Fridl, Tom
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:200:754303
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAUNARSTVA I INFORMACIJSKIH
TEHNOLOGIJA
OPERACIJSKIH SUSTAVA
Završni rad
Tom Fridl
Osijek, 2017
Obrazac Z1S: Obrazac za imenovanje Povjerenstva za obranu završnog rada na preddiplomskom strunom studiju
Osijek, 14.09.2017.
Imenovanje Povjerenstva za obranu završnog rada na preddiplomskom strunom studiju
Ime i prezime studenta: Tom Fridl
Studij, smjer: Preddiplomski struni studij Elektrotehnika, smjer Informatika
Mat. br. studenta, godina upisa: AI 4375, 22.07.2014.
OIB studenta: 31833169865
lan Povjerenstva: Krešimir Vdovjak
Znanstvena grana rada: Procesno raunarstvo (zn. polje raunarstvo)
Zadatak završnog rada
U teorijskom dijelu rada potrebno je detaljno prouiti, opisati i usporediti arhitekturu i rad s razliitim vrstama mrea zadnjih inaica Windows operacijskih sustava (Windowsa 7, 8.1 i 10). Nakon toga potrebno je prouiti i opisati nain rada razliitih alata za testiranje mrenih performansi. U eksperimentalnom dijelu rada potrebno je testirati i usporediti mrene performanse Windows operacijskih sustava u ianom i beinom radu. Provesti vrednovanje dobivenih rezultata i izvesti zakljuke o mrenim performansama u razliitim inaicama Windows operacijskih sustava.
Prijedlog ocjene pismenog dijela ispita (završnog rada):
Izvrstan (5)
Kratko obrazloenje ocjene prema Kriterijima za ocjenjivanje završnih i diplomskih radova:
Primjena znanja steenih na fakultetu: 3 bod/boda Postignuti rezultati u odnosu na sloenost zadatka: 2 bod/boda Jasnoa pismenog izraavanja: 2 bod/boda Razina samostalnosti: 3 razina
Datum prijedloga ocjene mentora: 14.09.2017.
Potpis mentora za predaju konane verzije rada u Studentsku slubu pri završetku studija:
Potpis:
Datum:
Studij: Preddiplomski struni studij Elektrotehnika, smjer Informatika
Mat. br. studenta, godina upisa: AI 4375, 22.07.2014.
Ephorus podudaranje [%]: 1
Ovom izjavom izjavljujem da je rad pod nazivom: Usporedba mrenih performansi Windows operacijskih sustava
izraen pod vodstvom mentora Doc.dr.sc. Josip Balen
i sumentora
moj vlastiti rad i prema mom najboljem znanju ne sadri prethodno objavljene ili neobjavljene pisane materijale drugih osoba, osim onih koji su izriito priznati navoenjem literature i drugih izvora informacija. Izjavljujem da je intelektualni sadraj navedenog rada proizvod mog vlastitog rada, osim u onom dijelu za koji mi je bila potrebna pomo mentora, sumentora i drugih osoba, a što je izriito navedeno u radu.
Potpis studenta:
2.1. Windows 7 ........................................................................................................................ 2
2.2. Windows 8.1 ..................................................................................................................... 3
2.3. Windows 10 ...................................................................................................................... 3
3. TESTNI ALATI ....................................................................................................................... 5
4.1. Utjecaj sklopovlja pri mjerenju performansi .................................................................... 6
4.2. Postavke prilikom mjerenja .............................................................................................. 7
4.2.1. Priprema raunala prije mjerenja .............................................................................. 7
4.3. Postupak mjerenja............................................................................................................. 7
5.2. Test 1 .............................................................................................................................. 11
5.3. Test 2 .............................................................................................................................. 12
5.4. Test 3 .............................................................................................................................. 14
7. ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 22
1. UVOD
Kako se razvojem tehnologije, informacije odnosno podaci sve više spremaju i koriste u
digitalnom obliku dolazi do sve vee potrebe za kvalitetnom i sigurnom infrastrukturom. Pod
kvalitetom se osim veliine i ostalih atributa, najviše podrazumijeva brzina prijenosa tih podataka
u odreenoj mrei unutar neke tvrtke, obrta ili sline organizacije pa i kod obinog korisnika.
Razni dokumenti, knjige, obrasci i ostali papirnati oblici spremanja podataka danas se koriste
takoer i u digitalnom obliku, pogotovo u javnim slubama, te su prisutni gotovo u svim slojevima
društva. Digitalizacijom se ostvarilo poveanje brzine prijenosa podataka te je tako uvelike
pomogla u njihovoj daljnjoj obradi i procesuiranju. No i dalje postoje razlike u brzinama koje su
uvjetovane kako softverskim tako i hardverskim dijelom.
Ovaj e se rad stoga temeljiti na usporedbama i analizama rada mrenog dijela zadnjih inaica
Windows operacijskih sustava (Windows 7, 8.1, 10) koji prema statistici u [1] zauzimaju preko
84% trišta. Svaki novi OS (operacijski sustav) se razlikuje od prijašnjeg tako e se poglavlje 2
baviti njihovim mrenim performansama, razlikama odnosno poboljšanjima (ako ih ima) i
novitetima u strukturi i nainu mrenog rada. Kako bi se dokazala razlika, koristit e se tri testna
alata koji e simulirati prijenos podataka izmeu dva raunala generirajui podatkovne pakete i
šaljui ih putem obinog mrenog kabela. U poglavlju 3 se opisuju mogunosti i nain rada svakog
pojedinog testnog alata. Kako bi se utvrdio nain izvoenja mjerenja u poglavlju 4 se opisuje
metodologija u što spadaju razni utjecaji na mjerenja, postavke i priprema raunala i alata i ostalo.
Poglavlje 5 se bazira na opisivanju samog procesa testiranja i njegovim rezultatima koji su
prikazani pripadajuim grafovima i tablicama. Nakon toga, poglavlje 6 se sastoji od analize i
komentara dobivenih rezultata iz kojih su izvedeni kasniji zakljuci.
2
2. OPERACIJSKI SUSTAV WINDOWS
Windows OS je ve dugi niz godina najzastupljeniji OS u svijetu. Njegove dvije najvanije
funkcije prema [2] su upravljanje resursima unutar sustava kao grafiki i procesorski podsustav,
memorijski prostor te ulazno/izlazne jedinice, i omoguivanje aplikacijama odnosno programima
kvalitetno korištenje cijeloga sklopovlja unutar raunala. Kroz godine Microsoft je predstavio
nekoliko inaica toga sustava te stalno tei poboljšanju i napretku. Svaka nova verzija donosi sa
sobom novosti koje korisniku omoguuju bolje i lakše korištenje sustava. Pošto se u radu koriste
tri razliite inaice Windowsa, o svakoj e biti opisana poboljšanja vezana za mreni dio.
2.1. Windows 7
Windows 7 predstavljen 2009. godine direktni je nasljednik Windows Viste koja nikad nije
posebno zaivjela meu korisnicima i nije ispunjavala zacrtane sposobnosti. U ovom OS-u prvi se
put pojavila opcija kreiranja takozvane kune grupe (engl. Homegroup), pomou koje je znatno
olakšano dijeljenje sadraja unutar te grupe ija se namjena prvenstveno odnosila na lokalnu
mreu. Korisnici koji su spojeni na istu mreu nalazei se u toj grupi dodatno pojaavaju svoju
sigurnost dodajui lozinku potrebnu za pristup dijeljenom sadraju te tako onemoguavaju
neeljenim korisnicima ili onima izvan grupe pristup sadraju. Takoer je postavljena opcija
pomoi koje korisnik sam moe regulirati koji dio eli dijeliti a koji ne tako da u postavkama
oznai one foldere (slike, glazba, dokumenti, video…) koje eli dijeliti. DirectAccess je sustav
prvi put korišten na Windows Server 2008 a omoguuje spajanje udaljenih klijenata sa serverom
putem interneta, bez da je klijent direktno spojen na lokalnu mreu. Tako je olakšano upravljanje
sustavom i ubrzan proces potrebnih sigurnosnih auriranja. Takoer je krajnjem korisniku
omogueno nesmetano spajanje na ostale jedinice unutar mree iako on pristupa sa udaljenog
mjesta. Ovakav sustav je znaajno olakšao rad izmeu servera i udaljenih korisnika Windows 7
OS-a. U svim narednim verzijama Windows Server-a, DirectAccess je ve unaprijed integriran i
dolazi sa sueljem za upravljanje postavkama.
Jedan od novih alata dodan u OS je i Multicast Multiple Stream Transfer (MMST) koji prema
[3], omoguuje serverima slanje image paketa simultano prema više korisnika odjednom. Time je
uinkovito unaprijeen prijašnji proces koji se morao odvijati posebno za svakog korisnika dok se
ovako slanje obavlja samo jednom. Takoer postoji opcija sa kojom se odreuje propusnost kroz
mreu kako bi se odredilo koliki dio ukupne propusnosti e zauzeti proces slanja te se tako moe
lakše kontrolirati propusnost mree i sprijeiti mogue prigušenje. dolazi sa sueljem za
upravljanje postavkama
2.2. Windows 8.1
Cjelovita verzija Windows 8.1 izašla je u kolovozu 2013. godine i predstavlja nasljednika
Windows 8 sustava. Veina bitnih tehnologija iz prijašnjih OS-a je prenesena i na sljedee
generacije, pogotovo one vezane uz sigurnost. Upravo je na sigurnosti najviše posveena panja
te se ona stalno nadograuje i unaprjeuje. Jedan od novih servisa ugraenih u Windows Defender
je Antivirus Network Inspection Service koji uz još nekoliko drugih, osigurava sustav od
neeljenih upada preko mrenih protokola stalnim nadgledanjem i traenjem anomalija u
memoriji, registru ili u datotenom sustavu.
Remote Data Removal (RDR) je nova znaajka predstavljena u Windowsu 8.1 ija je svrha
prvenstveno namijenjena tvrtkama i organizacijama iji zaposlenici koriste vlastita raunala i
mobitele. Glavni zadatak RDR-a, kako i samo ime kae, je mogunost udaljenog brisanja sadraja
na ureajima koji sadre podatke vezane za tvrtku. Primjer primjene ovog sustava je prilikom
gubitka ureaja sa podacima, gdje se podaci mogu lako oznaiti i obrisati od strane IT podrške
tvrtke. Pri tome su osobni podaci korisnika u potpunosti sigurni pošto su oni razdvojeni od onih
podataka oznaenih za brisanje.
Windows 8.1 se sastoji od znaajki koje prate promjene u mrenim konfiguracijama, prema
[4] što dodaje na sigurnosti raunala spojenog u mrei. OS kontrolira nain na koji se raunalo
spaja sa ostalim raunalima ili ureajima u mrei te ima zasebne konfiguracije za privatnu, lokalnu
i javnu mreu. Razna poboljšanja u enkripciji i zaštiti takoer su dodani u Windows Defenderu i
Internet Exploreru.
2.3. Windows 10
Windows 10 je za sada najnovija inaica Windowsa predstavljena u srpnju 2015. godine.
Zamišljen je kao jedinstven ekosustav koji objedinjuje sve Windowsove platforme za raznim
ureajima kao Windows Phone i Xbox. U njemu su veinom implementirani svi vaniji servisi i
nadogradnje iz prijašnjih verzija.
Mreni dio uvelike je nadograen mnogim API-ima koji ubrzavaju rad sa web servisima i
imaju unaprijeenu verziju HTTP protokola opisanim u [5]. Socket Broker omoguuje
aplikacijama da osluškuje sockete iako nisu u prvom planu i rade u pozadini i tako ubrzava njihov
rad. Batched Sends je nova optimizacija pomou koje je mogue i do etiri puta veom brzinom
slanje podataka preko socketa.
4
Device Health Attestation je još jedan novi servis koji pomae u zaštiti sustava. Zamišljen je
kako bi poboljšao organizacijama koje posluju na BYOD (Bring Your Own Device) principu.
Server pokree servis te on dalje nadgleda mreu i ureaje koji se spajaju na nju te mjeri brzinu
pokretanja sustava u mrei i tako usporeuje sa definiranim i oekivanim „zdravim“ rezultatima.
Ukoliko doe po odstupanja od dozvoljenih vrijednosti server e onemoguiti spajanje ureaja u
mreu.
Novi sigurnosni servis integriran u Windows Defenderu zvan Advanced Threat Protection
dodan je kako bi skenirao i traio sigurnosne proboje u dubokim slojevima operacijskog sustava.
Njegov glavni cilj je pronalaenje prijetnji koji su se ve probile kroz ostale sigurnosne dijelove,
otklanjanje i sprjeavanje daljnjeg djelovanja. Moe pronai prijetnje koje se do tada nisu
pojavljivale i detektirati razinu proboja te u skladu s time poduzeti kvalitetne mjere. Konstantno
prikuplja podatke i analizira ponašanja procesa, registara, datoteka i mrene komunikacije te ih
sprema kako bi ukoliko doe do prijetnje korisnik mogao vidjeti u kojem je dijelu nastala, kolika
je šteta napravljena te kakve daljnje akcije poduzeti.
Postoji niz servisa koji su došli sa zadnjim nadogradnjama koji slue za slanje povratnih
informacija Microsoftu o stanju ureaja i OS-a. Veina njihovih opcija je korisniku nedostupna za
manipuliranje te su one tvorniki zadane i nemogue ih je sprijeiti. Microsoft tako prikuplja i ima
pristup raznim podacima i dogaajima unutar sustava. Od rezolucije kamere, mrenih ureaja i
adaptera informacija o arhitekturi (procesor, memorija, tvrdi disk i sl.) do broja padova procesora
i koliine vremena i memorije koja je utrošena u rad aplikacije. Microsoft te informacije
prvenstveno koristi kako bi poboljšao svoju uslugu, pronašao i riješio probleme no veliki dio
korisnika je protiv toga jer im se takvim pristupom ulazi u privatnost. Windows 10 dolazi i sa
novim ugraenim web preglednikom Microsoft Edge ija je sigurnost i zaštita dodatno pojaana
u odnosu na Internet Explorer.
5
3. TESTNI ALATI
Za mjerenje brzine prijenosa podataka i ostalih parametara, ali i za generiranje te simuliranje
njihovog protoka sa jednog raunala na drugo, potrebno je koristiti specifine alate koji to
omoguuju prema opisu u [6]. Alati koji se koriste prilikom testiranja napravljeni su iskljuivo za
uporabu utvrivanja performansi i karakteristika mree koja se koristi kako bi se utvrdila njena
kvaliteta.
3.1. NetStress
NetStress je alat proizveden od strane amerike kompanije Nuts About Nets, koja se bavi
upravo razvojem softverskih alata za upravljanje, instaliranje i dijagnosticiranje mrene opreme
kako ine tako i beine. Slui za testiranje mree generiranjem mrenog prometa i vrednovanjem
istoga. Podrava beine i ine mree te je vrlo koristan pri dijagnosticiranju kvarova ili promjena
unutar njih. Radom alata na dva raunala istodobno, spojenih u istoj mrei, te slanjem paketa preko
tog alata sa jednog raunala na drugo dobije se realna propusnost koja je ostvarena izmeu ta dva
raunala. Prilikom postavljanja mora se odrediti koja strana je serverska a koja klijentska odnosno
sa koje strane se šalju paketi a sa koje se primaju. NetStress podrava TCP i UDP prijenos podataka
gdje se veliina paketa moe samostalno zadati [7].
3.2. D-ITG
D-ITG (Distributed Internet Traffic Generator) je platforma koja slui za ostvarivanje IPv4 i
IPv6 prometa generirajui i slanjem paketa. Podrava nekoliko protokola kao UDP, TCP, ICMP,
Telnet DNS i VoIP. Ima razliite mogunosti prilikom ostvarivanja prometa kao promjena veliine
paketa i nain distribucije, definiranje vremenskog trajanja te jednosmjerno ili dvosmjerno. Uz
generiranje moe mjeriti i performanse prilikom prometa. Tako uz propusnost pokazuje i jitter,
delay, gubitak paketa, vrijeme slanja i sl. Sastoji se od nekoliko komponenta od kojih su najvaniji
ITGSend koji šalje pakete, ITGRevc koji prima pakete i ITGLog koji sprema rezultate mjerenja
[8].
3.3. IPerf3
Iperf je alat nastao suradnjom nekoliko tvrtki i laboratorija a slui za mjerenje najvee
propusnosti mree sa raznim mogunostima promjene parametara kao vrijeme, veliina i broj
paketa te maksimalna propusnost. Takoer podrava slanje podataka preko TCP i UDP protokola.
Radi na principu da je jedna strana serverska a druga klijentska gdje klijent šalje podatke serveru
a rezultati su prikazani na obje strane [9].
6
4.1. Utjecaj sklopovlja pri mjerenju performansi
Najvei utjecaj na rezultate i nain rada testnih alata pri mjerenju zasigurno je sklopovlje. O
njemu ovisi funkcionalnost i kvaliteta samog OS-a preko kojeg se itavo mjerenje vrši. Zbog toga
e se u nastavku opisati i navesti utjecaji i zahtjevi pojedinog dijela sklopovlja ovisno o kojem OS-
u se radi.
Procesor (CPU) je dio sklopovlja koji ima vrlo veliki utjecaj na mrene performanse raunala.
Prema opisu u [10] preporuljivo je koristiti višejezgrene i 64-bitne procesore. U ovom radu
korištena su dva identina prijenosna raunala koja sadravaju jednaki 4-jezgreni 64-bitni procesor
te svojim specifikacijama zadovoljavaju normalan rad svih OS-a korištenih u radu. Svi OS-i koji
su korišteni imali su 64-bitnu arhitekturu i stoga su bili u potpunosti kompatibilni sa procesorima.
Prilikom testiranja raunala su bila spojena na gradsku mreu što je bitno naglasiti pošto prilikom
rada samo na bateriji, CPU smanjuje svoju frekvenciju da uštedi energiju i time smanjuje svoje
performanse.
Radna memorija (RAM) slui za pohranjivanje trenutno aktivnih programa i podataka koje
koristi CPU te je stoga vaan dio i utjee na rezultate prilikom testiranja mrenih performansi.
Svaki OS zahtjeva neku minimalnu koliinu radne memorije kako bi mogao normalno izvršavati
zadatke. Za 64-bitne Windows 7, 8.1 i 10 koje se koriste pri testiranju potrebno je minimalno 2GB
radne memorije. Razlike u veliini RAM-a su vrlo osjetne pa tako raunalo koje sadrava
minimalnu koliinu, pokazivati e slabije performanse nego raunalo sa više RAM-a.
Tvrdi disk (HDD) slui kao podatkovni prostor na kojem se nalaze razni programi pa i sam
OS. Obiljeuju ga brzina pisanja, propusnost, broj okretaja i veliina sektora. ReadyDrive
tehnologija omoguuje bolje performanse ubrzavanjem podizanja sustava i uštedom baterije, no
pošto je ona podrana samo kod hibridnih diskova, ova opcija nije imala utjecaja na mjerenja.
Upravljaki programi takoer imaju utjecaj na performanse tvrdih diskova stoga je potrebno imati
instaliranu najnoviju verziju.
Mrena kartica (NIC) korištena pri mjerenjima mora biti podjednake kvalitete odnosno trebala
bi biti kompatibilna sa ostalim mrenim dijelovima. Kako se u prijenosnim raunalima koristi
mrena kartica maksimalne propusnosti 100Mbps i ostali dijelovi, kao kablovi i razdjelnici, moraju
podravati takvu propusnost kako bi testiranje bilo pravilno izvršeno. Korištenjem iste ili sline
opreme na testnim ureajima, oekuju se bolji rezultati. Kako bi se sprijeile smetnje prilikom
mjerenja poeljno je ureaje spojiti mrenim kablom ili pomou privatne mrene skretnice.
7
jednakim sklopovljem i specifikacijama. OS-i korišteni tijekom mjerenja bili su isti na oba
raunala prilikom svakog zasebnog testiranja. U Testu 1 korištene su dvije inaice Windows 7
Professional, u Testu 2 korištene su dvije inaice Windows 8.1 Professional dok su se u Testu 3
koristili Windows 10 Pro. Sva raunala su bila opremljena sa 8 GB radne memorije pa stoga bez
problema podravaju 64-bitnu arhitekturu OS-a, tako su sve verzije Windowsa bile su 64-bitne.
4.2.1. Priprema raunala prije mjerenja
OS-i korišteni prilikom mjerenja bili su pripremljeni na nain opisan u Potpoglavlju 4.3. Takav
nain pripreme osigurava radno okruenje koje daje najbolje performanse za sva tri OS-a. Prilikom
instalacije Windows 8.1 i 10 prije završnog dijela i dolaska na radnu površinu umjesto ponuene
Express Settings opcije, korištene su prilagodljive opcije gdje su ponuene razne opcije od strane
proizvoaa kao postavke privatnosti, razne opcije povratnih informacija od strane Microsofta,
lokacija i automatska spajanja na mreu i slanja dijagnostikih podataka. Sve ponuene opcije bile
su iskljuene. Nakon same instalacije OS-a ništa drugo osim testnog alata nije naknadno
instalirano. Jedina iznimka je bila prilikom testiranja pomou D-ITG alata koji je pisan u Javi i
zahtjeva njenu instalaciju. Kako se radi o prijenosnim raunalima, baterije su bile izvaene i
raunala su radila spojena na gradsku mreu uz balansirani nain potrošnje energije.
4.3. Postupak mjerenja
Cijeli postupak mjerenja performansi za sva tri operacijska sustava prema uputama iz [10]
prikazuje Slika 4.1, koji time osigurava potpunu preciznost i pouzdanost rezultata mjerenja.
Windows 7, 8.1 i 10 imaju razne tehnologije pomou kojih unaprjeuju rad svojih aplikacija stoga
je njihov postupak mjerenja sloeniji od njihovih prethodnika. SuperFetch tehnologija osigurava
bolje performanse testnih alata tako što ih „istrenira“, odnosno ubrzava njihov rad i pokretanje
spremajui podatke u memoriju ako se oni esto koriste pa je tako potrebno alate pokrenuti
nekoliko puta, ostaviti da rade nekoliko minuta te ponovno pokrenuti OS. Postupak je ponovljen
pet puta kako bi poboljšao performanse testnih alata. Nakon što se alat pokrene i postavi u stanje
mjerenja dobivanjem rezultata oni se pohranjuju i raunalo se ponovno pokree.
8
ponovno pokrenut sustav
i System Restore
mjerenja
Testiranja su izvoena ponavljanjem zadnjih etiri koraka prikazanim na Slici 4.1. Svako
zasebno testiranje je ponovljeno pet puta u istim uvjetima kako bi se osigurala maksimalna
preciznost i pouzdanost rezultata. Konani rezultat iskazan je kao aritmetika vrijednost svih pet
ponavljanja. Rezultati prikazani u tablicama koja odraavaju mjerenja performansi sva tri
Windows OS-a, korištena je formula postotne pogreške (5.1) kojom se ukazuju razlike izmeu
mjerenih vrijednosti. Tako su vrijednosti Windowsa 7 uzete kao referentne vrijednosti i rezultati
postignuti od strane Windows 8.1 i 10 su usporeeni sa referentnim vrijednostima.
Razlika% = Win10_ili_Win8.1_vrijednost − Win7_vrijednost
Win7_vrijednost 100 (5.1)
Mjerenje performansi obavljeno je na dva prijenosna raunala sa specifikacijama prikazanim
u Tablici 5.1 u tri odvojena testa gdje je u svakom testu korišten razliit OS. U svakom testu na
prijenosnim raunalima su instalirana dva jednaka operacijska sustava. Svi testovi se sastoje od
sljedeih koraka:
3. Izvršenje mjerenja testnim alatima i nakon završetka njihova deinstalacija.
Tablica 5.1. Sklopovlje i programska potpora.
Komponenta Specifikacija
Matina ploa Hewlett Packard
Procesor Intel Pentium N3540 2.16 GHz, 2 MB cache, 4 cores
RAM 8 GB 1333 MHz DDR3L SDRAM (1 x 8 GB)
GPU Intel HD Graphics
HDD 1 TB 5400 rpm SATA
Operacijski sustav
Windows 8.1 Microsoft Windows 8.1 Professional 64-bit
Windows 10 Microsoft Windows 10 Home 64-bit
DirectX
10
Korištena prijenosna raunala spojena su 1Gbps Ethernet kabelom i podešena prema uputama
danima Slikom 4.1. Osim mrenih performansa, zastupljenost uporabe procesora takoer se
mjerio pomou Windowsovog monitora performansi. Tim mjerenjem se vidi zauzetost procesora
tijekom trajanja mjerenja.
Alat Iperf3 podešen je prema sljedeim parametrima:
• Duina svakog mjerenja je 10 sekundi i ponovljena je 5 puta
• kako bi se dobio širi raspon podataka, mjerenja su obavljena sa 9 razliitih veliina
paketa podataka, od 64 bajtova do 896 bajtova (sa razmacima od 128 bajtova poslije
druge veliine koja je isto 128 bajtova)
• Mjerene su performanse TCP i UDP protokola
• Jedno raunalo je podešeno kao server i prima podatke a drugo raunalo je podešeno kao
klijent i šalje podatke.
Alat D-ITG podešen je slino kao prema [11] sa sljedeim parametrima:
• Duina svakog mjerenja je 10 sekundi i ponovljena je 5 puta
• kako bi se dobio širi raspon podataka, mjerenja su obavljena sa 9 razliitih veliina
paketa podataka, od 64 bajtova do 896 bajtova (sa razmacima od 128 bajtova poslije
druge veliine koja je isto 128 bajtova)
• Interoperativna vremenska opcija bila je jednoliko raspodijeljena i brzina paketa
pošiljatelja bila je raspodijeljena sa 30000 paketa / s na 300000 paketa / s.
• Mjerene su performanse TCP i UDP protokola
• ITGSend komponenta je korištena za slanje paketa sa jednog raunala na drugo gdje
ITGRecv komponenta primala pakete
• ITGLog komponenta je korištena za stvaranje log datoteka u kojima se nalaze rezultati
mjerenja
• Ostali parametri su bili prema zadanim postavkama.
Alat NetStress podešen je prema sljedeim parametrima:
• Duina svakog mjerenja je 10 sekundi i ponavljana je pet puta
• Mjerenje je izvršeno u rasponu od 16 do 64 KB (sa razmacima od 8 KB)
• Mjerene su performanse UDP protokola
• Jedno raunalo je sluilo kao prijemnik podataka a drugo kao pošiljatelj podataka
11
• Kao broj paketa podataka odabrano je 1024 paketa po sekundi
• Svi ostali parametri bili su prema zadanim postavkama.
Pošto alat omoguuje TCP promet minimalne veliine paketa od 1500 bajtova, rezultati
dobiveni takvim parametrima ne bi pokazale vjerodostojne performanse i stoga se nee mjeriti u
testovima.
5.2. Test 1
Test 1, izvršen na dva identina prijenosna raunala sa sklopovljem i programskom potporom
prikazanom u Tablici 5.1, pokazuje mrene performanse Windows 7 operacijskog sustava.
Parametri koji se mjere i analiziraju su UDP i TCP propusnost, delay, jitter i uporaba CPU-a.
Vrijednosti na Slikama 5.1 i 5.2 pokazuju kako propusnost preko TCP i UDP protokola gotovo
na slian nain rastu sa porastom veliine paketa do oko 512 bajtova gdje se vrijednost pribliava
svome maksimumu koji je uvjetovan performansama mrene kartice. Iperf3 je pokazao pravilniji
rast u odnosu na D-ITG.
Slika 5.1.. TCP propusnost Slika 5.2. UDP propusnost
Vrijednosti jittera TCP i UDP protokola [Slika 5.3] su prilikom mjerenja sa D-ITG alatom
pokazale sline i kontinuirane performanse dok je Iperf3 pokazao performanse šireg spektra gdje
najvea razlika ide i do 1 ms. Uporaba procesora prikazana na Slici 5.4 ponaša se pri radu oba
alata na gotovo isti nain gdje se postotak postepeno smanjuje poslije veliine paketa od 512
bajtova. Mjerenje sa D-ITG alatom je zahtijevalo nešto malo više uporabe procesora nego Iperf3.
0
20
40
60
80
100
P ro
p u
sn o
P ro
p u
sn o
12
Slika 5.3.. TCP i UDP jitter [ms] Slika 5.4.. Uporaba CPU-a [%]
Vrijednosti dobivene za delay (eng. kašnjenje) [Slika 5.5] pokazuju sline performanse za TCP
i UDP kod oba alata, gdje se UDP jedino znaajnije razlikuje pri slanju paketa veliine 32 bajta,
dok je kod ostalih paketa vrijednost skoro na istoj razini. Mjerenje UDP propusnosti pomou
NetStress alata [Slika 5.6] pokazalo je kontinuirani rast performansi poveanjem veliine paketa.
Slika 5.5. TCP i UDP delay [s] Slika 5.6. UDP propusnost
5.3. Test 2
Test 2, izvršen na dva identina prijenosna raunala sa sklopovljem i programskom potporom
prikazanom u Tablici 5.1, pokazuje mrene performanse Windows 8.1 operacijskog sustava.
Parametri koji se mjere i analiziraju su UDP i TCP propusnost, delay, jitter i uporaba CPU-a.
Slika 5.7 prikazuje kontinuirani rast propusnosti TCP protokola poveanjem veliine paketa.
Kod mjerenja sa D-ITG alatom ta vrijednost raste uravnoteeno do 640 bajta gdje se taj rast
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
Ji tt
0
5
10
15
20
25
30
35
U p
o ra
b a
C P
U -a
Iperf - UDP D-ITG - UDP
D el
P ro
p u
sn o
NetStress
13
propusnosti lagano smanjuje, dok je kod Iperf3 rast slian kao i kod D-ITG ali sa manjim
devijacijama. UDP propusnost [Slika 5.8] takoer kontinuirano raste kao i u sluaju sa TCP
protokolom no tu je rezultat rasta sa Iperf3 alatom glai u odnosu da D-ITG iji su rezultati
neravnomjerni u odnosu na Iperf3.
Slika 5.7. TCP propusnost Slika 5.8. UDP propusnost
Performanse izmjerene na Slici 5.9 prikazuju koliki je jitter pri mjerenju TCP i UDP prometa.
Rezultat TCP prometa izmjeren D-ITG alatom ne sadri velike devijacije te raste sa porastom
veliine paketa, najviše poslije paketa veih od 640 bajtova, za razliku od UDP prometa ije se
performanse konstantno mijenjaju i nemaju stabilnu vrijednost poveanjem veliine paketa.
Zauzetost procesora [Slika 5.10] je kod svih mjerenja konstantna i u slinim razmjerima, osim kod
mjerenja UDP prometa za Iperf3 alatom gdje je uporaba znatno poveana kod vrijednosti do 384
bajtova osobito za pakete od 32 i 256 bajtova.
Slika 5.9. TCP i UDP jitter [ms] Slika 5.10. Uporaba CPU-a
0
20
40
60
80
100
P ro
p u
sn o
P ro
p u
sn o
Ji tt
U p
o ra
b a
C P
U -a
Iperf - UDP D-ITG - UDP
14
Delay prikazan Slikom 5.11 za TCP i UDP promet pokazuje ujednaene performanse kod
obaju protokola sa iznimkom kod paketa UDP protokola veliine 128 bajta gdje je delay manji u
odnosu na ostale veliine. NetStress alat je izmjerio [Slika 5.12.] konstantan porast propusnosti
UDP prometa poveanjem veliine paketa.
Slika 5.11. TCP i UDP delay [s] Slika 5.12. UDP propusnost
5.4. Test 3
Test 3, izvršen na dva identina prijenosna raunala sa sklopovljem i programskom potporom
prikazanom u Tablici 5.1, pokazuje mrene performanse Windows 10 operacijskog sustava.
Parametri koji se mjere i analiziraju su UDP i TCP propusnost, delay, jitter i uporaba CPU-a.
Performanse TCP prometa kod Windows 10 OS-a [Slika 5.13.] prikazuju konstantan porast
poveanjem veliine paketa do 640 bajtova mjereno Iperf3 alatom odnosno do 768 bajtova
mjereno D-ITG alatom koji i ukupno gledajui prikazuje nešto slabiju propusnost od Iperf3 tokom
poveanja veliine. Slika 5.14 daje rezultat performansi UDP prometa gdje je Iperf3 izmjerio veu
propusnost u odnosu na D-ITG iji rast poveanjem veliine paketa nije ujednaen te je kod 640 i
896 bajtova ak i opao.
Slika 5.13. TCP propusnost Slika 5.14. UDP propusnost
0,900 0,905 0,910 0,915 0,920 0,925 0,930 0,935 0,940 0,945
32 64 128 256 384 512 640 768 896
D el
P ro
p u
sn o
32 64 128 256 384 512 640 768 896P ro
p u
sn o
32 64 128 256 384 512 640 768 896P ro
p u
sn o
15
Performanse koje se odnose na jitter TCP i UDP prometa za Windows 10 izraene su Slikom
5.15 i vidimo razliku u mjerenju razliitim alatima. TCP promet ima jitter koji se kree oko iste
vrijednosti do 768 bajtova gdje se poveava dok UDP promet ima jitter koji varira oko svoje
vrijednosti poveanjem veliine, no oba se poveaju sa poveanjem iznad 768 bajtova. Na Slici
5.16 se vidi optereenost procesora prilikom mjerenja i uoljivo je znatno opadanje uporabe pri
UDP prometu sa Iperf3 alatom za veliine vee od 256 bajtova te TCP prometu veem od 640
bajtova.
Slika 5.15. TCP i UDP jitter Slika 5.16. Uporaba CPU-a
Izmjereni delay u Slici 5.17 prikazuje znatno odstupanje rezultata u odnosu na vrstu protokola.
UDP promet ima znatno vei delay od TCP prometa za veliine vee 64 bajtova. UDP promet je
izmjeren NetStress alatom [Slika 5.18] prikazuje propusnost koja se kontinuirano poveava sa
poveanjem veliine paketa za malo veim porastom kod 48 KB.
Slika 5.17. TCP i UDP delay Slika 5.18.. UDP propusnost
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
Ji tt
0
10
20
30
40
50
U p
o ra
b a
C P
U -a
Iperf - UDP D-ITG - UDP
D el
P ro
p u
sn o
Analizirajui dobivene rezultate moe se dobit uvid u mrene performanse Windowsa 7, 8.1 i
10 te njihove meusobne usporedbe, gdje je rezultat Windowsa 7 uzet kao referentni. Pošto je
mjerenje svakog parametra izvršeno pet puta za svaku uzetu veliinu, velike razlike u rezultatima
ne smanjuju vjerodostojnost performansi nego ukazuju na dijelove OS-a koji se najviše razlikuju
od ostalih. Koji OS ima ukupno najbolje mrene performanse je teško odrediti zbog razliitih
parametara koji utjeu na to, te injenice kako je kod pojedinih mjerenja razlika rezultata izmeu
OS-a vrlo mala i ne moe se uzeti u obzir kao mjerilo. Ipak, kod nekih mjerenja razlika oita i
vidljiva te se sa lakoom moe zakljuiti koji OS bolje upravlja i usmjeruje mreni promet.
Mjerenjem propusnosti TCP protokola i dobivanjem rezultata prikazanim u Tablici 6.1 vidljive
su razlike ostalih dvaju Windowsa u odnosu na Windows 7. Pošto alat Iperf3 pri prikazivanju
konanog rezultata mjerenja nema mogunost ispisa brojke sa dva decimalna broja, dobiveni
rezultati su zaokrueni na jednu decimalnu brojku, dok je kod alata D-ITG taj prikaz zaokruen na
dvije decimalne brojke.
Veliina
D-ITG
17
Dok je razlika u brzini propusnosti mjereno Iperf3-om kod malih vrijednosti gotovo
zanemariva, kod malo veih paketa, od 128 do 384 bajta, vidljiv je znatniji pomak u brzini kod
Windows 8.1 OS-a, i do 80-tak posto. Daljnjim poveanjem veliine paketa brzina nije puno vea
od Windows 7 te je ak na razini nešto manjoj od nje. Windows 10 je, usporeujui rezultate,
gotovo u istoj razini kao i referentni iznosi te pokazuje nešto bru propusnost pri manjim
veliinama a sporiju kako veliina paketa raste. D-ITG pak pokazuje znatno bolje rezultate za
Windows 8.1 nego ostali, dok su kod 7 i 10 te brojke znatno slabije nego izmjereno Iperf3-om.
Pogotovo kod Win7 gdje su razlike i preko 20 Mbit/s kod veih paketa. Windows 10 samo pri
najveim moguim veliinama pokazuje bolje rezultate dok je kod ostalih lošiji od oba OS-a. Za
TCP protokol se najbolje pokazao Windows 8, ija je brzina usporeujui sa ostalima dala ukupno
najbolje rezultate u mjerenjima sa oba alata.
Kod mrenog UDP prometa izmjerenog Iperf3 alatom [Tablica 6.2] razlike izmeu pojedinih
OS-ova i nije toliko znaajna te ne prelaze više od 10%, jedino kod Windows 10 za paket od 64
bajta, no ta razlika je gotovo zanemariva.
Tablica 6.2. Analiza rezultata performansi UDP propusnosti
Veliina
D-ITG
18
Ipak, statistiki gledano Windows 7 ima u prosjeku više rezultata sa brom propusnošu od
ostalih te se moe rei kako bolje propušta promet kroz mreu. Korištenjem D-ITG alata
djelomino to i dokazuje, gdje su rezultati ponovo na strani Windows 7. No ovdje su razlike malo
vee u odnosu na Iperf3 i doseu za neke vrijednosti i do 30% u njegovu korist. Veu znaajniju
prednost, od 34% i 16%, jedino postie Windows 8.1 za pakete veliine 384 odnosno 768 bajtova.
U ostalim mjerenjima su prednosti zanemarivo male ili je brzina manja od referentne. Windows
10 je prema išitanim podacima najsporiji kada se radi o prometu preko UDP protokola. Tako se
moe zakljuiti da Windows 7 u oba sluaja daje bolje rezultate.
Jedna od performansi koja odreuje kvalitetu mree je i veliina jittera odnosno neiskorišteno
vrijeme izmeu paketa tijekom transfera podataka. Tu su razlike izmeu OS-a dosta velike i
širokog spektra. Dobiveni rezultati u Tablici 6.3 ne mogu dati konano i precizno stanje po pitanju
jittera pošto on esto varira i uvjetovan infrastrukturom same mree, od koliine ureaja spojenih
na nju do mrenih mogunosti samog ureaja i popratnih perifernih dijelova.
Tablica 6.3.. Analiza rezultata performansi jittera za TCP i UDP promet (manje je bolje)
Veliina
32 0,91 0,014 0,035 ms -98,46% -96,15%
64 0,151 0,051 0,043 ms -66,22% -71,52%
128 0,395 0,052 0,051 ms -86,83% -81,09%
256 0,011 0,025 0,023 ms 127,27% 109,09%
384 0,025 0,058 0,036 ms 132% 44%
512 0,352 0,028 0,041 ms -92,04% -88,35%
640 0,975 0,042 0,021 ms -95,69% -97,85%
768 0,753 0,041 0,071 ms -94,55% -90,57%
896 0,858 0,063 0,095 ms -92,66% -88,93%
D-ITG TCP/UDP TCP/UDP TCP/UDP TCP/UDP TCP/UDP
32 0,253/0,133 0,093/0,123 0,114/0,174 ms -63,24/-7,52% -54,94/30,83%
64 0,259/0,130 0,096/0,122 0,113/0,155 ms -62,93/-6,15% 56,37/19,23%
128 0,262/0,113 0,098/0,122 0,116/0,171 ms -62,59/7,97% -55,72/51,33%
256 0,261/0,118 0,097/0,170 0,118/0,141 ms -62,83/44,07% -54,79/19,49%
384 0,260/0,145 0,102/0,123 0,120/0,167 ms -60,77/-15,17% -53,85/15,72%
512 0,265/0,114 0,104/0,122 0,126/0,142 ms -60,75/7,02% -52,45/24,56%
640 0,255/0,120 0,109/0,137 0,129/0,186 ms -57,25/14,17% -48,41/55%
768 0,259/0,161 0,123/0,127 0,124/0,146 ms -52,51/-21,12% -52,12/-8,32%
896 0,266/0,148 0,135/0,147 0,142/0,172 ms -48,25/-0,68% -46,62/16,22%
19
Iperf3 mjeri jitter samo pri simuliranju UDP prometa i tako je vidljivo kako noviji OS-i puno
bolje rješavaju taj problem od 7-ice. Poboljšanja su skoro dupla odnosno oko 90%, osim kod
paketa veliine 256 i 384 bajta gdje Windows 7 ima bolja vremena od obaju OS-a. Mjerenjem D-
ITG alatom smo dobili nešto drugaije rezultate te gledajui njih, razlika UDP jittera i nije toliko
velika. Za Windows 10 je ak gotovo u svim mjerenjima vrijeme vee nego kod Windows 7 dok
kod Windows 8.1 vrijednosti variraju i priblino su iste. Dobiveni rezultati jittera u TCP prometu
su na strani novijih OS-a što opet ukazuje na bolje rješavanje tog problema nego stariji OS.
Poboljšanja su izmeu 50 i 60 posto kod 8.1 te oko 50 posto za Windows 10 kod mjerenja svih
veliina. Ukupno gledajui i analizirajui oba protokola i korištena alata blagu prednost se moe
dati Windowsu 8.1 ije su razlike u rezultatima bile i statistiki gledano najvee u korist
poboljšanja performansi.
Kada se gleda uporaba CPU-a pri protoku podataka kroz mreu glavnu i najvaniju ulogu ima
sam OS koji svojim pozadinskim radnjama moe usporavati i onemoguavati promet. Dobiveni
rezultati u Tablici 6.4 oznaavaju iskorištenost procesora kada je raunalo bilo samo u funkciji
mjerenja te ni jedan drugi program nije bio ukljuen.
Tablica 6.4.. Analiza rezultata performansi CPU-a
Veliina
20
U takvim uvjetima analizom se moe zakljuiti kako Windows 7 koristi puno manje procesora
u mrenom prometu od ostalih OS-a. Postotak njegove uporabe ne prelazi 30 posto dok kod 8.1
pri UDP prometu za pakete od 64 i 256 bajta ta brojka prelazi i 50 posto. Poveanje uporabe u
odnosu na 7-icu je vidljivo kod oba alata i pri korištenju oba protokola. Jedina znaajnija razlika
se vidi pri simuliranju UDP prometa sa Iperf3 alatom na Windows 10 sustavu gdje kod paketa
veih od 384 bajta dolazi do 30 posto smanjenog rada procesora. No i uz tu injenicu vidljivo je
kako Windows 7 koristi procesor najmanje te dri njegovu zastupljenost u prosjeku od 20 do 30
posto.
Kao vrijeme potrebno da podatak stigne od pošiljatelja do primatelja uzima se parametar koji
se oznaava kao delay. Njegove performanse prikazane su u Tablici 6.5 i takoer predstavlja jednu
od vanijih karakteristika svakog mrenog sustava. Mogunost prikaza delaya pri mjerenju ima
samo D-ITG alat tako da su prikazani rezultati samo tog mjerenja.
Tablica 6.5. Analiza rezultata performansi delay-a (manje je bolje)
Veliina
UDP s
32 0.224 0.926 0.041 s 313,39% -81,70%
64 0.258 0.927 0.035 s 359,30% -86,53%
128 0.257 0.916 0.421 s 256,42% 63,81%
256 0.258 0.922 0.418 s 257,36% 62,01%
384 0.257 0.931 0.422 s 262,26% 64,20%
512 0.258 0.934 0.414 s 262,01% 60,47%
640 0.257 0.927 0.402 s 260,70% 56,42%
768 0.256 0.936 0.397 s 265,63% 55,08%
896 0.259 0.938 0.395 s 262,16% 52,51%
Svaki od tri OS-a ima potpuno razliit spektar rezultata te se vrlo dobro vidi u kakvom su
meusobnom odnosu. Windows 8.1 ima najvei delay, i za TCP i za UDP promet, od oko 0.9
21
sekundi što je neuobiajeno mnogo za razliku od 10-tke koja za TCP protokol šalje podatke uz
delay reda nekoliko milisekunda. Za UDP ta vrijednost dosee oko 0.4 s što je još uvijek daleko
bolje od 8.1. Windows 7, kao i 8.1, dri konstantu i kod UDP i TCP prometa no u znatno manju
vrijednost, oko 0.25 s. U ovom je sluaju teško odrediti OS koji bolje rješava delay pošto je on
razliit ovisno preko kojeg protokola se vrši prijenos podataka no lako se da zakljuiti kako
Windows 8.1 najlošije rješava problem delaya.
Pomou NetStress alata izmjerena je i analizirana u Tablici 6.6 UDP propusnost sa paketima
veliine od 16 do 64 KB. Dobiveni rezultati pokazuju kako su brzine prilino podjednake kod
svih veliina. Ipak se blaga prednost moe dati Windowsu 9.1 koji za sve vrijednosti, osim kod
32 bajta, pokazuje bolje rezultate od 7-ice dok 10-tka u isto vrijeme ima nešto slabije
performanse.
Veliina
22
7. ZAKLJUAK
Glavni cilj ovog rada bio je detaljno prouiti i usporediti mrene performanse Windowsa 7,
8.1 i 10. Uspostavljena je i opisana metodologija prema kojoj su se obavljala sva mjerenja. Nakon
završetka mjerenja i dobivanja rezultata, isti su se matematiki obradili i meusobno analizirali.
Obraeni rezultati Windowsa 8.1 i 10 prikazani su u ovisnosti o Windowsu 7 te su izraeni u
postocima kako bi se najbolje vidjele meusobne razlike. Iz dobivenih rezultata se moe zakljuiti
koji aspekt u mrenim karakteristikama OS-a daje bolje rezultate. Ako se gleda propusnost kroz
mreu, mora se uzet u obzir protokol koji se koristi pri slanju, jer svaki protokol ima drukiji
mehanizam na koji vrši prijenos podataka. Tako kod prijenosa TCP protokolom prednost se daje
Windowsu 8.1, dok je za UDP prijenos najbolje rezultate dao Windows 7. Karakteristike vezane
za vremensko trajanje, kao jitter i delay, varijacije takoer postoje ovisne o vrsti protokola. Za
rješavanje jittera su se bolje pokazali noviji OS-i, kako za TCP tako i za UDP, iako su rezultati
svakog alata meusobno razliiti, moe se utvrditi kako u krajnjem kontekstu Windows 7 lošije
rješava taj problem. Gledajui delay lako se moe zakljuiti kako je Windows 8.1 najviše zakazao
u rješavanju tog problema dok su se ostala dva OS-a pokazala bolja ovisno kojim se protokolom
vrši prijenos podataka. Zastupljenost CPU-a u mrenom prometu utjee na nekoliko parametara,
od brzine prijenosa do koliine utrošene energije a najviše ovisi o samom OS-u. Nije iznenaujue
tako što upravo Windows 7 koristi najmanje rad CPU-a jer je taj OS manje kompleksan od novijih
pa tako u samom radu ne zahtjeva toliko resursa. Ugrubo gledajui, ostvareni rezultati svih OS-a
nisu drastino razliiti, te je napredak za neke parametre vidljiv dok je kod drugih zaostao. Vidljivo
je da, iako ve osam godina star, Windows 7 se i dalje moe nositi sa novijim i u ostalim
segmentima puno naprednijim OS-ima. Moe se zakljuiti kako najnoviji OS, Windows 10, nije
pokazao znaajno poboljšanje u vidu mrenih performansi. Iz rezultata analize propusnosti, koja
je meu najvanijim parametrima, moe se zakljuiti kako Windows 8.1, praen Windows 7 ima
najbolje performanse te ako se zanemare loše performanse delaya i vrlo niska uporaba CPU-a kod
Windows 7 u konanici moe rei da daje ponajbolje mrene karakteristike, dok se Windows 10
nije previše istakao kod nijednog mjerenog parametra te se ne moe dokazati da je bolji od svojih
prethodnika.
23
LITERATURA
market-share.aspx?qprid=10&qpcustomd=0&qpcustomb, kolovoz 2017.
[2] A. S. Tanenbaum, Modern Operating Systems, 3rd Edition, Prentice Hall PTR, SAD, 2008.
[3] Windows 7 Help, Multicast Multiple Stream Transfer
http://www.windows7help.us/resources/multicast-multiple-stream-transfer.html, kolovoz 2012.
https://www.microsoftpressstore.com/articles/article.aspx?p=2201316&seqNum=6, studeni
[5] Windows Apps Team, Networking API Improvements in Windows 10,
https://blogs.windows.com/buildingapps/2015/07/02/networking-api-improvements-in-windows-
10/#8X0IvT8f9EmsmV55.97, srpanj 2015.
[6] G. Huston, Measuring IP Network Performance, The Internet Protocol Journal, Volume 6,
Number 1 https://www.cisco.com/c/en/us/about/press/internet-protocol-journal/back-issues/table-
[7] NetStress Network Benchmarking Tool, http://nutsaboutnets.com/netstress/, rujan 2017.
[8] A. Botta, W. de Donato, A. Dainotti, S. Avallone,, A. Pescap´e, D-ITG 2.8.1 Manual, COMICS
(COMputer for Interaction and CommunicationS) Group Department of Electrical Engineering
and Information Technologies University of Napoli Federico II, listopad 2013.
[9] iPerf - The ultimate speed test tool for TCP, UDP and SCTP, https://iperf.fr/, rujan 2017.
[10] Microsoft Corporation, Performance Testing Guide for Windows,
http://www.microsoft.com/whdc/system/sysperf/Win7perf.mspx, kolovoz 2009.
[11] G. Martinovic, J. Balen, B. Cuki, Performance Evaluation of Recent Windows Operating
Systems, Journal of Universal Computer Science. Vol. 2, 2012, 218-263.
Umreavanje i spajanje raunala unutar tvrtki i organizacija je sve eše primijenjena praksa
koja se pokazala veoma uinkovita i vana. Koliina i veliina podataka koja se meusobno šalje
postaje sve vea i zahtjevnija prema performansama raunala. Ovaj se završni rad stoga bazirao
na mjerenje i analiziranje performansi koje opisuju mrene karakteristike triju razliitih OS-a,
Windows 7, 8.1 te 10. Svaki OS je instaliran na dva identina prijenosna raunala te spojen
mrenim kabelom. Koristei tri razliita alata za simuliranje i mjerenje mrenog prometa, dobiveni
su rezultati usporeeni i analizirani. Iz prikazanih rezultata zakljueno je koji sustav daje najbolje
performanse u pojedinom i ukupnom podruju mjerenja. Kod svakog mjerenog parametra se u
veini sluajeva nabolje pokazao neki drugi sustav te niti jedan ne dominira gledajui sve
parametre. Windows 8.1 je u prosjeku imao rezultate bolje ili sline ostalima OS-ima sa nevelikim
odstupanjima (osim za delay), dok je Windows 7 ukupno dao bolje rezultate od Windows 10, koji
tako unato injenici da je najnoviji, nema i najbolje mrene performanse.
Kljune rijei: mrene performanse, operacijski sustav Windows, testni alati
ABSTACT
Title: Comparison of the network performance of Windows operating systems
Networking and connecting computers inside companies and organizations is a more often
praxis which has shown to be very effective and important. The amount and size of data that is
being sent to each other is becoming increasingly bigger and more demanding for the computer
performance. This final work was therefore based on performance measurements and analysis that
describe the network characteristics of three different operating systems, Windows 7, 8.1 and 10.
Each OS is installed on two identical laptops and connected with a network cable. Using three
different tools for simulating and measuring network traffic, the results obtained were compared
and analyzed. From the presented results, it is concluded which system gives the best performance
in the individual and overall measurement area. For each measured parameter, in most cases a
different system demonstrated better and none of them is dominating by all parameters. On
average, Windows 8.1 had better or similar results than other OSs with varying deviations (except
for delay), while Windows 7 overall gave better results than Windows 10, which, despite the fact
that it is the latest, does not have the best network performance.
Keywords: network performance, Windows operating system, test tools
25
IVOTOPIS
Tom Fridl roen je 25. studenog. 1995. u Berlinu, Njemaka. Osnovnu školu je upisao i završio
u OŠ Velika Pisanica. U Bjelovaru 2014. godine završava tehniku školu te u istoj godini upisuje
preddiplomski struni studij Elektrotehnike, smjer informatika na Elektrotehnikom fakultetu u
Osijeku. Raspolae dobrim znanjem engleskog jezika u govoru i pismu te njemakog jezika u
govoru. Kroz prakse obavljene tijekom srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja te znanjima
steenima tokom školovanja, izrazito je stekao zainteresiranost za mreama i raunalnim
sklopovljem.