va�nost.

�kolski program profesionalnog razvoja zami�ljenje tako da se primjenjuje bez ocjenjivanja. Ocje-njivanje uèenika nema nikakva smisla jer je jedinova�no da uèenici spoznaju da njihovi trenutni naporikoje ula�u utjeèu na njihovu buduænost i kako je zbognjih samih va�no da se sada posvete njezinu plani-ranju. Program im nudi da bolje upoznaju sebe i svijetrada te da vide na koji im naèin �eljena zanimanjamogu omoguæiti cjelokupan naèin �ivota kakav �ele.Ne mo�emo kontrolirati sve faktore koji utjeèu naizbor zanimanja; ipak, uvijek je bolje planirati i timenapore usmjeriti prema odreðenom cilju. Ilustrativanje naslov knjige Ako ne zna� kamo ide�, vjerojatnoæe� zavr�iti negdje drugdje. Tako je i s izboromzanimanja.

Cjeline programa

Program je podijeljen u tri cjeline, od kojih svakaodgovara na jedno od kljuènih pitanja profesionalnograzvoja. Na poèetku svake cjeline postoje osnovneteoretske informacije o vje�bama koje æe uslijediti.Te su informacije dovoljne za uspje�no provoðenjevje�bi. Ipak, osim njih, nije lo�e zaviriti i u drugeizvore informacija.

Cjelina 1: Upoznavanje samoga sebe. Pomoæi æeuèenicima da odgovore na pitanje �Tko sam?�, daupoznaju vlastite interese, sposobnosti, vrijednosti iambicije te da shvate njihovu vezu s izborom zani-manja.

Cjelina 2: Istra�ivanje zanimanja i svijeta rada.Omoguæit æe uèenicima da odgovore na pitanje�Kamo idem?�, da otkriju moguænosti koje im sepru�aju nakon zavr�etka �kolovanja, da upoznajuraznovrsna zanimanja i naèine kako mogu sami nau-èiti vi�e o njima.

Cjelina 3: Planiranje karijere. Pomoæi æe uèenicimada odgovore na pitanje �Kako to ostvariti?�, da ispla-niraju odgovarajuæe �kolovanje potrebno za zani-manje koje im se sviða i koje æe im omoguæiti �eljenistil i naèin �ivota.

�kolski programprofesionalnog razvoja

20

Prve dvije cjeline sadr�e po 12 vje�bi, a treæa 10,svaka od njih potanko je opisana u sistematiziranimpoglavljima:

Pregled: vrlo kratak opis vje�be.

Trajanje: odreðeno tek okvirno, za svaku vje�buprofesor sam procjenjuje hoæe li je produ�iti iliskratiti, ovisno o vremenu kojim raspola�e, o znanjui potrebama njegovih uèenika; vje�be najèe�æe trajuod 30 do 45 minuta.

Ciljevi: osnovni smisao vje�be i glavne promjene kojevje�ba izaziva u uèenika.

Potrebni materijali: navedeni su svi materijali po-trebni za provoðenje vje�be; najèe�æe se vje�ba mo�eprovesti bez ièega ili tek na bloku papira.

Priprema: navedene su sve potrebne aktivnosti profe-sora prije same vje�be.

Aktivnosti: detaljan opis naèina provoðenja vje�be;specificirane su sve aktivnosti.

Rasprava: navedeno je nekoliko pitanja koja trebapostaviti uèenicima kako bi o njima razmislili, raz-mijenili mi�ljenja i donijeli zakljuèke.

Dodatne aktivnosti: predviðene su u situacijamakada se osnovna aktivnost ne mo�e provesti ili kadase ona �eli nadopuniti; profesori mogu sami odluèiti�ele li integrirati dodatnu aktivnost u nastavu ili ne.

Program je osmi�ljen tako da bude �to fleksibilniji.On dopu�ta profesorima da poka�u svoju kreativnost,iskustvo i znanje u njegovoj primjeni u razredu, uzi-majuæi u obzir osobine uèenika, njihove obiteljskeprilike i dru�tvenu okolinu.

Vje�be su opisane tekstom i slièicama. Znaèenjeslièica jest:

rad koji treba staviti u uèenièke mape

domaæa zadaæa nu�na za vje�bu

rad koji treba podijeliti sa starijima kodkuæe ili u zajednici

Na kraju svake cjeline nalazi se popis potrebnihznanja i vje�tina koje je uèenik tijekom vje�bi iz tecjeline trebao steæi. Zami�ljeno je da svaki uèenikispuni taj upitnik i pritom primijeti svoj napredak,ali i podruèja koja jo� mora razvijati.

Upitnik ��toznam o svijetu

rada?�

Upitnik ��to znam o svijetu rada?� ukljuèen je u pro-gram. Mo�e se rabiti na poèetku i na kraju programa,kao pokazatelj svladavanja programa. Analizirajuæirezultate uèenika, profesori æe moæi vidjeti kojecjeline programa treba detaljnije proraditi, a koje suuèenici dobro svladali. Moæi æe primijetiti koji suuèenici profesionalno zreliji, a kojima valja posvetitivi�e pa�nje. Uèenici moraju znati da æe na kraju pro-grama moæi sami uvidjeti koliko su napredovali uprofesionalnom razvoju i u dono�enju va�nih odlukau planiranju buduænosti.

21

Uèenièke mape

Uèenièka mapa zbirka je radova koje uèenici izraðujutijekom �kolskoga programa profesionalnog razvoja.Poma�e im da prate svoj razvoj i napredak te da seosvrnu na va�nost programa u vlastitim �ivotima.

Uèenièka mapa mo�e se izraditi presavijanjembijeloga kartona formata A3 (velièina 42 x 29,7 cm)po sredini kako bi se dobio fascikl za ulaganje radova.Druga je moguænost kupnja fascikla bijele ili vrlosvijetle boje. Profesori se moraju odluèiti za jednuod tih dviju moguænosti, no va�no je da svi uèeniciimaju iste mape � ili presavinute kartone ili fascikle.

Uèenici trebaju na svojoj mapi napisati ime pro-grama, svoje ime i prezime, razred i �kolsku godinupoèetka programa (to je va�no ako se program provo-di vi�e godina jer tada informacija o razredu nijedovoljna):

Usredotoèi se na buduænostMarko Mariæ

4a, �kolska godina 2000./01.

Dodatne informacije (poput �kole, imena profesora,adrese stanovanja) takoðer se mogu navesti, no va�noje da mapa ne sadr�i previ�e birokratskih informacija.Mapa mora biti bliska uèenicima, oni je moraju pri-hvatiti, a ne do�ivjeti kao ne�to nametnuto. Zato semape oslikavaju. Svi uèenici na mapi trebaju nacrtatine�to �to im se sviða, �to prikazuje njihovu osobnost.Pritom ih treba poticati, kako bi se opustili i zaistanacrtali ono �to ih veseli.

Uèenièka mapa listovima je podijeljena na tridijela. Svaki od njih nosi jedan od naslova:

Cjelina 1: Tko sam?Cjelina 2: Kamo idem?Cjelina 3: Kako to ostvariti?

Sudjelujuæi u programu, uèenici æe izraditi mnogeradove koji oslikavaju njihove osobine i koji pokazujunaèine upoznavanja svijeta rada. Veæina tih radovaprilo�it æe se u mapu. Svaka od vje�bi koja za rezultatima rad za uèenièku mapu bit æe oznaèena slièicommape. Kada profesori primijete takvu oznaku uzvje�bu, moraju uèenicima kazati da æe se njihov radstaviti u uèenièku mapu.

Uèenièke je mape najbolje dr�ati u �koli, kako biih uèenici tijekom nastave uvijek mogli imati. Va�noje da mape budu sigurno spremljene dok traje pro-gram, a na kraju programa one se trebaju uruèitiuèenicima. To æe omoguæiti uèenicima da vide kakosu se mijenjali i kako je tekao njihov profesionalnirazvoj.

Druga je moguænost da ih uèenici odnose kuæama,no postoji vrlo velika vjerojatnost da æe se � pogotovoako program traje vi�e godina � mape izgubiti ili daæe se dio njihova sadr�aja zametnuti. Stoga je najboljeda profesori sami odluèe kako æe èuvati mape.

Uloga roditelja u�kolskomprogramu

profesionalnograzvoja

Roditelji su prvi uèitelji svoje djece i najvi�e æe utje-cati na njihov izbor zanimanja. Stoga je va�no daroditelji potièu uèenike da sudjeluju u programu i dabudu otvoreni prema pitanjima. Vodiè za roditelje,bro�ura koju æe im profesori podijeliti na poèetkuprograma, uputit æe ih u osnove ovoga programa idati im smjernice kako da se pona�aju.

23

Usredotoèi se na buduænostVje�be �kolskog programa profesionalnog razvojaza srednje �kole

n Cjelina 1. Upoznavanje samoga sebe: Tko sam?n Cjelina 2. Istra�ivanje zanimanja i svijeta rada: Kamo idem?n Cjelina 3. Planiranje karijere: Kako to ostvariti?

25

Usredotoèi se na buduænostCJELINA 1Upoznavanje samoga sebe: Tko sam?

n Vje�ba 1 Uvod u Usredotoèi se na buduænostn Vje�ba 2 Kad mi bude tridesetn Vje�ba 3 O èemu ma�tamo?n Vje�ba 4 �ivotni satn Vje�ba 5 Koji su moji interesi?n Vje�ba 6 Koje su moje vje�tine?n Vje�ba 7 Radne vrijednostin Vje�ba 8 Rasporedi svoje vrijemen Vje�ba 9 Spolni stereotipin Vje�ba 10 Spoznaj svoje snagen Vje�ba 11 Kada se sve zbrojin Vje�ba 12 Intervju

27

Ova æe cjelina pomoæi uèenicima da upoznaju svojeinterese, sposobnosti, talente, radne vrijednosti i �elje.Uèenici æe uvidjeti da je svaki rad vrijedan. Shvatitæe da je svatko od nas poseban i da ima vlastiti putprema �eljenom zanimanju. Neki æe mo�da odluèitipostati uèitelji jer �ele pomoæi drugima, raditi smladima, prenositi znanja, dok æe drugi odabrati istiposao jer im radno vrijeme i godi�nji odmori odgo-varaju njihovu stilu �ivota. Neki æe mo�da postatiuèitelji zbog utjecaja obitelji ili prijatelja ili zato �toje to jedino zanimanje koje su mogli dobiti u tomtrenutku. Isti ovakav izbor moguæ je i za druga zani-manja, poput glumca ili lijeènika.

Kada smo mladi, svatko od nas sanja o buduænostiu kojoj se cijene i nagraðuju na�i talenti i znanja. Akoi ne ostvarimo uvijek svoj san, on je i dalje va�an jerje nit vodilja prema onome �to �elimo biti. Ova cjelinapomoæi æe uèenicima da nizom vje�bi odsanjaju ianaliziraju svoj san o buduænosti. No mi se ne razvi-jamo u osami. Okolina i razni vanjski dogaðaji utjeèuna nas. Kako starimo, na�e iskustvo mijenja naèinena koje donosimo odluke. Ako imamo obitelj, o njezi-noj dobrobiti razmi�ljamo koliko i o svojoj. Izborvi�e nije uvijek slobodan, nego je to kompromis sastvarno�æu. Bilo kako bilo, za na�e je uèenike sadavrijeme da sanjaju i istra�uju sebe i svijet.

Poslije uvoda i upoznavanja s konceptom razvojakarijere te strukture i ideje programa uèenici æevje�bama uvidjeti va�nost dono�enja profesionalnihodluka. Na poèetku im treba naglasiti da ovaj pro-

gram nije poput ostalih predmeta ili izborne nastave.Ovo je moguænost da uèenici razmi�ljaju o sebi ima�taju o �eljenoj buduænosti. Neka tim programomrazmisle o naèinima pripreme i obrazovanja za �eljenozanimanje i usklade ih sa stvarnim moguænostima kojeim se pru�aju. Naime, trebaju znati da ako smo jakomotivirani za ne�to, prijeæi æemo i najveæe zapreke.Uèenici æe uvidjeti da ih nitko neæe voditi kroz èitav�ivot i da moraju nauèiti samostalno donositi va�neodluke. Konaèno, ovo je njihov �ivot. �to æe uèenicidobiti iz ovog programa, ovisi o tome koliko budu unjega ulo�ili.

Program æemo poèeti obja�njavanjem osnovnihpostavki razvoja karijere i termina koji æe se rabiti uvje�bama. Nakon toga uèenici æe razmi�ljati o svojojbuduænosti, analizirati svoja razmi�ljanja i na krajupoku�ati naæi naèine kako ostvariti svoje �elje sobzirom na objektivne okolnosti. Nastavit æe upozna-vati svoje interese, vje�tine i talente te uvidjeti �tozapravo od posla �ele, tj. upoznat æe svoje radne vri-jednosti. Njihovo slobodno vrijeme i kako ga provodereæi æe im jo� o njima, a shvatit æe koliko ono utjeèena zadovoljstvo �ivotom. Uèenici æe uvidjeti kakonajbolje rasporediti vrijeme i kako to utjeèe na izborzanimanja. Vje�bama æe nauèiti �to su spolni stereo-tipi i kako oni mogu suziti izbor moguæih zanimanja.Na kraju æe sa�eti sve �to su nauèili o sebi u ovoj cje-lini i poku�ati sve to uoblièiti u dobar intervju za�eljeno zanimanje, �to æe biti i posljednja vje�ba ovecjeline.

Uvod

29

VJE�BA 1: Uvod uUsredotoèi se na

buduænost

PregledOvom vje�bom uèenici æe se upoznati s programomUsredotoèi se na buduænost i s osnovnim pojmovimai definicijama s ovoga podruèja. Ispunit æe upitnikkoji mjeri njihovo osnovno razumijevanje svijeta radai razvoja karijere.

TrajanjePribli�no 45 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti najva�nije postavke i pojmovekojima æe se baratati tijekom programa.

Potrebni materijalin Upitnik ��to znam o svijetu rada?�n Papir u boji (kola� ili neki plakat)n Fascikl koji æe slu�iti kao uèenièka mapan Umno�en Vodiè za roditelje

PripremaProèitajte cijeli Priruènik za profesore i napravitesa�etak programa, kako biste ga mogli predstavitiuèenicima. Naglasite koliko je va�no poznavativlastite interese, vrijednosti i sposobnosti u dono�enjuprofesionalnih odluka. Pripremite i natpise kljuènihpojmova (posao, zanimanje, karijera) te natpise os-novnih postavki na kojima poèiva ovaj program(promjena je stalna; uèenje traje cijeli �ivot; usredo-toèi se na putovanje; slijedi svoje srce i pronaði savez-nike). Umno�ite Vodiè za roditelje iz dodatka ovogpriruènika.

Opis vje�beUpoznajte uèenike s programom Usredotoèi se nabuduænost. Va�no je da im date uvid u kakvu æeprogramu sudjelovati. Neka uèenici postanu svjesnida je do�lo vrijeme da se otisnu u svijet rada i karijere.Kako bi uspjeli na tom putovanju, moraju preuzetiodgovornost za svoje odluke. Zato je potrebno danauèe �to vi�e o sebi, svojim interesima, znanjima isposobnostima, a i o svijetu rada. Trebaju se suoèitii sa stvarnosti, realnim moguænostima koje im se nudete odabrati kojim putem iæi kako bi ostvarili svojeciljeve u karijeri. Sve æe se zbivati postupno, poèev�isnovima o buduænosti koje æe vje�bama prilagoðavatii mijenjati u skladu sa �ivotnom stvarnosti.

Sada primijenite upitnik ��to znam o svijetu ra-da?�. Upozorite uèenike da na pitanja odgovoresamostalno i ozbiljno. Recite im neka naprave tablicuza odgovore: neka nacrtaju tri stupca (S - sla�em se,NS - ne sla�em se i ? - ne znam) i 48 redaka, kolikoima i pitanja. Proèitajte im uputu s poèetka upitnika.Kada ste sigurni da su ju razumjeli, poènite s ispunja-vanjem upitnika: pa�ljivo im proèitajte svako pitanje(proèitajte i redni broj pitanja), a oni neka oznaèeonaj odgovor za koji misle da je toèan. Iznad popisaza odgovore neka napi�u svoje ime i prezime te da-tum. Skupite popise za odgovore i ispravite ih. Odgo-vor �ne znam� smatrat æe se netoènim. U upitnikuotisnutom u ovom priruèniku oznaèeni su toèni odgo-vori. Na sljedeæoj vje�bi vratite im popise s napisanimbrojem bodova koji su ostvarili. Tada im recite da æeo svemu tome uèiti u ovom programu, te da æe ovajupitnik biti primijenjen jo� jednom na kraju progra-ma. Usporedba tih dvaju rezultata omoguæit æe uèe-nicima da prate svoj profesionalni razvoj i dat æepodatke za evaluaciju programa.

Neka uèenici samostalno naprave �uèenièkemape� prema uputama danim u poèetnom dijelu ovogpriruènika. Objasnite im da æe sve svoje bilje�ke iradove stavljati u tu mapu tijekom cijeloga programa.Na kraju programa u mapi æe biti pohranjeni njihovi

30

radovi, a mapa æe im biti i podsjetnik na vje�be ukojima su sudjelovali. Ovaj upitnik koji su uèeniciupravo ispunili bit æe prvo �to æe staviti u mapu. Nekaga pohrane kao: �Cjelina prva: Tko sam?�

Objasnite im osnovne pojmove: posao, zanima-nje, karijera. Uèenici bi trebali dobro shvatiti i nauèitirazliku meðu njima.

Posao. Rad na jednom odreðenom radnom mjestusa specifiènim radnim zadacima i obavezama. Naprimjer: sportski fotoreporter u Veèernjem listu.

Zanimanje. Veæi broj specifiènih poslova koji imajuzajednièke osobine i zahtijevaju sliène vje�tine. Naprimjer: fotograf.

Karijera. Zbroj svih aktivnosti u �ivotu pojedinca injegova odnosa prema radu. Ukljuèuje naobrazbu,rad, obitelj, slobodno vrijeme, hobije i drugo.

Upoznajte uèenike s osnovnim naèelima i postav-kama ovoga programa. Izradite natpise i opise tihpostavki, predstavite ih uèenicima te potaknite kratkuraspravu o njima.

Osnovne postavke ovog programa preuzete su odKanadskog zavoda za upravljanje ljudskim poten-cijalima kako bi olak�ale uèenicima razumijevanjeprograma. Uèenici æe njima shvatiti povezanost pro-grama i stvarnog �ivota te postojanje neprekidnihpromjena u svijetu rada.

Promjena je stalna. Mi se neprekidno mijenjamo,a mijenja se i svijet oko nas - ukljuèujuæi i svijet rada.Znanja i vje�tine koje smo jednom stekli vi�e neæebiti dovoljne za obavljanje radnih zadataka u èitavomradnom vijeku. Radnik se mora znati prilagoditinovim zadacima. Sposobnost prilagodbe va�na jevje�tina za novo tisuæljeæe.

Uèenje traje cijeli �ivot. Kada zavr�ite srednju �koluili fakultet ne znaèi da tada prestajete uèiti. Moguæ-nosti stalnoga uèenja brojne su i samo èekaju da ihprepoznate i iskoristite.

Usredotoèi se na putovanje. Putovanje kroz �ivotnalik je putovanju automobilom: znate kamo �elitestiæi i znate kojim putem, ali ipak veæinu vremenaprovedete u autu. Mislite na putovanje sa svim njego-vim zamkama, pogre�nim skretanjima, novim moguæ-nostima i autocestama za nova odredi�ta.

Slijedi svoje srce. Katkada sanjajuæi shvatimo �tozapravo �elimo, a na�e stvarne �elje pravi su motiva-tor u oblikovanju i stvaranju obeæavajuæe karijere.Kojiput treba puno rada kako bi se ostvarili nekisnovi, ali nikada se nemojte bojati poku�ati.

Pronaði svoje saveznike. �ivotno putovanje ne trajejako dugo. Prijatelji, obitelj, profesori, susjedi - svivam oni mogu biti dobri saveznici i pomoæ kada trebadonijeti va�ne odluke na va�em �ivotnom putu.

Podijelite uèenicima po primjerak Vodièa zaroditelje iz dodatka ovog Priruènika i recite im da gadaju svojim roditeljima.

Raspravan Jeste li u zadnje vrijeme primijetili neke pro-

mjene u �koli? �to se promijenilo u va�emsusjedstvu?

n �to ste korisno nauèili izvan �kole? Na kojinaèin?

n Je li vam se ikada dogodilo ne�to neoèe-kivano �to je promijenilo va� �ivot i usmjeriloga drugaèije od planiranog?

n Tko vam je do sada pomagao u dono�enjuva�nih odluka?

31

Uputa za uèenike (èita profesor)�Ja æu pa�ljivo proèitati sljedeæe tvrdnje, a vi æete procijeniti sla�ete li se s njima iline. Slaganje s tvrdnjama prika�ite tako da za svaku tvrdnju oznaèite jedan od tri stupca:S � sla�em se, NS � ne sla�em se i ? � ne znam.�

S NS ?1. Porez plaæaju samo oni koji zaraðuju vi�e od 50.000 kn godi�nje. √2. Zaposleni roditelji svojoj djeci mogu kupiti gotovo sve �to ona po�ele. √3. �ene mogu biti izvrsni vodoinstalateri. √4. Koliko æu zaraðivati, ne ovisi o tome hoæu li zavr�iti srednju �kolu. √5. Pojmovi �posao� i �karijera� znaèe isto. √6. �Prenosive vje�tine� jesu one vje�tine koje mogu pro�iriti meðu svojim kolegama. √7. Kolièina slobodnog vremena koju imam ovisi o mojem zanimanju. √8. To �to ne volim svoj jako dobro plaæen posao mo�e biti dovoljan razlog da ga napustim. √9. Veæ sada bih trebao/trebala poèeti razmi�ljati o svojem radnom �ivotu. √10. Napredak tehnologije katkada stvara nove poslove i bri�e stare. √11. Nakon zavr�etka srednje �kole ili fakulteta, za mene je uèenje gotovo. √12. Matematièke vje�tine korisne su samo u znanstvenim ili tehnièkim zanimanjima. √13. Poslovi koji su danas dostupni ne razlikuju se previ�e od onih koje su obavljali na�i djedovi. √14. Svatko tko ima posao mo�e kupiti ili unajmiti stan. √15. Volontiranjem mo�e� nauèiti vje�tine koje poma�u u dobivanju posla. √16. Ako izgubim posao, ponovo æu morati uèiti za novi u istom zanimanju. √17. Kad budem imao/imala posao lako æu u�tedjeti novac za stvari koje �elim. √18. Mu�karcima i �enama jednako dobro odgovaraju znanstvena i tehnièka zanimanja. √19. Najbolja su ona zanimanja u kojima se zaraðuje najvi�e novca. √20. Ako napustim �kolu prije mature, dobit æu bolji posao prije od svojih vr�njaka. √21. Ono �to uèim u srednjoj �koli mo�e utjecati na izbor moga zanimanja. √22. Netto mjeseèni prihod je novac koji ostaje nakon �to se plate svi raèuni. √23. Kad budem imao/imala posao, moæi æu uzeti dug godi�nji odmor svake godine. √24. Pojmovi �posao� i �zanimanje� znaèe isto. √

�TO ZNAM O SVIJETU RADA?

32

S NS ?25. Kada budem odluèivao/odluèivala o svom buduæem zanimanju, dobro je poprièati √ s ljudima koji rade poslove koji mi se sviðaju.26. Pri izboru zanimanja trebam uzeti u obzir svoju osobnost. √27. Veæina ljudi promijeni nekoliko poslova u svom radnom vijeku. √28. Struèno usavr�avanje tijekom èitava �ivota vrijedi za profesore i predavaèe, ali ne i za ostale. √29. Pri izboru zanimanja najva�nija je plaæa. √30. Promjena tehnologije mo�e utjecati na to hoæu li zadr�ati svoj posao. √31. Ako vrijedno radim i dajem sve od sebe, nikad neæu izgubiti svoj posao. √32. Buduæi da æu veæinu �ivota raditi, sad se moram zabavljati. √33. Potrebno je èitav �ivot uèiti i razvijati vje�tine da bih mogao/mogla zadr�ati posao √ koji mi se sviða.34. Tvoj �opis posla� sadr�i: �to radi�, gdje radi� i koliko radi� (koliko sati na tjedan radi�). √35. Jedna osoba koja izgubi posao ne utjeèe na druge ljude u zajednici. √36. Pravilno raspola�em prihodima, znaèi da nikad ne potro�im vi�e nego �to zaradim. √37. Kad budem imao/imala posao, moæi æu kupiti sve �to �elim. √38. Ma�tanje i sanjarenje va�no je za profesionalni razvoj. √39. Nema mnogo zanimanja ili poslova koje mogu izabrati. √40. Na zadovoljstvo poslom utjeèu sâm posao, radni uvjeti, suradnici i du�ina radnog vremena. √41. Ako nisi bogat, nije realistièno zapoèeti vlastiti (privatni) posao. √42. Obrazovanje i rad zauzet æe veæinu moga �ivota. √43. Posao se najbolje bira prema uvrije�enim spolnim stereotipima. √44. Jedna od dobrih stvari kad puno zaraðuje� jest da uvijek ima� puno vremena za √ u�ivanje u novcu.45. Zanimanje medicinske sestre savr�en je izbor za neke mu�karce. √46. Ako sam dobro obrazovan/obrazovana i vrijedno radim, sigurno æu dobiti posao √ koji �elim i zadr�ati ga cijeli �ivot.47. Najprikadnije vrijeme za poèetak istra�ivanja i planiranja profesionalnog razvoja jest zadnja √ godina srednje �kole.48. Jedina vrsta inteligencije koja je va�na jest koliko si pametan u �koli. √

33

Dodatna aktivnostVelik popis zanimanja koji æe se formirati tijekomprograma mogao bi poèeti ovom vje�bom. Neka tajpopis bude uvijek izvje�en, a vi probajte potaknutiuèenike na to da dodaju bilo koje novo zanimanjekoje im padne na pamet, ukljuèujuæi i ona koja nisuupoznali u samom programu. Kada popis naraste,poku�ajte ga slo�iti po abecedi, kako bi bio preglednijii kako biste izbacili ista zanimanja.

VJE�BA 2: Kad mibude trideset

PregledUèenici æe poku�ati zamisliti svoj �ivot kada im budetrideset godina.

TrajanjePribli�no 30 do 40 minuta

CiljeviUèenici æe prepoznati i uvidjeti neke svoje vrijednostii te�nje.

Potrebni materijaliPribor za pisanje

PripremaPripremite natuknice (poput ovih dolje) koje æe vampomoæi da uèenike vodite kroz zami�ljeno putovanje.

Opis vje�beRecite uèenicima da æe se otisnuti na zami�ljenoputovanje u buduænost. Njihov je zadatak da opi�ujedan dan u svojem �ivotu kada im bude tridesetgodina.

Recite uèenicima da zatvore oèi i zamisle da sebude jednoga proljetnog jutra u tridesetoj godini�ivota. Neka se potpuno prepuste ma�ti i neka se neogranièavaju ikakvim dana�njim realnim proble-mima. Vodite ih uz pomoæ ovakvih pitanja:n Gdje �ive (veliki grad, manji, u kakvu susjed-

stvu, dr�avi)? U kakvu domu �ive (stanu,kuæi)? S kim �ive (roditeljima, partnerom,djecom, roðacima, prijateljima)?

n Gdje rade (u uredu, trgovini, tvornici, naotvorenom ili zatvorenom)? Kakvu vrstuposla obavljaju (pi�u, rje�avaju probleme,rade sa strojevima, raèunalima, ljudima)? Skim suraðuju (rade na traci, rade samostalno,s nekolicinom suradnika)? Nadgleda li ih tkodok rade? Kakav im je �ef? Ukljuèuje li imposao putovanja? Kako se odijevaju zaposao (radna odjeæa, odijelo, le�erno, unifor-ma)? Kakvo im je radno vrijeme (od 9 do17, u smjenama, nemaju stalno radnovrijeme)?

n Kako idu na posao (pje�ice, tramvajem, auto-busom, autom, biciklom, motorom)? �toruèaju (ponesu ne�to do kuæe, jedu u kantinitvrtke, u restoranu, idu kuæi na ruèak)? Jeduli sami ili u dru�tvu?

n Kada se vraæaju kuæi s posla? �to rade u slo-bodno vrijeme? Kojim se slobodnim aktiv-nostima bave (sportom, èitanjem, skuplja-njem neèega, planinarenjem, gledanjem fil-mova itd.)? �to im je potrebno za to (video,sportska oprema, bicikl, kompjuter, viken-dica, brod)?

n �to im se najva�nije dogodilo toga dana?

34

Po�to im date dovoljno vremena da o svemu razmisle,recite im da napi�u prièu na temu: �Jedan dan umojem �ivotu 20___ godine�. Ako tko nije zavr�ioprièu na satu, neka je dovr�i za sljedeæu vje�bu.

Napomena profesorimaIako ova vje�ba mo�e biti i vje�ba pisanja, sadr�aj jeipak va�niji od stila i pravopisa.

Raspravan Kako æe svijet izgledati 20___ godine?n Kakvi æe biti naèini javnog prijevoza?n Kakva æe se odjeæa nositi?n Kako æe izgledati �kole?n Hoæe li se pojaviti neka nova zanimanja?

Dodatna aktivnostNeka uèenici naprave kola� na istu temu slu�eæi seslikama iz èasopisa i novina.

VJE�BA 3: O èemuma�tamo?

PregledU malim grupama uèenici æe razmijeniti prièe iz pret-hodne vje�be. Zamolit æe jedni druge da analizirajusvoje snove o buduænosti s obzirom na �ivotni stil,posao koji obavljaju i okru�enje u kojem �ive. �toim sve to govori o njihovim vrijednostima i te�njamau �ivotu?


CiljeviUèenici æe razmisliti �to im je sve va�no u radu i�ivotu. Moæi æe uspostaviti vezu izmeðu svojih �ivot-nih te�nji i naèina (pripreme) kako to ostvariti.

Potrebni materijaliNi�ta

PripremaPitanja za raspravu unutar grupa trebaju biti napisanana ploèu.

Opis vje�beUèenici æe biti podijeljeni u grupe po tri ili èetiri.Jedan od uèenika poèet æe èitati svoju prièu. Zatimæe tra�iti ostale u grupi da raspravljaju o sljedeæimpitanjima:n �to ova prièa govori o mojim interesima?n Koje su mi stvari va�ne u poslu?n Je li ovaj moj san moguæ?

Nakon svakog komentara ili rasprave pisac prièemorat æe se s navedenim slo�iti ili mu proturjeèiti.Treba naglasiti da su svi izbori jednako vrijedni i dani�ta nije nemoguæe.

Kada svi uèenici proèitaju svoje prièe drugima,upitajte ih �to su nauèili u ovoj vje�bi? Jesu li iznena-ðeni? Jesu li u stvaranju svoje prièe imali neki uzor?

Ako vrijeme dopusti, mo�ete im postaviti pitanjekako bi izgledala prièa da opisuje koji od njihovihslobodnih dana vikendom ili praznikom? Kako biproveli svoj slobodni dan? Da li bi bili u dru�tvu ilisami? Bi li trebali imati neku opremu, poput bicikla isl.? �to nam takva prièa mo�e reæi o nekoj osobi?

35

Raspravan Na�e se odluke uvijek zasnivaju na na�im

vrijednostima i onome �to nam je bitno.Pitajte uèenike �to sada misle o svojim vri-jednostima. Misle li da æe zadr�ati iste vrijed-nosti i kada budu imali trideset godina?

n �to sve mo�e utjecati na odluke koje dono-simo?

Dodatna aktivnostNeka uèenici pitaju roditelje ili druge odrasle koji subili njihovi snovi o buduænosti kada su bili njihovauzrasta. Jesu li su ostvarili svoje snove? Za�to mo�danisu?

VJE�BA 4:�ivotni sat

PregledUèenici æe ispuniti vlastiti ��ivotni sat�. Oznaèavatæe na njemu va�ne �ivotne dogaðaje i razdoblja. Ispu-njavanjem �sata� uvidjet æe koliki dio svoga �ivotaprovode radeæi.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe moæi zorno predoèiti kako bi mogaoizgledati njihov �ivot i uvidjeti da je va�no donositi

�ivotne odluke racionalno i na osnovi toènih i relevan-tnih informacija.

Potrebni materijalin List papiran Flomasteri ili drvene bojice

PripremaNacrtajte ��ivotni sat� na ploèu i oznaèite na njemugodine. Ako ste odabrali dodatnu aktivnost, doveditegosta da razgovara s uèenicima.

Opis vje�beNeka uèenici svaki za sebe, na listu papira, nacrtaju��ivotni sat� prema primjeru iz ovoga priruènika.

Neka sliku nazovu ��ivotni sat�. Objasnite imvje�bu; recite da nacrtani sat predstavlja �ivotni vijek.Poèinje roðenjem, a podijeljen je na �ivotna razdobljapo godinama (npr. do 80).

Uèenici æe na �satu� bilje�iti sve va�nije dogaðajeu svom �ivotu, poèev�i od godina:

n Kada su po�li u osnovnu �kolun Koliko imaju sadan Kada oèekuju da æe zavr�iti srednju �kolun Kada oèekuju da æe zavr�iti fakultet, vi�u

�kolu ili neko drugo dodatno obrazovanje,ako ga planiraju

n Kada oèekuju da æe se zaposlitin Kada misle da æe se udati ili o�eniti, ako to

planirajun Kada misle da æe stvoriti obitelj, ako plani-

raju imati djecen Ako planiraju imati djece, kada æe djeca

napustiti roditeljski dom (recimo da su mladiljudi samostalni s oko 20 godina) i kolikoæe godina oni tada imati

n Kada misle otiæi u mirovinu

36

Naravno, ovo su samo moguæi �ivotni dogaðaji; uèe-nike treba potaknuti na to da samostalno razmi�ljajuo svojoj buduænosti i sami odreðuju svoje prekretniceu �ivotu.

Uèenici bi sada trebali oznaèiti odreðenom bojomili uzorkom dio kruga (kru�ni isjeèak) od poèetka dokraja svojega formalnog obrazovanja.

Neka nekom drugom bojom ili uzorkom oznaèena isti naèin dio svojega �ivota kada æe raditi (tj. kadaæe biti zaposleni).

Raspravan Koliki æete dio �ivota raditi?n Koliki æe dio �ivota otpasti na �kolovanje?n Jesu li obrazovanje, vrsta posla i zadovoljstvo

poslom meðusobno povezani? Kako?n Za�to je va�no voljeti posao koji radimo?

n Kako se osjeæate kada si ovako predoèitebuduænost? Je li dobro sanjati o buduænosti?Za�to da ili za�to ne?

n Bi li va�i ��ivotni satovi� izgledali drugaèijekada biste ih nacrtali za pet godina? Za�toda ili ne?

Dodatna aktivnostPozovite jednu (ili vi�e) umirovljenih osoba na vje�buda nacrtaju svoje ��ivotne satove�. Potaknite ih daraspravljaju o tome kako se svijet promijenio i kakose i sada mijenja.

Neka uèenici ponesu kuæama svoje ispunjene��ivotne satove� i potaknu svoje roditelje ili drugestarije ukuæane da nacrtaju vlastite. Na sljedeæojvje�bi porazgovarajte s uèenicima o sliènostima irazlièitostima dobivenih �satova�.

�IVOTNI SAT

Roðenje

60 godina 20 godina

40 godina

37

VJE�BA 5: Koji sumoji interesi?

PregledU ovoj vje�bi uèenici æe razmi�ljati o svojim intere-sima i poku�ati ih povezati s buduæim zanimanjem.Ako imate u �koli koji upitnik profesionalnih interesapoput Hollandova USPI-ja (�Upitnik za samoprocje-nu profesionalnih interesa�), savjetujte se sa �kolskimpsihologom o primjeni i interpretaciji dobivenih re-zultata te ga primijenite. Ako nemate nikakav gotovupitnik profesionalnih interesa, provedite ovu vje�bukako je opisana.

Trajanje45 minuta

CiljeviUèenici æe shvatiti kakvu ulogu imaju njihovi interesiu dono�enju profesionalnih odluka.

Potrebni materijaliOdreðen broj primjeraka nekog upitnika profesio-nalnih interesa, ako ga mo�ete nabaviti. Ako ne, uèe-nicima æe trebati list papira i olovka.

PripremaNa ploèu nacrtajte tablicu poput ove u priruèniku. Zapoèetak naslovite samo prvu kolonu (aktivnosti).

Opis vje�beNeka uèenici, svaki za sebe, u prvi stupac tablicenapi�u najvi�e 20 aktivnosti koje vole. To mogu bitiodlasci u kino, èitanje knjiga, razni sportovi, izlasciu grad, planinarenje, slikanje, sviranje itd.

Oznaèite drugi stupac sa D/ S. Neka uèenici oznaèeza svaku od aktivnosti obavljaju li je samostalno (S)ili u dru�tvu (D). Treæu kolonu oznaèite sa kn. Nekauèenici u toj koloni oznaèe one aktivnosti za koje imtreba vi�e od 30 kuna. Zadnji æe stupac oznaèavatièestinu bavljenja odreðenom aktivno�æu. Ako uèeniciodreðenu aktivnost izvode barem jednom mjeseèno,neka uz nju stave kvaèicu.

Podijelite razred na male grupe. Neka svaki uèenikka�e drugima �to je ovom vje�bom nauèio o sebi.Nakon toga potaknite uèenike da razmisle koje bizanimanje moglo zadovoljiti njihove interese.

20 stvari koje volim raditi

Aktivnosti D/S kn √

1. _________________________2. _________________________3. _________________________4. _________________________...20._________________________

Raspravan Za�to je va�no uzeti u obzir vlastite interese

kada razmi�ljate o svom buduæem zaposle-nju? (Podsjetite ih na ��ivotni sat�.)

n Ulaze li va�i interesi u grupu aktivnosti poputrada s ljudima, rada sa stvarima (strojevi-ma) ili rada s podacima i idejama? �to vamto govori o va�em izboru zanimanja?

Rad s podacima i idejama. Ako volite raditi spodacima i idejama, skupljati i usvajati informacijeèitajuæi ili izvodeæi pokuse i eksperimente, mo�dabiste voljeli obavljati nekakav istra�ivaèki posao.Time biste mo�da otkrili nove naèine proizvodnje iliusavr�ili postojeæu tehnologiju. Mogli biste dizajn-irati, pisati ili crtati kako biste izrazili svoje ideje.

38

Rad s ljudima. Ako volite raditi s ljudima, mo�dabiste mogli naæi zanimanje u kojem biste pouèavalidruge, obja�njavali im ili pokazivali kako �to uèiniti,davali im savjete, pomagali ljudima s problemimaili brinuli se za druge. Mo�da biste mogli voditi drugei utjecati na njihovo mi�ljenje ili organizirati aktiv-nosti drugih.

Rad sa stvarima. Ako volite raditi sa strojevima ilialatima, mo�da bi vam odgovaralo neko od zanima-nja u kojima popravljate i odr�avate strojeve ili uskla-ðujete njihov rad, izraðujete konkretan proizvod iliupravljate raznim vozilima.

Dodatna aktivnostNeka svaki uèenik napravi popis moguæih zanimanja,uzimajuæi u obzir vlastite interese i navedene grupezanimanja.

VJE�BA 6: Koje sumoje vje�tine?

PregledPrièom o jednom uspjehu iz svojega �ivota uèeniciæe uvidjeti koje vje�tine posjeduju i kako su one pove-zane s odabirom buduæeg zanimanja.

Trajanje45 minuta

CiljeviUèenici æe moæi prepoznati vje�tine koje posjeduju.Uvidjet æe da se vje�tine mogu razviti u �koli, kuæi ilislobodnim aktivnostima te æe poèeti povezivati svojevje�tine s izborom zanimanja.


PripremaNaðite ili napi�ite prièu o jednom neuspjehu. Ne�topoput navedenog primjera. Uèenici æe poku�ati anali-zirati dogaðaj i razmisliti o vje�tinama koje su moglepripomoæi da dogaðaj uspije.

Opis vje�beSvaki æe uèenik napisati kratak opis jednoga svogauspje�nog dogaðaja. To mo�e biti neki do�ivljaj sobitelji, postignuæe u �koli ili nekoj drugoj aktivnostii slièno.

Podijelite uèenike na parove. Neka prvi uèenik izpara proèita svoju prièu drugomu. Drugi æe u njojpoku�ati prepoznati sve vje�tine prvoga uèenika kojesu bile potrebne za uspjeh.

Nakon toga neka drugi uèenik izvijesti prvoga kojeje vje�tine opazio. Neka prvi uèenik razmisli o njimai poku�a pronaæi jo� situacija u kojima su mu tevje�tine koristile. Na kraju neka prvi uèenik zapi�eone svoje vje�tine u koje je siguran.

Neka uèenici promijene uloge. Neka drugi proèitaprièu prvomu i neka nastave postupak.

Objasnite razredu da se iste vje�tine koje mogubiti korisne u razlièitim zanimanjima zovu prenosivevje�tine. To su, na primjer, organizacijske vje�tine,komunikacijske vje�tine, vje�tine analize i sinteze itd.

Proèitajte uèenicima opis jednoga neuspje�nogdogaðaja. Sljedeæa prièa mo�e vam poslu�iti kaoprimjer. Recite uèenicima da poku�aju pronaæi vje�tinekoje bi mogle ovaj neuspjeli dogaðaj uèiniti uspje�-nim.

39

Prièa: ZABAVAIvana i Josip odluèili su organizirati zabavu za kraj�kolske godine. Samo su o tome prièali, smislili su�to æe sve raditi, koga æe sve pozvati, �to æe tko obuæi.Napokon Josip upita: �Ali slu�aj, gdje æemo organi-zirati zabavu?� �Ma to nije problem, moji svaki vi-kend idu u vikendicu, neæe imati ni�ta protiv�, reklaje Ivana. �Ali �to æemo s hranom i piæem?� �To jemoja briga. Ja æu ne�to kupiti�, odgovori Josip.

I tako je do�ao i taj dan, zabava za kraj godine.Josip se na vrijeme pojavio pred Ivaninim vratima ipozvonio. Veæ letimiènim pogledom na njezino liceshvatio je da ne�to nije u redu. �Ne mo�emo ovdjeimati zabavu, moji danas nisu oti�li, ne znam za�to.�Josip je poludio: �Pa zar ih nisi juèer mogla pitatiidu li?!!!� Ivana bijesno odgovori: �Kako sam tomogla znati, uvijek idu - svaki vikend!!!� Zatim dodasmirenije: �Mo�da mo�emo otiæi k Ireni, njenih èestonema doma. Nego gdje ti je hrana i piæe?� �Hrana ipiæe? Zar sam to ja trebao nabaviti?�

U tom trenutku pozvonila je Tanja, a sekunduposlije Irena. Objasnili su im situaciju. �Dobro, �toæemo sada? Da bar imamo neku muziku tu u sobi!!�rekla je Irena. �Pa mislili smo da æe Igor donijeti kojiCD. Njegovi su super�, uskoèila je Ivana. U tom trenupojavio se i Igor, ali nije donio ni�ta.

�I to mi je neka zabava�, promrmlja Tanja. Svi sustajali u Ivaninoj sobi i zurili jedni u druge. Dobro,bar je �kola gotova. �Znate �to? Ja bih trebala opratikosu, u�asno mi je prljava�, reèe Irena i krene premavratima od stana, za njom je po�la i Tanja prièajuæine�to o svojoj mami. Igor je pogledao na sat i rekaoda na �alost mora iæi, da je i tako svratio samo uprolazu.

Kada su svi oti�li, Ivana i Josip oti�li su u njezinusobu i sjeli. �Eto, ostali smo sami�, snu�deno æe Josipte doda: �Poðimo bar u grad na piæe da nekakoproslavimo.� �Ma ne mogu, posvadila sam se s tatomoko ovog tuluma i zabranio mi je da idem u gradovaj tjedan!�, odgovori Ivana kroz suze.

Raspravan Koje su vje�tine potrebne u veæini zanimanja?

(komunikacija, organizacija, planiranje itd.)n Koliko su te vje�tine va�ne u zanimanjima o

kojima ste vi razmi�ljali? A koje su drugevje�tine potrebne?

VJE�BA 7: Radnevrijednosti

PregledVa�no je objasniti uèenicima �to sve utjeèe na zado-voljstvo poslom. Ovom vje�bom uèenici æe, odabiruæineke od radnih vrijednosti s popisa, uvidjeti �to im jeva�no u radu.


CiljeviUèenici æe se upoznati s radnim vrijednostima i pro-naæi one koje su njima najva�nije.

Potrebni materijalin Popis radnih vrijednosti (profesor mo�e pro-

èitati definicije)n Pribor za pisanje

PripremaNapi�ite ili izvjesite popis radnih vrijednosti na ploèu.Budite spremni dati definiciju svake radne vrijednosti.

40

Opis vje�beProèitajte uèenicima sljedeæu uputu: �Kada odabireteodreðeni posao ili zanimanje, va�no je odabrati onajkoji odgovara va�im vrijednostima. Ovaj popis mo�evam pomoæi da ustanovite �to je vama va�no. Overadne vrijednosti mogu vam donijeti zadovoljstvo u

odabranom zanimanju. Razmislite o svakoj vrijed-nosti kada vam proèitam definiciju. Ako vam je va-�na, oznaèite je. Kada proðemo cijeli popis vratite sei poku�ajte pronaæi one tri vrijednosti koje su vamanajva�nije. Poredajte ih po va�nosti�.

RADNE VRIJEDNOSTI

Autoritet. Vi kontrolirate druge na radnom mjestu.Popularnost. Èim se pojavite, privlaèite pozornost drugih jer ste svima dobro poznati.Natjecanje. Natjeèete se s drugima na radnom mjestu.Stvarala�tvo. Koristite se ma�tom i tako dobivate nove ideje u radu.Fleksibilan posao. Imate posao u kojem vi sami odreðujete radno vrijeme.Pomaganje drugima. Pru�ate neposrednu pomoæ osobama kojima je potrebna.Nezavisnost. Sami odreðujete koji æete dio posla kada i kako obaviti.Utjecajnost. Utjeèete na stavove i odluke drugih.Intelektualna stimulacija. Imate posao koji zahtijeva dosta razmi�ljanja i dono�enja logiènih zakljuèaka.Rad na otvorenom. Obavljate posao na otvorenom.Uvjeravanje. Uvjeravate druge da djeluju u odreðenom smjeru.Fizièki posao. Obavljate posao koji zahtijeva veliku fizièku aktivnost.Presti�. Imate posao koji vam pru�a status i po�tovanje drugih.Odnosi s javno�æu. Radite posao u kojem ste u svakodnevnom kontaktu s javnosti.Priznanje. Obavljate posao za koji dobivate javna priznanja i pozornost javnosti.Istra�ivanje. Istra�ujete i otkrivate nove èinjenice te ih primjenjujete.Rizièan posao. U va�em poslu ima dosta rizika - financijskog ili fizièkog.Rutinski posao. Va� se rad sastoji u dobro utvrðenim radnjama koje se ponavljaju.Sezonski posao. Zaposleni ste samo u odreðeno doba godine.Nadgledanje. Vi odreðujete, organizirate, rukovodite ili nadgledate aktivnosti drugih.Putovanje. Posao koji obavljate zahtijeva od vas èesta putovanja.Upotreba matematike. U radu se koristite matematikom ili statistikom.Raznolikost. Va�e se radne obveze èesto mijenjaju.Bogatstvo. Imate posao kojim dobro zaraðujete.Rad s djecom. Va� je posao pouèavanje ili briga za djecu.Rad s rukama. Radite rukama ili ruènim alatom.Rad sa strojevima. Koristite se strojevima i drugom mehanizacijom.

41

Raspravan U kakvoj su vezi va�e radne vrijednosti sa

zanimanjima o kojima ste razmi�ljali na os-novi svojih interesa? (Neka se uèenici sjetepete vje�be.)

n U kakvoj su vezi va�e radne vrijednosti sazanimanjima o kojima ste razmi�ljali naosnovi svojih vje�tina? (Neka se uèenici sjete�este vje�be.)

n Postoje li neke radne vrijednosti koje su vamtoliko va�ne da biste radije ostavili posao kojiih ne sadr�i nego se odrekli te vrijednosti?

Dodatna aktivnostRecite uèenicima da ponesu kuæi popis svojih radnihvrijednosti i da razgovaraju s roditeljima o njihovimradnim vrijednostima. Mijenjaju li se vrijednosti sgodinama? Kako?

VJE�BA 8:Rasporedi svoje

vrijeme

PregledUèenici æe imati 168 sati u tjednu koje æe poku�atinajbolje rasporediti.

Trajanje45 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti koliko im vremena, osim posla,ostaje za obitelj, slobodne aktivnosti i odmor. Vje�-bom æe uvidjeti koliko je va�no slobodno vrijeme.

Jedan tjedan u mojem �ivotu

AKTIVNOSTI BROJ SATI x BROJ DANA = UKUPAN BROJ SATI TJEDNORad _______ x ________ = ________Putovanje/prijevoz _______ x ________ = ________Odijevanje i higijena _______ x ________ = ________Pranje rublja i glaèanje _______ x ________ = ________Hranjenje _______ x ________ = ________Kupovanje _______ x ________ = ________Èi�æenje _______ x ________ = ________Popravci i odr�avanje stana/kuæe _______ x ________ = ________Plaæanje raèuna i financije _______ x ________ = ________Slobodno vrijeme _______ x ________ = ________Ukupan broj sati tjedno 168

42

Potrebni materijaliList papira i olovke u boji

PripremaUèenici bi se trebali sjetiti svoga idealnog zanimanjaiz druge vje�be. Nakon toga trebali bi procijenitikoliko im vremena, radeæi odabrano zanimanje, ostajeza slobodne aktivnosti i odmor. Na ploèu nacrtajtetablicu tjednog rasporeda uobièajenih aktivnosti.

Opis vje�beNeka uèenici najprije procijene potrebno vrijeme zaaktivnosti koje su nu�ne za �ivot, a tek onda ostatakupi�u u slobodno vrijeme.

Nakon toga recite uèenicima da nacrtaju velikikrug i podijele ga na 28 dijelova. Svaki odjeljak nekapredstavlja period od 6 sati. Neka ucrtaju u krugkru�ne isjeèke koji po velièini (broju sati) odgovarajupodacima iz tablice. Neka svaki isjeèak oznaèe dru-gom bojom ili uzorkom.

Raspravan �to ste nauèili ovom vje�bom?n Je li vas iznenadilo koliko vam slobodnog

vremena ostaje na tjedan?

Dodatna aktivnostPitajte uèenike kako bi iskoristili svoje slobodnovrijeme i koliko im je novca za to potrebno. Nekauèenici zamole roditelje da ispune takav isti kru�niprikaz.

VJE�BA 9: Spolnistereotipi

PregledU raspravi æe uèenici uvidjeti kakvi su njihovi spolnistereotipi. Shvatit æe da takvi stereotipi utjeèu na do-no�enje profesionalnih odluka.

Trajanje35 minuta

CiljeviUèenici æe upoznati spolne stereotipe i uvidjeti kakooni ogranièavaju izbor zanimanja. Vje�bom æe pro�i-riti broj zanimanja o kojima razmi�ljaju kao o svomizboru.


PripremaNi�ta

Opis vje�bePodijelite uèenike na manje grupe (4-5 uèenika). Nekau svakoj grupi bude i djeèaka i djevojèica.

Neka svaka grupa sastavi dva popisa zanimanja.Prvi bi trebao sadr�avati tipièno mu�ka zanimanja, adrugi tipièno �enska. O tome koja zanimanja pripa-daju kojem popisu uèenici se za sada ne bi trebalidogovarati niti o tome raspravljati unutar grupe. Nekajednostavno sastave popise od svih prijedloga, bezpuno rasprave.

Kada ispune oba popisa, neka pogledaju svakozanimanje posebno i rasprave bi li i osoba suprotnogspola mogla to raditi. Na primjer, bi li neki posao s

43

popisa ��enskih� zanimanja mogao raditi mu�karac?Neka izbace s popisa sva zanimanja koja su prikladnaza oba spola.

Na ploèu nacrtajte dvije kolone i nazovite ih �mu-�ka�, odnosno ��enska�. Neka vam sada svaka grupaza svaku kolonu izdiktira ona zanimanja sa svojihpopisa koja su ostala neprekri�ena. Prokomentirajtesvi skupa ona zanimanja koja su na ploèi.

Raspravan Za�to je va�no razmi�ljati o svim zanima-

njima kao jednako pogodnima i za mu�karcei za �ene?

n Pogledajte i usporedite broj zanimanja kojase smatraju tipièno mu�kima ili tipièno �en-skima.

n Sjetite se osnovne postavke razvoja karijere:�Slijedi svoje srce�. Ima li to neke veze saspolnim stereotipima?

n Kako spolni stereotipi su�avaju izbor?

Dodatna aktivnostPozovite gosta koji radi neki posao netipièan zanjegov/njezin spol. Neka isprièa razredu kako mu jebilo donijeti takvu profesionalnu odluku i �to je tonjemu ili njoj znaèilo.

VJE�BA 10:Spoznaj svoje

snage

PregledUèenici æe nauèiti Gardnerovih sedam tipova inteli-gencije. Ova vje�ba pomoæi æe im da spoznaju svoje�snage� i uvide kakav je odnos tipova inteligencije iodabira karijere.

Trajanje45 minuta

CiljeviUèenici æe spoznati svoje �snage�. Shvatit æe kakvaje veza izmeðu njihovih moguænosti i dostignuæa temoguæih zanimanja.


Gardnerovih sedam tipova inteligencije

Verbalna inteligencija - sposobnost lakog kori�tenja rijeèi i jezika, npr. pisci.Logièko-matematièka inteligencija - sposobnost kori�tenja brojeva i logièkog povezivanja, npr. znanstvenici.Spacijalna inteligencija - sposobnost dobra prepoznavanja i stvaranja oblika, boja i dizajna, npr. crtaèi ifotografi.Tjelesno-kinestetièka inteligencija - sposobnost kori�tenja cijelog tijela za izra�avanje osjeæaja i ideja,npr. profesionalni sporta�i i plesaèi.Glazbena inteligencija - sposobnost u�ivanja u ritmu i glazbi te u sviranju nekog instrumenta, npr. skladateljii glazbenici.Interpersonalna inteligencija - sposobnost dobre suradnje i razumijevanja drugih, npr. politièari i prodavaèi.Intrapersonalna inteligencija - sposobnost razumijevanja sebe, poznavanja svojih osobina i sposobnosti,npr. poduzetnici.

44

PripremaNapi�ite Gardnerovih sedam tipova inteligencije naploèu.

Opis vje�beProèitajte definicije sedam tipova inteligencije. Obja-snite uèenicima da je svih sedam tipova inteligencijepotrebno u svakodnevnom �ivotu. Veæina nas mo�eodrediti u kojima smo od ovih sedam tipova jaki, a ukojima slabiji. Kada proèitate svaku definiciju, nekauèenici navedu sva zanimanja za koja misle da supovezana s tim tipom inteligencije. Zapi�ite ih naploèu uz pojedini tip.

Podijelite uèenike u male grupe prema njihovimprocjenama vlastitih �snaga� u ovim tipovima inteli-gencije. Neka svaka mala grupa s obzirom na svojpreferirani tip inteligencije izvede neku aktivnost natemu oneèi�æenja okoli�a. Evo moguæih primjera:n Lingvistièka inteligencija: neka napi�u èlanak

o oneèi�æenju u gradu u kojem �ive.n Logièko-matematièka inteligencija: neka

prouèe uzroke i stupanj oneèi�æenja.n Spacijalna inteligencija: neka fotografiraju

najveæe zagaðivaèe ili otpade.n Tjelesno-kinestetièka inteligencija: neka or-

ganiziraju timove za èi�æenje okoli�a.n Glazbena inteligencija: neka napi�u pjesmu

o oneèi�æenju okoli�a.n Interpersonalna inteligencija: neka osnuju

dru�tvo za borbu protiv zagaðivaèa okoli�a.n Intrapersonalna inteligencija: neka razmisle

o naèinima kako bi oni kao pojedinci moglismanjiti oneèi�æenje okoli�a.

Raspravan Za�to je dobro poznavati ove tipove inteli-

gencije i znati u kojima smo dobri?n Kako to mijenja znaèenje pojma �inteli-

gencija�?n Kako vam ove spoznaje mogu pomoæi u

�koli?n Kako su va�i tipovi inteligencije povezani s

va�im �eljenim zanimanjima?

Dodatna aktivnostNeka uèenici u malim grupama preprièaju neki svojdo�ivljaj kada su uspje�no primijenili neki od tipovainteligencije. Uèenici æe dobiti povratnu informacijuo vlastitim sposobnostima i �snagama�.

VJE�BA 11: Kadase sve zbroji

PregledUèenici æe organizirati informacije o sebi iz prethod-nih vje�bi i poèeti raspravu o va�nosti tih informacijapri izboru zanimanja. To æe ih pripremiti za drugucjelinu u kojoj æe istra�ivati razna zanimanja i svijetrada.


45

CiljeviUèenici æe moæi toèno opisati sebe. Razumjet æekoliko su va�ni njihovi interesi, vje�tine i radnevrijednosti u odabiru zanimanja.

Potrebni materijalin Pribor za pisanjen Umno�en formular za samoprocjenu

PripremaNi�ta

Opis vje�beUèenici æe sa�eti informacije koje su skupili o sebi uformular za samoprocjenu.

Formular za samoprocjenu

Ime:_______________________________________Datum:__________________

1. Najbolje ocjene imam iz ovih predmeta:2. Iz upitnika interesa saznao sam:3. Neke od vje�tina koje sam razvio i u kojima

sam uspje�an jesu:4. Tri najva�nije stvari koje �elim od posla jesu:5. Moje intelektualne snage jesu:6. Ovi podaci odgovaraju onome kako se vidim

kada æe mi biti 30 godina? Da ili ne?7. S obzirom na navedene podatke, moj moguæi

odabir zanimanja jest:

Raspravan Ako pogledate natrag na ��ivotni sat� i na

daljnje obrazovanje koje planirate, jesu li va�iplanovi u karijeri realni?

n Trebate li promijeniti ne�to u svome plani-ranom obrazovanju da biste mogli ostvaritisvoje ciljeve?

n Odgovaraju li va�i ciljevi u karijeri va�oj�eljenoj organizaciji slobodnog vremena?Hoæete li imati dovoljno vremena za slobo-dne aktivnosti?

n Hoæe li vam planirana karijera omoguæitibavljenje stvarima koje volite?

VJE�BA 12:Intervju

PregledUèenici æe nauèiti artikulirati svoje interese, sposob-nosti i radne vrijednosti kroz intervju za �posaosnova�.

Trajanje35 minuta

CiljeviUèenici æe moæi izraziti sebe svojim interesima,sposobnostima i radnim vrijednostima. Moæi æepovezati te osobine i izbor zanimanja.


PripremaNi�ta

46

Opis vje�bePodijelite uèenike u grupe po troje. Neka uèenik Apripremi �to bolje uèenika B za intervju za �posaosnova�. Uèenik C vodit æe intervju i ne bi trebao èutipripremu uèenika A i B. Uèenik C mora znati samoo kojem je zanimanju rijeè i na osnovi toga trebapripremiti pitanja za intervju.

Nakon intervjua uèenik C treba odluèiti hoæe lizaposliti uèenika B. Mo�da zatra�i dodatne infor-macije, ali za sve æe morati dati obja�njenje. UèenikA moæi æe tijekom intervjua pomoæi bilo intervjuerubilo kandidatu, �apæuæi im korisne informacije.

Neka uèenici zamjenjuju uloge dok svi ne odigrajusve uloge.

Raspravan �to ste nauèili u ovoj vje�bi?n �to biste uèinili drugaèije da idete na intervju

drugi put?

Dodatna aktivnostPozovite neke odrasle da budu intervjueri u ovojvje�bi. Uèinite situaciju �to slièniju stvarnoj. Nekauèenici vje�baju meðusobno prije intervjua s odra-slom osobom.

47

Usredotoèi se na buduænostPopis novih spoznaja iz prve cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama prve cjeline:

____ Znam razliku izmeðu posla, zanimanja i karijere.____ Razumijem proces razvoja karijere.____ Svjestan/svjesna sam svojih �elja za buduænost.____ Znam kako se moram pripremiti da bih ostvario/ostvarila svoje �elje.____ Shvaæam va�nost rada u svojem �ivotu.____ Mogu povezati svoje interese s odabirom zanimanja.____ Znam �to vi�e volim: raditi s podacima, ljudima ili stvarima.____ Svjestan/svjesna sam vje�tina koje posjedujem.____ Mogu povezati svoje sposobnosti i odabir zanimanja.____ Znam koje su mi najva�nije radne vrijednosti.____ Znam koliko je va�no dobro organizirati vrijeme.____ Nauèio/nauèila sam kako spolni stereotipi mogu ogranièiti izbor zanimanja.____ Mogu navesti sedam tipova inteligencije i znati u kojima sam dobar/dobra.____ Razumijem va�nost interesa, sposobnosti i radnih vrijednosti u dono�enju

profesionalnih odluka.____ Mogu reæi drugima koje su moje sposobnosti, interesi i radne vrijednosti.

49

Usredotoèi se na buduænostCJELINA 2Istra�ivanje zanimanja i svijeta rada: Kamo idem?

n Vje�ba 1 Koliki su tro�kovi �ivota?n Vje�ba 2 �kola je gotova!n Vje�ba 3 Razredi zanimanjan Vje�ba 4 Uvjeti zapo�ljavanjan Vje�ba 5 Stupnjevi karijeren Vje�ba 6 Po�eljne radne osobinen Vje�ba 7 Raditi za drugen Vje�ba 8 Voditi vlastiti posaon Vje�ba 9 �to sve radnik mora znati?n Vje�ba 10 Uèimo od drugih!n Vje�ba 11 Posjet poduzeæun Vje�ba 12 �ira dru�tvena zajednica

51

Ova cjelina pru�it æe uèenicima informacije o tr�i�turada i zahtjevima koje ono postavlja pred buduæegradnika. Uèenici æe vje�bama povezati odabir zani-manja i �eljeni stil �ivota. Uvidjet æe koliki su tro�kovi�ivota i povezati to s realnim prihodima i zanimanjemza koje su osposobljeni s trenutaènom naobrazbom,znanjima i vje�tinama. Veæina æe ih zakljuèiti da trebanastaviti �kolovanje i stjecanje vje�tina kako bi mogliraditi �eljeni posao i �ivjeti �eljenim stilom �ivota.

U treæoj vje�bi uèenici æe razvrstavati slièna zani-manja po grupama (razredima). Koristeæi se podjelomzanimanja na razrede, nastavit æe istra�ivati tr�i�tarada. Nauèit æe i da znanja i vje�tine razvijene unutarjednog zanimanja mogu biti korisni u nekom sliènomzanimanju. U èetvrtoj vje�bi prouèit æe koje su kvalifi-kacije i znanja potrebni za zanimanja unutar jednograzreda. Peta vje�ba govori o stupnjevima karijere inaèinima napredovanja u zanimanju.

Za �estu vje�bu uèenici æe morati kao pripremuintervjuirati poslodavca kako bi utvrdili koje suosobine radnika, osim tehnièkih znanja i vje�tina, bitneu radu. Poslodavci æe vjerojatno preferirati po�teneradnike koji dolaze na posao redovito i toèno. �eljetæe radnike koji vole timski rad, koji se dobro sla�u sostalim radnicima i ponose svojim poslom. Na vje�biæe uèenici procijeniti sebe u tim osobinama za nekeposlove koje sada obavljaju.

Vje�be sedam i osam pomoæi æe uèenicima dauvide prednosti i nedostatke rada za drugoga odnosnovoðenja vlastita posla. Usporedit æe to sa svojimradnim vrijednostima iz prve cjeline. Na primjer,uèenici koji preferiraju sigurnost u poslu i poslove smalo rizika vjerojatno nisu pogodni za voðenje vlastitaposla.

Vje�ba broj devet govori o vje�tinama, znanjima,sposobnostima i osobinama radnika 21. stoljeæa. U

vje�bi je navedena podjela na pet osnovnih radnihvje�tina i znanja te tri osnovne sposobnosti i osobinena kojima vje�tine i znanja poèivaju. Uèenici æeuvidjeti koliko su va�ne i koliko su razvijene takveosobine kod njih kao buduæih radnika.

U desetoj vje�bi uèenici æe intervjuirati roditeljeo njihovoj radnoj povijesti. Saznat æe o poslovimakoje su obavljali, �to im se svidjelo, a �to nije, �to bisada da mogu ponovo uèinili drugaèije itd. Uèeæi oddrugih, uèenici æe osmisliti naèin na koji æe samidonositi profesionalne odluke.

Jedanaesta vje�ba daje uèenicima uvid u tr�i�terada u njihovoj regiji. Predviðen je posjet lokalnojtvornici ili poduzeæu, gdje bi se uèenici upoznali sasvim poslovima unutar jedne tvrtke i zahtjevima kojise postavljaju pred radnike na razlièitim poslovima.Procijenit æe kakvi su izgledi i uvjeti zapo�ljavanja ujednom takvom poduzeæu.

Zadnja vje�ba pomoæi æe uèenicima da uvide kakoglobalne promjene u dr�avi ili svijetu utjeèu na tr�i�terada u njihovoj neposrednoj okolini. Poku�at æepronaæi globalne trendove (ekonomske, politièke,kulturalne) koji mogu utjecati na tr�i�te rada u njiho-voj regiji. Uvidjet æe koliko je va�no biti obavije�tenkako bi dobro predvidjeli i iskoristili takve promjeneu svojoj karijeri.

U prvoj cjelini uèenici su upoznali svoje interese,sposobnosti, talente i radne vrijednosti i shvatili kakosve to utjeèe na odabir zanimanja. Druga cjelinapoma�e im da upoznaju svijet rada i tr�i�te rada tezahtjeve koje ono postavlja. Sada su spremni za treæucjelinu, u kojoj æe planirati kako sve to ostvariti.Koristeæi se spoznajama o sebi i svijetu rada, uèenicisada mogu poèeti donositi odluke o svojoj buduæ-nosti. Znaju �to sve moraju uèiniti da bi ostvarili svojeplanove, a u treæoj cjelini nauèit æe i kako.

Uvod

53

VJE�BA 1:Koliki su tro�kovi

�ivota?

PregledUèenici æe se prisjetiti svoga �eljenog stila �ivota izprve cjeline i utvrditi koliki su tro�kovi takva �ivota.


CiljeviUèenici æe uvidjeti koliki su tro�kovi njihova �eljenog�ivotnog stila. Povezat æe stil �ivota i odabir zanima-nja. Shvatit æe da priprema mora poèeti sada ako �eleostvariti postavljene ciljeve u �ivotu i karijeri.

Potrebni materijaliStare novine, èasopisi, reklamni letci ili bro�ure, sveiz èega se mogu utvrditi cijene raznih proizvoda

PripremaRecite uèenicima da na vje�bu donesu novine, èaso-pise i slièno kako bi utvrdili razne cijene proizvoda iusluga.

Opis vje�beUèenici æe se prisjetiti svoga �eljenog zanimanja i�ivotnog stila. Koristeæi se tablicom prihoda i rashoda,uvidjet æe koliko stoji takav stil �ivota.

Neka u tablicu upi�u tro�kove �eljenog stanovanja(iznajmljivanje), prijevoza i ostalog. Koliko bi moralimjeseèno zaraðivati da bi mogli tako �ivjeti? Podsje-tite uèenike da ukljuèe i porez i druga davanja.

Neka uèenici procijene ukupan mjeseèni prihodza svoj �eljeni posao. Mogu li �ivjeti kako bi �eljeli s

takvim primanjima? Koje bi zanimanje morali oda-brati da bi zaradili dovoljno za �eljeni naèin �ivota?

Tablica prihoda i rashoda kn

Ukupan mjeseèni prihod ________Porezi, osiguranje i slièno ________Èisti (netto) mjeseèni prihod ________

Mjeseèni izdaci:Stanovanje ________Hrana ________Prijevoz ________(ukljuèuje odr�avanje vozila)Odijevanje ________(ukljuèuje obuæu i odjeæu zacijelu godinu podijeljeno s 12)Pranje odjeæe i èi�æenje stana ________Slobodne aktivnosti ________Re�ije ________Drugi tro�kovi ________(ljetovanje, zimovanje, djeca i sl.)

Ukupni tro�kovi ________

U�teda (mjeseèni netto prihod minusukupni tro�kovi) ________

Raspravan Koje su vam matematièke vje�tine potrebne

za izraèunavanje prihoda i rashoda?n Za�to su va�ni ovakvi proraèuni?n �to ste nauèili ovom vje�bom?n Kako zanimanje utjeèe na stil �ivota?n �to vlada radi s novcem od poreza?

Dodatna aktivnostNeka uèenici ponesu tablice prihoda i rashoda kuæamai pitaju roditelje jesu li njihove procjene tro�kova�ivota bile toène. Neka ponovo izraèunaju tro�kove iprimanja nakon moguæih izmjena.

54

VJE�BA 2: �kolaje gotova!

PregledUèenici æe zamisliti da im je danas zadnji dan for-malnog obrazovanja i istra�it æe koje sve poslovemogu obavljati nakon �kole koju su zavr�ili.


CiljeviUèenici æe bolje razumjeti vrijednost obrazovanja.Utvrdit æe koji su im poslovi dostupni s njihovomtrenutaènom naobrazbom. Poku�at æe procijeniti svojbuduæi �ivotni stil ako bi sutra morali poèeti raditi.

Potrebni materijaliNovinski oglasi s ponudom zanimanja

PripremaPoku�ajte skupiti informacije o moguænostima zapo-slenja u regiji.

Opis vje�beRecite uèenicima da im je danas zadnji dan �kole.Neæe se moæi dalje obrazovati i usavr�avati. Moratæe se sami uzdr�avati i zbog odreðenih okolnosti neæemoæi �ivjeti s roditeljima.

Koristeæi novinske oglase uèenici bi trebali pro-naæi one poslove za koje su kvalificirani. Gdje bi semogli zaposliti? Koji bi to posao bio? Kolika je plaæa?

Uzev�i procijenjenu plaæu, ispunite tablicu prihodai rashoda iz prve vje�be. Prilagodite �ivotni stil priho-dima ako je potrebno. Usporedite dobivenu tablicu stablicom �zanimanja iz snova�.

Raspravan Je li vas iznenadila plaæa za posao koji biste

sutra mogli dobiti?n Utjeèe li to na va�e planove o daljnjem obra-

zovanju i usavr�avanju?

Dodatna aktivnostNeka uèenici poku�aju napisati molbu za posao izoglasa. Mogu li napisati takvu molbu? Trebaju li imneke dodatne informacije? �eli li poslodavac osobus radnim iskustvom? Mogu li uèenici steæi neko radnoiskustvo dok su jo� u �koli? (Na primjer, volonterskiposlovi, honorarni poslovi.)

VJE�BA 3: Razredizanimanja

PregledUèenici æe nauèiti da se zanimanja mogu svrstati urazrede, s obzirom na sliènosti poslova i radnih zadata-ka. Samostalno æe tijekom vje�be razvrstati zanimanjau razrede.


CiljeviUèenici æe uvidjeti da su mnoga zanimanja meðu-sobno slièna. Moæi æe razvrstati zanimanja u razredei uvidjet æe vrijednost takva svrstavanja.

55

Potrebni materijaliPopis zanimanja. Ako tijekom prethodnih vje�bi nisteupisivali zanimanja u popis, slu�ite se popisom zani-manja s kraja ove vje�be.

PripremaNapi�ite razrede zanimanja na ploèu.

Opis vje�beObjasnite uèenicima da se zanimanja prema sliènostimogu razvrstati u razrede. Ima mnogo naèina grupira-nja zanimanja, ali nije toliko va�no kojim æemo seposlu�iti. Za ovu vje�bu koristit æemo se navedenimrazredima zanimanja.

Neka uèenici, slu�eæi se popisom zanimanja dobi-venim tijekom vje�bi ili ovim navedenim, razvrstajusva zanimanja u odgovarajuæe razrede.

Pogledajte zanimanja u svakom od razreda. Kojesu im zajednièke osobine?

Raspravan Za�to je dobro grupirati zanimanja?n Mogu li va�i interesi biti vezani uz odreðeni

razred zanimanja?n Jesu li va�e sposobnosti u skladu sa zahtje-

vima zanimanja unutar �eljenog razreda?

Razredi zanimanjan Biznis i uredska zanimanjan Proizvodnjan Uslu�na zanimanjan Marketing i distribucijan Umjetnost i dru�tvena zanimanjan Poljoprivredan Komunikacije i medijin Rehabilitacija i rekreacijan Znanost i tehnologijan Izgradnjan Dr�avne slu�ben Obrazovanje

VJE�BA 4: Uvjetizapo�ljavanja

PregledUèenici æe iz svakog razreda zanimanja odabrati neko-liko zanimanja i poku�ati odrediti koja su nu�naznanja, sposobnosti i obrazovanje za njih.


Raèunalni programerRecepcionarRaèunovoðaÈistaèLièilacLijeènikKnji�nièarFizièarKarikaturistProdavaè automobilaTeniski trenerVinogradarArheologKomercijalistTelevizijski voditeljTokarInstruktor vo�nje

Popis zanimanjaUèiteljGraðevinski radnikBlagajnikRadnik u tvorniciSlikarLaboratorijski tehnièarMedicinska sestraKonobarOdvjetnikPolicajacStolarAgent osiguranjaVrtlarElektrièarNovinarVojnik

56

CiljeviUèenici æe shvatiti koju razinu obrazovanja i vje�tinazahtijevaju odreðena zanimanja.


PripremaNapi�ite razrede zanimanja na ploèu (iz prethodnevje�be). Budite spremni pomoæi uèenicima pri odreði-vanju potrebnog obrazovanja i vje�tina za pojedinazanimanja.

Opis vje�bePodijelite uèenike u male grupe. Neka svaka grupaodabere �est razreda zanimanja (poku�ajte pokriti sverazrede), te po dva zanimanja iz svakoga razredazanimanja. Neka za svako zanimanje koje su odabraliodrede minimalno obrazovanje i potrebnu razinuvje�tina.

Na primjer:RazredUslu�ne djelatnostiZanimanjeKonobarPosaoKonobar u ribljem restoranuPotrebno obrazovanja i vje�tineNajmanje 18 godina starostiZavr�ena trogodi�nja ugostiteljska �kolaPotvrðena sanitarna knji�icaOpæa tjelesna spretnostLjubaznostKomunikativnostUrednost

Neka svaka grupa proèita svoje zahtjeve za pojedinazanimanja.

Raspravan Jeste li prona�li kakve sliènosti unutar pojedi-

nih razreda?n �to mislite kolike su plaæe za te poslove?n �to mislite kakvi su radni uvjeti na tim poslo-

vima?

Dodatna aktivnostUèenici se mogu odazvati na neki oglas za posao ipitati kakvi su uvjeti zapo�ljavanja, plaæa te uvjetirada.

VJE�BA 5:Stupnjevi karijere

PregledVeæina ljudi �eli napredovati u odabranom zanimanju.Uobièajeni napredak s posla na posao unutar odreðe-nog zanimanja nazivamo stupnjevima u karijeri. Uèe-nici æe tijekom vje�be pronaæi i opisati sve stupnjevetj. poslove unutar jednog zanimanja i tako opisati na-predak u karijeri.


CiljeviUèenici æe upoznati termin �stupnjevi karijere�. Uvi-djet æe da je napredak u karijeri moguæ samo uz kvali-tetan i predan rad te odgovarajuæu vje�bu i dodatnoobrazovanje.

57


PripremaNeka uèenici donesu popis zanimanja s prethodnevje�be.

Opis vje�bePodsjetite uèenike na vje�bu �ivotni sat. Koliko sugodina planirali raditi?

Pitajte uèenike bi li �eljeli cijelo vrijeme raditiposao kojim su poèeli? U nekim sluèajevima poslovise ne mijenjaju. Tako profesor povijesti mo�e èitavsvoj radni vijek biti profesor povijesti u nekoj srednjoj�koli jer je to zanimanje koje je odabrao. Ipak on bimogao postati i voditelj smjene ili ravnatelj �kole.Drugi je sluèaj na primjer, s peraèem suða u nekomrestoranu, koji æe vjerojatno poku�avati napredovati,mo�da do pomoænoga kuhara, pa glavnoga kuhara.

Poèev�i od poèetnih zanimanja iz prethodne vje-�be, neka svaka grupa (iste grupe kao i iz pro�levje�be) za njih razvije moguæu karijeru.

Na primjer:Skladi�tar u trgoviniPomoæni prodavaèProdavaèBlagajnikPoslovoðaDirektor prodaje i nabaveDirektor trgovine

Koje je dodatno obrazovanje ili uvje�bavanje potre-bno za svaki iduæi posao (stupanj)?

Raspravan Je li vas iznenadio broj stupnjeva koji se

moraju prijeæi da biste napredovali?n �to mislite, kolika je razlika u plaæi izmeðu

poèetnog i krajnjeg posla?

n Kako bi izgledali ovakvi stupnjevi u va�oj�eljenoj karijeri?

n Koliko bi vam vremena trebalo za napredo-vanje s posla na posao?

Dodatna aktivnostPozovite nekoga iz kadrovske slu�be lokalne tvorniceili poduzeæa da razgovara s uèenicima. Neka imobjasni �to je potrebno za poèetni, najni�i posao unjegovoj tvrtki, kakve su moguænosti napredovanjate koje dodatno obrazovanje i vje�tine zahtijeva svakibolji posao na ljestvici.

Domaæa zadaæaUèenici bi se trebali pripremiti za iduæu vje�bu. Svakiuèenik trebao bi intervjuirati jednoga poslodavca opotrebnim kvalifikacijama i po�eljnim osobinamaradnika za neki posao. Ako ne mogu naæi poslodavca,neka pitaju roditelje.

Trebali bi pitati poslodavce (roditelje) koje su jo�osobine potrebne buduæem radniku na tom poslu,osim specifiènih vje�tina i obrazovanja. Odgovori æevjerojatno ukljuèivati osobine poput po�tenja, pou-zdanosti, toènosti, spremnosti na suradnju itd.

VJE�BA 6:Po�eljne radne

osobine

PregledUèenici æe saznati iz prve ruke, u razgovoru s poslo-davcem, koje su po�eljne radne osobine buduæegradnika.

58

TrajanjeIntervju se provodi izvan vje�be. Izvje�taji s intervjuatraju 30 minuta.

CiljeviUèenici æe iz prve ruke saznati kakva su pona�anjapo�eljna u radu i koja osiguravaju napredak u �elje-nom zanimanju. Uèenici æe upoznati svoje stavoveprema radu.


PripremaNa kraju pro�le vje�be uèenici su dobili domaæu zada-æu. Svaki je uèenik trebao intervjuirati poslodavca o�eljenim radnim osobinama radnika. Ako nisu uspjeliintervjuirati poslodavca, pitali su roditelje da navedupo�eljne osobine radnika. Uèenici su trebali dobitiodgovore na pitanje: koje su va�ne osobine radnikamimo potrebnog obrazovanja i specijalnih vje�tina?Odgovori æe vjerojatno ukljuèivati osobine poputpo�tenja, pouzdanosti, toènosti, spremnosti nasuradnju itd.

Poslovi Po�eljne osobine Stvarna izvedba1. ________________ ________________ ________________2. ________________ ________________ ________________3. ________________ ________________ ________________4. ________________ ________________ ________________5. ________________ ________________ ________________6. ________________ ________________ ________________

Opis vje�beU malim grupama uèenici æe razmijeniti svoje popisepo�eljnih osobina i napomenuti od koga su ih dobili.

Neka svaka grupa napravi zajednièki popis po�elj-nih osobina, ukljuèiv�i popis svakog uèenika. Zamo-lite jednu grupu da prepi�e svoj popis na ploèu. Nekauèenici iz sljedeæe grupe dodaju osobine koje nisuna ploèi, a zapisane su na njihovu zajednièkom popi-su. Neka tako svaka grupa poku�a dodati ne�topopisu. Pazite da se ne ponavljaju iste osobine. Akose dva radnika s istim kvalifikacijama i vje�tinamaprijave za odreðeni posao, objasnite uèenicima da æeono �to æe prevagnuti u odabiru biti upravo osobinenavedene na ploèi.

Po�eljne radne osobine obièno se formiraju tije-kom �ivota. Recite uèenicima da u donju tablicunavedu poslove koje trenutaèno obavljaju (kuæanskiposlovi, �kolske obaveze, izvan�kolske aktivnosti itd.)

U stupcu �Po�eljne osobine� navedite osobinekoje su va�ne za obavljanje tog zadatka. U stupcu�Stvarna izvedba� procijenite koliko dobro obavljateposao s obzirom na potrebne osobine.

Na primjer:Poslovi Po�eljne osobine Stvarna izvedba

1. Hranjenje psa Toènost Èesto kasnimPouzdanost Katkada zaboravimBriga Brinem za svoga psa

59

Raspravan �to ste nauèili iz popisa po�eljnih osobina?n Postoje li osobine koje biste kod sebe htjeli

pobolj�ati?n Hoæe li vas zadr�ati na poslu, premda nemate

razvijene neke od potrebnih osobina? Na pri-mjer: zaboravljate ili kasnite?

n Kako biste mogli te stvari pobolj�ati?

Dodatna aktivnostNeka uèenici jo� jednom meðusobno odglume inter-vju za posao. Poslodavac bi trebao pitati buduæegradnika da navede primjer iz svog �ivota gdje sepokazao pouzdan, toèan, odgovoran itd. (poslu�itese popisom osobina s ploèe).

VJE�BA 7: Raditiza druge

PregledUèenici æe razmisliti o odnosima radnik - poslodavaci razmotriti argumente za ili protiv rada za drugoga.


CiljeviUèenici æe razmisliti o prednostima i nedostacimarada za drugoga.


PripremaNi�ta

Opis vje�beU osnovi postoje dvije vrste zaposlenja: rad za drugeili rad za sebe.

Nacrtajte na ploèu dva stupca. Jedan nazovite �za�,a drugi �protiv�. U stupcu �za� navedite pozitivnestrane rada za drugoga. Na primjer: sigurnost, moguæ-nost plaæenih bolovanja, plaæeni godi�nji odmori,neoptereæenost brigama za financijsko stanje tvrtkeitd. U stupcu �protiv� navedite nedostatke. Na pri-mjer: nemate kontrolu nad cijelim poslom, radite zatoèno odreðenu plaæu bez moguænosti velikih nagradaza uèinak itd.

Neka uèenici usporede argumente za i protiv snjihovim najva�nijim radnim vrijednostima (prvacjelina, sedma vje�ba).

Raspravan Kada ste sanjali o svom idealnom poslu, jeste

li bili zaposleni kod nekoga?n Vidite li sada sebe da radite za nekoga ili vi�e

volite sami voditi posao?n Hoæe li se va�i stavovi promijeniti kada bude-

te imali obitelj koju treba izdr�avati?

Dodatna aktivnostPoku�ajte doznati od zaposlenih u kadrovskoj slu�bineke lokalne tvrtke kakve se nagrade (novèane,dopusti i sl.) za kvalitetan rad nude zaposlenima.Raspitajte se i o radnom vremenu radnika i njihovimodgovornostima.

60

VJE�BA 8: Voditivlastiti posao

PregledUèenici æe razmisliti o prednostima i nedostacimavoðenja vlastita posla.


CiljeviUèenici æe uvidjeti da je vlastiti posao jedna od mo-guænosti. Shvatit æe rizike i prednosti takva posla.


PripremaNi�ta

Opis vje�beKao i u prethodnoj vje�bi, nacrtajte dva stupca naploèu. Prvi nazovite �za�, a drugi �protiv�.

Potaknite uèenike na raspravu �to znaèi raditi zasebe. Nakon toga recite im neka navedu argumenteza i protiv voðenja vlastita posla. Neka usporede dobi-vene argumente za i protiv sa svojim najva�nijimradnim vrijednostima. Odgovara li njihovim vrijedno-stima takav posao?

Raspravan Kada ste sanjali o idealnom poslu, jeste li ga

vodili sami?n Razmatrajuæi trendove i demografsku situaci-

ju u regiji, koji biste privatni posao zapoèeli?

n Biste li �to proizvodili ili nudili usluge?n Kako procjenjujete konkurenciju na tom

podruèju i kako biste se nosili s njom?n Kako biste nabavili poèetni kapital za otvara-

nje privatnog posla?

Dodatna aktivnostPozovite na vje�bu osobu koja vodi vlastitu tvrtku.Neka isprièa uèenicima kako se zapoèinje vlastitiposao: neka navede dobre i lo�e strane takva posla.

VJE�BA 9: �to sveradnik mora

znati?

PregledUèenici æe nauèiti koje sve vje�tine i sposobnosti trebaimati radnik da bi bio uspje�an u svom zanimanju u21. stoljeæu.


CiljeviUèenici æe se upoznati s glavnim vje�tinama i sposob-nostima potrebnima za uspjeh u poslu. Uvidjet æepovezanost svoje naobrazbe i uspjeha u zanimanju.


61

PripremaNapi�ite ploèu napi�e pet vje�tina i tri osnovne spo-sobnosti navedene u vje�bi.

Opis vje�beProèitajte uèenicima sljedeæe:Prije nekoliko godina grupa struènjaka za obrazo-vanje i zapo�ljavanje utvrdila je nekoliko osnovnihvje�tina i sposobnosti potrebnih u radu. Zakljuèili suda su upravo te osobine ono �to dobar radnik 21.stoljeæa mora imati. Podijelili su ih u dvije grupe. Uprvu ulaze znanja i vje�tine:

Kori�tenje sredstava: prepoznati, organizirati,planirati, predvidjeti i raspodijeliti sredstva (vrijeme,novac, materijalna dobra, ljudstvo).

Razumijevanje meðuljudskih odnosa: rad sdrugima (biti èlan tima, pouèavati druge, poslu�ivatiklijente, voditi druge, pregovarati).

Kori�tenje Informacija: prikupiti i primijenitiinformacije (prikupiti, vrednovati, organizirati,odr�avati i interpretirati informacije. Koristiti seraèunalom u obradbi informacija).

Kori�tenje sustava: razumjeti slo�ene meðuodnose(razumjeti socijalne, organizacijske i tehnolo�kesustave, nadgledati i usmjeravati njihov rad,pobolj�avati i modificirati sustave).

Kori�tenje tehnologije: raditi s razlièitim tehnolo-gijama (odabrati tehnologiju za rad, primijenititehnologiju u rje�avanju zadataka, odr�avati ipopravljati tehnièku opremu).

Ova znanja i vje�tine razlikuju se od tehnièkog znanja.Na primjer, i raèunovoðe i in�enjeri moraju voditiraèuna o sredstvima, meðuljudskim odnosima, infor-

macijama, sustavima i tehnologiji ali u razlièitimkontekstima.

Ova znanja i vje�tine dograðena su na tri osnovnegrupe sposobnosti i osobina. To su:

Osnovne sposobnosti (èitanje, pisanje, matematikai vje�tine raèunanja, slu�anje drugih i govor)

Misaone sposobnosti (kreativno mi�ljenje, dono-�enje odluka, rje�avanje problema, predoèavanje, uèe-nje, rasuðivanje)

Osobine liènosti (preuzimanje odgovornosti, samo-po�tovanje, socijabilnost, samoorganiziranost, po�te-nje)

Podijelite uèenike u male grupe. Neka svaka grupaodabere po jedno zanimanje i razmisli kako bi seunutar toga zanimanja moglo koristiti pet osnovnihznanja i vje�tina.

Na primjer: Kozmetièar

Kori�tenje sredstava: mora znati kako senajbolje slu�iti kozmetièkim sredstvima,organizirati vrijeme i baratati novcem.Razumijevanje meðuljudskih odnosa:mora pru�ati usluge klijentima, treba bitiljubazan i dobar slu�aè.Kori�tenje informacija: mora prikupljatisvje�e informacije o novim kozmetièkimsredstvima i opremi, mo�e se koristitiraèunalom za a�uri-ranje zaliha.Razumijevanje sustava: mora znati kakosu tr�i�te, usluge i trgovina kozmetièkimsredstvima meðusob-no povezani.Kori�tenje tehnologija: mora se koristitinajnovijom tehnologijom kako bi pru�ionajbolju uslugu po najni�oj cijeni.

62

Neka svaka mala grupa izvijesti o svojim razmi�lja-njima.

Raspravan Kada se i gdje stjeèu navedene osnovne spo-

sobnosti i osobine?n Mogu li se na�e vje�tine i znanja pobolj�ati?

Dodatna aktivnostNeka uèenici intervjuiraju radnike kako bi saznalikako oni primjenjuju svoja znanja i vje�tine. Moguih pitati koliko su im koristile osnovne sposobnostiu karijeri.

Domaæa zadaæaPrije sljedeæe vje�be uèenici bi trebali pitati roditeljeo njihovoj radnoj povijesti. Pitanja koja bi trebalipostaviti i podaci koje bi trebali prikupiti navedenisu u upitniku u sljedeæoj vje�bi.

VJE�BA 10: Uèimood drugih!

PregledUèenici æe intervjuom nauèiti �to je to radna povijestte kako interesi i sposobnosti utjeèu na izbor zani-manja.


CiljeviUèenici æe upoznati razne radne uloge. Nauèit æe kakosu se donosile profesionalne odluke koje su usmje-ravale i mijenjale karijeru.


PripremaDajte uèenicima domaæu zadaæu s kraja prethodnevje�be.

Opis vje�beNeka uèenici pitaju svoje roditelje o njihovoj radnojpovijesti slu�eæi se ovim upitnikom:

Upitnik

Ime: _________________________Trenutaèni posao: _________________________Prvi posao: __________________________

1. Kako ste obavljali taj posao? (prvi posao)2. Koje ste vje�tine primijenili?3. Kako ste bili pripremljeni za taj posao?4. �to ste u tom poslu voljeli? Za�to?5. �to vam se u poslu nije sviðalo? Za�to?6. Za�to ste promijenili posao?

Sljedeæi posao? __________________________

Neka navedena pitanja ponavljaju sve dok ne doðudo posla koji njihov sugovornik trenutaèno obavlja.Kada doðu do sada�njeg posla, neka 6. pitanje glasi:�Biste li �eljeli promijeniti posao?�

63

Raspravan Je li vas �to iznenadilo u odgovorima va�ih

roditelja?n Mislite li da bi oni postupili drugaèije da

imaju priliku poèeti iz poèetka?n �to sada mislite o svom odabiru zanimanja?

Dodatna aktivnostNeka uèenici ista pitanja postave djedovima ili baka-ma, tetama, ujacima i strièevima te ostalim bliskimroðacima i neka poku�aju napraviti obiteljsko stablorada.

VJE�BA 11: Posjetpoduzeæu

PregledUèenici æe bolje razumjeti i uvidjeti moguænosti zapo-slenja koja im se nude ako posjete lokalno poduzeæeili tvornicu.

TrajanjeOvisno o trajanju posjeta

CiljeviUèenici æe bolje razumjeti lokalno tr�i�te rada.


PripremaAko je u blizini velika tvornica ili poduzeæe, poku�ajteorganizirati posjet zaposlenima u kadrovskoj slu�bi.Neka poka�u uèenicima razlièita radna mjesta upoduzeæu i objasne im brojne poslove koje radniciobavljaju.

Opis vje�beUgovorite posjet nekoj tvornici ili poduzeæu. Uèenicibi trebali pripremiti pitanja za intervju:n Koji su sve poslovi zastupljeni u ovakvu

poduzeæu? (od skladi�tara do direktora)n Kako zapo�ljavaju nove radnike? Donose li

odluke o zapo�ljavanju pojedine radne jedi-nice ili se one donose centralno?

n Koja su osnovna znanja i vje�tine potrebnebuduæim radnicima?

n Koji bi savjet dali uèenicima koji se pripre-maju za ta zaposlenja?

Neka uèenici samostalno dodaju jo� pitanja.

Raspravan Navedite tri stvari koje ste nauèili o tr�i�tu

rada.n Iznenaðuje li vas �to?n Hoæete li moæi iskoristiti te informacije kada

se vi budete pripremali za posao?

Dodatna aktivnostAko grupni posjet poduzeæu nije moguæ, uèenici bimogli pojedinaèno razgovarati s radnicima zaposle-nim u zanimanju koje ih zanima. Mo�da bi mogliuspostaviti mentorski odnos s radnikom.

64

VJE�BA 12: �iradru�tvenazajednica

PregledUèenici æe prouèiti koji sve èimbenici izvan njihovelokalne zajednice utjeèu na tr�i�te rada.


CiljeviUèenici æe uvidjeti da vanjski utjecaji mogu promije-niti tr�i�te rada u njihovoj bli�oj okolini. Shvatit æekoliko je va�no pratiti vijesti i uoèavati promjene itrendove koji mogu utjecati na njih.

Potrebni materijaliNovine, èasopisi, televizijske vijesti i izvje�taji

PripremaNeka uèenici na vje�bu donesu novine, èasopise iostalo iz èega mogu saznati vijesti iz zemlje i svijeta.

Opis vje�beNeka uèenici u malim grupama, koristeæi se dostup-nim izvorima informacija sastave popis svih promjenai trendova koji mogu utjecati na tr�i�te rada u njihovurodnom gradu. Te promjene mogu biti politièke(nacionalne i svjetske), ekonomske, kulturalne, pro-mjene okoli�a. Po�to su utvrdili koje su to promjene,trebali bi procijeniti kako takvi trendovi mogu utjecatina lokalno tr�i�te rada.

Raspravan Sjetite se pet osnovnih postavki graðenja

karijere. Kako globalne promjene moguutjecati na va� izbor zanimanja?

n Kako mo�ete povoljno iskoristiti svoje poz-navanje globalnih trendova?

Dodatna aktivnostNeka svaki uèenik odabere jednu globalnu promjenui napi�e sastavak o moguæem utjecaju toga trenda nazapo�ljavanje u regiji.

65

Usredotoèi se na buduænostPopis novih spoznaja iz druge cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama druge cjeline:

____ Razumijem odnos prihoda i stila �ivota.____ Ako �elim �ivjeti �eljenim stilom, znam da priprema poèinje sada.____ Razumijem odnose izmeðu obrazovanja i stjecanja vje�tina te napredovanja u karijeri.____ Mogu objasniti logiku svrstavanja zanimanja u razrede.____ Mogu navesti barem èetiri razreda zanimanja.____ Znam koji su zahtjevi da se dobije posao u nekoliko razlièitih zanimanja.____ Znam �to su stupnjevi karijere.____ Znam da uspjeh ovisi o neprestanom uèenju i vje�banju.____ Mogu navesti èetiri pozitivne osobine radnika.____ Znam u kojim se osobinama i vje�tinama trebam pobolj�ati.____ Znam koje su prednosti i nedostaci rada za drugoga.____ Znam koje su prednosti i nedostaci voðenja vlastita posla.____ Znam �to sve radnik 21. stoljeæa mora znati.____ Mogu navesti pet najva�nijih znanja i vje�tina modernog radnika.____ Razumijem za�to ljudi nakon nekog vremena mijenjaju poslove.____ Poznajem lokalno tr�i�te rada.____ Znam da globalne promjene mogu utjecati na regionalno tr�i�te rada.

67

Usredotoèi se na buduænostCJELINA 3Planiranje karijere: Kako to ostvariti?

n Vje�ba 1 Dono�enje odlukan Vje�ba 2 Model dono�enja profesionalnih odlukan Vje�ba 3 Dono�enje profesionalne odluken Vje�ba 4 Priprema za zanimanjen Vje�ba 5 Kako je to u stvarnosti?n Vje�ba 6 Vje�tine tra�enja zaposlenja - pisanje �ivotopisan Vje�ba 7 Vje�tine tra�enja zaposlenja - intervjun Vje�ba 8 Vje�tine tra�enja zaposlenja - razlièiti pristupi tr�i�tu radan Vje�ba 9 Plan djelovanjan Vje�ba 10 Diploma!

69

Zadnja cjelina vodi uèenike kroz proces dono�enjaodluka i upoznaje ih sa stvarnim vje�tinama potreb-nima u tra�enju posla. Prva vje�ba uvodi ih u procesdono�enja odluka. Druga vje�ba donosi stvarni modeldono�enja profesionalnih odluka koji uèenici upo-znaju i primjenjuju na vlastitom primjeru. U treæojvje�bi donose pravu profesionalnu odluku.

U èetvrtoj vje�bi uèenici istra�uju kvalifikacije,znanja i vje�tine potrebne za �eljeno zanimanje. Upetoj vje�bi suoèavaju se s realnom situacijom u kojoj�ive i prepoznaju moguæe zapreke na svom profesio-nalnom putu. Ovom vje�bom uèe naèine rje�avanjatakvih problema.

Sljedeæi dio treæe cjeline posveæen je vje�tinamatra�enja zaposlenja. �esta vje�ba upoznaje uèenikesa sadr�ajem �ivotopisa, a uèenici ga i samostalnopi�u. U sedmoj vje�bi uèe o intervjuu za posao i vje-�baju ga, igrajuæi razne uloge. Kako pristupiti tr�i�turada i kako pronaæi posao, uèenici uèe u osmoj vje�bi.Samostalno izgraðuju svoju mre�u ljudi koji im mogupomoæi u pronala�enju �eljenog posla.

U devetoj vje�bi uèenici moraju napraviti plandjelovanja. Do sada su saznali koji su im ciljevi ukarijeri, a znaju i kako to mogu ostvariti. Sada je

vrijeme da naprave toèan plan profesionalnog razvojas koracima koje æe slijediti. Na kraju vje�be pokazatæe svoj plan nekomu tko æe ih podr�ati i hrabriti naprofesionalnom putu. Ta je osoba ujedno i njihovasavjest, netko tko æe ih pitati o njihovu napretku ipodsjeæati ih na plan koji su napravili.

U zadnjoj vje�bi uèenici æe raspravljati o programuUsredotoèi se na buduænost te æe dati povratneinformacije profesorima na osnovi vlastita iskustva.Ponovo æe rije�iti upitnik s poèetka programa i timevidjeti svoj napredak u razumijevanju svijeta rada.Na kraju, podjelom diploma, zavr�it æe se ovaj pro-gram.

Kroz �kolski program profesionalnog razvojaUsredotoèi se na buduænost uèenici su upoznavalisami sebe, istra�ivali svijet rada, donosili profe-sionalne odluke i napravili plan za izgradnju karijere.Uèenici æe vjerojatno mijenjati svoj profesionalni put,ali znanja koja su usvojili tijekom programa pomoæiæe im u �ivotu. Èestitamo vam �to ste pomogli svojimuèenicima odgovoriti na pitanja Tko sam? Kamoidem? Kako to ostvariti? Time ste ih potakli daaktivno i samostalno odluèe o svojoj buduænosti.

Uvod

71

VJE�BA 1:Dono�enje odluka

PregledUèenici æe razmisliti kako svakodnevno donose odlu-ke i prouèiti proces dono�enja odluka.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe razumjeti proces dono�enja odluka. Prouèitæe naèin na koji donose odluke.


PripremaNi�ta

Opis vje�beRecite uèenicima da se sjete svih odluka koje su togadana donijeli. Prva odluka mo�e biti ustajanje togajutra. Ostale mogu biti odluke �to obuæi, koga nazvati,�to doruèkovati i tako dalje. Odluke donosimo cijelidan, ali ne razmi�ljamo o naèinu na koji ih donosimo.Veæina odluka donesena je na osnovi prija�njihiskustava. Katkada tra�imo savjet od drugih, katkadava�emo dobre i lo�e strane nekog ishoda, a katkadadonesemo odluku jer �osjeæamo� da je ba� to isprav-no. Kada donosimo va�ne �ivotne odluke, moramopoznavati proces dono�enja odluka i uzeti u obzir svemoguæe ishode te sagledati problem sa svih strana.

Neka uèenici opi�u, nacrtaju dijagram ili napravemodel vlastita procesa dono�enja odluka. Neka uèe-nici meðusobno razmijene modele. Zamolite nekolikouèenika da isprièaju razredu kako oni donose odluke.Na ploèi poku�ajte popisati razlièite naèine dono�enjaodluka.

Raspravan Mijenjate li svoj model dono�enja odluka

ovisno o vrsti odluke koju donosite?n Iznenaðuje li vas �to drugi donose odluke

drugaèije?n Komu se obièno obraæate za pomoæ kada

trebate donijeti va�ne odluke?n �to mislite, na osnovi èega vi donosite odlu-

ke?

Dodatna aktivnostNeka uèenici definiraju pojmove �monarhija�, �de-mokracija� i �anarhija�. Podijelite ih u male grupe.Neka svaka grupa donese zajednièku odluku oomiljenoj boji (ili jelu, �ivotinji, pjesmi itd.) pri-mjenjujuæi sve tri metode. Dajte im 3-5 minuta zasvaki od naèina.

Pitajte èitav razred: koliko ste vremena utro�ili nadono�enje odluka primjenjujuæi ova tri naèina? Ko-liko su intenzivno èlanovi grupe bili ukljuèeni udono�enje odluka? Jesu li èlanovi grupe zadovoljnisvim odlukama? Koja se metoda vama osobno najvi�esviða?

72

VJE�BA 2: Modeldono�enja

profesionalnihodluka

PregledUèenici æe upoznati model dono�enja profesionalnihodluka i poku�at æe ga primijeniti.


CiljeviUèenici æe shvatiti i primijeniti model dono�enja pro-fesionalnih odluka. Uvidjet æe koje su vje�tine potreb-ne za dono�enje profesionalnih odluka.

Potrebni materijaliModel dono�enja profesionalnih odluka

PripremaNacrtajte na ploèu model dono�enja odluka:

Odluèiti donijeti odluku Skupiti informacije osebi Istra�iti tr�i�te rada Sagledati svemoguænosti i posljedice Donijeti odluku Napraviti plan djelovanja Djelovati Evalu-irati svoj napredak i prilagoditi pona�anje

Opis vje�beNeka uèenici u malim grupama rade na modeludono�enja odluka. U ovoj æe vje�bi grupno donositiodluku za izmi�ljenu osobu. Recite im da se okvirnodogovore kakva je to osoba. Neka se svaki uèenikpoku�a u�iviti u ulogu. Dajte im sljedeæe upute:

Odluèiti donijeti odluku. Spremni ste donijetiodluku o svojoj buduænosti. Zapamtite da se odlukemogu promijeniti i mijenjaju se kako odrastamo istarimo.

n Odluka koju sam spreman donijeti jest�(izabrati zanimanje za koje æete se pripremiti)

n To �elim da mi se dogodi� (vrijeme kadaæe poèeti faza djelovanja)

Neka uèenici dobro zamisle tu fiktivnu osobu i krenuna drugi korak.

Skupiti informacije o sebi. U prvoj cjelini skupiliste informacije o sebi, �eljenom naèinu �ivota, intere-sima, sposobnostima, vje�tinama i radnim vrijedno-stima.

n Tri najznaèajnija podruèja mojih interesajesu:

n Preferiram raditi sa (ljudima, podacima/ide-jama ili stvarima):

n Razvio sam sljedeæe vje�tine:n Moje tri najznaèajnije radne vrijednosti jesu:n Najbolji sam u sljedeæim tipovima inteli-

gencije:

Recite uèenicima da ta zami�ljena osoba ima istemoguænosti i sposobnosti upoznati tr�i�te i svijet rada.Prijeðite na treæu fazu.

Istra�iti tr�i�te rada. U drugoj cjelini uèili ste osvijetu rada te utjecaju lokalnih i globalnih trendovana tr�i�te rada.

n Moguæa karijera koja me zanima jest (nave-dite tri moguænosti):

73

Sada ste spremni razmisliti o nekoliko moguænosti.

Sagledati sve moguænosti i posljedice. Razmi-slite o svakoj od moguæih karijera iz perspektivesvojih interesa, sposobnosti, vje�tina i radnih vrijed-nosti. Upi�ite sve tri moguæe karijere u tablicu. Proci-jenite ih s obzirom na svoje osobine i vrijednosti, naskali od 1 do 4.

4 = potpuno zadovoljava3 = zadovoljava2 = donekle zadovoljava1 = nikako ne zadovoljava

Zanimanja: _______ _______ _______

Interesi __ __ __Preferencije __ __ __Sposobnosti/vje�tine __ __ __Tip inteligencije __ __ __Radne vrijednosti __ __ __

Ako ste ispunili tablicu, spremni ste za peti korak.

Donijeti odluku. Za koje ste se zanimanje odluèili?

n Po�to sam dobro razmislio o svim moguæno-stima, donio sam sljedeæu profesionalnu od-luku: _____________________________.

Sada je vrijeme planiranja.

Napraviti plan djelovanja. Koji su osnovni koraciu pripremi za to zanimanje?

n Napravio sam plan kako æu se pripremiti zabuduænost. Osnovni koraci jesu:

1. __________________________________2. __________________________________3. __________________________________4. __________________________________(dodajte koraka koliko je potrebno)

Spremni ste djelovati.

Djelovati. Kako bih se �to bolje pripremio za �eljenozanimanje, moram se dalje �kolovati ili usavr�avati:

n Kako bih dobio potrebno znanje, vje�tine ikvalifikacije za �eljeno zanimanje, ja æu�.

Vi æete se mijenjati, a time æe se mijenjati i va�i ciljeviu karijeri. Kada æete i koliko èesto preispitati svojuodluku?

Evaluirati svoj napredak i prilagoditi pona-�anje. Ponovo æu pogledati ovaj plan (za dan, mjesec,godinu) i procijeniti svoj napredak te ga, ako jepotrebno, prilagoditi ili promijeniti.

n Svoju æu odluku preispitati:_____________

Ovo je bila zami�ljena situacija. U sljedeæoj vje�bidonositi æete vlastite profesionalne odluke.

Raspravan Koji je bio najte�i dio ovog procesa?n Mislite li da bi bilo lak�e ili te�e donositi

odluku za sebe? Za�to?

74

VJE�BA 3:Dono�enje

profesionalneodluke

PregledUèenici æe donijeti odluku o vlastitoj karijeri koristeæise modelom dono�enja profesionalnih odluka.


CiljeviUèenici æe shvatiti i primijeniti model dono�enjaodluka. Uvidjet æe kako razlièite vanjske promjene iodrastanje utjeèu na odluke te steæi vje�tine potrebneza dono�enje profesionalnih odluka.

Potrebni materijaliModel dono�enja profesionalnih odluka

PripremaNacrtajte na ploèu model dono�enja odluka:

Odluèiti donijeti odluku Skupiti informacije osebi Istra�iti tr�i�te rada Sagledati svemoguænosti i posljedice Donijeti odluku Napraviti plan djelovanja Djelovati Evaluirati svoj napredak i prilagoditi pona�anje

Opis vje�beRecite uèenicima kako æe u ovoj vje�bi donijeti odlukuo svojoj buduænosti.

Odluèiti donijeti odluku. Spremni ste donijetiodluku o svojoj buduænosti. Zapamtite da se odlukemogu promijeniti i mijenjaju se kako odrastamo istarimo.

n Odluka koju sam spreman donijeti jest�n To �elim da mi se dogodi�

Skupiti informacije o sebi. U prvoj cjelini skupiliste informacije o sebi, �eljenom naèinu �ivota, intere-sima, sposobnostima, vje�tinama i radnim vrijedno-stima. Zapi�ite ih ovdje:

n Tri najznaèajnija podruèja mojih interesajesu:

n Preferiram raditi sa (ljudima, podacima/ide-jama ili stvarima):

n Razvio sam sljedeæe vje�tine:n Moje tri najznaèajnije radne vrijednosti jesu:n Najbolji sam u sljedeæim tipovima inteli-

gencije:

Istra�iti tr�i�te rada. U drugoj cjelini uèili ste osvijetu rada te utjecaju lokalnih i globalnih trendovana tr�i�te rada.

n Moguæa karijera koja me zanima jest (nave-dite tri moguænosti):

Sagledati sve moguænosti i posljedice. Razmi-slite o svakoj od moguæih karijera iz perspektivesvojih interesa, sposobnosti, vje�tina i radnih vrijed-nosti. Upi�ite sve tri moguæe karijere u tablicu. Pro-cijenite ih s obzirom na svoje osobine i vrijednostina skali od 1 do 4:

4 = potpuno zadovoljava3 = zadovoljava2 = donekle zadovoljava1 = nikako ne zadovoljava

75

Zanimanja: _______ _______ _______

Interesi __ __ __Preferencije __ __ __Sposobnosti/vje�tine __ __ __Tip inteligencije __ __ __Radne vrijednosti __ __ __

Ako ste ispunili tablicu, spremni ste za peti korak.

Donijeti odluku. Za koje ste se zanimanje odluèili?

n Po�to sam dobro razmislio o svim moguæno-stima, donio sam sljedeæu profesionalnu od-luku: _____________________________.

Sada je vrijeme planiranja.

Napraviti plan djelovanja. Koji su osnovni koraciu pripremi za to zanimanje?

n Napravio sam plan kako æu se pripremiti zabuduænost. Osnovni koraci jesu:

1. __________________________________2. __________________________________3. __________________________________4. __________________________________(dodajte koraka koliko je potrebno)

Spremni ste djelovati.

Djelovati. Kako bih se �to bolje pripremio za �eljenozanimanje, moram se dalje �kolovati ili usavr�avati:

n Kako bih dobio potrebno znanje, vje�tine ikvalifikacije za �eljeno zanimanje, ja æu�.

Vi æete se mijenjati, a time æe se mijenjati i va�i ciljeviu karijeri. Kada æete i koliko èesto preispitati svojuodluku?

Evaluirati svoj napredak i prilagoditi pona-�anje. Ponovo æu pogledati ovaj plan (za dan, mjesec,godinu) i procijeniti svoj napredak te ga, ako jepotrebno, prilagoditi ili promijeniti.

n Svoju æu odluku preispitati:_____________

Upravo ste donijeli vlastitu profesionalnu odluku.

Raspravan Je li bilo te�ko donijeti profesionalnu odluku?

Za�to?n Koji se problemi javljaju na putu ostvarenja

odabrane karijere?n Tko vam mo�e pomoæi da ustrajete na tom

putu i ostvarite ono �to ste odluèili?

VJE�BA 4:Priprema za

zanimanje

PregledUèenici æe na razlièite naèine poku�ati dobiti informa-cije o kvalifikacijama, vje�tinama, znanjima i sposob-nostima potrebnim za njihovo odabrano zanimanjeiz treæe vje�be.

Trajanje30 minuta

76

CiljeviUèenici æe uvidjeti koji su zahtjevi postavljeni prednjih ako �ele raditi u odabranom zanimanju. Prouèitæe postoje li alternativni naèini stjecanja potrebnihkvalifikacija, znanja i vje�tina.


PripremaNi�ta

Opis vje�beUèenici æe prouèiti koja su znanja, vje�tine i kvalifi-kacije potrebne za njihovo odabrano zanimanje. Infor-macije se mogu dobiti iz razlièitih publikacija i knjiga1

(Vodiè kroz zanimanja, Razbor, 1998.; razlièite godi-�nje bro�ure Hrvatskog zavoda za zapo�ljavanje, npr.Kamo nakon srednje �kole: zaposliti se ili studirati;razlièiti vodièi kroz studije i slièno) ili razgovorom sljudima zaposlenim u tom zanimanju.

Neka naprave popis svih zahtjeva koje mogu pro-naæi. Uèenici moraju odluèiti koji æe oblik daljnjegobrazovanja i usavr�avanja pohaðati. Mogu odabrati,ovisno o �eljenom zanimanju, vi�e �kole i fakultete,razne teèajeve, programe za prekvalifikaciju, uèenjekroz praksu ili bilo �to drugo �to ih osposobljuje zaodabrano zanimanje. Neka zapi�u koji su oblikobrazovanja i usavr�avanja odabrali.

Neka se poku�aju sjetiti nekih alternativnih putovaza stjecanje potrebnih vje�tina i znanja. To mo�e bitièitanje èasopisa ili knjiga, pohaðanje radionica,obrazovanje u vojsci, volontiranje u �eljenom zani-manju itd.

Recite uèenicima da æe im sljedeæa vje�ba pomoæisagledati njihove realne moguænosti za daljnje obra-zovanje i usavr�avanje.

Raspravan Jeste li otkrili vi�e od jednog naèina stjecanja

nu�nih znanja i vje�tina za �eljeno zanima-nje?

n Jeste li jo� uvijek odluèni na svom putu isigurni u svom izboru zanimanja ili biste pre-ispitali svoju odluku?

Dodatna aktivnostNeka uèenici poku�aju razgovarati s nekim zaposle-nim u zanimanju koje su odabrali. Neka pitaju kojesu pripreme bile potrebne kako bi se zaposlili i bi li�to promijenili u svom obrazovanju i stjecanju vje�tina(potrebnih za posao) da ponovo poèinju svoj radnivijek.

VJE�BA 5: Kako jeto u stvarnosti?

PregledUèenici æe razmotriti svoju profesionalnu odluku usvjetlu svojih �ivotnih uvjeta i realnih moguænosti.Suoèiv�i se sa stvarno�æu, uèenici æe pronaæi naèinesvladavanja moguæih problema na svojem profesio-nalnom putu.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe moæi objektivno sagledati svoje �ivotneokolnosti i shvatiti da se zapreke i problemi na njihovu1 Vjerojatno æete ih pronaæi u �kolskoj knji�nici

77

profesionalnom putu mogu svladati. Moæi æe navestiizvore podr�ke na svom putu i uvidjeti vrijednostplaniranja buduænosti.


PripremaNa ploèu napi�ite pitanja iz vje�be.

Opis vje�beIsprièajte uèenicima: �Uskoro æete napustiti �kolu isvijet u kojem ste �ivjeli nekoliko godina. Ulazit æetepolako u svijet rada i to æe biti velika promjena u va-�em �ivotu. Za mnoge ljude promjena je izazov, aveliki je izazov napustiti sve staro i poznato i otisnutise u novo i nepoznato. Danas æete se poku�ati sjetitipromjena koje ste veæ iskusili i naèina kako ste senosili s novim situacijama. Osim toga, svatko æe odvas razmisliti o specifiènostima svojih �ivotnih uvjetate problemima i zaprekama koje se mogu pojaviti naputu va�ega profesionalnog razvoja.�

Navedite tri promjene koje ste pro�ivjeli u zadnjihpet godina. Razmislite o njima odgovarajuæi nasljedeæa pitanja:n U vrijeme kada sam se mijenjao, stvari koje

su me najvi�e muèile bile su:n Stvari koje su mi stajale na putu kada sam

odrastao i mijenjao se bile su:n Stvari koje su me uzbuðivale i veselile zbog

promjene bile su:n Naèini na koje sam svladao pote�koæe i

zapreke tijekom promjene bili su:

Sada razmislite o zanimanju koje ste odabrali u treæojvje�bi i poku�ajte odgovoriti na pitanja:n Postoje li zapreke i pote�koæe u stjecanju

znanja i vje�tina potrebnih za va�e �eljenozanimanje (novèane, obiteljske, vremenske,su�enost izbora itd.)?

n Navedite svaku od pote�koæa i razmislite omoguæem rje�enju. Razmislite o èlanovimaobitelji i prijateljima koji vam mogu pomoæi,Vladinim programima za pomoæ u obrazo-vanju, profesorima, nastavnicima i savjeto-davcima. Navedite barem jedan korak premarje�avanju svakoga problema.

n Razgovarajte u parovima s kolegama o svojojsituaciji i poku�ajte doæi do novih rje�enja.

n Razgovarajte s roditeljima o svojim proble-mima i moguæim rje�enjima.

Raspravan �to ste nauèili iz ove vje�be?n Mislite li da mo�ete prijeæi razvojni put do

�eljenog zanimanja? Za�to da ili za�to ne?n Kakvu pomoæ u tome trebate?

VJE�BA 6:Vje�tine tra�enja

zaposlenja- pisanje

�ivotopisa

PregledUèenici æe nauèiti �to sve treba sadr�avati �ivotopis iza vje�bu æe napisati vlastiti.

Trajanje45 minuta

78

CiljeviUèenici æe shvatiti koncept �ivotopisa i moæi æenapisati vlastiti.


PripremaNi�ta

Opis vje�beKada se ljudi prijavljuju za posao, moraju pokazatiposlodavcu da su kvalificirani i sposobni za taj posao.To se mo�e pokazati �ivotopisom. �ivotopis je popisdostignuæa pojedinca u njegovoj obrazovnoj i radnojpro�losti. To je obièno prvi dojam koji poslodavacdobiva o kandidatu. Zato je va�no da �ivotopisprika�e kandidata u najboljem svjetlu.

Poslodavci obièno dobivaju mnogo �ivotopisa isvakome mogu posvetiti vrlo malo pozornosti. Zato�ivotopis treba zaokupiti pozornost poslodavca dapozove kandidata na razgovor. Shvatite �ivotopis kaooglas koji æe vam omoguæiti razgovor s poslodavcem.Postoji vi�e naèina pisanja �ivotopisa, ali ipak jenajbolje staviti najva�nije informacije na poèetak. Nasam poèetak stavite svoje osobne podatke: ime,adresu, telefonski broj.

Poslodavci �ele znati koliko ste uspje�ni, kojaznanja i vje�tine mo�ete ponuditi, kakve su va�esposobnosti i �to ste sve do sada postigli. Na primjer:�Zavr�en studij psihologije na Filozofskom fakultetuu Zagrebu (1990.-1995.) s prosjeènom ocjenom 4,5;dobio/dobila stipendiju Grada Zagreba za �kolskugodinu 1992./93.; magistrirao/magistrirala na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu organizaciju i man-agement 1998.; pohaðao/pohaðala seminare Tran-sakcijske analize - Metode uspje�ne komunikacije(1992.-1994.); pohaðao/pohaðala Teèaj poslovnog

komuniciranja pri Otvorenom sveuèili�tu (1992.-1993.)� Sve to navedite ispod osobnih podataka. Ovonazovite �Obrazovanje�.

Sljedeæe pi�ete pod naslovom �Radno iskustvo�.Tu navodite poslove koje ste obavljali, koji pokazujuva�e profesionalne i osobne sposobnosti. Prisjetitese prve cjeline i vje�be 6: �Koje su moje vje�tine?�

Navedite i �Dodatna znanja i vje�tine� koji bi mo-gli biti korisni u zanimanju. Navedite znanja stranihjezika, rada na raèunalu, polo�en vozaèki ispit i sl.

Informacije o nekim osobnim interesima i aktiv-nostima kojima se bavite nevezano uz posao mo�etenavesti na kraju �ivotopisa pod naslovom �Interesi iaktivnosti�, no to nije nu�no.

Na kraj �ivotopisa nije lo�e staviti preporuke (akoih mo�ete dobiti) svojih biv�ih poslodavaca ili profe-sora. Navedite njihova imena, imena organizacija ukojima rade, njihove adrese i telefonske brojeve.

�IVOTOPISOsobni podaciObrazovanjeRadno iskustvoDodatna znanja i vje�tineInteresi i aktivnostiPreporuke

Uz �ivotopis se obièno predaje i molba za posao.Molba sadr�i podatke za koje se radno mjesto kan-didat natjeèe i na koji natjeèaj se javlja.

Neka uèenici napi�u vlastiti �ivotopis kao da seprijavljuju za �eljeni posao. Neka se uèenici u malimgrupama kritièki osvrnu na napisane �ivotopise.

Napomenite uèenicima da ovaj �ivotopis nijejedini koji æe napisati. �ivotopise treba stalno mije-njati i prilagoðavati, ovisno o stjecanju novihiskustava, ali i ovisno o poslu za koji se prijavljujemo.

79

Raspravan �to vam je bilo najte�e u pisanju �ivotopisa?n Je li vam potrebna kakva pomoæ u pisanju

sljedeæeg �ivotopisa?

Dodatna aktivnostNeka uèenici pronaðu u oglasima neki zanimljivposao i za vje�bu napi�u �ivotopis kojim bi se za njegaprijavili.

VJE�BA 7: Vje�tinetra�enja

zaposlenja -intervju

PregledUèenici æe nauèiti kako se treba pona�ati na intervjuui odigrat æe zami�ljeni intervju kao kandidat i kaoposlodavac.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti korisne tehnike pri intervjuiranju,a vje�bom æe poku�ati razbiti tremu koja se mo�ejaviti prilikom pravog intervjua.


PripremaNa ploèu napi�ite popis moguæih pitanja prilikomintervjua:

Pitanja za intervju

n Recite mi ne�to o sebi.n Za�to ste zainteresirani za ovaj posao?n Navedite mi bilo koji posao koji ste radili, a

koji vas je pripremio za ovaj posao.n U èemu ste najvje�tiji? Kako ste se do sada

slu�ili tim vje�tinama?n �to o vama misle va�i biv�i profesori ili po-

slodavci?n Recite mi ne�to o svom obrazovanju.n �to ste nauèili na poslovima koje ste do sada

obavljali?n Za�to mislite da biste trebali dobiti ovaj

posao?

Opis vje�be�to se bolje pripremite za intervju, to æete biti uspje-�niji. Dva su najva�nija koraka pronaæi �to vi�epodataka o poslodavcu (poduzeæu u kojem se �elitezaposliti) i dobro se pripremiti, tj. uvje�bati intervju.Poslodavci preferiraju kandidate koji su dobro upo-znati s poslom za koji se prijavljuju te s povije�æu ipolitikom poduzeæa. O poduzeæu mo�ete nauèiti od:n ljudi zaposlenih u tom poduzeæun publikacija koje izdaje tvrtkan praæenja tr�i�ta ako je tvrtka tamo zastupljenan ljudi zaposlenih u konkurentskoj tvrtki (ove

podatke uzimajte s rezervom)

Prvi dojam je bitan. Odjeæa jako puno govori. Poku-�ajte se odjenuti kako mislite da se zaposlenici togpoduzeæe odijevaju. Na primjer, prijavljujete li se zaposao prodavaèa u duæanu sportske opreme, posjetite

80

trgovinu i pogledajte kako su ostali zaposleniciodjeveni. Ipak, najva�nije je biti uredan i èist.

Govorom tijela pokazujete tko ste. Veæina ljudivoli sna�an stisak ruke i izravan pogled u oèi pri upo-znavanju. Sjedite na stolcu uspravno ali opu�teno.Poku�ajte ostaviti dojam da ste sigurni u sebe i svojustruènost. Pa�ljivo slu�ajte intervjuera i poku�ajteproèitati neke neverbalne znakove.

Intervju obièno poèinje upoznavanjem i laganomkonverzacijom. Ako vas je netko uputio na ovaj posaoili mo�da preporuèio, a poznat je intervjueru, ovo jepravo vrijeme da to spomenete.

Pustite inetvjuera da postavlja pitanja. Njegovoje vrijeme dragocjeno i nemojte ga tro�iti za ispraznerazgovore.

Poslije intervjua nemojte zaboraviti zahvaliti in-tervjueru i pitajte ga kada biste mogli oèekivati odgo-vor.

Podijelite uèenike u male grupe po troje. Neka odi-graju intervjue za �eljena zanimanja - kao intervjueri,kandidati i promatraèi. Promatraè treba kritièkipromatrati intervju i davati savjete intervjueru ikandidatu. Neka uèenici odigraju sve uloge.

Raspravan Koja je uloga bila najte�a? Za�to?n Na èemu morate poraditi prije nego �to odete

na pravi intervju?

Dodatna aktivnostPozovite umirovljenike na vje�bu kako bi odigraliulogu intervjuera. Intervjuere morate pripremiti iupoznati s pitanjima koja uèenici oèekuju.

VJE�BA 8:Vje�tine tra�enja

zaposlenja -razlièiti pristupi

tr�i�tu rada

PregledUèenici æe nauèiti razlièite pristupe tr�i�tu rada.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti kako pristupiti tr�i�tu rada te uvi-djeti va�nost povezivanja i suradnje s drugima.


PripremaBudite spremni nacrtati mre�u izvora informacija naploèu.

Opis vje�beRecite uèenicima da se poku�aju sjetiti nekolikopristupa tr�i�tu rada. To bi moglo ukljuèivati èitanjeoglasa za posao, skupljanje informacija u zavodu zazapo�ljavanje, pretra�ivanje oglasa na Internetu,raspitivanje kod zaposlenih ima li posla u njihovupoduzeæu itd. Jedan od najuspje�nijih naèina jestpristup mre�om izvora informacija.

81

Ideja �mre�e� je jednostavna: Vi veæ sada pozna-jete velik broj ljudi. Ti ljudi takoðer poznaju nekeljude i tako dalje. Takva vas mre�a mo�e dovesti dozanimljivog i �eljenog posla. Nacrtajte svoju mre�uunoseæi stvarna imena. Poènite od svoje obitelji, zatimprijatelja itd. Ne zaboravite biv�e i sada�nje poslo-davce i profesore, suradnike s kojima ste radili,poznanike iz aktivnosti u koje ste bili ukljuèeni i sl.Isprièajte im o svojim profesionalnim interesima iupitajte poznaju li koga tko vam mo�e pomoæi. Kadanacrtate ovu mre�u, saèuvajte je i �irite je èim upo-znate nekog novog.

Raspravan �to ste nauèili iz ove vje�be?n Mo�ete li navesti bar tri naèina kako pristu-

piti tr�i�tu rada?n �to mislite, koji bi od ovih pristupa bio za

vas najuspje�niji?

TI

Prijatelji Roðaci

Biv�iposlodavci

Poznanici

Njihovi prijatelji,roðaci, poznanici,

poslodavci


poslodavci


poslodavci


poslodavci

82

VJE�BA 9: Plandjelovanja

PregledUèenici æe se prisjetiti svega �to su do sada nauèili inapravit æe plan djelovanja.

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti planirati svoju buduænost. Obvezatæe se da æe djelovati u skladu s napravljenim planom.


PripremaNa ploèu nacrtajte tablicu plana djelovanja.

Opis vje�beProèitajte uèenicima: �Tijekom ovog programa razmi-�ljali ste o va�im �eljama, interesima, vje�tinama,sposobnostima, radnim vrijednostima i moguæ-nostima zaposlenja. Donijeli ste i prve profesionalneodluke. Sada ste spremni napraviti plan za buduæ-nost.� Neka uèenici ispune ovakav plan djelovanja.

Kada naprave plan, neka ga poka�u nekomu tkoæe se zajedno s njima pobrinuti da ga ostvare. Nekapronaðu nekoga tko æe ih podr�ati u njihovom planui hrabriti ih na putu profesionalnog razvoja.

Raspravan Kakva vam je pomoæ potrebna da ostvarite

svoje ciljeve?n Jeste li sada, na kraju ovog programa, zbog

neèega zabrinuti?

Plan za buduænost

Odredi svoj profesionalni cilj i navedi kako æe� ga ikada ostvariti.

n Moj profesionalni cilj jest:n Napravio/napravila sam plan kako ostvariti

svoj cilj. Koraci koje æu poduzeti jesu:

KORAK KADA?1. ___________ _______2. ___________ _______3. ___________ _______4. ___________ _______5. ___________ _______6. ___________ _______

Ovo je moj plan i sebi sam odgovoran/odgovorna daæu ga izvr�iti i redovito ga preispitivati i dopunjavati.

Potpis____________________________________Svoj sam plan podijelio sa ____________________Datum_______________________

83

VJE�BA 10:Diploma!

PregledUèenici æe se prisjetiti svega �to su nauèili u programui izmjerit æe svoj napredak ponovo ispuniv�i upitnikiz prve vje�be prve cjeline ��to znam o svijetu rada?�.Sada su spremni ispuniti konaèni plan profesionalnograzvoja. Mogu ga ispuniti na ovoj vje�bi ili kod kuæe.

Trajanje40 minuta

CiljeviUèenici æe moæi izmjeriti svoj napredak u poznavanjusvijeta rada. Moæi æe uspje�no napraviti plan za budu-ænost.

Potrebni materijalin Upitnik ��to znam o svijetu rada?� (prva

cjelina, prva vje�ba)n Umno�en Plan profesionalnog razvojan Umno�ena Diploma za svakog uèenika

PripremaIz dodatka ovog Priruènika umno�ite Plan profesio-nalnog razvoja i Diplomu za svakog uèenika.

Opis vje�beNeka uèenici ponovo ispune upitnik ��to znam o svi-jetu rada?� iz prve vje�be. Neka usporede odgovorekoje su dali sada i na poèetku programa te nekakomentiraju svoj napredak.

Ako �elite da uèenici ispune plan profesionalnograzvoja na ovoj vje�bi, recite im da dobro pregledaju

sve �to imaju u svojim uèenièkim mapama i neka sepoku�aju sjetiti vje�bi koje su pro�li. Ako se odluèiteda Plan ispune kod kuæe, recite im da imaju svepotrebne informacije u uèenièkim mapama.

Upitajte ih �to misle o programu u kojem susudjelovali:n Navedite tri stvari koje ste nauèili o sebi.n Navedite tri stvari koje ste nauèili o tr�i�tu

rada.n �to biste �eljeli da je jo� ukljuèeno u ovaj

program?n Koji vam je dio programa najmanje koristio?n Koje biste savjete dali uèenicima koji æe se

tek ukljuèiti u �kolski program profesio-nalnog razvoja?

Kao nagradu podijelite uèenicima diplome i reciteim neka ponesu kuæama uèenièke mape kako bi ihupotrijebili u daljnjem planiranju karijere.

84

Usredotoèi se na buduænostPopis novih spoznaja iz treæe cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama treæe cjeline:

____ Razumijem proces dono�enja odluka.____ Znam naèin na koji donosim odluke.____ Mogu primijeniti model dono�enja profesionalnih odluka.____ Razumijem kako vanjske promjene i odrastanje mogu mijenjati profesionalne odluke.____ Znam koja su znanja, vje�tine i kvalifikacije potrebne za moje �eljeno zanimanje.____ Svjestan/svjesna sam da mogu postojati zapreke na putu moga profesionalnog razvoja.____ Usvojio/usvojila sam vje�tine kojima mogu svladati probleme na svom profesionalnom putu.____ Znam napisati dobar �ivotopis.____ Znam �to je molba za posao i poznajem njezinu strukturu.____ Osjeæam se spremnim/spremnom otiæi na intervju za posao.____ Mogu navesti tri naèina prikupljanja informacija o tr�i�tu rada.____ Mogu nacrtati vlastitu mre�u roðaka, prijatelja i poznanika koji mi mogu pomoæi pronaæi posao.____ Znam napraviti plan svojega profesionalnog razvoja.____ Znat æu se ubuduæe koristiti znanjima iz ovog programa, ako bude potrebno.

85

Usredotoèi se na buduænostDODATAK

n Planiranje profesionalne buduænosti: Plan profesionalnog razvojan Diploman Vodiè za roditelje

Usredotoèi se na buduænostPlan profesionalnog razvoja

Osobni podaciIme i prezime:_____________________________Datum:____________________Adresa:_________________________Telefon:____________E-mail:___________�kola:____________________________________Profesor:__________________

Poznavanje samoga seben Stvari koje moram znati o sebi kada donosim profesionalne odluke:1. ___________________________________________________________2. ___________________________________________________________3. ___________________________________________________________4. ___________________________________________________________5. ___________________________________________________________

Radne vrijednostin Moje radne vrijednosti koje utjeèu na odabir zanimanja jesu:1. ___________________________________________________________2. ___________________________________________________________3. ___________________________________________________________4. ___________________________________________________________

Istra�ivanje svijeta radan Utvrdio/utvrdila sam �to mi se sviða, a �to ne, u zanimanjima o kojima sam razmi�ljao/razmi�ljala:1. __________________________________________________________2. __________________________________________________________3. __________________________________________________________4. __________________________________________________________5. __________________________________________________________

Moguæa zanimanjan Zanimanja koja me interesiraju jesu:1. ___________________________________________________________2. ___________________________________________________________3. ___________________________________________________________

Odluka o buduæoj karijerin U ovom trenutku �elim krenuti profesionalnim putem, tj. odabrati karijeru:1. __________________________________________________________2. __________________________________________________________3. __________________________________________________________

n Najva�niji razlozi za�to sam donio/donjela ovakvu odluku jesu (interesi, sposobnosti, radne vrijednosti,moguænost zarade, realne okolnosti):

1. __________________________________________________________2. __________________________________________________________3. __________________________________________________________4. __________________________________________________________5. __________________________________________________________

Plan profesionalnog razvojan Napravio/napravila sam plan kako æu se pripremiti za buduænost. Osnovni su koraci:1. ___________________________________________________________2. ___________________________________________________________3. ___________________________________________________________4. ___________________________________________________________5. ___________________________________________________________6. ___________________________________________________________

Kako tra�iti posao?n Pri tra�enju posla uèinit æu sljedeæe:1. Zamoliti profesore ili biv�e poslodavce da mi napi�u preporuke.2. Dopuniti �ivotopis ili napisati novi.3. Javiti se zavodu za zapo�ljavanje.4. Pripremiti se za intervju.5. Iskoristiti svoju mre�u poznanstava da saznam ima li gdje koje slobodno radno mjesto.6. Stupiti u kontakt s potencijalnim poslodavcem.7. Saznati �to vi�e o tvrtki u kojoj se namjeravam zaposliti.8. Napraviti popis poslova za koje sam se raspitivao.

D I P L O M A



_________________________________________________________________________uspje�no je zavr�io/zavr�ila �kolski program profesionalnog razvoja

�Usredotoèi se na buduænost�

_________________________Profesor

_________________________�kola

_________________________Datum

Odabir zanimanja slo�ena je odluka. Ovisi o intere-sima i sklonostima, o vje�tinama, znanjima i sposob-nostima, o poznavanju moguænosti koje se pru�aju,o naèinima dono�enja odluka. O njoj treba razmislitidobro, a vrlo je va�no poèeti razmi�ljati pravodobno.

Va�no je da djeci pomognemo da �to lak�e donesutakve odluke. U okviru �kolskog programa profesio-nalnog razvoja namjera nam je da pomognemo va�ojdjeci u razmi�ljanju o njihovu buduæem zanimanju.

�to æu biti po zanimanju? �to me zanima? �to midobro ide? U èemu sam uspje�an? �to me veseli?Kakvi mi se poslovi nude? Gdje æu dobiti informacijeo �kolama? Takva pitanja �muèe� svako dijete. Ovimsmo programom poku�ali pomoæi uèenicima da doðudo odgovora na tri osnovna pitanja:n Tko sam ja? (kakve su moje sposobnosti,

interesi, �elje?)n �to namjeravam? (koja su mi zanimanja na

raspolaganju i kakve mi pripreme trebaju?)n Kako da to ostvarim? (kojim æu to planom

postiæi?)

Nadamo se da æemo ih uspjeti potaknuti da razmi-�ljaju o vlastitoj buduænosti. Ako poènu razmi�ljatisada, bit æe im puno lak�e donijeti odluku o svojojkarijeri kada za to doðe vrijeme.

Voljeli bismo kada biste im i vi u tome pomogli.Obitelj ima golem utjecaj na odluke mladih ljudi onjihovu buduæem zanimanju i poslu. Najva�nija ulogaobitelji jest pru�anje podr�ke. Stoga je va�no da podr-�ite i ohrabrite svoje dijete da samostalno i odgovornoodluèi o svom buduæem zanimanju. Druga ulogaobitelji svakako je pru�anje iskustvenih savjeta.Budite otvoreni i iskreni prema svojoj djeci, slu�ajteih i razgovarajte s njima, tako da im va�a iskustvaposlu�e kao primjer i pouka.

Ovaj æe vam vodiè pomoæi da se upoznate s onim�to æemo poku�ali prenijeti mladim ljudima na poèet-ku njihova profesionalnog puta. Pitajte svoju djecu ocjelokupnom programu i o onome �to u njemu uèe.

Va�nost izbora zanimanja injegov utjecaj na �ivot

pojedinca

Zanimanje i posao isprepleæu se sa svim poljima�ivota pojedinca. Mo�e se reæi da ljudi djeluju na petmeðusobno povezanih polja, koja zahtijevaju odreðe-no vrijeme, energiju, predanost i pa�nju. Kljuè zapostizanje uspje�nog �ivota le�i u pronala�enju ravno-te�e izmeðu tih pet polja.

Posao nije samo izvor prihoda dovoljnog za ekonom-sku sigurnost. Zanimanje i karijera pojedinca bitnoodreðuju cijeli njegov �ivot. Oni odreðuju njegovmaterijalni polo�aj, dru�tveni ugled, mjesto stanova-nja, prijatelje. Oni odreðuju naèin na koji pojedinacvidi samoga sebe, kao i naèin na koji se drugi pojedin-ci pona�aju prema njemu. Zato mo�emo reæi da jeplaniranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravoplaniranje vlastita �ivota.

Obitelj je zajednica u kojoj smo za�tiæeni, voljeni,ohrabrivani, sretni. Obiteljske odluke donosimo dabismo vodili skladan obiteljski �ivot. Svjesno odabi-remo �ivotnog partnera i planiramo velièinu obitelji.Gradimo odnose koje pri�eljkujemo i biramo posebneprilike koje slavimo. Ureðujemo svoj dom onako ka-ko to volimo. Sve to zajedno èini na�u obiteljskukarijeru i odreðuje na� stil �ivota.

Vodiè za roditelje

Dru�tvena djelatnost je naèin na koji sudjelujemoi pridonosimo napretku na�e zajednice. Neki ljudiaktivno sudjeluju u politici, drugi sudjeluju u raduraznih udruga i odbora kako bi pripomogli razvoju inapretku �ire zajednice, a neki smatraju da je plaæanjeporeza i glasovanje sve za �to imaju vremena tijekomnaporna �ivota. Na�a dru�tvena djelatnost mo�e sesmatrati dru�tvenom karijerom. I ona æe, naravno,oblikovati na� �ivot.

Duhovna strana zadovoljit æe na�e duhovne potrebeispunjavanjem moralnih, estetskih i/ili religijskihvrijednosti. Veæina ljudi ima potrebu da dio svojeg�ivota posveti pobolj�anju sebe i okoline u kojoj �ive.U kojoj æemo se mjeri i na koji naèin posvetiti na�immoralnim, estetskim ili religijskim vrijednostima,odrazit æe se na na�em stilu �ivota.

Slobodno vrijeme je naèin na koji provodimo vri-jeme kada meðu obavezama svakodnevnog �ivotapronaðemo dragocjen trenutak za nas same. To jepolje �ivota u kojem pronalazimo najvi�e zadovolj-stva, pa ako ga zanemarujemo, na�e fizièko i psihièkozdravlje mo�e trpjeti ozbiljne posljedice. Bilo da sebavimo hobijem ili sportom, èitamo ili radimo ne�todrugo, slobodno vrijeme treba promatrati kao va�anèimbenik u odr�avanju ravnote�e na�eg �ivota.

Pravilan odabir zanimanja pridonijet æe ravnote�iizmeðu �ivotnih polja. Zanimanje nam treba omogu-æiti da �ivimo na naèin koji volimo, da smo okru�eniljudima s kojima �elimo biti okru�eni, da imamodovoljno vremena za obitelj, da se u slobodno vrijememo�emo posvetiti sebi, da mo�emo dru�tveno djelo-vati onako kako to hoæemo te da mo�emo ispunjavatisvoje duhovne potrebe. Drugim rijeèima, dobro iza-brano zanimanje treba nam omoguæiti da i na drugimpoljima �ivota budemo sretni.

Kako se razvija karijera?

Karijera je cijeli profesionalni �ivot pojedinca. Uklju-èuje sve njegove uloge. Od �kole i sitnih kuæanskihzadataka, preko povremenih poslova, do svih njego-vih zanimanja i stalnih poslova te do obiteljskih i dru-gih aktivnosti. Da biste se mogli bolje odluèiti, trebavoditi raèuna o tri faze razvoja karijere.

Svjesnost je prva faza u kojoj pojedinac upoznajesebe � svoje interese, vrijednosti, sposobnosti. Postajesvjestan svoje posebnosti, ali i svijeta koji ga okru�uje.Glavni zadatak uèitelja i roditelja jest da zajednopro�iruju uèenikovo shvaæanje profesionalnog svijetai da u uèeniku potièu proces istra�ivanja samog sebe.

Istra�ivanje je faza u kojoj pojedinac istra�uje, isku-�ava, eksperimentira i donosi privremene zakljuèkeo buduæoj karijeri. To je vrijeme da se uklone moguæ-nosti koje se nisu pokazale dobrima ili provedivimai da se �irina izbora suzi na nekoliko sigurnijih i zado-voljavajuæih varijanti. To je i proces tra�enja koji æese kasnije u �ivotu isplatiti. Na koncu, istra�ivanje æedovesti do odluke o izboru buduæeg zanimanja i posla.

Priprema je faza koja nastupa kada je odluka o odabi-ru zanimanja i posla donesena. Na tom stupnju trebautrti stvarni put do postizanja ciljeva u karijeri. Katka-da pripremanje ukljuèuje uèenje, drugom prilikompak tehnièku izobrazbu, a u ostalim sluèajevima mo�ese raditi jednostavno o utvrðivanju svih pojedinostida bi se postigli �eljeni ciljevi.

Va�no je naglasiti da se u �ivotu kroz ove fazeprolazi vi�e puta. Ljudi se s vremenom mijenjaju,stvari koje su im prije bile odbojne znaju im postatiprivlaène. Upravo je zato va�no prihvatiti èinjenicuda je karijera �ivotni proces i da se ona mijenja tije-kom cijelog �ivota pojedinca. Zato treba uvijek prou-èavati sebe, istra�ivati i planirati svaki �ivotni korak.

Za�to je va�no donositiodluke?

Jedan od najva�nijih aspekata u profesionalnom raz-voju jest dono�enje odluka. Mnogi se ljudi boje dono-�enja pogre�ne odluke, pa zato izbjegavaju dono�enjeodluka uopæe. Neki ljudi brzo donose odluke, a ondapo�ale svoju naglost. Za druge se pak èini da vjerujusvojim nagonima, ali zapravo ne mogu objasniti naèinna koji donose odluke.

Cijelo vrijeme donosimo razne odluke: kada daustanemo, �to da pojedemo za doruèak, pored kogada sjednemo, koju radijsku stanicu slu�amo. Veæinatih odluka ne zahtijeva veæe razmi�ljanje ili napor.No �ivot povremeno stavlja pred nas te�ke i zahtjevneizbore, a oni koji vjeruju u vlastiti naèin dono�enjaodluka osposobljeniji su za dono�enje pravih odlukai za poduzimanje odgovarajuæih akcija.

Mnogi adolescenti prvi put u �ivotu trebaju doni-jeti te�ke i va�ne odluke. U razdoblju kada se svevi�e osamostaljuju, trebaju biti osposobljeni za dono-�enje odluka koje æe im omoguæiti izbor ispravnog�ivotnog puta. Roditelji i ostali èlanovi obitelji moguim biti podr�ka pri odluèivanju o vlastitoj karijeri.

Dobro odluèivanje èesto je povezano s dolje nave-denim èimbenicima. Da bi se donijela neka odluka,potrebno je:n jasno odrediti koju odluku treba donijetin prepoznati moguænosti izmeðu kojih treba

odluèitin istra�iti posljedice svake moguænostin prepoznati osobne vrijednosti koje su pove-

zane s dono�enjem neke odluken prepoznati prioriteten promatrati odluku u sklopu drugih �ivotnih

ciljevan tra�iti podr�ku i mi�ljenja iz razlièitih izvoran donijeti odlukun znati kako ocijeniti vrijednost donesene

odluke

Kako aktivno sudjelovati kadava�e dijete donosi odluku o

buduæem zanimanju?

Na�a djeca izvrgnuta su u svojem razvoju utjecajumnogih ljudi, vr�njaka, televizijskih i filmskih zvijez-da, uèitelja, likova iz knjiga, susjeda. No vi�e jeistra�ivanja pokazalo da je roditeljski utjecaj glavnièimbenik kada se pred uèenika postavljaju slo�eniproblemi poput odabira zanimanja i planiranja ostalihaspekata njihova �ivota. �kola i roditelji zajednièkimradom mogu uèeniku stvoriti najpovoljnije uvjete za�kolovanje i izobrazbu, tako da jednog dana budeosposobljen za dono�enje va�nih �ivotnih odluka.Dolje smo naveli nekoliko bitnih uloga koje roditeljimogu odigrati u profesionalnom razvoju svoje djece.

Iskusni prijatelj. Prièajte o poukama koje ste nauèilitijekom svoga profesionalnog razvoja. Da mo�ete ne-�to ponoviti ili promijeniti, �to bi to bilo? Istaknitekako i lo�a iskustva mogu pozitivno utjecati na �kolo-vanje. Podijelite sa svojim djetetom sudove i stavovekoji su rezultat va�eg promatranja vrijednosti, priori-teta i potreba povezanih s dono�enjem odluke o budu-æem zanimanju i poslu. Djeca promatraju na� naèinprila�enja i rje�avanja poslovnih zadataka, na� stupanjpredanosti poslu i vrste vje�tina koje upotrebljavamokako bismo radili uèinkovito. Ona promatraju i na�enegativne reakcije na posao i utjecaj posla na na�estavove i pona�anje. Prièajte im �to volite i �to nevolite na svojem radnom mjestu i za�to je to tako.

Izvor informacija. Djeci trebaju istinite informacijeo radnom mjestu. Potrebni su im izvori i imena ljudikoji im mogu dati toène podatke koji æe im pomoæi udono�enju odluke. Prikupite im svje�e i toène podatkeo poslovnom svijetu, uputite ih k osobama koje im tepodatke mogu dati i, najva�nije, nauèite djecu da samadoðu do informacija i da nauèe tra�iti i prikupljatipodatke koji ih zanimaju.

Slu�aè. Slu�ajte snove, brige, nade, nesigurnosti iuzbuðenja djece kada govore o svojoj buduænosti.Slu�ajte kako donose odluke. Slu�ajte �to prièaju oposlovima o kojima razmi�ljaju. Poslu�ajte i njihovezahtjeve za pomoæ. I ne slu�ajte samo s pola uha!

Instruktor. Uèite djecu vje�tinama koje æe moæiupotrebljavati u razlièitim situacijama tijekom cijelog�ivota � kao npr. vje�tine komuniciranja, vje�tinerje�avanja problema, vje�tine snala�enja i pona�anjau dru�tvu, organizacijske vje�tine, vje�tine ispravljanjapogre�aka itd. Podijelite s njima posebne metode ilitehnike koje su vama pomogle pri stjecanju i upotre-bljavanju tih vje�tina.

Stvaralac prilika. Istra�ivanje je moæno oru�je usmanjivanju broja moguæih izbora i u dono�enjuodluke. Omoguæite djetetu da prouèi razlièite poslove,da promatra kako ljudi rade, da doðe do knjiga ibro�ura o zanimanjima i �kolama koje ga zanimaju,da uèi iz kompjuterskih programa ili da steknepraktièno iskustvo u profesionalnom svijetu.

Stvaralac ravnote�e. Pomozite djeci da uravnote�esvoj �ivot. Pomozite im da uvide kako ljudi djelujuna pet meðusobno povezanih polja � posao, slobodnovrijeme, obitelj, graðansko dru�tvo i duhovna strana.Tako æe uvidjeti va�nost pravilnog odabira zanimanja.

Motivator. Najbolji je motivator onaj koji se zanimaza profesionalni razvoj va�ega djeteta. Va�a visoka,ali istodobno i realna, oèekivanja pomoæi æe va�emdjetetu da si postavi najbolje ciljeve. Podr�ka njegovusudjelovanju u �kolskom programu profesionalnograzvoja dat æe ozbiljnost cijelom procesu. Isticanjeva�nosti iskustava steèenih u �koli, kada to va�e dijeteizgubi iz vida, pomoæi æe mu da se usredotoèi nauèenje. Pomozite djeci da otkriju svoje talente.

Adolescencija i adolescenti

Adolescencija mo�e biti te�ko vrijeme i za roditelje iza mlade�. Adolescencija je vrijeme promjena, vrije-me kada su mladi sve manje poslu�na djeca ovisna oroditeljima i kada odrasli napu�taju dio svoga autorite-ta da bi mladima dopustili da postanu sami odgovorniza svoje �ivote. To je vrijeme prilagodbi, vrijeme kadai mladi i roditelji isku�avaju nove naèine pona�anja istvaraju novu sredinu pogodnu za nastale promjene.

�to osjeæaju i kako se pona�aju adolescenti:n tra�e vlastito mi�ljenje o sebin isku�avaju razne naèine pona�anjan tra�e nezavisnostn trebaju osjeæaj sigurnostin trebaju odobravanje i èesto ga prihvaæaju od

bilo koga tko ga nudin riskiraju i eksperimentirajun razvijaju smisao za natjecanjen razvijaju samopo�tovanjen stjeèu nove i zrelije dru�tvene vezen razvijaju stavove prema razlièitim dru�tve-

nim grupama i institucijaman razvijaju vje�tine i stavove koji æe im dati

osjeæaj snagen prihvaæaju svoju snage i svoja ogranièenja

Roditelji i obitelji lak�e mogu prepoznati neke odrazloga za�to mladi u tom razdoblju kao da se boresami sa sobom, ako su svjesni nekih od navedenihaspekata. S obzirom na to da je rijeè o normalnojmlade�i, adolescenti bi se zapravo i trebali maloboriti, jer izazovi koji stoje pred njima nisu nimalolaki. U svakom sluèaju, ljubav, podr�ka, razumnaogranièenja i zdravo rasuðivanje ljudi va�nih u njiho-vu �ivotu mogu mladima dati èvrste temelje ne samoda pre�ive nego i da uspiju u ovom vremenu velikihpromjena.


�kolski program profesionalnog razvoja Usredotoèi se na buduænost nastao je u okviru �ireg projektaProfesionalno informiranje i savjetovanje kojeg je kao regionalni projekt financirao njujor�ki Institut Otvorenodru�tvo. Projekt je zapoèeo 1996. godine u desetak evropskih zemalja. U Hrvatskoj je dosad ostvarenonekoliko veæih ciljeva: izdavanje Vodièa kroz zanimanja i njegova donacija svim osnovnim i srednjim�kolama i knji�nicama u Hrvatskoj, izrada web stranica sa svim tekstovima Vodièa kroz zanimanja iinteraktivnim upitnikom profesionalnih interesa, prijevod, adaptacija i poèetna standardizacija Hollandovogupitnika profesionalnih interesa USPI (Upitnik za samoprocjenu profesionalnih interesa ili Self-directedSearch: SDS) te adaptacija i organizacija �kolskog programa profesionalnog razvoja.

n Voditelj projekta Profesionalno informiranje i savjetovanjeBranimir �verko

n Struèni savjetniciIvan SobotaVladimir Poturiæ

n Koordinator projekta u Institutu Otvoreno dru�tvo - HrvatskaDanica Eteroviæ

n Voditelj �kolskog programa profesionalnog razvojaIva �verko

n Pokusna primjena �kolskog programa profesionalnog razvojaToni BabaroviæJasenka ÐuriæIva �verko

Zahvaljujemo uèenicima, nastavnicima i ravnateljima Osnovne �kole �æitarjevo iz �æitarjeva, Osnovne�kole Ivana Cankara iz Zagreba i Tehnièke, industrijske i obrtnièke �kole iz Èakovca �to su nam

omoguæili da pokusno provedemo program i time zapoènemo njegovu adaptaciju.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� ��

Documents

Usredotoci Se Na Buducnost