Uspjeh počinje na radnom mjestu! - PROFIL HRVATSKOG … · 2009-03-31 · PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA Proago d.o.o. konzultantska je tvrtka specijalizirana za usluge i alate kojima,

PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Biblioteka

MANAGEMENT U PRAKSI 5

Istraživanje časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske kuće Proago

PROFIL H

RVATS

KOG

MEN

ADŽERA

ISBN 978-953-99507-4-1

Sandra Mihelčić

Saša Karlovčan

PROFIL HRVATSKOG MENADŽERAIstraživanje časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske kuće Proago

Zagreb, 2008.

Nakladnik:Centar za management i savjetovanje d.o.o.

Dragutina Golika 109, 10 000 Zagreb Tel.: +385 1 49 21 742

Fax.: +385 1 49 21 743

Biblioteka MANAGEMENT U PRAKSIe-mail:[email protected]

Za nakladnika direktorica:mr. Sandra MIHELČIĆ, dipl. oec.

Komentatorice:mr. sc. Marija STAMAĆ OŽANIĆ

prof. Maja BLAGUŠKI

CIP zapis dostupan u računalnomkatalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu pod brojem 671892

ISBN 978-953-99507-4-1

Grafička priprema i dizajn:Gordana ŽAGAR za Maksdizajn

Tisak:Tiskara Varteks d.o.o., Varaždin

Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i drugi način prenošenja bilo kojeg dijela knjige bez suglasnosti nakladnika.

�


Centar za management i savjetovanje d.o.o. izdavač je mjesečnog časopisa namijenje-nog menadžerima i poduzetnicima Poslovni savjetnik. Poslovni savjetnik se bavi prezentiranjem praktičnih i savjetodavnih tema s područja menadžmenta, marketin-ga, trgovine, financija, poreza, prava, ljudskih potencijala, radnih odnosa, it/multi-me-dije, poslovnog stila i ostalih poslovnih tema zanimljivih čitateljskoj publici. U svakom broju pripremamo više od 60 edukativnih i savjetodavnih članaka namije-njenih menadžerima, poduzetnicima, ali i onima koji će to tek postati, kako bismo im olakšali svakodnevne poslovne izazove, kako kroz članke, tako i kroz našu svakodnevnu telefonsku savjetničku službu na koju svaki pretplatnik ima neograničeno pravo. Također, intervjui s menadžerima i poduzetnicima, reportaže i istraživanja dio su svakog broja Poslovnog savjetnika.Teme u časopisu prezentirane su stručno i jednostavno od strane autora vrsnih stru-čnjaka i praktičara, te je kao takav idealna pomoć u svakodnevnom radu menadžera i poduzetnika. Prema svojim karakteristikama i tematici Poslovni savjetnik je jedini na hrvatskom tržištu koji ne daje prolazne informacije, već savjete trajne vrijednosti kao neophodnu pomoć u svakodnevnom radu menadžera i poduzetnika. Krilatica poslovnog savjetnika je: “Više niste sami-Poslovni savjetnik za vaše cjelo-kupno poslovanje”. To nam je i cilj-pružiti menadžerima i poduzetnicima potporu kroz savjetodavne članke kako bi njihovo poslovanje bilo još uspješnije.Poslovni savjetnik je najčitaniji mjesečnik za menadžere i poduzetnike prema nezavisnom istraživanju agencije za istraživanje tržišta Media metar (lipanj-prosinac 2007./CATI metoda/uzorak 12+ na 63.000 ispitanika). Poslovni savjetnik mjesečno čita 47.960 čitatelja, uglavnom menadžera i poduzetnika, ali i onih koji će to tek postati.Za svoj rad certificirani smo normama ISO 9001, ISO 14001 i SA 8000.

5Poslovni savjeti trajne vrijednosti

1. U svakom broju objavljujemo više od 60 edukativnih članaka na 172 stranice2. Svakim radnim danom naši stručnjaci su vam telefonom na raspolaganju za rješavanje vaših poslovnih nedoumica

3. Tekstovi ne zastarijevaju, čitljivi su, praktični i lako razumljivi4. Naši autori su renomirani stručnjaci iz prakse5. Vrhunski dizajn i kvaliteta papira

razloga zašto čitati Poslovni savjetnik:

�


Proago d.o.o. konzultantska je tvrtka specijalizirana za usluge i alate kojima, uz maksimalnu posvećenost svojim klijentima, omogućava postizanje željene pozicije na konkurentskom tržištu. Proago na starogrčkom jeziku znači „ići naprijed“, što tvrka svojim predanim radom i osigurava svojim klijentima u njihovom poslovanju.Rješenja iz ponude tvrtke utemeljena su na globalnim i stečenim znanjima i trendovima kao i dugogodišnjem iskustvu u primjeni u visoko pozicioniranim tvrtkama u Hrvatskoj i regiji. Visoka kvaliteta usluga i alata osigurana je permanen-tnim razvojem vještina i znanja. Transferom znanja i kvalitetnom kombinacijom konzultacija, vještina i praktičnim programima, omogućen je uspjeh klijentima u poslovnim poduhvatima. Proago permanentno kreira nove ideje, prijedloge i rješenja koji poboljšavaju poslo-vanje klijenata.

Uspjeh tvrtke je rezultat rada uz svakog klijenta s potpunim fokusom na unapre-đivanje njegove pozicije na tržištu. Osnovu usluge tvrtke čine:• Barometar – suvremeni alat za tržišna istraživanja• Strukturirani program za razvoj menadžmenta• Poslovno savjetovanje – vođenje kroz poslovne procese te ciljani razvoj djelatnika na vodećim i operativnim pozicijama

BarometarKao hrvatski partner globalne konzultantske tvrtke 3s iz Švedske, Proago u poslo-vanje svojih partnera uvodi alat za istraživanje tržišta naziva ‘Barometar’ koji menadžerima omogućava donošenje pravovremenih strateških poslovnih odluka utemeljenih na činjenicama. Barometar – Survey Tool™ je suvremeno koncipirano rješenje metode istraživanja tržišta, koje uključuje i on-line alat koji služi za procjenu, ispitivanje i određivanje stavova, mišljenja i vrijednosti unutar neke organizacije kao i izvan nje, to jest, među korisnicima.Tržišno istraživanje danas je jedan od najčešćih pomoćnih alata kojem tvrtke pribjegavaju u komunikaciji sa svojim klijentima u svim segmentima prodaje, a

�

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


rezultati istraživanja uspješno se koriste za procjenu pozicije tvrtke ili njenog brenda na tržištu, te su od neprocjenjive vrijednosti pri donošenju strateških i operativnih poslovnih odluka.Jednostavnost Barometar – Survey Tool™ alata, sadržaj alata – gotovi upitnici, go-tovi obrasci za upitnike i banka pitanja i odgovora, pisani materijali i upute za rad s aplikacijom i za analizu grafova, te organizirana obuka i podrška konzultanta, sva-kom korisniku omogućuju samostalnost u provedbi tržišnog istraživanja, odnosno brz, pravovremen i troškovno opravdan pristup informacijama. Ova je radna metodologija razvijena za potrebe poslovnih korisnika, a sam alat je koncipiran za Fact Based Management, metodologiju upravljanja na temelju prikupljenih činjenica.FBM - Fact Based Management ili hrvatski - Upravljanje na temelju činjenica - više je praksa nego teorija. Da bi neka tvrtka ili organizacija moglo tvrditi da radi prema načelima FBM-a, trebalo bi postupati prema sljedećim smjernicama:Glavne procese, ili točnije, one koji stvaraju vrijednost za kupca i prihode, treba mjeriti kvantitativno i kvalitativno. Tvrtka koje se aktivno pridržava FBM-a, svjesno je da se čak i ‘društvene vrijednosti’ mogu pretvoriti i izraziti u brojkama.Tvrtka koja slijedi FBM zna da ključ za postizanje ciljeva nije u izdržljivosti tvrtke ili strpljivom timu menadžera. Rješenje je u odabiru alata za prikupljanje činjenica koje će dovesti do jasnih i djelotvornih rezultata. Strukturirane i sažete činjenice koje dobivamo i na kojima zasnivamo odluke uvelike olakšavaju analizu, prezentacije i odlučivanje. Ovo je dugo vremena bilo vrlo skupo ako je uopće i bilo izvedivo. Danas ovo možete provoditi i sami. Uprava tvrtke ne mora se više oslanjati na dobar instinkt svojih menadžera. Vođe danas više ne mo-gu rukovoditi i upravljati bez činjenica.

Razvoj menadžmentaSvojim klijentima tvrtka nudi kvalitetni program za edukaciju menadžera kao najcjelovitiji koncept treninga obrazovanja menadžera. Karakteristike programa su:• Klijenti u cijelom svijetu• 40-godišnje provođenje trening programa• Nastavni plan razvoja kompetencija sastavljen na temelju odabira vodećih poslovnih ljudi• Stručni predavači, kvalitetni pisani i video materijali• Certifikat za polaznika

�


Potreba za strukturiranim programom proizašla je iz rezultata dugogodišnjih istraživanja među vodećim poslovnim ljudima iz 40 zemalja. Nastavni plan za program edukacije sačinjen je na temelju izbora menadžera koji su odredili vještine / kompetencije o kojima bi se trebalo govoriti na treningu za menadžere.

Poslovno savjetovanjeU današnjem zahtjevnom poslovnom okruženju bitno je donositi pravovremene, brze i argumentirane odluke. Upravo stoga, Proago je svoje djelovanje usmjerio tako da svojim klijentima pomaže u stvaranju praktično primjenjivih i utemeljenih rješenja. Zahvaljujući petogodišnjem internacionalnom iskustvu i radu s klijentima u više od 70 zemalja, fokus djelovanja je na korisnosti za klijenta.Zbog toga se primjenjuju alati i koncepti koji omogućuju analizu i implementaciju u svakodnevni poslovni život koristeći primjenjive metodologije. Iz svoje baze podataka u svakom trenutku mogu se ‘izvući’ iskustva stotina klijenata koja mogu biti od pomoći u donošenju pravilnih poslovnih odluka.Za svakog našeg klijenta koji želi ulagati u razvoj svojih ljudi kreira se trening ‘po mjeri’. Neke od usluga koje Proago koristi u ovom segmentu: • Konzalting• Individualno savjetovanje i vođenje kroz redizajniranje poslovnih procesa• Analize• Izrada matrica kompetencija zaposlenika• AC/DC – Assessment & Development centri• Procesni treninzi 'po mjeri' za upravljačke strukture, strateški menadžment, voditelje odnosa s ključnim kupcima, poslovođe, prodajno osoblje• Coaching • Treninzi • Mystery shopping

SADRŽAJ

CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA 1.dio

CJELINA I: Zadovoljstvo pojedinim aspektima posla

CJELINA II:Čimbenici uspješnosti menadžera (samopercepcija)

CJELINA III: Procjena znanja i vještina kod drugih

CJELINA IV: Opis radnih okolnosti hrvatskog menadžera

CJELINA V: Znanja i vještine menadžera

CJELINA VI: Mjesečni prihodi i bonusi

ZAVRŠNA RAZMATRANJA – PRVI DIO

2. dio

CJELINA I: Zadovoljstvo pojedinim aspektima privatnog života

CJELINA II: Stambene i životne prilike

CJELINA III: Vrijednosti

CJELINA IV: Slobodno vrijeme, sport i rekreacija

CJELINA V: Financijska kultura i navike

CJELINA VI: Prihvatljivost ulaska u Europsku uniju

CJELINA VII: Prijedlozi vladi RH

ZAVRŠNA RAZMATRANJA – DRUGI DIO

POPIS GRAFOVA PRIKAZANIH U OVOJ KNJIZI

1315

17

23

31

33

43

59

63

65

67

76

90

94

126

138

143

148

150

13


Cilj i svrha istraživanja

Posljednjih godina u našem društvu se intenzivno koristi termin menadžer. Naš hrvatski menadžer. Riječ manage dolazi od talijanske riječi maneggiare, a francuska riječ mesnagement (kasnije ménagement) je utjecala na razvoj značenja engleske riječi management još u 17. i 18. stoljeću. Razvojem domaćih tvrtki i ekonomije u Hrvatskoj, ulaskom mnogih stranih kompanija na naše tržište, raste broj menadžera. Menadžeri na raznim razinama, od operativaca, pa do onih na najvišim strateškim pozicijama u kompanijama. Ima ih puno, na raznim funkcijama, sa raznim opisima poslova, primanjima i privatnim preferencama. No, nitko do sada nije mogao dati odgovor na pitanje, tko je hrvatski menadžer? Kojeg je spola, koliko zarađuje, što radi u slobodno vrijeme? Kakav je profil današnjeg hrvatskog menadžera, te kako funkcionira u hrvatskoj državi, bilo je pitanje na koje su odgovor potražili časopis Poslovni savjetnik i konzultantska kuća Proago. Cilj istraživanja je bio ocrtati profil prosječnog hrvatskog menadžera, te dobivene rezultate usporediti po segmentima menadžera obzirom na djelatnost, spol, dob, stupanj obrazovanja i sl. Da bi se dobio potpuni profil hrvatskog menadžera bilo je potrebno provesti istraživanje među njima. Upitnik je oblikovan u alatu Barometar – Survey ToolTM specijaliziranom za on-line istraživanja. Metoda je bila samopopunjavanje upitnika na vlastitu inicijativu po zaprimanju poziva na istraživanje e-mailom, a dobiveni podaci su statistički obrađeni u alatu Barometar – Survey ToolTM .U istraživanju korišteni alat za istraživanje tržišta naziva ‘Barometar’, baziran je na metodologiji Fact based Management, a menadžerima omogućava donošenje strateških poslovnih odluka utemeljenih na činjenicama. Barometar je razvijena radna metodologija namijenjena poslovnim korisnicima koja se sastoji od metoda tržišnog istraživanja i programske IT podrške. Alati i koncepti omogućavaju jedno-stavne i kompleksne analize i implementaciju u svakodnevni poslovni život. Anketa, najčešće korištena znanstvena metoda istraživanja ponašanja potrošača i javnog mnijenja, upotrebom Barometra poprima oblik primjeren zahtjevima suvremenog istraživanja tržišta. On-line metoda anketiranja, koja je korištena i u ovom istraživanju Profila hrvatskog menadžera, znači brzo, jednostavno i učinkovito

14

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


mjerenje stavova čime uspješno zadovoljava potrebu sudionika na tržištu za brzim i transparentnim analizama tržišnih kretanja. Anketa provedena putem Barometra tipično je kvantitativno istraživanje tržišta čije su osnovne odlike da prikuplja činjenice a ne interpretaciju velikog broja ispitanika, a podaci prikupljeni postavljanjem ‘zatvorenog’ tipa pitanja veoma su podobni za statističku obradu.Istraživanje Profil hrvatskog menadžera provedeno je u dva dijela, koristeći on-line anonimne ankete. Prvi dio istraživanja proveden je u periodu od 03. svibnja do 11. lipnja 2007. godine. Zaprimljeno je 252 odgovora, od kojih je bilo 38 nevalidnih, koji nisu uzeti u obzir prilikom statističke obrade. Uzorak od 214 validnih odgovora se može smatrati reprezentativnim i po veličini i po pravilnoj distribuciji frekvencija odgovora na ključna pitanja koja su korištena za segmentaciju uzorka. Prvi dio je obuhvatio poslovnu dimenziju hrvatskog menadžera, kojim smo željeli saznati koliko rade i zarađuju hrvatski menadžeri, kako su zadovoljni razvojem karijere i samim poslom, koliko se stručno usavršavaju te kako se snalaze u određenim područjima upravljanja. Ideja je bila istražiti ova područja, te ih usporediti po sljedećim kriterijima: pozicija na kojoj se menadžer nalazi, koliko godina staža ima i koliko ljudi uopće vodi, u kojoj branši radi, spol, dob, bračno stanje i stručna sprema. Drugi dio istraživanja je proveden u periodu od 25.06. do 16.07. 2007. U drugom dijelu istraživanja je zaprimljeno 627 odgovora, a za statističku obradu je uzeto u obzir njih 455. Drugi dio istraživanja bio je usmjeren na privatni život hrvatskog menadžera, gdje smo ispitivali njihovo zadovoljstvo privatnim životom, slobodnim vremenom i posvećenosti obitelji, stambenim prostorom i automobilima koje voze. Također nas je zanimalo gdje ulažu novac, koliko kreditnih kartica koriste, kako zamišljaju idealan godišnji odmor, te gdje provode slobodno vrijeme.Knjiga je namijenjena svim hrvatskim menadžerima, neovisno o specifičnosti pozicije na kojoj se nalaze. Rezultati ovog istraživanja pomažu im u sagledavanju njihovih pozicija u poslovnom svijetu i u privatnim sferama. Na temelju činjenica dobivenih istraživanjem mogu svoje znanje, vještine i iskustvo kvalitetnije iskoristiti i usmjeriti prilagođavanjem svojih aktivnosti, ka novim i boljim poslovnim rezultatima, kao i osobnom zadovoljstvu.

mr. Sandra Mihelčić, dipl. oec.Glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika

mr. sc. Saša KarlovčanDirektor konzultantske kuće Proago

1�PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

1.dioU prvom dijelu istraživanja ‘Profil hrvatskog menadžera na uzorku od 214 validnih odgovora cilj je bio istražiti poslovnu dimenziju života hrvatskog menadžera, koja je sadržavala pitanja o temama vezanim uz radno vrijeme, financije, razvoj karijere te zadovoljstvo karijerom i poslom hrvatskih menadžera. Istraživale su se i dimenzije stručnog usavršavanja kao i snalaženja u određenim područjima upravljanja. U ovom istraživanju smo osim glavnih tema obratili pažnju i na presjeke rezultata po različitim varijablama kao što su spol, dob, pozicija menadžera i sl. Prije osvrta na glavne rezultate ovog istraživanja opisat ćemo korišteni uzorak ispitanika. Što se tiče funkcije ispitanika, 39% ispitanika su direktori/voditelji sektora, potom vlasnici menadžeri (15%), generalni/izvršni direktori (10%) i na kraju, 8% naših ispitanika nalazi se u kategoriji članova uprave. Oni su uglavnom (43%) na svojoj sadašnjoj funkciji 3-8 godina, a njih 40% se na sadašnjoj funkciji nalazi manje od tri godine. U našem skupu ispitanika nalaze se zaposlenici iz širokog kruga djelatnosti (bankarstvo/financije,turizam/ ugostiteljstvo/hotelijerstvo, farmaceut-ska industrija, IT, mediji, automobilska industrija, osiguranje, proizvodnja, teleko-munikacije, trgovina, usluge), no s obzirom na to da su u nekim kategorijama djelat-nosti zastupljene sa premalim brojem ispitanika, nećemo provoditi analize vezane uz djelatnosti. Nadalje, naši ispitanici su u najvećem postotku zaposleni u firmama sa više od 500 (30%) ili 10-50 (27%) zaposlenika dok u ostalim kategorijama poduzeća (manje od 10, 51 do 100, 101 do 200 i 201 do 500 zaposlenika) imamo po oko desetak posto

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o

16 PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

ispitanika. Oni su menadžeri sa uglavnom 0-5 ljudi pod svojim vodstvom (43%) i pretežno su visoke stručne spreme (58%). Uglavnom se radi o osobama između 30 i 40 godina (56%), oženjenima/udatima (63%). I naposljetku, u našem uzorku ima nešto više muškaraca (54%) u odnosu na žene (46%).U nastavku slijede prikazi najzanimljivijih grafičkih i tekstualnih rezultata podijeljenih po tematskim cjelinama. Teme koje će se moći naći u prvom dijelu istraživanja su:• Zadovoljstvo pojedinim aspektima posla• Čimbenici uspješnosti menadžera (samopercepcija)• Procjena znanja i vještina kod drugih• Opis radnih okolnosti hrvatskog menadžera• Znanja i vještine menadžera• Mjesečni prihodi i bonusi


Cjelina I: Zadovoljstvo pojedinim aspektima posla

Unutar ovog dijela istraživanja zanimalo nas je zadovoljstvo općim i pojedinim aspektima posla hrvatskog menadžera gdje su posebno obrađene teme kao opće zadovoljstvo (‘Zadovoljan/na sam svojim poslom.’), zadovoljstvo osobnim ele-mentima posla kao što su poslovni stres, karijera, financije, sigurnost i stabilnost na poslu i osobni poslovni ciljevi (‘Stres utječe na moje poslovne aktivnosti. ‘ ; ‘Osjećam se sigurno i stabilno na radnom mjestu.’ ; ‘Zadane poslovne ciljeve uvijek uspijevam ostvariti.’; ‘Moji prihodi zadovoljavaju moje financijske ambicije.’ ; ‘Zadovoljan/na sam svojom karijerom.’), zadovoljstvo elementima vezanim uz tvrtku kao što su tehnologija i aplikacije, radna okolina, ciljevi tvrtke i poslovna logika (‘Zadovoljan/na sam radnom tehnologijom i aplikacijama koje koristi moja tvrtka.’ ; ‘Zadovoljan/na sam radnom okolinom.’ ; ‘Ciljevi tvrtke uvijek su mi potpuno jasni.’ ; ‘Moja poslovna logika preklapa se s djelovanjem tvrtke.’).Osim zatvorenih pitanja od ispitanika su se tražili i komentari na pitanja vezana za različite aspekte poslovnog života kroz pitanje: ‘Biste li rado promijenili posao?’ U nastavku slijede kvantitativni i kvalitativni rezultati gore opisanih tema.

Graf 1– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno

Iz ovog grafa moguće je vidjeti da su hrvatski menadžeri općenito zadovoljni poslom, posebno aspektom zadovoljavanja svojih poslovnih ciljeva što je i u skladu

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o

1� PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

s očekivanjima, a najmanje su zadovoljni obzirom na ispunjenje njihovih financijskih ambicija. Ovakav rezultat je u skladu s očekivanjima jer je poznato da postoji pomanjkanje objektivnosti u procjeni osobnih sposobnosti i doprinosa u djelovanju tvrtke, pa je čest slučaj da se osobna važnost u cjelokupnom poslovanju tvrtke precjenjuje. S time je usko povezana i neobjektivna percepcija o financijskoj dobiti iz koje često i proizlazi niže zadovoljstvo nagradama ili redovnim prihodima.

Graf 2– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs. žene

Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da postoje razlike u općem zadovoljstvu i zadovoljstvu elementima vezanim uz tvrtku između muškaraca i žena menadžera. Osim što je prosječno zadovoljstvo svim elementima kod muškaraca veće u odnosu na žene, veći broj muškaraca ističe da su im ciljevi tvrtke jasniji. Isto tako statistički su značajne i razlike između muškaraca i žena vezane uz zadovoljstvo radnom okolinom – muškarci su zadovoljniji od žena.Objašnjenje za više prosječno zadovoljstvo kod muškaraca, kao i veće zadovoljstvo radnom okolinom moglo bi se objasniti općenito boljim radnim uvjetima za muškarce u poslu u odnosu na žene.Razlika u jasnoći ciljeva mogla bi biti vezana uz veću posvećenost poslu i općenito veću usmjerenost na karijeru kod muškaraca, što se kroz kasnije rezultate o razlikama u posvećenosti obitelji može i potvrditi.


Graf 3– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1 – funkcija

Promatrajući razlike ovisno o funkciji menadžera po kategorijama ‘članovi uprave, CEO, vlasnik’ ; ‘direktor, voditelj sektora’ i ‘ostale vodeće funkcije’ uočava se da s padom funkcije rastu nejasnoće vezane uz ciljeve tvrtke i poklapanje poslovne logike tvrtke s djelovanjem tvrtke.Ovakav trend nejasnoća vezan uz ciljeve tvrtke mogao bi se objasniti većom dostupnošću informacija na višim pozicijama, a poklapanje poslovne logike i djelovanja tvrtke s općenito većem sudjelovanjem osoba na višim pozicijama u kreiranju i provođenju poslovne politike tvrtke.Statističke analize također pokazuju da ispitanici pod kategorijom ‘ostale vodeće funkcije’ u odnosu na skupinu ‘članovi uprave, CEO, vlasnik’ pokazuju manje opće zadovoljstvo poslom, financijama i karijerom, što se jednostavno može objasniti nižom pozicijom unutar tvrtke.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Pri analizi rezultata vezanoj uz dobne razlike ispitanika, gdje su ispitanici podijeljeni u tri kategorije (do 35 godina starosti, od 36-45 godina starosti i od 46 nadalje) uočava se razlika u percepciji jasnoće ciljeva tvrtke. Pri tom su, što je i očekivano, ciljevi tvrtke najjasniji upravo najstarijoj skupini ispitanika. Ciljevi tvrtke mogu biti najjasniji najstarijim ispitanicima iz više razloga – jedan od njih bi mogao biti njihovo veće radno iskustvo, a zatim i više pozicije na kojima se nalaze što je u skladu s prije dobivenim rezultatom da s rastom pozicije raste i jasnoća ciljeva tvrtke.U odgovoru na pitanje ‘Biste li rado promijenili posao?’ većina ispitanika koji su odgovorili na pitanje izjasnili su se potvrdno. Najčešće objašnjenje o razlozima promjene su izazovi, nova znanja i napredak u karijeri.Obzirom na populaciju ispitanika, očekivano je da će kao razloge za promjenu posla istaknuti upravo izazove, nova znanja i napredak u karijeri. Postoji mogućnost da se ovi razlozi upravo nalaze visoko u njihovoj listi vrijednosti vezanih uz posao. Pretpostavka je da su menadžeri osobe usmjerene na napredak i da stoga nakon određenog vremena provedenog na jednom radnom mjestu počinju osjećati zasićenje i krenu u potragu za novim izazovima i načinima kako unaprijediti svoj posao i karijeru. Najjednostavniji način za postizanje stanja motiviranosti je upravo promjena posla.

21PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Zaključak Cjeline I

Općenito gledajući, iz rezultata se može zaključiti da hrvatski menadžeri izražavaju visoko opće zadovoljstvo poslom kao i zadovoljstvo osobnim elementima posla i elementima vezanim uz tvrtku.Visoko zadovoljstvo menadžera svim aspektima posla moglo bi značiti adekvatne uvjete koje tvrtke u Hrvatskoj pružaju menadžerima. Uspoređujući ovaj trend s općom slikom hrvatskog tržišta rada, kao i slikom koju svakodnevno plasiraju mediji o stanju hrvatskog tržišta rada, hrvatski menadžer nalazi se u puno boljoj poziciji od prosječnog hrvatskog radnika. Najviše zadovoljstva uočava se u aspektu osobnog doprinosa poslovnim ciljevima, a najmanje je zadovoljstvo financijskim postignućima. Kao što je i ranije napomenuto, postoji pomanjkanje objektivnosti u procjeni osobnih sposobnosti i doprinosa u djelovanju tvrtke, pa je čest slučaj da se osobna važnost u cjelokupnom poslovanju tvrtke precjenjuje. Subjektivna percepcija često je vezana uz osjećaj da je svaki osobni doprinos od presudne važnosti za poslovanje tvrtke. Naravno, jako mali broj ljudi za sebe vjeruje da je zamjenjiv.Obzirom na prethodno objašnjenje, logična je i neobjektivna percepcija o financijskoj dobiti – ona bi uvijek trebala biti veća. Iz toga, naravno, proizlazi i niže zadovoljstvo nagradama ili redovnim prihodima.Prosječno zadovoljstvo muškaraca općim radnim uvjetima je veće, što bi se moglo tumačiti boljim radnim uvjetima za muškarce u poslu u odnosu na žene.Presjek po pojedinim kategorijama ispitanika pokazuje najveća odstupanja u pitanju vezanom uz jasnoću poslovnih ciljeva. Jasnoća poslovnih ciljeva opada sa smanjenjem dobi, položaja, a i niža je kod ženskih ispitanika. Objašnjenje za ovaj trend jasnoće poslovnih ciljeva mogla bi biti veće radno iskustvo kod starijih ispitanika, veća dostupnost informacija kod viših pozicija i veća posvećenost karijeri kod muških ispitanika. Također je uočeno da podudarnost osobne poslovne logike i logike tvrtke raste s porastom funkcije unutar tvrtke što bi se moglo vezati uz mogućnost sudjelovanja u osoba na višim pozicijama u kreiranju poslovne politike tvrtke.Zanimljivo je da je bez obzira na visoke rezultate općeg zadovoljstva poslom, većina menadžera na pitanje ‘Biste li rado promijenili posao?’ odgovorila potvrdno. Menadžeri su u potrazi za novim izazovima, napredovanjem u karijeri i novim znanjima. Za očekivati je da će upravo populacija menadžera koja je stekla pozicije zahvaljujući ambicijama, spremnosti za preuzimanje izazova i rizika i za usvajanje novih znanja biti u potrazi upravo za novim izazovima i znanjima.


Cjelina II: Čimbenici uspješnosti menadžera (samopercepcija)

Ovaj dio istraživanja obuhvaća karakteristike uspješnog menadžera. U ovom dijelu upitnika od ispitanika se tražilo da između dvije tvrdnje odabere onu za koju smatra da u većoj mjeri doprinosi uspješnosti menadžera. Odabrani parovi tvrdnji bili su: ‘Visoko obrazovan/na – Ima širok krug poslovnih poznanstava (networking)’ ; ‘Za rezultate koristi kreativnost – U lovu na rezultate poštuje procedure’; ‘Odluke donosi na temelju osjećaja – Odluke donosi na temelju činjenica’ .

U nastavku slijede nalazi najzanimljivijih grafičkih i tekstualnih rezultata ovog dijela istraživanja.


Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Graf 7 – prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno

Većina ispitanika smatra da su za uspješnost menadžera od obrazovanja važnija poznanstva (networking). Ovakve rezultate možemo povezati sa stilom poslovanja u našoj kulturi i općenito važnošću rodbinskih veza i odnosa, kao i prijateljstava u poslovnom svijetu. U drugom paru tvrdnji uočeno je da se za postizanje rezultata odgovornijom smatra kreativnost nego poštivanje procedura. Takav rezultat je i očekivan obzirom da se


kreativnost, kao i inteligencija često smatra neupitnom osobinom. Isto je tako čest slučaj da osobe na pozicijama smatraju kako trebaju ‘zaobilaziti’ procedure koje ih ograničavaju u postizanju ciljeva. Ne mora nužno značiti da procedure zaista predstavljaju realnu prepreku u ostvarenju ciljeva – zapravo se radi o percepciji tzv. ‘ljudi sklonijih opcijama’. Interesantno je da, premda menadžeri percipiraju da je za rezultate potrebna kreativnost više nego slijeđenje procedura, za donošenje odluka ipak radije biraju činjenice nego oslanjanje na osjećaje. Uopće je lakše prihvatljivo tumačenje da se odluke donose na temelju činjenica, više nego na temelju osjećaja jer se na taj način stvara uvjerenje da su odluke objektivne i suvisle. Naša kultura uzdiže racio iznad emocija i samim time je uvjerenje da je odlučivanje racionalno ispitanicima i prihvatljivije. U praksi, većina je naših odluka, pa tako i onih vezanih uz posao uvelike emocionalno obojena.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 8– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- stručna sprema




U ovim grafovima je vidljivo da, iako obje skupine menadžera misle da je krug poznanstava važniji od obrazovanja, visokoobrazovani ispitanici drže više i do obra-zovanja i do slijeđenja procedura od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ovaj trend vezan uz obrazovanje je povezan s činjenicom da su visokoobrazovani ipak uložili vrijeme i trud u obrazovanje krenuvši s uvjerenjem da je obrazovanje važno u karijeri, a sam proces obrazovanja povezan je s nizom procedura koje je potrebno slijediti.Također se pokazalo da obrazovaniji ispitanici važnijim drže odlučivanje na temelju činjenica od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ovaj rezultat bi mogao ukazivati na studiozniji pristup odlučivanju i veću potrebu za potkrepljivanjem odluka konkretnim činjenicama kod obrazovanijih ispitanika.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 11– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs.žene

Premda je i kod žena i kod muškaraca primijećena veća sklonost korištenju kreativnosti u postizanju rezultata, žene su pokazale veću sklonost slijeđenju procedura nego muškarci. Ovakav rezultat mogao bi se povezati sa tradicionalnim ulogama i socijalizacijom muškaraca i žena gdje još uvijek postoje podjele poslova i uloga između spolova.


Graf 12– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- bračno stanje

Graf 13– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- bračno stanje

Iako, bez obzira na bračni status, menadžeri više za rezultate koriste kreativnost i odluke češće donose na temelju činjenica, prikazani grafovi ukazuju na neke razlike. Tako npr. neoženjeni percipiraju da su kreativniji u lovu na rezultate i da odluke donose češće na temelju osjećaja.Razlike bi se mogle objasniti većom spremnošću neoženjenih/neudatih ispitanika da se posvete poslu, koristeći kreativnost i osjećajno se više usmjeravajući na posao.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zaključak Cjeline II

Iz odgovora na uparene tvrdnje vidljivo je da su po mišljenju ispitanika za uspješnost menadžera od obrazovanja važnija poznanstva (networking), od poštivanja procedura važnija je kreativnost, a za donošenje odluka važnije su činjenice od osjećaja.Ovakve rezultate vezane uz networking i poznanstva možemo povezati sa stilom poslovanja u našoj kulturi i općenito važnošću rodbinskih veza i odnosa, kao i prijateljstava u poslovnom svijetu. Ipak, visokoobrazovani više drže do važnosti obrazovanja od onih manje obrazovanih što je logično obzirom da su u svoje obrazovanje uložili vrijeme i trud.Iako kreativnost u odnosu na procedure u općoj populaciji ‘pobjeđuje’, postoje neke razlike u odnosu na različiti presjek ispitanika. Tako su žene pokazale veću sklonost slijeđenju procedura nego muškarci, što bi se moglo objasniti tradicionalnom podjelom uloga koja još uvijek funkcionira u našem društvu i određuje različiti stil napredovanja i poslovanja muškaraca i žena. Veću sklonost slijeđenju procedura pokazali su i visokoobrazovani ispitanici koji su kroz proces obrazovanja vjerojatno bili i usmjeravani na slijeđenje procedura.Interesantno je da premda menadžeri percipiraju da je za rezultate potrebna kreativnost više nego slijeđenje procedura, za donošenje odluka općenito ipak radije biraju činjenice nego oslanjanje na osjećaje. Također se pokazalo da obrazovaniji ispitanici važnijim drže odlučivanje na temelju činjenica od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ovaj rezultat bi mogao ukazivati na studiozniji pristup odlučivanju i veću potrebu za potkrepljivanjem odluka konkretnim činjenicama kod obrazovanijih ispitanika. Što se razlika u odnosu na različiti presjek ispitanika tiče, neoženjeni percipiraju da su kreativniji u lovu na rezultate i da odluke donose češće na temelju osjećaja. Objašnjenje bi moglo ležati u većoj spremnosti neoženjenih ispitanika u odnosu na oženjene da se emotivno angažiraju u poslu i da se u većoj mjeri koriste kreativnošću.


Cjelina III: Procjena znanja i vještina kod drugih

Unutar ovog dijela istraživanja željeli smo saznati za koje karakteristike menadžeri misle da su važne kod njihovih sugovornika, odnosno na koje karakteristike obraćaju pozornost prilikom prvog poslovnog razgovora. Zadatak ispitanika je bio da rangiraju osobine od najvažnije do najmanje važne (govor tijela, izgled, komunikacijske vještine, položaj u tvrtki i stručnost).U nastavku slijede prikazi najzanimljivijih grafičkih i tekstualnih rezultata ovog dijela istraživanja.


Sve osobine (govor tijela, izgled, komunikacijske vještine, položaj u tvrtki i stručnost) po važnosti procijenjene su srednjim vrijednostima, a kao karakteristike na koje obraćaju najveću pozornost ispitanici su istakli govor tijela, komunikacijske vještine i stručnost. Menadžeri su pokazali da jednaku pažnju pridaju kompetenciji i komunikaciji, odnosno usklađenosti verbalnog i neverbalnog komuniciranja kod sugovornika.

Graf 15– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs.zene

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Iz rezultata je vidljivo da žene manje od muškaraca u prvom poslovnom razgovoru obraćaju pozornost na položaj u tvrtki. Ovakav rezultat mogao bi se objasniti činjenicom da su ispitanice češće na nižim pozicijama u tvrtci. Analizom uzorka dobiven je upravo ovakav trend koji pokazuje da se 28 % žena nalazi na funkciji ‘član uprave, CEO, vlasnik’ dok se na istoj poziciji nalazi 39% muškaraca. U kategoriji ‘ostale vodeće funkcije’ za koju pretpostavljamo da obuhvaća najniže menadžerske pozicije pronalazimo 36% žena i 20% muškaraca.

Zaključak Cjeline III

Kako su istakli govor tijela, komunikacijske vještine i stručnost kao karakteristike na koje menadžeri obraćaju najviše pozornosti tijekom prvog razgovora, uočavamo usmjerenost na relevantne aspekte kod sugovornika prilikom prvog poslovnog razgovora. Ispitanici tako pridaju jednaku važnost neverbalnoj (govor tijela) i verbalnoj (komunikacijske vještine i stručnost) komponenti u prvom poslovnom razgovoru. To je ujedno pokazatelj da menadžeri danas, ako ne u praksi, ali barem načelno usvajaju postavke o višesložnosti komunikacije (verbalna i neverbalna).Rezultat koji pokazuje da žene manje od muškaraca obraćaju pozornost na položaj u tvrtki objašnjavamo činjenicom da je manji broj žena na najvišim pozicijama u odnosu na muškarce.


Cjelina IV: Opis radnih okolnosti hrvatskog menadžera

Osim zadovoljstva pojedinim aspektima posla, čimbenika uspješnosti menadžera i procjene osobina sugovornika prilikom prvog razgovora, istraživanje je obuhvatilo i opis elemenata radnih uvjeta kroz slijedeće segmente:

broj promijenjenih poslovabroj godina staža do dolaska na sadašnju funkcijubroj sati dnevno provedenih na poslurad slobodnim danima inačin korištenja godišnjeg odmora.

Slijedi prikaz grafikona i rezultata vezanih uz ovaj dio istraživanja.


•••••

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Prosječni hrvatski menadžer promijenio je od 2 do 5 poslova (59% ispitanika) i bilo mu/joj je potrebno od 3 do 10 godina da dođe na sadašnju funkciju (49% ispitanika). On/ona provodi 8-10 sati na poslu (69% ispitanika) i samo 18% hrvatskih menadžera radi slobodnim danima. Godišnji odmor prosječni hrvatski menadžer ne koristi odjednom, od toga 48% zato što im to ne dozvoljava posao i 43% zato što to ne žele.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 21– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- dob


Prvi graf prikazuje podatak kako najstarija skupina ispitanika (stariji od 46 godina) provode više vremena na poslu o odnosu na mlađu (do 35 godina) i srednju skupinu (od 36 do 45 godina). Drugi graf prikazuje da starija skupina ispitanika (stariji od 46 godina) češće radi slobodnim danima u odnosu na druge dvije skupine ispitanika.Ovdje se postavlja pitanje da li su razlozi u tome što stariji menadžeri provode manje


vremena s obitelji ili je ovakav nalaz rezultat koju snose radi svojih viših funkcija. Analizom uzorka dobiveni su rezultati koji ukazuju da su ‘članovi uprave, CEO i vlasnici’ upravo u najvećem postotku (42%) stariji od 46 godina, dok kod ostale dvije dobne skupine u toj kategoriji nalazimo svega oko 30 % ispitanika.Uočen je i trend da se s porastom dobi smanjuje udio ispitanika u kategoriji ‘ostale vodeće funkcije’.

Graf 23– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija


Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o




Članovi uprave promijenili su posao više puta od ostale dvije skupine ispitanika, što je i logično obzirom da se do najviših pozicija prelazi i najdulji put (najveći broj godina). Podaci pokazuju i da članovi uprave provode više vremena na poslu i u većem postotku rade slobodnim danima u odnosu na druge ispitanike, što se može povezati s već navedenom konstatacijom o većoj odgovornosti funkcija.




Veći postotak muškaraca radi prekovremeno i u slobodnim danima u odnosu na žene. Ovaj rezultat može se objasniti većom posvećenošću žena obitelji, a muškaraca karijeri.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 29– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema

Rezultati ukazuju da su promjeni posla najskloniji ispitanici sa srednjom stručnom spremom, a najmanje sklona promjenama posla je najobrazovanija skupina ispita-nika. Iz toga slijedi da s porastom obrazovanja raste i stabilnost na poslu.

Graf 30– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- djeca

S porastom broja djece raste i broj provedenih sati na poslu. Iako je ovaj rezultat vrlo zanimljiv, nezahvalno ga je tumačiti – može ga se donekle povezati s nalazom da stariji ispitanici rade dulje i više obzirom na odgovornije funkcije.


Zaključak Cjeline IV

Prosječni hrvatski menadžer u prosjeku mijenja između 2 i 5 poslova (59% ispitanika) a njegov put do pozicije na kojoj se nalazi trajao je 3 do 10 godina (49% ispitanika). 69 % ih provodi 8-10 sati na poslu i samo ih 18% radi slobodnim danima. Starija skupina ispitanika pak provodi više vremena na poslu u odnosu na mlađu i srednju skupinu te češće rade slobodnim danima. Razlozi bi mogli biti dvojaki – to što stariji menadžeri provode manje vremena s obitelji (imaju stariju djecu) ili zbog činjenice da se nalaze na odgovornijim funkcijama od svojih mlađih kolega pa imaju širi obim različitih poslova. S time može biti povezana i činjenica da s porastom broja djece raste i broj provedenih sati na poslu.Godišnji odmor prosječni hrvatski menadžer većinom ne koristi odjednom, uglavnom zato što mu to ne dozvoljava posao ili zato što to ne želi.Više promjena poslova kod članova uprave može se povezati i s činjenicom da za nečiji dolazak do najviše pozicije prolazi u prosjeku i najveći broj godina.Veća odgovornost pozicije članova uprave najvjerojatniji je razlog najdužem ostajanju na poslu te radom slobodnim danima.Razlike između spolova pronalaze se u češćem prekovremenom radu i radu slobodnim danima kod muškaraca vjerojatno radi veće posvećenosti obitelji kod žena.Vrlo je interesantan trend o stabilnosti posla – najobrazovanija skupina ispitanika najrjeđe mijenja posao. Ovakav nalaz može biti povezan s činjenicom, a na koju ukazuje analiza uzorka, da se na najvišim funkcijama nalaze i najobrazovaniji ispitanici.


Cjelina V: Znanja i vještine menadžera

U ovom dijelu predstavit ćemo Vam rezultate koji obuhvaćaju područja vezana uz neka znanja i vještine hrvatskog menadžera kroz sljedeće teme:• strani jezici• stručno usavršavanje• vještine upravljanja i vođenja



Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Hrvatski menadžeri osim engleskim (96%) u određenom postotku (35 %) služe se i njemačkim, a ¼ menadžera služi se i talijanskim jezikom. 50 % hrvatskih menadžera stručno se usavršava 1 do 2 puta godišnje, najčešće vezano uz menadžerske i komunikacijske vještine, zatim uz stručne teme vezane uz tvrtku (40 %) te uz stručne teme vezane uz funkciju (33%).

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Od niza područja upravljanja i vođenja od kojih je svaki ispitanik mogao odabrati dva kao svoje najveće snage, najčešće su birali opću komunikaciju (45%) te intelektualne vještine - rješavanje problema (35%) i strateško planiranje (32%). Rjeđe su kao područja u kojima se najbolje snalaze birali vještine pružanja usluga kupcima („customer care“), kao i neke specifične, tzv. “soft skills“ kao pregovaranje, razvoj i motiviranje zaposlenika te upravljanje stresom i promjenama. U procjenama o vještinama koje bi trebali razvijati da bi postali uspješnijim menadžerima rezultati su raznoliki – tako npr. u visokom postotku žele razvijati neke osobine (strateško planiranje 32 %) u kojima se u prosjeku procjenjuju dobrima, a za neke vještine kao npr. pružanje usluga kupcima (25%) nisu pokazali interes za unaprjeđivanjem.Ipak, većinom se želja za unaprjeđivanjem vještina poklapa s procjenom slabijeg snalaženja u navedenim vještinama. Menadžeri su svjesni da bi trebali napredovati u tzv.“soft skills“, kao npr. razvoj i motiviranje zaposlenika, pregovaranje i upravljanje stresnim situacijama.





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o




Podaci pokazuju da se cjelokupna skupina (100%) najobrazovanijih (mr.sc i dr.) služi engleskim jezikom, ali se i ostale dvije skupine engleskim služe u najvećem i općenito vrlo visokom postotku. Skupina doktora i magistara znanosti najčešće se i u najvećem postotku stručno


usavršava (3-5 puta godišnje) u odnosu na ostale skupine ispitanika, a područje u kojem se najčešće stručno usavršavaju (76%) su menadžerske i komunikacijske vještine, što je najčešće područje usavršavanja i ostale dvije skupine ispitanika.Premda su komunikacija, rješavanje problema i strateško planiranje područja upravljanja i vođenja u kojima se sve skupine ispitanika najbolje snalaze, skupina doktora i magistara znanosti bolje od ostalih obrazovnih skupina snalazi se u komunikaciji, a srednje obrazovani ispitanici bolje se od ostalih snalaze u rješavanju problema.Očekivan je trend da s porastom obrazovanja rastu vještine strateškog planiranja i razmišljanja, što je i potvrđeno rezultatima. Ovaj trend u skladu je sa željom za unaprjeđivanjem spomenutih vještina.

Graf 41– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs.žene

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o

�0 PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Graf 42– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs. žene


Muškarci se u odnosu na žene češće stručno usavršavaju u područjima menadžerskih i komunikacijskih vještina, a žene više nego muškarci pohađaju edukacije o stručnim temama vezanim uz funkciju.Što se tiče procjene o vještinama upravljanja i vođenja, žene procjenjuju da su od muškaraca bolje u komunikaciji, a muškarci smatraju da se bolje snalaze u strateškom planiranju.

�1PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

I dok je ženama kao područje interesa daljnjeg usavršavanja komunikacija i prego-varanje naglašeno više nego kod muškaraca, kod muškaraca se više nego kod žena ističe strateško planiranje i razmišljanje.Kao što je bio slučaj u općem uzorku ponovno nailazimo na situaciju da se ispitanici (muškarci i žene) žele educirati i usavršavati u onim osobinama u kojima se i procjenjuju boljima.



Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Direktori se češće nego i ostale skupine ispitanika (članovi uprave i ostale vodeće funkcije) educiraju u području komunikacije i ostalih menadžerskih vještina. Oni boljim procjenjuju svoje snalaženje u razvoju i motiviranju zaposlenika i izboru kadrova u odnosu na ostale dvije skupine, a sebe vide lošijima u pružanju usluga i strateškom planiranju.Ostale vodeće funkcije u odnosu na druge dvije skupine ispitanika procjenjuju se boljima u komunikaciji i rješavanju problema.Što se tiče želje za napredovanjem, najveće razlike među skupinama primjećuju se samo u područjima komunikacije, pregovaranja, izboru kadrova i upravljanju promjenama.Tako bi u pregovaranju i komunikaciji napredak najviše željeli ispitanici ostalih vodećih funkcija, u izboru kadrova članovi uprave, a u upravljanju promjenama direktori.




Uočljiv je trend da s porastom dobi raste i pohađanje edukacija o stručnim temama vezanim uz tvrtku, a pada edukacija vezana uz komunikacijske i menadžerske vještine.Što se tiče procjene snalaženja u različitim područjima upravljanja i vođenja, starija skupina ispitanika se u odnosu na ostale dvije skupine manje snalazi u pružanju

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


usluga kupcima i pregovaranju, a više u razvoju i motiviranju zaposlenika.Skupina ispitanika srednje dobi u odnosu na ostale smatra sebe boljom u rješavanju problema, a lošijom u strateškom planiranju u odnosu na ostale dvije skupine ispitanika.

��PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Zaključak Cjeline V

Istražujući neke od aspekata znanja i vještina menadžera rezultati ukazuju da se hrvatski menadžeri služe sljedećim jezicima:• engleskim (96%)• njemačkim (35%)• četvrtina se služi talijanskim jezikomInteresantno je npr. da se cjelokupna (100%) najviša obrazovna skupina (mr.sc. i dr.) služi engleskim jezikom, a i sve ostale skupine se ovim jezikom služe u vrlo velikom postotku. Ovaj podatak je samo pokazatelj da u današnjem poslovnom svijetu na pozicijama menadžera gotovo da nema osoba koje se ne služe engleskim, a kod najviših obrazovnih skupina to vjerojatno ne dopušta ni sustav obrazovanja.Stručno se usavršavaju 1-2 puta godišnje:• najčešće u menadžerskim i komunikacijskim vještinama • u stručnim temama vezanim za tvrtku (40%)• u stručnim temama vezanim za funkciju (33%)Skupina koja se stručno usavršava 3-5 puta godišnje su ispitanici najviše obrazovne skupine, a teme usavršavanja su najčešće menadžerske i komunikacijske vještine kao i kod ostalih obrazovnih skupina (dakle nisu stručne teme). Razlozi njihovih češćih edukacija može biti njihova veća sklonost učenju, ali jednako tako razlog možemo tražiti i u većoj spremnosti tvrtki u kojima rade da ulažu u najobrazovaniju skupinu zaposlenika.Muškarci se u odnosu na žene češće stručno usavršavaju u područjima menadžerskih i komunikacijskih vještina, a žene više nego muškarci pohađaju edukacije o stručnim temama vezanim uz funkciju. Ovaj rezultat mogao bi se povezati sa stereotipom da su žene bolje u komunikacijskim vještinama, a muškarci u poslovanju, što se potvrđuje i rezultatima procjene najvećih osobnih snaga koji slijede.Kao svoje najveće snage u području upravljanja i vođenja menadžeri izabrali su:• opću komunikaciju (45%)• rješavanje problema (35%)• strateško planiranje (32%)Rjeđe su kao snage birali neke vrlo specifične vještine kao brigu o kupcima, ili vještine koje bismo mogli svrstati u kategoriju tzv. “soft skills“ (pregovaranje, razvoj i motiviranje zaposlenika i upravljanje stresom i promjenama).Promatrajući razlike u obrazovnim skupinama, skupina doktora i magistara znanosti procjenjuje u većem postotku u odnosu na druge skupine svoje snalaženje u

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


općoj komunikaciji, a srednje obrazovani ispitanici u rješavanju problema. Ovakav rezultat mogao bi se objasniti većom spremnošću i iskustvom srednje obrazovanih u praktičnom djelovanju, dok najviše obrazovani češće biraju (možda i zbog svoje pozicije i posla koji obavljaju) opću komunikaciju kao snagu stoga što ona uključuje širi i manje konkretan raspon vještina.S porastom obrazovanja je uočen i trend rasta procjene snage u vještinama strateškog planiranja i razmišljanja koji je potpuno očekivan, obzirom da visoko obrazovani mogu percipirati upravo ovu vještinu kao svoju snagu usko povezanu s dugogodišnjim obrazovanjem.Moglo bi se zaključiti kako menadžeri kroz kategoriju opće komunikacije sebe u velikom broju procjenjuju 'snažnima', no neke specifične vještine koje isto tako pripadaju području komunikacija istovremeno ne biraju. Umjesto njih radije biraju pretežno intelektualne vještine (rješavanje problema i strateško planiranje) što vjerojatno smatraju i važnijim vještinama za svoju poziciju. Ovu konstataciju mogao bi potvrditi i rezultat vezan uz njihovu procjenu vještina koje bi trebali razvijati, gdje ponovno biraju strateško planiranje u znatnom postotku (32%).Menadžeri su općenito dovoljno samokritični u procjeni, ističući i da bi trebali razvijati i neke od tzv. “soft skills“ koje nisu često birali kao svoje snage.Da zaista postoji opće vjerovanje da su žene bolje u komunikacijskim vještinama, a muškarci u poslovanju dokazuju i razlike u njihovoj samoprocjeni – žene su češće od muškaraca kao svoju snagu odabirale komunikaciju, dok su muškarci češće od žena odabirali strateško planiranje. Ipak, žene bi se u većem postotku od muškaraca i dalje usavršavale upravo u području komunikacijskih vještina i u pregovaranju, dok veći broj muških ispitanika u odnosu na žene ističe želju za daljnjim usavršavanjem u strateškom planiranju i razmišljanju. Ovakav rezultat je isto očekivan jer je jednostavnije usavršavati se u područjima u kojima se smatramo dobrima, nego u onima u kojima sebe ne procjenjujemo kompetentnima. Logično je i da smo bolji u područjima koja nas interesiraju.

Direktori se češće nego i ostale skupine ispitanika (članovi uprave i ostale vodeće funkcije) educiraju u području komunikacije i ostalih menadžerskih vještina. Oni boljim procjenjuju svoje snage u razvoju i motiviranju zaposlenika i izboru kadrova u odnosu na ostale dvije skupine, a sebe vide lošijima u pružanju usluga i strateškom planiranju. Napredovati bi htjeli u upravljanju promjenama više nego ostale dvije grupe ispitanika.


Ostale vodeće funkcije u odnosu na druge dvije skupine ispitanika procjenjuju se boljima u komunikaciji i rješavanju problema, a željeli bi napredovati u pregovaranju i komunikaciji.Članovi uprave željeli bi napredovati u izboru kadrova više nego druge dvije skupine ispitanika.Premda postoji nekoliko razlika u procjeni osobnih snaga u odnosu na funkciju, kao i u vještinama u kojima bi željeli napredovati, možda je najzanimljiviji rezultat da članovi uprave žele napredovati u izboru kadrova više od ostalih funkcija. Mogli bi ga povezati s činjenicom da su oni uključeni u ovaj proces upravo za izbor ljudi na najodgovornijim pozicijama, a nisu potpuno zadovoljni sa svojim trenutnim vještinama kod odabira.Uočljiv je trend da s porastom dobi raste i pohađanje edukacija o stručnim temama vezanim uz tvrtku, a pada edukacija vezana uz komunikacijske i menadžerske vještine. Ovaj rezultat mogao bi se povezati s većim/manjim interesom za tzv. “soft skills“ kod mlađih/starijih ispitanika i spremnošću da prihvate nove spoznaje, najčešće iz područja popularne psihologije.Što se tiče procjene snalaženja u različitim područjima upravljanja i vođenja, starija skupina ispitanika se u odnosu na ostale dvije skupine manje snalazi u pružanju usluga kupcima i pregovaranju, a više u razvoju i motiviranju zaposlenika. Ovakvi rezultati mogli bi se objasniti “povlačenjem“ starijih menadžera iz direktnih konta-kata s klijentima, kao i njihovoj sve većoj mentorskoj ulozi obzirom na poslovno iskustvo.Interesantan je i nalaz da skupina ispitanika srednje dobi u odnosu na ostale smatra sebe boljom u rješavanju problema, a lošijom u strateškom planiranju u odnosu na ostale dvije skupine ispitanika. Ovaj bi rezultat mogli objasniti njihovim rastućim samopouzdanjem u svakodnevnim zadacima ( u odnosu na mlađe) i češću odgovornost da rješavaju probleme (u odnosu na starije), a opet stjecanjem realnije slike o sposobnostima strateškog planiranja (u odnosu na mlađe) i svijest o potrebi za većim iskustvom ( u odnosu na starije).


Cjelina VI: Mjesečni prihodi i bonusi

U posljednjem dijelu istraživanja ukratko je napravljen presjek financija hrvatskog menadžera (mjesečni prihod i bonusi).



Što se bruto mjesečnih prihoda hrvatskih menadžera tiče, najviše (36%) ih zarađuje 10 000 i 20 000 kuna, 27% ih zarađuje 20 000 – 50 000 kn, 13% do 10 000 kn, 7%

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


od 50 000 do 100 000 kn, 2 % više od 100 000 kn, a 15 % ih se nije željelo izjasniti o svojim primanjima.Što se novčanih bonusa za postignuti rezultat tiče, interesantan je podatak da 31 % menadžera nije primilo nikakav novčani bonus.



Iako s porastom obrazovanja uočavamo trend porasta mjesečnih primanja, smanjuje se trend veličine bonusa u godini. Možda bi se ovakav rezultat mogao povezati s


pretpostavkom da su visoko obrazovani motiviraniji intrinzično i/ili u startu primaju veće prihode, za razliku od niže obrazovanih koje se češće motivira većim bonusima a manjim fiksnim prihodima.



Rezultati pokazuju da su muškarci bolje plaćeni u odnosu na žene – imaju veće bruto prihode i primaju veće bonuse.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zaključak Cjeline VI

U ovoj cjelini o mjesečnim prihodima i bonusima hrvatskih menadžera dobiveni su sljedeći rezultati:• 36% ih mjesečno zarađuje 10 000 do 20 000 kuna bruto • 27% ih mjesečno zarađuje 20 000 do 50 000 kuna bruto• 13% do 10 000 kn kuna bruto• 7% od 50 000 do 100 000 kn kuna bruto• 2 % više od 100 000 kn kuna bruto• 15 % ih se nije željelo izjasniti o svojim primanjimaŠto se novčanih bonusa za postignuti rezultat tiče, interesantan je podatak da 31 % menadžera nije primilo nikakav novčani bonus. Ovakav nalaz iznenađuje upravo poznavajući funkcije ispitanika koje su vrlo odgovorne i čiji rezultat uvelike utječe na poslovanje tvrtke. On dokazuje da u velikom postotku tvrtki u kojima menadžeri rade nema razrađenog sustava motivacije, a u skladu s time ni odgovornosti za postignute rezultate.Iako s porastom obrazovanja uočavamo trend porasta mjesečnih primanja, smanjuje se trend veličine bonusa u godini. Možda bi se ovakav rezultat mogao povezati s pretpostavkom da su visoko obrazovani motiviraniji intrinzično i/ili u startu primaju veće prihode, za razliku od niže obrazovanih koje se češće motivira većim bonusima a manjim fiksnim prihodima.Rezultati pokazuju da su muškarci bolje plaćeni u odnosu na žene – imaju veće bruto prihode i primaju veće bonuse.


Završna razmatranja – prvi dio

U ovom ćemo se dijelu ukratko osvrnuti na najvažnije i najzanimljivije nalaze iz prvog dijela istraživanja. Prosječni hrvatski menadžer promijenio je 2 do 5 poslova i bilo mu/joj je potrebno 3 do 10 godina da dođe na sadašnju funkciju. On/ona provodi 8 do10 sati na poslu i samo petina hrvatskih menadžera radi slobodnim danima. Godišnji odmor prosječni hrvatski menadžer ne koristi odjednom, zato što mu to ne dozvoljava posao i zato što to ne želi.Hrvatski menadžer općenito je zadovoljan poslom u vidu zadovoljenja svojih poslovnih ciljeva, a promjene na bolje očekuje u financijskom aspektu posla. Dok zarađuje između 10 000 i 50 000 kuna, njegovo manje zadovoljstvo financijskim aspektom posla može biti više povezano s činjenicom da čak trećina hrvatskih menadžera nije dobila nikakav novčani bonus za postignuti rezultat.Za uspjeh menadžera smatra važnijim poznanstva u odnosu na obrazovanje, kreativnost naspram slijeđenja procedura i činjenice a ne osjećaje. Kod procjene drugih važniji su mu govor tijela, komunikacijske vještine i stručnost, nego izgled i položaj u tvrtki.Hrvatski menadžer rado bi promijenio posao adi novih izazova, znanja i napretka u karijeri.Hrvatski menadžer služi se engleskim jezikom, najčešće se usavršava u menadžer-skim i komunikacijskim vještinama te u stručnim temama vezanim uz tvrtku i funkciju. Svojim najvećim snagama smatra opću komunikaciju i intelektualne vještine poput rješavanja problema i strateškog planiranja. Želio bi napredovati u tzv. “soft skills“, kao npr. razvoju i motiviranju zaposlenika, pregovaranju i upravljanju stresnim situacijama.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zanimljive razlike po kategorijama ispitanika:• muškarci su zadovoljniji svim elementima posla, kao i radnom okolinom u odnosu na žene, a i ciljevi tvrtke su im jasniji (no žene su i češće na nižim pozicijama u tvrtki u odnosu na muškarce)• muškarci češće rade prekovremeno i slobodnim danima, bolje su plaćeni od žena (imaju veće bruto prihode i primaju veće bonuse)• muškarci se češće stručno usavršavaju u području menadžerskih i komunikacijskih vještina, te smatraju da se bolje snalaze u strateškom planiranju, dok se žene češće educiraju u stručnim temama vezanim uz funkciju te se procjenjuju boljima u komunikaciji• u pregovaranju i komunikaciji napredak bi najviše željeli ispitanici ostalih vodećih funkcija, u izboru kadrova članovi uprave, a u upravljanju promjenama direktori• ispitanici kategorije 'ostale vodeće funkcije' pokazuju manje opće zadovoljstvo poslom, financijama i karijerom• visokoobrazovani ispitanici više drže do obrazovanja i slijeđenja procedura kao i do odlučivanja na temelju činjenica, te su manje skloni promjeni posla od ispitanika sa srednjom stručnom spremom• najobrazovaniji ispitanici (dr. i mr.) bolje se snalaze u komunikaciji, a srednja stručna sprema u rješavanju problema• najstariji ispitanici ujedno se nalaze na najvišim funkcijama, provode više vremena na poslu i češće rade slobodnim danima.


2. dioU drugom dijelu istraživanja ‘Profil hrvatskog menadžera na uzorku od 455 validnih odgovora cilj je bio istražiti privatnu dimenziju života hrvatskog menadžera, koja je sadržavala pitanja vezana uz vrijednosti koje njeguju, stambene i životne prilike, slobodno vrijeme, sport i rekreaciju, financijsku kulturu i navike kao i zdravlje hrvatskih menadžera. Ponovno smo, kao i u prvom dijelu istraživanja, obratili pažnju i na presjeke rezultata po različitim varijablama kao što su spol, dob, pozicija menadžera i sl. Prije osvrta na glavne rezultate ovog istraživanja opisat ćemo korišteni uzorak ispitanika. Što se tiče funkcije ispitanika, 44% ispitanika su direktori/voditelji sektora, potom vlasnici menadžeri (9%), generalni/izvršni direktori (9%) i na kraju, 8% naših ispitanika nalazi se u kategoriji članova uprave. U našem skupu ispitanika nalaze se zaposlenici iz širokog kruga djelatnosti, no s obzirom na to da su u nekim kategorijama djelatnosti zastupljene sa premalim brojem ispitanika, nećemo provoditi analize vezane uz djelatnosti. Nadalje, naši menadžeri pretežno su visoke stručne spreme (64%), a čak 20% ih je i obrazovanijih od toga (mr. sc. i dr. sc.). Uglavnom se radi o osobama između 30 i 40 godina (52%), oženjenima/udatima (66%). I naposljetku, u našem uzorku ima nešto više muškaraca (54%) u odnosu na žene (46%).

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


U nastavku slijede prikazi najzanimljivijih grafičkih i tekstualnih rezultata podijeljenih po tematskim cjelinama. Teme koje će se moći naći u prvom dijelu istraživanja su:• Zadovoljstvo pojedinim aspektima privatnog života• Stambene i životne prilike• Vrijednosti• Slobodno vrijeme, sport i rekreacija • Financijska kultura i navike• Prihvatljivost ulaska u Europsku uniju.


Cjelina I: Zadovoljstvo pojedinim aspektima privatnog života

Unutar ovog dijela istraživanja zanimalo nas je zadovoljstvo općim i pojedinim aspektima privatnog života hrvatskog menadžera gdje su posebno obrađene teme kao opće zadovoljstvo (‘Zadovoljan/na sam svojim privatnim životom.’), zadovolj-stvo osobnim elementima privatnog života kao što su kratkoročni privatni planovi, vrijeme posvećeno obitelji, privatni interesi i hobiji, (‘Uspijevam ostvariti svoje kratkoročne privatne planove’ ; ‘Svojoj obitelji posvećujem dovoljno vremena’ ; ‘Privatnim interesima (hobi, sport...) posvećujem dovoljno vremena.’ ; ‘Zadovoljan/na sam svojim stambenim prostorom.’ ), zadovoljstvo društvenim elementima kao što su vrijeme koje posvećuju prijateljima, životni standard i status u društvu (‘S prijateljima provodim dovoljno vremena.’ ; Zadovoljan/na sa svojim životnim stan-dardom.’ ; ‘Zadovoljan/na sam statusom koji uživam u društvu.’ ), ali i utjecajem po-slovnog života na privatni život (‘Uspijevam odvojiti privatni od poslovnog života.’ ; ‘Poslovni stres ne utječe na moj privatni život.’). Osim zatvorenih pitanja od ispitanika se tražilo i da naprave izbor između dvije uparene izjave vezane uz zadovoljstvo. (‘Osjećam se zadovoljno jer imam širok krug prijatelja ili jer sam dobrog zdravlja.’ ; ‘Osjećam se zadovoljno kad imam dovoljno vremena za obitelj ili kad nisam pod financijskim pritiskom.’ ; ‘Osjećam se zadovoljno jer sam uspješan/na u poslovnom svijetu ili jer radim na sebi.’ ).U nastavku slijede kvantitativni i kvalitativni rezultati gore opisanih tema.

Graf 55– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - ukupno

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Iz ovog grafa moguće je vidjeti da su hrvatski menadžeri zadovoljni svojim privatnim životom, a posebno pojedinim aspektima kao ostvarivanjem kratkoročnih privatnih planova, statusom koji uživaju u društvu, stambenim prostorom i životnim standardom, dok su najmanje zadovoljni utjecajem poslovnog stresa na privatni život i vremenom koje posvećuju svojoj obitelji i privatnim interesima.Ovakav rezultat ukazuje na percepciju menadžera da su poslom uspjeli osigurati elemente koji su vezani za društveni status i životni standard, ali da su manje zadovoljni utjecajem posla na privatni život.


Pri upitu o zadovoljstvu i važnosti pojedinih aspekata vlastitoga privatnog života, pokazalo se da su hrvatski menadžeri nekim važnim elementima vrlo zadovoljni, a da im neki drugi pričinjavaju problem tj. da njima nisu zadovoljni iako su im jako važni. Uočeno je da su hrvatski menadžeri vrlo zadovoljni privatnim životom u smislu općeg privatnog života i ostvarenja kratkoročnih privatnih planova, te nekim materijalnim aspektima poput životnog standarda i stambenog prostora. Općeniti privatni život se ovdje izdvaja kao element koji je ponajviše usklađen sa ciljevima menadžera, odnosno kao element kojim su menadžeri vrlo zadovoljni, a ujedno im je taj element i vrlo važan.Ipak, puno je više elemenata iz privatnog života menadžeri za koje svakako treba podići razinu zadovoljstva, jer su menadžerima vrlo važni u životu, ali njima nisu


zadovoljni. Ti elementi su prioriteti za poboljšanje koji bi doveli do povećanja općeg životnog zadovoljstva menadžera, a kao prioritete hrvatski menadžeri ističu elemente socijalne okoline i utjecaja poslovnog na privatni život. Od elemenata socijalne okoline, na prvom i najugroženijem mjestu nalazi se obitelj, a slijede prijatelji i hobiji kojima također ne posvećuju dovoljno vremena. Isto tako, vrlo im je važno da uspiju u većoj mjeri odvojiti privatni život od poslovnog, kao i da smanje utjecaj poslovnog stresa na privatni život.U ovom dijelu istraživanja nisu pronađene statistički značajne razlike u odnosu na dob, stručnu spremu ili posjedovanje nekretnine. Pronađene su razlike u odnosu spol, bračni status, funkciju i na broj djece – analiza slijedi u nastavku.


Žene percipiraju da manje uspijevaju odvojiti privatni život od poslovnog od muškaraca, no s druge strane smatraju da u većoj mjeri svojoj obitelji posvećuju dovoljno vremena u odnosu na muškarce. Kako žene više vremena posvećuju i vjerojatno osjećaju i veću obavezu da to čine, teže im je odvojiti privatni život od poslovnog.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 58– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- bračni status

Privatnim životom su zadovoljniji menadžeri koji su u braku i izvanbračnoj zajednici od razvedenih i samaca. Ovaj podatak pokazuje pozitivni utjecaj bilo koje vrste zajednice na opće zadovoljstvo privatnim životom. Samci su pak zadovoljniji od ostalih skupina vremenom koje provode s prijateljima i vremenom koje posvećuju privatnim interesima, jer je logično da za ove aspekte svog života imaju više vremena od ispitanika koji su u nekoj vrsti zajednice.

Graf 59– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija


Ovdje je vidljivo da je skupina ispitanika ‘članovi uprave, CEO, vlasnici kao i direktori i voditelji sektora’ zadovoljnija životnim standardom, statusom koji uživaju u društvu i stambenim prostorom od menadžera ostalih vodećih funkcija. Razlog je najvjerojatnije u razlikama u financijskom statusu menadžera na pojedinim funkcijama gdje je najbolji status (životni i društveni) vezan upravo uz menadžere na najvišim funkcijama.

Graf 60 – prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca

Iz grafa je vidljivo da poslovni stres u većoj mjeri utječe na ljude koji imaju troje ili više djece u odnosu na one koji imaju manji broj ili uopće nemaju djece. Također je uočljivo da su osobe s troje ili više djece u usporedbi sa spomenutim skupinama zadovoljniji svojim privatnim životom.Ispitanici s većim obiteljima možda percipiraju svoj privatni život bogatijim od ostalih, no isto tako, vjerojatno je da poslovni stres više ometa njihov privatni život u kojem vjerojatnije imaju i više obaveza zbog većeg broja djece.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 61 – prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno




U parovima izjava menadžeri su birali sljedeće rezultate: zadovoljnije se osjećaju jer su dobrog zdravlja (78%) nego radi širokog kruga prijatelja, važnije im je da nisu pod financijskim pritiskom (55%) nego da imaju dovoljno vremena za obitelj i naposljetku, zadovoljniji su zbog rada na sebi (66%) nego zbog uspjeha u poslovnom svijetu. Ovi rezultati ukazuju da menadžeri u većoj mjeri biraju važnost svog zdravlja, rad na sebi (sebe) i svoj financijski komfor u odnosu na prijateljstva, obitelj ili uspjeh u poslovnom svijetu (društvena okolina).

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zaključak Cjeline I

Općenito gledajući, iz rezultata se može zaključiti da hrvatski menadžeri izražavaju visoko opće zadovoljstvo privatnim životom kao i zadovoljstvo osobnim elementima privatnog života, zadovoljstvo društvenim elementima, a u manjoj su mjeri zadovoljni utjecajem poslovnog života na privatni život.Visoko zadovoljstvo s prva dva spomenuta aspekta mogu se povezati i izjavama u kojima su prednost davali aspektima usko povezanim uz njih same (zdravlje, rad na sebi, financijski status) radije nego elementima vezanim uz privatni i društveni život (vrijeme za obitelj, širok krug prijatelja, uspjeh u poslovnom svijetu). I dok iskazuju manje zadovoljstvo radi vremena koje provode s obitelji i prijateljima (obitelji su dali najvišu ocjenu važnosti, prijateljima nešto manju, ali ipak relativno visoku), pri izboru između vremena provedenog s obitelji i financijske sigurnosti ipak radije biraju financijsku sigurnost, a pri izboru između dobrog zdravlja i širokog kruga prijatelja biraju zdravlje.Ovi rezultati mogu ukazati upravo na prioritet zadovoljavanja osnovnih životnih potreba (po Maslow-u) – preživljavanje i sigurnost kojih često nismo svjesni i zanemarujemo njihovu važnost, no one ipak izlaze na vidjelo pri usporedbi s nekim drugim (‘višim’) potrebama. Premda u slučaju hrvatskim menadžera ne možemo govoriti o ugroženosti osnovnih životnih potreba jer ističu da su zadovoljni svojim financijskim statusom, ponekad se osobna percepcija o sigurnosti ne mora slagati sa općim poimanjem o zdravlju ili stabilnosti.Što se rezultata po pojedinim skupinama ispitanika tiče, žene percipiraju da manje uspijevaju odvojiti privatni život od poslovnog od muškaraca, no ipak smatraju da u većoj mjeri svojoj obitelji posvećuju dovoljno vremena u odnosu na muškarce. Že-ne posvećuju više vremena obitelji, a vjerojatno osjećaju i veću obavezu da to čine pa im je teže odvojiti privatni život od poslovnog.Pronađen je i pozitivni utjecaj zajednica na zadovoljstvo privatnim životom u odnosu na samački život, te veću posvećenost prijateljima i vremenom koje posvećuju privatnim interesima kod samaca u odnosu na ispitanike koji su u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.Značajnije su razlike pronađene između ispitanika na najvišim funkcijama (članovi uprave, CEO, vlasnici, direktori i voditelji sektora ) i ostalih vodećih funkcija, gdje su, kao što je i očekivano, ispitanici na višim funkcijama zadovoljniji životnim standardom, statusom i stambenim prostorom, vjerojatno i zbog veće financijske moći.


I iako poslovni stres više utječe na ljude s troje i više djece u odnosu na one s manje djece ili one koji ih uopće nemaju, ispitanici s više djece su i zadovoljniji svojim privatnim životom.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Cjelina II: Stambene i životne prilike

U ovom dijelu hrvatski menadžeri su odgovarali na pitanja vezana uz njihove stambene i životne prilike, a odnose se na:

udaljenost doma od radnog mjestapreseljenje radi promjene posla vrsta prostora u kojem živekvadratura prostora u kojem živeuređenost prostora u kojem živevrsta automobila koji vozevrijednost automobila koji vozestarost automobila koji voze



••••••••




Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o

�� PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA






Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Hrvatski menadžer najčešće živi u stanu (69%) u prostoru od 61-100 m² (50%), uglavnom zadovoljavajuće uređenom (50%). Njegov dom je u prosjeku od posla udaljen 2-10 km (55%), a samo 27 % menadžera se nikako ne bi preselili radi boljeg posla. Privatni auto vozi 47% menadžera (29% ih vozi službeni auto, a 17% oba) koji je prosječno star 1-5 godina (53%), a njegova vrijednost je od 10 000 – 30 000 € (58%).

Graf 72– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - muškarci vs.žene


Vezano uz spol, značajne razlike su pronađene samo vezano uz automobil koji voze, pa tako muškarci načelno češće (vjerojatno zbog boljih uvjeta na poslu) posjeduju službeni auto.

Graf 73– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob - muškarci vs.žene

Graf 74– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob - muškarci vs.žene

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o




U načelu starija skupina ispitanika (od 46 g, pa nadalje) žive u većim stambenim prostorima i manje su se spremni preseliti u drugi grad radi boljeg zaposlenja. Ovaj rezultat se slaže s nalazima o vezi između dobi, zadovoljstva životnim standardom i višim funkcijama koje stariji ispitanici obnašaju.Tako pronalazimo da se ispitanici najstarije skupine (iznad 46 godina) u najvećem postotku nalaze na najvišim funkcijama (41%) dok se na najnižim menadžerskim


funkcijama njih nalazi samo 20%. Najmlađe ispitanike (do 35 godina) pak na naj-višim funkcijama nalazimo samo 12%, dok ih među najnižim menadžerskim funk-cijama nalazimo čak 45%.Stariji ispitanici češće voze službene automobile, koji su ujedno i veće vrijednosti u odnosu na druge ispitanike što je povezano sa višim funkcijama koji se nalaze.



Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Hrvatski menadžeri neovisno o funkciji podjednako žive u kućama i stanovima. Članovi uprave, CEO i vlasnici imaju stambene prostore značajno veće kvadrature od menadžera ostalih funkcija. S porastom funkcije uočeno je i smanjenje spremnosti na preseljenje radi boljeg posla. S porastom funkcije povećava se i korištenje službenog automobila, a ispitanici na višim funkcijama voze i novije i skuplje automobile. Svi ovi nalazi ukazuju na već prije pronađenu povezanost između dobi, funkcije, financijskog i društvenog statusa.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o






S većim brojem djece raste i kvadratura stambenog prostora, a češći životni prostor postaje kuća u odnosu na stan, što poboljšava kvalitetu življenja brojnih obitelji. Isto tako, s porastom broja djece, smanjuje se i spremnost na preseljenje u drugi grad radi boljeg zaposlenja – ovaj je podatak logičan jer u većoj obitelji preseljenje zahtjeva promjenu i prilagodbu većeg broja ljudi.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zaključak Cjeline II

Stambene i životne prilike hrvatskog menadžera u prosjeku su:• živi u stanu (69%) u prostoru od 61-100 m² (50%) uglavnom zadovoljavajuće uređenom (50%)• dom je u prosjeku od posla udaljen 2-10 km (55%)• samo 27 % menadžera se nikako ne bi preselili radi boljeg posla• privatni automobil vozi 47% menadžera (29 % ih vozi službeni auto 17% oba) • automobil je prosječno star 1-5 godina (53%)• vrijednost automobila je od 10 000 – 30 000 € (58%)• muškarci načelno češće (vjerojatno zbog boljih uvjeta na poslu) posjeduju službeni auto• najstarija skupina ispitanika (od 46 pa nadalje) živi u većim stambenim prostorima i manje su se spremni preseliti u drugi grad radi boljeg zaposlenja • najstariju skupinu (iznad 46 godina) u najvećem postotku nalazimo na najvišim funkcijama (41%) dok se na najnižim menadžerskim funkcijama nalazi njih samo 20%• najmlađe ispitanike (do 35 godina) pak na najvišim funkcijama nalazimo samo 12%, dok ih među najnižim menadžerskim funkcijama ima čak 45%• najstariji ispitanici češće voze službene aute, koji su ujedno i veće vrijednosti u odnosu na druge ispitanike• neovisno o funkciji podjednako žive u kućama i stanovima• članovi uprave, CEO i vlasnici imaju stambene prostore značajno veće kvadrature nego menadžeri ostalih funkcija• s porastom funkcije uočeno je i smanjenje spremnosti na preseljenje radi boljeg posla, povećava se korištenje službenog automobila, a ispitanici na višim funkcijama voze i novije i skuplje automobile• s većim brojem djece raste i kvadratura stambenog prostora, a češći životni prostor postaje kuća u odnosu na stan• s porastom broja djece smanjuje se spremnost na preseljenje u drugi grad radi boljeg zaposlenja

Prosječni hrvatski menadžer kroz stambene i životne prilike pokazao se kao osoba koja uglavnom živi u stanu, nedaleko od mjesta rada, vozi privatni i/ili službeni automobil i najčešće je spreman na preseljenje radi posla.


Muški menadžeri češće voze službene automobile od ženskih, što se može objasniti njihovim općenito višim funkcijama i boljim uvjetima rada.Na najvišim funkcijama najviše se nalazi najstarija skupina ispitanika, koji ujedno imaju i bolji standard i životne uvjete, a češće voze i službene automobile.Mobilnost hrvatskih menadžera smanjuje se s dobi i povećanjem broje djece, što je i logično obzirom na dob, višu funkciju s kojom idu i bolji uvjeti rada, ali i manja spremnost za seljenjem višečlanih obitelji u odnosu na one s manjim brojem članova.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Cjelina III: Vrijednosti

Unutar ovog dijela istraživanja željeli smo saznati za koje vrijednosti menadžeri izjavljuju da su im najvažnije (karijera, obitelj, prijatelji, vjera, zdravlje), te provjeriti percepciju zdravlja menadžera, gdje je postavljeno pitanje o ocjeni osobnog zdravstvenog stanja.Zadatak ispitanika je bio da rangiraju vrijednosti od najvažnije do najmanje važne.U nastavku slijede prikazi najzanimljivijih grafičkih i tekstualnih rezultata ovog dijela istraživanja.

Graf 86– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno

Rezultati pokazuju da su hrvatski menadžeri kao najvažnije vrijednosti rangirali obitelj i zdravlje dok su ostale vrijednosti procijenjene podjednako, ali kao manje važne od prethodno spomenute dvije. Zdravlje je najvjerojatnije izabrano kao jedna od najvažnijih vrijednosti jer je ono, barem deklarativno, osnovna pretpostavka za zadovoljenje svih potreba kroz bilo kakvu aktivnost. Razlozi za biranje obitelji ispred karijere, vjere ili prijatelja su ponovno logični obzirom da je obitelj najbliskija i najvažnija socijalna skupina.



56% hrvatskih menadžera procjenjuje svoje zdravstveno stanje kao sasvim zadovoljavajuće.

Graf 88– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - dob

S godinama ljudi primjećuju manje tegobe s kojima se dugo živi.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 89– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcije

Ostalim funkcijama karijera je manje važna nego direktorima. Premda je razlika naoko mala, ipak je statistički značajna. Ovakav rezultat mogao bi se objasniti najvećom ambicijom za daljnjim napredovanjem ove skupine ispitanika.


Razlike u vrijednostima između obrazovnih skupina su uočene samo kod procjene važnosti vrijednosti ‘zdravlje’. Manju su važnost zdravlju dali ispitanici srednje stručne spreme. Ovakav rezultat mogao bi biti povezan s eventualno manjom zdravstvenom edukacijom ili općom osviještenošću o važnosti zdravstvenog stanja.


Zaključak Cjeline III

Kao što je spomenuto, menadžeri su, od ponuđenih vrijednosti, odabrali obitelj i zdravlje kao dvije za njih najvažnije vrijednosti. Od ponuđenih vrijednosti logično je bilo za očekivati da će zdravlje biti izabrana vrijednost jer ono predstavlja primarnu potrebu i pretpostavku za sve ostale vrijednosti.Karijera kao vrijednost važnija je direktorima nego ostalim skupinama vjerojatno iz razloga što je i njihova ambicija za daljnjim obrazovanjem veća kako još nisu dostigli najviše menadžerske funkcije.Činjenica da su ispitanici srednje stručne spreme manju važnost dali zdravlju mogla bi biti povezana s općom razinom osviještenosti o važnosti zdravlja. Ako te rezultate usporedimo s ranije obrađenom tematskom cjelinom ‘Zadovoljstvo pojedinim aspektima privatnog života’, gdje je promatrajući uparene izjave hrvatski menadžer prednost dao zdravlju u odnosu na prijatelje, možemo uočiti preklapanja koja su logična. Time je rezultat vezan uz vrijednost ‘zdravlje’ zaista i potvrđen, odnosno ova se vrijednost zaista nalazi na vrhu liste ponuđenih vrijednosti hrvatskog menadžera.Što se tiče obitelji, ona predstavlja primarni krug socijalne podrške (svima najbliskije osobe) i tek kad smo postigli zadovoljstvo odnosima u primarnom krugu, prelazimo na širi socijalni krug (prijatelji, poznanici, poslovni partneri, institucije, društvo itd.). Time je i logično da je, od ponuđenih vrijednosti, odabrana upravo ona kao jedna od dvije najvažnije vrijednosti.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Cjelina IV: Slobodno vrijeme, sport i rekreacija

U ovom dijelu istraživanja hrvatski menadžeri su odgovarali na pitanja vezana uz slobodno vrijeme, sport i rekreaciju odnosno načine provođenja vremena izvan posla.Obuhvaćene su sljedeće teme:

najčešće aktivnosti slobodnog vremenasport izlascigodišnji odmorkućanski poslovikućni ljubimcipraćenje medijaknjigedobrotvorni radprovođenje vremena s djecom


Graf 91– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- total – ukupno

••••••••••




Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Hrvatski menadžeri slobodno vrijeme najčešće provode s prijateljima (47%) i baveći se djecom (46%). Također oko 1/3 menadžera slobodno vrijeme provodi obavljajući kućanske poslove i gledajući TV.Što se tiče sporta, hrvatski menadžeri preferiraju individualne sportove (57%), te se oko 1/3 hrvatskih menadžera uopće ne bavi sportom. Najčešće mjesto izlaska hrvatskih menadžera je kavica s prijateljima (70%), te restorani (54%). Trećina menadžera (36%) redovito posjećuje kina.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Idealan godišnji odmor hrvatskog menadžera je ‘biti bilo gdje s obitelji’ (74%), ‘otputovati u novu zemlju’ (52%) ili ‘otići na more’ (48%).Zanimljivo je da hrvatski menadžeri (56%) uglavnom sami obavljaju kućanske poslove. Oni koji plaćaju druge za obavljanje kućanskih poslova, ponajviše to čine za pospremanje stana (40%).Čak 66% hrvatskih menadžera nema kućnog ljubimca, od čega 36% nema vremena ili uvjeta a 30% nema interesa prema kućnim ljubimcima.Hrvatski menadžeri od medija svakodnevno prate internet (79%), TV (70%) i dnevni tisak (59%) u značajnijem postotku, a tjedna ili mjesečna tiskovna izdanja (39%), kao i radio (39%) prate u relativno malom postotku, pogotovo ako se uzme u obzir važnost tjednih ili mjesečnih izdanja (poslovne ili stručne tiskovine).Hrvatski menadžer u prosjeku godišnje pročita 3-10 knjiga.Dobrotvornim radom uopće se ne bavi 76% menadžera, od čega 56% nema vremena, a 26 % nema interesa prema dobrotvornom radu.Što se tiče vremena kojeg posvećuju bavljenju djecom, menadžeri koji imaju djecu (63%) bave se djecom uglavnom od 1-2 sata dnevno.






Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Graf 106 – prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs.žene


Graf 107– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- spol- muškarci vs.žene


Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o




Žene u slobodno vrijeme češće obavljaju kućanske poslove i više odlaze u kino u odnosu na mušku populaciju ispitanika. S druge strane muškarci se u odnosu na žene više bave sportom i hobijima i gledaju TV. Žene (24%) se značajno manje bave sportom u odnosu na muškarce (36%). Što se tiče izlazaka, muškarci općenito izlaze rjeđe od žena, a žene više odlaze u kazalište, posjećuju kulturna zbivanja i odlaze na kavice s prijateljima.Iako je idealan godišnji odmor za sve ispitanike najčešće bio ‘biti negdje s obitelji’, žene više od muškaraca preferiraju putovanje u novu zemlju, biti s prijateljima i otići na more dok muškarci više od žena preferiraju imati više vremena za hobije.



Premda u općim postocima o posjedovanju kućnih ljubimaca nema značajnih razlika između muškaraca i žena, muškarci su u većem postotku (34%) u odnosu na žene (25%) manje zainteresirani za posjedovanje kućnih ljubimaca.Ženski menadžeri u prosjeku čitaju više knjiga od muških ispitanika, a iako su spolovi u prosjeku podjednaki u bavljenju dobrotvornim radom, ponovno se uočava razlika u interesu za dobrotvorni rad – žene su u prosjeku zaineresiranije od muškaraca.Više žena menadžera je bez djece u odnosu na muškarce, a one koje imaju djecu, provode više vremena s djecom od muškaraca.


Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o




Ispitanici srednje stručne spreme više vremena provode u obavljanju kućanskih poslova i gledanju TV-a, a visoka stručna sprema više vremena provodi s djecom i prijateljima.Promatrajući navike vezane uz sport, ispitanici srednje stručne spreme u većem se postotku u odnosu na ostale bave ekipnim sportovima, a u manjem postotku individualnim sportovima.


Nadalje, s porastom obrazovanja raste interes za kulturna zbivanja, a smanjuje se interes za odlazak na kavicu s prijateljima.S porastom obrazovanja više se preferira put u novu zemlju kao idealan godišnji odmor, a manje odlazak u prirodu. Ispitanici srednje stručne spreme u manjem postotku se izjašnjavaju za skijanje kao idealan godišnji odmor.S porastom obrazovanja menadžeri češće angažiraju pomoć u pospremanju stana, a rjeđe obavljaju kućanske poslove sami.Obrazovaniji ispitanici imaju manje kućnih ljubimaca, a s porastom obrazovanja češći razlog neimanja kućnih ljubimaca postaje nedostatak vremena i uvjeta.Menadžeri srednje stručne spreme manje prate tiskovine (dnevne i tjedne) kao i internet u odnosu na ostale ispitanike te češće kao razlog nebavljenja dobrotvornim radom ističu nedostatak interesa.


Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 120– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - dob





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o







Ispitanici srednje životne dobi (od 36 do 45 godina) se u svoje slobodno vrijeme najviše bave djecom, dok najmlađa skupina ispitanika (do 35 godina) najviše vremena provodi s prijateljima.Najstariji ispitanici u odnosu na ostale ispitanike više čitaju i posvećuju više vremena hobiju. S porastom dobi smanjuje se tendencija bavljenja ekipnim sportovima, odlazak u kino, klubove i na kave s prijateljima, a pojavljuje se trend rjeđeg izlaženja.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Što se provođenja godišnjeg odmora tiče, uočavaju se sljedeći trendovi povezani s porastom životne dobi: manji interes za provođenje nestrukturiranog vremena s prijateljima, putovanja u nove zemlje, putovanja na more i jedrenje a povećava se interes za skijanje.Najmlađi ispitanici najčešće kućanske poslove obavljaju sami, a najstariji najčešće imaju kućne ljubimce i najviše čitaju.I dok s porastom dobi dolazi do pojačanog praćenja dnevnog tiska i TV-a, najmlađi ispitanici od medija najčešće biraju internet kao sredstvo informiranja.S godinama raste i trend bavljenja dobrotvornim radom, a sa smanjenjem dobi nedostatak vremena postaje češće uzrok nebavljenja dobrotvornim radom.





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o






Sa smanjenjem funkcije uočava se trend porasta obavljanja kućanskih poslova, provođenja vremena s prijateljima i odlazaka u shopping. Također se uočava da direktori i voditelji sektora manje čitaju i gledaju TV od ostale dvije skupine.Članovi uprave, CEO i vlasnici manje idu na kave s prijateljima. Ostale vodeće funkcije manje se prehranjuju po restoranima.Sa smanjenjem funkcije također se uočava trend izbora odlazaka na more i u prirodu kao idealnih godišnjih odmora.S porastom funkcije povećava se trend plaćanja pomoći za pospremanje stana i glačanje.I dok direktori, voditelji sektora i ostale vodeće funkcije uglavnom kućne ljubimce nemaju radi nedostatka uvjeta ili vremena, članovi uprave, CEO i vlasnici ih najčešće nemaju jer ih to ne zanima.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 134– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o






Ispitanici s većim brojem djece (3 ili više) manje obavljaju kućanske poslove i rjeđe idu u shopping nego ostali ispitanici, a s porastom broja djece se uočava trend plaćanja pomoći za pospremanje stana i smanjivanja samostalnog obavljanja kućanskih poslova.Ispitanici s 1-2 djece se najviše bave djecom u odnosu na ostale skupine, a najmanje individualnim sportovima i rijetko izlaze, dok ispitanici bez djece najviše vremena provode s prijateljima, gledajući TV, odlazeći u kino i klubove.Sa smanjenjem broja djece, raste vrijeme provedeno na kavi s prijateljima i u restoranima, a uočava se i trend izbora odlazaka na more, u prirodu i provođenja vremena s prijateljima kao idealnih godišnjih odmora. Ispitanici bez djece kao idealni godišnji odmor češće biraju putovanje u neku novu zemlju, a ispitanici s djecom provođenje vremena s obitelji.S porastom broja djece povećava se i broj kućnih ljubimaca, a i aktivno sudjelovanje u dobrotvornom radu.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Zaključak Cjeline IV

Slobodno vrijeme općenitoHrvatski menadžeri svoje slobodno vrijeme najčešće provode s prijateljima i djecom, a trećina ih također slobodno vrijeme provodi obavljajući kućanske poslove ili gledajući TV.Kako su žene tradicionalno više vezane uz kuću i obitelju, u skladu s očekivanjima, one u slobodno vrijeme češće obavljaju kućanske poslove u odnosu na mušku populaciju ispitanika. Žene također češće odlaze u kino.Razlika među grupama menadžera u obavljanju kućanskih poslova vidi se i u stupnju obrazovanja, pa tako ispitanici srednje stručne spreme više vremena provode u obavljanju kućanskih poslova i gledanju TV-a, a visoka stručna sprema više vremena provodi s djecom i prijateljima. Takav trend mogao bi se vezati i uz razliku u primanjima i dob ispitanika, te kombinaciju ove dvije varijable.Također uočavamo da najstariji ispitanici u odnosu na ostale ispitanike posvećuju više vremena hobiju što bi moglo imati veze s činjenicom da je najvjerojatnije da ta skupina menadžera već ima odraslu djecu pa stoga slobodno vrijeme može više posvetiti nekim osobnim interesima i hobijima.

Izlasci, sport i godišnji odmorNajčešće mjesto izlaska hrvatskih menadžera je kavica s prijateljima (70%), te restorani (54%) i odlasci u kino (36%).Zanimljivo je da se 1/3 hrvatskih menadžera uopće ne bavi sportom. Oni koji se bave sportom uglavnom preferiraju individualne sportove (57%). Kao što bismo i očekivali muškarci se u odnosu na žene više bave sportom i hobijima i gledaju TV. Oni također izlaze rjeđe od žena, dok žene više odlaze u kazalište, posjećuju kulturna zbivanja i odlaze na kavice s prijateljima. Promatrajući razlike vezane uz obrazovanje, pokazalo se da ispitanici srednje stručne spreme u većem postotku u odnosu na ostale bave ekipnim sportovima, a u manjem postotku individualnim sportovima te je, naravno, isti trend rezultata uočljiv i vezano uz dob ispitanika. Nadalje, s porastom obrazovanja i dobi raste interes za kulturna zbivanja, a smanjuje se interes za odlazak na kavicu s prijateljima. Također se s porastom dobi smanjuje se tendencija odlaska u kino i klubove, a pojavljuje se trend rjeđeg izlaženja.


U skladu s očekivanjima članovi uprave, CEO i vlasnici manje idu na kave s prijateljima, a češće se prehranjuju po restoranima.Ispitanici s 1-2 djece se najviše bave djecom u odnosu na ostale skupine, a najmanje individualnim sportovima i rijetko izlaze, dok ispitanici bez djece najviše vremena provode s prijateljima, gledajući TV, odlazeći u kino i klubove.Sa smanjenjem broja djece, raste vrijeme provedeno na kavi s prijateljima i u restoranima, a smanjuje se i broj kućnih ljubimaca.

Rezultati vezani uz idealan godišnji odmor pokazuju da je idealan godišnji odmor hrvatskog menadžera ‘biti bilo gdje s obitelji’ (74%), ‘otputovati u novu zemlju’ (52%) ili ‘otići na more’ (48%).Nadalje, iako je idealan godišnji odmor za sve ispitanike najčešće bio ‘biti negdje s obitelji’, žene više od muškaraca preferiraju putovanje u novu zemlju, biti s prijateljima i otići na more što se može vezati uz eventualni «bijeg od svakodnevnih obaveza “žene. Kod muškaraca ponovo uočavamo važnost hobija pa oni više od žena preferiraju imati više vremena za hobije.S porastom obrazovanja više se preferira put u novu zemlju kao idealan godišnji odmor, a manje odlazak u prirodu. Ispitanici srednje stručne spreme u manjem postotku se izjašnjavaju za skijanje kao idealan godišnji odmor. Oba prethodno navedena trenda lako se mogu povezati i s razlikom u primanjima menedžera ovisno o stručnoj spremi.Zatim, s porastom životne dobi uočavamo manji interes za provođenje nestrukturiranog vremena s prijateljima, putovanja u nove zemlje, putovanja na more i jedrenje a povećava se interes za skijanje.Sa smanjenjem funkcije također se uočava trend izbora odlazaka na more i u prirodu kao idealnih godišnjih odmora što je kao i kod obrazovanja vjerojatno uzrokovano razlikama u primanjima ovisno o funkciji menadžera.Ispitanici bez djece kao idealni godišnji odmor češće biraju putovanje u neku novu zemlju, a ispitanici s djecom, naravno, provođenje vremena s obitelji.

Kuća i obiteljZanimljivo je da hrvatski menadžeri (56%) uglavnom sami obavljaju kućne poslove. Oni koji plaćaju druge za obavljanje kućanskih poslova, ponajviše to čine za pospremanje stana (40%).Kućanske poslove u većem postotku sami obavljaju najmlađi ispitanici, ispitanici bez ili s manjim brojem djece, menadžeri nižih funkcija i ispitanici nižeg obrazovnog

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


statusa u odnosu na ostale dobne skupine, menadžere s većim brojem djece (3 ili više), viših funkcija i višeg obrazovnog statusa. Sve navedene razlike u sebi naravno nose i financijsku podlogu koja je vjerojatno odgovorna za većinu spomenutih razlika vezanih uz kućanske poslove. Što se tiče vremena kojeg posvećuju bavljenju djecom, menadžeri koji imaju djecu (63%) bave se djecom uglavnom od 1-2 sata dnevno, a kao što je i očekivano, više žena menadžera je bez djece u odnosu na muškarce, a one koje imaju djecu, provode više vremena s djecom od muškaraca. Drugim riječima, žene bez djece češće su na menadžerskim pozicijama u odnosu na žene s djecom jer bi to značilo češće izostanke i bolovanja. S druge strane kod muškaraca u ovakvom poslu obitelj i djeca mogu biti prednost jer se muškarci s djecom općenito percipiraju odgovornijima. Čak 66% hrvatskih menadžera nema kućnog ljubimca, od čega 36% nema vremena ili uvjeta a 30% nema interesa prema kućnim ljubimcima.Nadalje, muškarci i mlađi ispitanici su u odnosu na žene i starije ispitanike manje zainteresirani za posjedovanje kućnih ljubimaca. Potom obrazovaniji ispitanici imaju manje kućnih ljubimaca, a s porastom obrazovanja češći razlog neimanja kućnih ljubimaca postaje nedostatak vremena i uvjeta.I dok direktori, voditelji sektora i ostale vodeće funkcije uglavnom kućne ljubimce nemaju radi nedostatka uvjeta ili vremena, članovi uprave, CEO i vlasnici ih najčešće nemaju jer ih to ne zanima.

Mediji i knjigeHrvatski menadžeri od medija svakodnevno prate internet (79%), TV (70%) i dnevni tisak (59%) u značajnijem postotku, a tjedna ili mjesečna tiskovna izdanja (39%), kao i radio (39%) prate u relativno malom postotku, pogotovo ako se uzme u obzir važnost tjednih ili mjesečnih izdanja odnosno poslovne ili stručne tiskovine.Također uočavamo da menadžeri srednje stručne spreme manje prate tiskovine (dnevne i tjedne) kao i internet u odnosu na ostale te da s porastom dobi dolazi do pojačanog praćenja dnevnog tiska i TV-a, najmlađi ispitanici od medija najčešće biraju internet kao sredstvo informiranja.Direktori i voditelji sektora manje čitaju i gledaju TV od ostale dvije skupine.Što se tiče knjiga, hrvatski menadžer u prosjeku godišnje pročita 3-10 knjiga, te se pokazalo da žene i stariji ispitanici u prosjeku čitaju više knjiga od muških i mlađih ispitanika, a da direktori i voditelji sektora čitaju manje od ostalih.


Dobrotvorni radVeliki postotak (76%) hrvatskih menadžera uopće se ne bavi dobrotvornim radom, od čega 56% nema vremena, a 26 % nema interesa prema dobrotvornom radu. Uočavamo također da iako su spolovi u prosjeku podjednaki u bavljenju dobrotvornim radom, postoji značajna razlika u interesu za dobrotvorni rad – žene su u prosjeku zainteresiranije od muškaraca. Isti trend se uočava i vezano uz obrazovanje pa menadžeri srednje stručne spreme te češće kao razlog nebavljenja dobrotvornim radom ističu nedostatak interesa.Što se tiče dobi, s godinama raste i trend bavljenja dobrotvornim radom, a sa smanjenjem dobi nedostatak vremena postaje češće uzrok nebavljenja dobrotvornim radom. Dakle, s godinama ljudi ipak imaju više vremena da se posvete drugim interesima poput dobrotvornog rada.S porastom broja djece povećava se i aktivno sudjelovanje u dobrotvornom radu što može biti povezano s činjenicom da premda postoji nedostatak vremena radi bavljenja s obitelji postoji i veći “sluh“ za probleme drugih, a i kroz informacije iz obrazovnih ustanova djece i bolja informiranost za različite dobrotvorne akcije.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Cjelina V: Financijska kultura i navike

U ovom dijelu istraživanja cilj je bio istražiti financijsku kulturu i navike hrvatskih menadžera, a pitanja na koje su odgovarali bila su vezana uz sljedeće teme:• ušteđevina• životno osiguranje• stambeni kredit• posjedovanje kreditnih kartica




Graf 143– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



Na pitanje o navikama štednje, hrvatski menadžeri su se najčešće izjasnili da svoju ušteđevinu drže u banci (50%), u vrijednosnim papirima ili na tržištu kapitala (41%) i u nekretninama (35%). Ipak, 11% hrvatskih menadžera uopće ne štedi.62% hrvatskih menadžera posjeduje policu životnog osiguranja, 54% ih koristi stambeni kredit i imaju uglavnom 1-3 kreditne kartice.





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 148– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - stručna sprema

Ispitanici srednje stručne spreme češće štede kod kuće i posuđuju novce prijateljima nego ostali ispitanici, rjeđe koriste stambeni kredit, manje posjeduju policu životnog osiguranja, a ona ih općenito i manje zanima. Ispitanici najvišeg obrazovanja štede u banci više nego ostali, a s porastom obrazovanja raste štednja u nekretninama, vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala, korištenje stambenog kredita i broj kreditnih kartica.





S porastom dobi kod hrvatskih menadžera češća je štednja u nekretninama. Ispitanici iznad 35 godina starosti češće drže novac u banci od ispitanika ispod te dobne granice.Skupina ispitanika od 36-45 godina ima najviše stambenih kredita, a s porastom dobi raste i broj kreditnih kartica.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 152– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- nekretnine

Graf 153– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- nekretnine

Menadžeri koji posjeduju nekretnine češće su i životno osigurani, a više štede, a posebno u vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala.




Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



S porastom funkcija rastu i ulaganja u nekretnine, vrijednosne papire i na tržištu kapitala, a smanjuje se i posjedovanje polica životnog osiguranja. Najviše kreditnih kartica imaju CEO, vlasnici i članovi uprave.





Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o



S porastom broja djece menadžeri štede više u banci, nekretninama, vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala, više koriste policu životnog osiguranja, stambene kredite i kreditne kartice.


Zaključak Cjeline V

Iako 11% hrvatskih menadžera uopće ne štedi, veliki dio odlučuje se za profitabilne oblike štednje poput ulaganja u vrijednosne papira ili na tržištu kapitala (41%) te ulažući u nekretnine (35%). Ipak, menadžeri su se najčešće izjasnili da svoju ušteđevinu drže u banci (50%).62% hrvatskih menadžera posjeduje policu životnog osiguranja, 54% ih koristi stambeni kredit i imaju uglavnom 1-3 kreditne kartice.Ispitanici srednje stručne spreme češće štede kod kuće i posuđuju novce prijateljima nego ostali ispitanici, rjeđe koriste stambeni kredit, manje posjeduju policu životnog osiguranja, a ona ih općenito i manje zanima. Ispitanici najvišeg obrazovanja te oni stariji od 35 godina štede u banci više nego ostali, a s porastom obrazovanja raste štednja u nekretninama, vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala, korištenje stambenog kredita i broj kreditnih kartica. Ovi rezultati pokazuju izbor stabilnijih i profitabilnijih oblika štednje kod obrazovanijih ispitanika.Također uočavamo da je s porastom dobi kod hrvatskih menadžera češća štednja u nekretninama što je logično jer su stariji ispitanici češće stambeno zbrinuti. Također u skladu s očekivanjima je i trend da skupina ispitanika od 36-45 godina ima najviše stambenih kredita, te da s porastom dobi raste i broj kreditnih kartica. Nadalje, uočili smo da menadžeri koji posjeduju nekretnine češće su i životno osigurani i više štede, a posebno u vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala. Takav rezultat je i za očekivati jer s obzirom da su stambeno zbrinuti nemaju stambene kredite te im financijske mogućnosti omogućavaju različite oblike štednje.Rezultati pokazuju i da s porastom broja djece menadžeri štede više u banci, nekretninama, vrijednosnim papirima i na tržištu kapitala, više koriste policu životnog osiguranja, stambene kredite i kreditne kartice. Što se tiče kreditnih kartica, kao što je i razumljivo, najviše ih imaju CEO, vlasnici i članovi uprave.I naposljetku, podatci pokazuju da s porastom funkcija rastu i ulaganja u nekretnine, vrijednosne papire i na tržištu kapitala, te da se smanjuje i posjedovanje polica životnog osiguranja.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Cjelina VI: Prihvatljivost ulaska u Europsku uniju

U ovom dijelu upitnika od ispitanika se tražilo da odgovore na pitanje “Da ili ne Europskoj uniji?”. Također je bilo poželjno da unesu svoj komentar vezan uz opre-djeljenje za ili protiv EU. Ovdje se dakle, radi o otvorenom pitanju i otvorenim odgovorima te će se u skladu s time opisati tendencija odgovaranja hrvatskih menadžera.Od ukupno 300 menadžera koji su dali odgovor na ovo pitanje, njih 70% je odgo-vorilo “Da Europskoj uniji”. 20% hrvatskih menadžera je protiv ulaska Hrvatske u EU i naposljetku, njih 10% nije sasvim sigurno što bi odgovorili na postavljeno pitanje. Zanimljivost koju ovdje uočavamo pronalazi se u tome da oni koji su za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, uglavnom ne navode razloge tome. Također određeni dio (1% njih) odgovara sa “Da, ali...” odnosno naznačava da su svakako za pristupanje EU, ali uz određene uvijete. S druge strane hrvatski menadžeri koji jasno iskazuju stav protiv Europskoj uniji navode različite razloge tome. Od toga njih oko 9% spominje samostalnost Švicarske kao primjer ne priklanjanja pojedinim udruženjima. Neke od zanimljivijih komentara navest ćemo u daljnjem tekstu.

DA EUROPSKOJ UNIJI:“Da, ali ne pod bilo kojim uvjetima. Trebalo bi najprije ojačati zemlju, a tek onda ući u Uniju, kako ne bismo morali prihvaćati razne (nepovoljne) uvjete i ustupke.”

“Da jer se bez nje ne može - previše prepreka u poslovanju, ostajemo izolirani. U dusi ne jer smatram da time profitiraju samo veće države, kao sto je i globalizacija izmišljena zbog razvijenih zemalja kako bi lakše plasirali proizvode izvan svojeg već zasićenog tržišta.”

“Da iako mislim da je daleko od idealnog ali smatram da ne možemo sami”

“Da, ali ne na ovakav način, bez strategija i ciljeva koje želimo postići, rasprodajući državnu imovinu, i atraktivna što državna što privatna zemljišta, bez konkretnih odgovora -Zašto EU?”


“Da, ali ne dozvoliti da nas se ucjenjuje ulaskom u EU. Svakako zadržati vlastiti identitet i individualnost.”

“Da, ja se odavno osjećam kao dio Europe. U odnosu na mnoge u Europi i ispred njih, po raznim osnovama.”

“Da europskoj uniji ali ne kao cilj već kao sredstvo da se stvari u Hrvatskoj urede po pravilima EU i da umjesto oligarhije konačno uspostavimo demokratski uređenu državu i društvo“

“Da, ali samo zato što nismo dovoljno samosvjesni i zainteresirani za prosperitet cjelokupne Nacije već je egoistični duh dominantan, pa u takvim okolnostima je nužno biti Član EU kako bi uživali izvjesnu zaštitu na globalnom tržištu.”

“Da, jer je to prirodni put za svaku europsku zemlju. Kada se takav proces pokrene, a ima smisao postojanja, tada je samo pitanje vremena kada će se sve europske zemlje ujediniti u asocijaciju, koja još nije definirana, ali koja će učvršćivati veze među današnjim zemljama na osnovi političkog, ekonomskog i socijalnog jedinstva...”

“DA! Po niti jednoj karakteristici Hrvatska ne može biti otok sam za sebe, a u načinu ponašanja, prihvaćenim vrijednostima i sposobnostima mjesto nam je u EU i prije nekih koji su već unutra”.

““Da“zbog prevencije“Balkanske unije”. Odnosno, ukoliko ne uđemo u EU, mogli bismo završiti u svojevrsnoj -balkanskoj uniji”.

“Da, jer nam treba reda u državi a mislim da ga nismo u stanju uvesti bez recepta i nečije kontrole. Uopće ne funkcioniramo kao pravna država, zakoni su loši i preslabo kažnjavaju sve vrste prekršaja (osim onih kada nešto ukradeš državi) - tu je bolje biti krvnik nego žrtva jer te nitko ne štiti.”

“Nažalost da, za kvalitetno i samostalno razvijanje gospodarstva za Hrvatsku je prekasno jer je sve privatizirano na pogrešan način u početku. Sad ovisimo o strancima, nema razvojnih kredita, već samo potrošačkih što će cijelu zemlju odvesti u ekonomsku ovisnost o EU. EU nije prijatelj Hrvatskoj, no nisu ni hrvatski tajkuni. Radila sam i radim i za jedne i za druge, strane tvrtke plaćaju menadžere bolje, brinu

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


za njihovu edukaciju i bar prividno nam daju veće plaće nego Hrvatski vlasnici. Ipak, imamo manje plaće u prosjeku od stranih menadžera.”

“Da, jer iz dosadašnjih situacija sa drugim članicama možemo vidjeti da su se iste još više razvijale, jer je bilo dodatnih ulaganja i poticajnih sredstava. Treba se okrenuti više proizvodnji jer držim da su Hrvati jedna veoma kvalitetna radna snaga, ali moramo biti plaćeni kao i ostali menadžeri/radnici u tim regijama, a uz sve to zadržati svoje dostojanstvo i običaje. Čuvati pitku vodu i izvore koje imamo.”

“DA jer jednostavno nemamo izbora. Bez EU bi nam bilo puno lošije, pogotovo ugospodarskom a time i tehnološkom, kulturološkom, obrazovnom, znanstvenom i dr. smislu.”

NE EUROPSKOJ UNIJI:“Ne Mislim da bi puno bolje živjeli kao država koja stimulira ulazak kapitala tzv. Porezna Oaza.”

“Ne ali ostvariti sve formalne uvjete.”

“Ne nužno. Sasvim lijepa je opcija i biti neutralan. Porezna oaza za Europljane.”

“Ne. Hrvatska nije spremna za ulazak u EU a nespreman ulazak u bilo kakvu integraciju se više puta do sad u povijesti pokazalo pogrešnom odlukom za hrvatski narod. Ulazak u EU u bilo kojem kratkoročnom periodu značit će samo dodatno ubrzanu rasprodaju nacionalnog bogatstva iz razloga nejednakosti u ekonomskom položaju hrvatskih građana i stranaca. S druge strane neće apsolutno ništa donijeti hrvatskim građanima.”

“Ne, ulazak prevelikog kapitala bez istovremene mogućnosti migracije ljudi će nesređena društva poput našeg postaviti u podređeni položaj. Vazali u vlastitoj zemlji.”

“Ne. Bar dok si građani ne uspiju priuštiti ono sto bi stranci kasnije pokupovali (prvenstveno mislim na nekretnine).”““Ne”- zbog toga što od Unija uvijek imaju veću korist“veliki”, jeftino ćemo rasprodati


hrvatske vrijednosti strancima, doći će na naše tržište rada jeftinija radna snaga iz zemalja Unije koje imaju niži standard poput Rumunjske, Bugarske itd. većini segmenata naših života.”

“Ne, ali ne zbog politike nego gospodarstva. Mislim da naše tvrtke nisu spremne na EU konkurenciju.”

“Definitivno NE! Što nam ona može ponuditi što već nemamo (veće zagađivanje, kriminal i došljake sa istoka), osim definitivno veće cijene!”

“Ne. Europska unija je interesna zajednica, nastala kao protuteža SAD-u. Niti motivi nastanka, niti motivi njezinog postojanja ne idu ka zadovoljavanju potreba zemalja članica, već kao zadovoljavanju potreba sile (moći) koja se želi suprotstaviti drugoj imperijalističkoj sili. Švicarska je savršen primjer bila i bit će, kao ne ulazak u EU ne mora značiti ništa loše za zemlju koja je vrlo jasno sebi postavila ciljeve, i fokusirana je na njihovo postizanje. Mi smo jako daleko od toga, kod nas se prodaje da ulaskom u EU Hrvatska rješava svoje probleme, a problemi su u ljudima koji žive u zemlji i vlasti koju su izabrali, i trebamo se okrenuti svako prema sebi, biti daleko samokritičniji i primiti se dobrog i debelog posla da se promijenimo, što duhovno, što intelektualno, a onda i materijalno. Mogao bih daleko više i duže na ovu temu nego što je meriton ove ankete.”

“Ne, mi smo premala zemlja koja bi trebala održati svoju “dušu”, svoju tradiciju i vrijednosti - pojest će nas i pregazit svi, biti ćemo robovi u vlastitoj zemlji, jer će svi znati to iskoristiti.”

“Ne Europskoj uniji, premala smo i preslaba zemlja i opet bi netko manipulira s nama... čak ni maslinu ne bi smjeli posaditi bez njihovog blagoslova... a o našim nekretninama da ne pričam. I zar nam nije više dosta razno raznih udruživanja.”

“Ne. Ujedinjavanje u svrhu ujednačenog zakonodavstva i monete, bez želje da se stvari poslože u RH po vlastitim zdravim kriterijima smatram nametanjem zakona jačega koji kasnije eksploatiraju manje zemlje.”

“Ne, veliki konglomerati ne mogu uspjeti. Takva velika umjetna tvorevina s toliko različitim kulturama, običajima....ne može dugo trajati.”

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


“Ne-predugo smo težili samostalnosti da bismo opet ušli u ograničavajuću zaje-dnicu... No, to je samo želja- realnost je da nećemo moći opstati samostalni i svoji (bili bismo otok).”

Zaključak Cjeline VI

Iako se većina hrvatskih menadžera izjašnjava za pristupanje Hrvatske države Europskoj uniji, određeni dio ipak odgovara sa “Da, ali...” odnosno spominju važnost različitih uvjeta na kojima bismo trebali insistirati prije ulaska u EU.Jedna petina menadžera je protiv pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i oni jasnije izražavaju svoj stav u smislu da ga više argumentiraju u želji da objasne svoje protivljenje. Dio menadžera kao ideal vidi samostalnu Švicarsku i povlači paralele između Hrvatske i Švicarske u smislu samostalnosti, no s druge strane postoji i veći dio menadžera koji iako ne želi ulazak u EU napominje da ipak treba ostvariti sve uvijete za njezin ulazak i tek onda ostati samostalan.


Cjelina VII: Prijedlozi vladi RH

Posljednje pitanje u upitniku glasilo je “Što biste predložili vladi RH za naredno 4-godišnje razdoblje? “Poželjno je bilo unijeti svoj komentar na ovo pitanje. Na pitanje je odgovorilo 334 menadžera među kojima u većem dijelu odgovora postoje konkretni prijedlozi, dok su neki samo izraz trenutnog raspoloženja, poopćeni ili šaljivi komentari (55). Kako se radi o otvorenim pitanjima i odgovorima u nastavku slijede tendencije odgovaranja, kao i najzanimljiviji komentari menadžera. Neke od najčešćih tema prijedloga i komentara vezanih za rad vlade u narednom 4- godišnjem razdoblju bile su: • suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (67)• orijentiranje na gospodarski rast (poticaji poduzetnicima, stimuliranje proizvodnje i izvoza) (62)• povećanje efikasnosti državne uprave (pojednostavljivanje zakona, smanjenje birokracije) (43)• unaprjeđenje/ reforma sustava obrazovanja (33)• smanjivanje poreznih opterećenja privrede (poduzetnika) (32)• donošenje strategije razvoja ili izrada gospodarskih programa (30)• uspostavljanje pravnog sustava i provođenje zakona (27)• unaprjeđenje/ reforma zdravstva (20)

Osim ovih tema menadžeri su spominjali:• postavljanje stručnjaka na odgovorne funkcije• razvoj i orijentaciju na turizam• unaprjeđenje/reforma mirovinskog sustava• unaprjeđenje socijalne politike• poticanje nataliteta kroz porodiljine naknade• poticanje poljoprivrede• otvaranje novih radnih mjesta• zaštitu okoliša• privlačenje stranog kapitala• uspostavljanje novog sustava vrijednosti (moralnost, etika, odgovornost, crkva)• približavanje EU i bolje korištenje predpristupnih fondova

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Komentari ispitanika:“Izraditi i implementirati nacionalnu strategiju u svim potrebnim područjima (nacionalni interesi, prirodna bogatstva, strateški proizvodi i proizvodnje itd.), implementirati sve relevantne, pozitivne i primjenjive standarde i zakone koji se primjenjuju u EU i US na području gospodarstva, pravosuđa, unutrašnjih poslova. Omogućiti svojim građanima da lakše dolaze do kapitala za ulaganje čime bi ih se izjednačilo da strancima koji dolaze i u bescjenje kupuju nacionalno bogatstvo.”

“Vlada predsjednika Sanadera počela je funkcionirati (u jednom malom dijelu) kao vlada. Iako je to još daleko od željenog i potrebnog, pokazala je neku fizionomiju i obilježja vlade. Sljedeća mora ići dalje i više utjecati na razvoj gospodarstva, jer samo tako može zadovoljiti ostalim potrebama zemlje (socijala, školstvo, zdravstvo, kultura, sport...). Zadovoljili bi se vladom koja bi u četverogodišnjem mandatu odradila barem neke od teških zadataka, kao što su: povećanje stope rasta BDP-a na 7-8% (ne smijemo zaboraviti s koje niske razine startamo), povećanje broja zaposlenika, unapređenje školskog sustava i kvalitete rada svih razina obrazovanja, pogotovo u području usklađivanja s kvalitetnim svjetskim programima, zdravstvo izvući iz kolapsa, poboljšati socijalnu politiku (prije svega penzioneri i briga za djecu) i vratiti povjerenje građana u sustav (revizijom pretvorbe i povratom otuđenih sredstava /moja procjena je da je preko 8 mlrd EUR izvučeno iz procesa reprodukcije u prvim godinama pretvorbe i privatizacijske pljačke/, uništenjem organiziranog kriminala i korupcije...)... Ma, zadovoljio bih se i sa manje, ali samo da radi na tome i da se vide neki pozitivni rezultati !!!”

„Više reda i organiziranosti u svim segmentima. Imamo dosta dobrih zakona i odluka ali nemamo ljude koji bi ih provodili, a ako se i provode onda nema kontrole kako to rade (mito, korupcija). Kada bi se pronašao način da se ljudima usade prave vrijednosti života (trud i rad na sebi i drugima a ne novac kao prioritet) bili bi, sa našim prirodnim resursima, najpoželjnija zemlja za živjeti. Često puta dobre ideje propadnu radi nerazrađenosti. Npr. smatram da je uvođenje obavezne srednje škole jako dobar potez u smislu bolje obrazovanosti nacije, ali dok se ne sredi situacija u našem školstvu (time ne mislim samo na plaće profesora nego na nedisciplinu koja vlada u školama i bezobrazluk koji si ta djeca dopuštaju a nema odgovarajućeg sankcioniranja čak niti u ovim uvjetima kada srednja škola nije obavezna!!! - lupanje profesora po glavi sa mjenjačem, napad nožem????!!! - PA O ČEMU MI TO GOVORIMO). Zar takvima trebamo omogućiti da do kraja izmasakriraju profesore?


Još malo i nećemo uopće imati predavače po srednjim školama, a oni koji i ostanu neće se uopće truditi da ta djeca nešto znaju jer im je draži vlastiti život nego njihovo preodgajanje i obrazovanje.”

„Upravo sam gore odgovorio: prestati prodavati maglu građanima hrvatske da će ulaskom u EU nastupiti blagostanje, već se primiti debelog posla, i početi graditi temelje nove države a materijal od kojeg bi trebalo graditi su: iskrenost, komunikativnost, poštenje, moral, odgovornost, požrtvovnost, strpljivost, upornost, svaka vrsta ljubavi, svaka vrsta tolerancije, odlučnost, socijalna osjetljivost, populacijska orijentiranost, ... Definirati i iskomunicirati tri najveća neprijatelja hrvatskog društva: lijenost, birokracija i korupcija. Uvesti zakon po kojem se može samo ograničeni broj mandata biti političar, uvjetovati da ljudi koji ulaze u politiku trebaju imati nekakav CV i pisati test iz pismenosti, opće kulture, da svaki političar mora napisati svoju projekciju (plan aktivnosti) na kojima će raditi u svom manda-tu sukladno ovlastima koje na toj poziciji ima, i nakon toga ocjenjivati ga koliko je u tome bio uspješan ili ne, te ne dozvoliti da u predizbornim kampanjama mo-že komunicirati išta drugo od svojih ostvarenih ili neostvarenih KPIeva... Dakle isti model koji vrijedi za svakog menadžera u većini tvrtki... i ovome bih mogao daleko više....”

”Hrabro i dramatično srezati javnu potrošnju. Staviti javni sektor na uslugu gospodarstvu i građanstvu kroz jamčene razine usluge. Repozicionirati Hrvatsku (vojsku, diplomaciju, gospodarstvo...) u svjetlu novog svjetskog poretka - kao lidera, a ne sljedbenika.”

”Ako su već na tim pozicijama neka razmišljaju svojim glavama i neka sami zaključe što je dobro za državu... ”

”Nadam se da više nemate što otimati i da ste shvatili da živimo u jednoj od najljepših zemalja na svijetu. Molim vas da našu zemlju učinite što ljepšom i nemojte prodavati naše ljepote. Ako i prodate, onda strancima stavite takve godišnje poreze da imamo stalne prihode od njih. Siguran sam da bi Hrvatska mogla biti prije svega turistička zemlja, a ostatak Hrvatske bi proizvodio za potrebe turizma. ”

”Četiri stupa društva su zdravstvo (mogućnost), policija (sigurnost), sudstvo (pravednost) i školstvo (znanje). Na ta četiri stupa treba postaviti gospodarstvo, a

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


rezultat je kvalitetniji uvjeti za život kako nama tako i našoj djeci. Kako su temelji klimavi, stupovi nam ne drže kuću. Malo manje politike, a više struke postavit će sve dijelove kako treba. Vinko Ć.”

”Daljnja demokratizacija. Podići standarde tolerancije, civilnog društva i pravne zaštite građana. Modernizirati državni aparat i znatno smanjiti korupciju. Pun poticaj poduzetništvu na način da se osiguraju ekonomski okviri za ulaganja u perspektivne gospodarske segmente.”

”Znam da je nemoguće, ali Vlada bi se trebala baviti manje politikom a više sferama života građana. Potičite natalitet na način da ženama dadete barem 50% njihovih redovnih mjesečnih primanja. Otvorite kanale da svaki građanin može mijenjati društvo u kojem živi. Smanjite birokraciju. Sram me mojim stranim kolegama stalno objašnjavati birokratske zavrzlame ove zemlje. Razmislite o porezu na dohodak: što više radim vise plaćam, dakle, potičete li me da manje radim? No zato povećajte poreze na luksuz.”

”1. Koristiti predpristupne fondove za pripreme gospodarstva za EU. 2. Ulaganje u obrazovanje 3. Odrediti strateška područja i na njih se fokusirati.“

”Reviziju privatizacije, procesuiranje kažnjivih djela iz područja gospodarskog kriminala, program sprječavanja korupcije, jače financijsko podupiranje nataliteta, porezne olakšice za mlade intelektualce (stamb. krediti, školovanje).“

”Podupiranje male privrede, poljoprivrede, proizvodnju zdrave hrane, promociju seoskog turizma, decentralizaciju.“

”Predložila bih svakoj vladi više gospodarstvenika, a manje političara, manje birokracije, učinkovitiji sud, više alata za smanjenje korupcije i svih oblika kriminala-poticaj (ali ne samo na papiru) za nove poduzetničke projekte, bolju komunikaciju sa gospodarskim sektorom, više mudrosti u međunarodnoj politici, više vjere u sebe i svoje resurse, i neka im u svemu Bog pomogne! A i nama s njima!“


Zaključak Cjeline VII

Teme koje su se ponavljale u najvećem broju odgovora menadžera bile su suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije i orijentacija na gospodarski rast. Vjerojatno je da menadžeri, obzirom na svoje funkcije, često dolaze u situaciju da dogovaraju i sklapaju poslove, i da upravo oni dolaze u doticaj sa ili do informacija o organiziranom kriminalu i korupciji.Pretpostavimo da se u vezu s prethodnim komentarom mogu dovesti i komentari vezani uz uspostavljanje pravnog sustava i provođenje zakona koji nisu toliko eksplicitni. Ukoliko je ta pretpostavka točna, ukazuje na podatak da je pitanje pravnog funkcioniranja države zapravo ključno područje interesa hrvatskog menadžera.Jednak broj odgovora odnosio se i na orijentaciju na gospodarski rast (poticaje poduzetnicima, stimuliranje proizvodnje i izvoza) koji možemo obrazložiti jednostavnom poduzetničkom orijentacijom ispitanika. Velik broj odgovora odnosio se i na povećanje efikasnosti državne uprave i smanjenje poreznih opterećenja. Ovi bi se odgovori također mogli dovesti u vezu s onim s čim se svakodnevno u Hrvatskoj susreće svaki poduzetnik, ali i običan građanin.Zanimljivo je da se unaprjeđenje socijalne politike susreće u malom broju odgovora, što također govori o zadovoljstvu menadžera osobnim standardom, koje je pokazano kroz ovo istraživanje, ali i o njihovoj dominantnoj orijentaciji da je država dužna stvoriti preduvjete za gospodarski rast i poduzetničko djelovanje umjesto optuživanja države da je dužna osigurati građanima egzistenciju. I premda su ostali odgovori u premalom broju da bi se na temelju njih mogli donositi zaključci o mišljenju hrvatskih menadžera, treba spomenuti da su upotpunili sliku važnih izazova s kojima se susreće svaki građanin Republike Hrvatske, a posebno menadžer u svom pokušaju da djeluje kao poduzetnik (zaposlenik na odgovornoj funkciji) i kao osviješteni građanin ove države.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Završna razmatranja – drugi dio

I nakon drugog dijela istraživanja ukratko ćemo proći kroz najvažnije i najzanimljivije nalaze. Prosječni hrvatski menadžer najčešće živi u stanu od 61-100 m² koji je uglavnom zadovoljavajuće uređenom. Njegov dom je u prosjeku udaljen 2-10 km od posla, a manje od trećine menadžera se nikako ne bi preselili radi boljeg posla. Polovina ih vozi samo privatni auto koji je prosječno star 1-5 godina,a njegova vrijednost je od 10 000 – 30 000 €. Svoju ušteđevinu menadžer drži u banci, u vrijednosnim papirima ili na tržištu kapitala i u nekretninama, posjeduje policu životnog osiguranja, koristi stambeni kredit i ima jednu do tri kreditne kartice. Hrvatski menadžer je zadovoljan svojim privatnim životom glede ostvarenja kratkoročnih planova, statusa i standarda, a napredak očekuje u smanjenju utjecaja poslovnog stresa na privatni život, te povećanju vremena za obitelj i privatne interese. On se osjeća zadovoljnije radi dobrog zdravlja, nego zbog širokog kruga prijatelja, važnije mu je da nije pod financijskim pritiskom, nego da ima dovoljno vremena za obitelj i naposljetku, zadovoljniji je zbog rada na sebi, nego zbog uspjeha u poslovnom svijetu. Što se tiče vrijednosti, obitelj i zdravlje su mu važniji od karijere, vjere i prijatelja koje procjenjuje podjednako važnima. Slobodno vrijeme menadžer najčešće provodi s prijateljima, baveći se djecom (prosječno 1-2 sata dnevno), obavljajući kućanske poslove i gledajući TV. Preferira individualne sportove, a trećina se uopće ne bavi sportom. Najčešće mjesto izlaska mu je «kavica s prijateljima” te odlazak u restorane, a idealan godišnji odmor prosječnog hrvatskog menadžera je provesti vrijeme s obitelji, putovanja u nove zemlje te odlazak na more. Hrvatski menadžer uglavnom sam obavlja kućanske poslove, nema kućnog ljubimca i ne bavi se dobrotvornim radom. On u prosjeku pročita 3-10 knjiga godišnje, a svakodnevno prati Internet, TV i dnevni tisak.Hrvatski menadžer želi ulazak Hrvatske u EU, ali pod određenim uvjetima na kojima bismo trebali insistirati, a što se tiče prijedloga vladi RH najviše se ističe orijentacija na suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala i na gospodarski rast.

Zanimljive razlike po kategorijama ispitanika:• žene manje uspijevaju odvojiti privatni život od poslovnog, a svojoj obitelji posvećuju više vremena nego muškarci, ujedno obavljajući i kućanske poslove,


• više žena menadžera nema djece u odnosu na muškarce,• muškarci se češće bave sportom, hobijima i gledanjem TV-a u odnosu na žene koje češće izlaze i to u kino, kazalište, kulturna zbivanja i na kavice s prijateljima, te više čitaju,• muškarci češće voze službeni auto od žena,• menadžeri u braku i izvanbračnoj zajednici su zadovoljniji privatnim životom od razvedenih i samaca, dok su samci zadovoljniji vremenom koje provode s prijateljima i koje posvećuju privatnim interesima,• poslovni stres više utječe na ljude s većim brojem djece, ali su oni ujedno i zadovoljniji svojim privatnim životom,• stariji ispitanici, koji su ujedno i na višim funkcijama, češće voze službene automobile i to većih vrijednosti i žive u većim stambenim prostorima,• menadžerima srednje stručne spreme zdravlje je manje važno, češće se bave ekipnim sportovima, gledanjem TV-a i obavljanjem kućanskih poslova u odnosu na ostale menadžere koji više posjećuju kulturna zbivanja, bave se djecom i vrijeme provode s prijateljima, a za pomoć u pospremanju stana češće angažiraju pomoć,• menadžeri srednje stručne spreme češće novac čuvaju kod kuće i posuđuju prijateljima, rjeđe su korisnici stambenog kredita i police životnog osiguranja u odnosu na obrazovanije ispitanike.

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o

1�0 PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Graf 1– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 17Graf 2– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs. žene 18Graf 3– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1 – funkcija 19Graf 4– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 20Graf 5– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 23Graf 6– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 24Graf 7 – prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 24Graf 8– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- stručna sprema 26Graf 9– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- stručna sprema 26Graf 10– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- stručna sprema 27Graf 11– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs. žene 28Graf 12– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- bračno stanje 29Graf 13– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- bračno stanje 29Graf 14– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 31Graf 15– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs.žene 31Graf 16– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 33Graf 17– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 34Graf 18– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 34Graf 19– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 35Graf 20– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 35Graf 21– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- dob 36Graf 22– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- dob 36Graf 23– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 37Graf 24– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 37Graf 25– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 38Graf 26– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 38Graf 27– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs.žene 39Graf 28– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs.žene 39Graf 29– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 40Graf 30– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- djeca 40Graf 31– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 43Graf 32– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 44Graf 33– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 44Graf 34– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 45

Popis grafova prikazanih u ovoj knjizi:

1�1PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Graf 35– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- ukupno 45Graf 36– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- stručna sprema 46Graf 37– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 47Graf 38– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 47Graf 39– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 48Graf 40– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 48Graf 41– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs. žene 49Graf 42– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs. žene 50Graf 43– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs. žene 50Graf 44– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 51Graf 45– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 51Graf 46– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 52Graf 47– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-dob 53Graf 48– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-dob 53Graf 49– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-ukupno 59Graf 50– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-dob 59Graf 51– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 60Graf 52– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-stručna sprema 60Graf 53– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1-muškarci vs. žene 61Graf 54– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- muškarci vs. žene 61Graf 55– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 67Graf 56– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno 68Graf 57– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-muškarci vs. žene 69Graf 58– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- bračni status 70Graf 59– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 70Graf 60– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 71Graf 61– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno 72Graf 62– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 72Graf 63– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 73Graf 64– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 76Graf 65– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 77Graf 66– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 77Graf 67– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 78Graf 68– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 78Graf 69– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 79Graf 70– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 79

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 71– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 80Graf 72– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 80Graf 73– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob - muškarci vs. žene 81Graf 74– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob -muškarci vs. žene 81Graf 75– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 82Graf 76– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 82Graf 77– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 83Graf 78– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 83Graf 79– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 84Graf 80– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 84Graf 81– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 85Graf 82– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 1- funkcija 85Graf 83– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 86Graf 84– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 86Graf 85– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 87Graf 86– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno 90Graf 87– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno 91Graf 88– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 -dob 91Graf 89– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcije 92Graf 90– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 92Graf 91– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- total – ukupno 94Graf 92– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 95Graf 93– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 95Graf 94– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 96Graf 95– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 96Graf 96– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 97Graf 97– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 97Graf 98– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 98Graf 99– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 98Graf 100– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 99Graf 101– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 99Graf 102– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 100Graf 103– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 101Graf 104– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 101

1�3PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA

Graf 105– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 101Graf 106– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 102Graf 107– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - spol- muškarci vs. žene 102Graf 108– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 103Graf 109– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 103Graf 110– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- muškarci vs. žene 104Graf 111– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 105Graf 112– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 105Graf 113– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 106Graf 114– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-stručna sprema 106Graf 115– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-stručna sprema 107Graf 116– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 107Graf 117– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 108Graf 118– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 108Graf 119– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 109Graf 120– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 110Graf 121– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 110Graf 122– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 111Graf 123– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 111Graf 124– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 112Graf 125– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 112Graf 126– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 113Graf 127– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 113Graf 128– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 114Graf 129– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 115Graf 130– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 115Graf 131– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 116Graf 132– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 116Graf 133– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - funkcija 117Graf 134– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 118Graf 135– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 118Graf 136– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 119Graf 137– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 119Graf 138– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 120

Istra

živa

nje

časo

pisa

Pos

lovn

i sa

vjet

nik

i kon

zulta

ntsk

e ku

će P

roag

o


Graf 139– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 120Graf 140– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2 - djeca 121Graf 141– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 126Graf 142– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 127Graf 143– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-ukupno 127Graf 144– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- ukupno 128Graf 145– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-stručna sprema 128Graf 146– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-stručna sprema 129Graf 147– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- stručna sprema 129Graf 148– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2-stručna sprema 130Graf 149– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 130Graf 150– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 131Graf 151– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- dob 131Graf 152– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- nekretnine 132Graf 153– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- nekretnine 132Graf 154– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 133Graf 155– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 133Graf 156– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- funkcija 134Graf 157– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 134Graf 158– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 135Graf 159– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 135Graf 160– prezentacija Profil hrvatskog menadžera 2- djeca 136

Koja je strategija za ostvarenje ciljeva vaše tvrtke?

n poslovno savjetovanje

n istraživanje tržišta

n istraživanje organizacijske klime

n AC/DC

n razvoj menadžmenta

n treninziwww.proago.hr


Biblioteka

MANAGEMENT U PRAKSI 5

Istraživanje časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske kuće Proago

PROFIL H

RVATS

KOG

MEN

ADŽERA

ISBN 978-953-99507-4-1

Sandra Mihelčić

Saša Karlovčan

Documents

Uspjeh počinje na radnom mjestu! - PROFIL HRVATSKOG … · 2009-03-31 · PROFIL HRVATSKOG MENADŽERA Proago d.o.o. konzultantska je tvrtka specijalizirana za usluge i alate kojima,