Pjesma je govor slobode. Iz uzaona se bori za jasnoću vijeka.Mutna od krvi, ranjena od suza,povijest pjesme povijest je čovjeka.

Vesna Parun

USMENO LIRSKO I EPSKO

PJESNIŠTVO

USMENO USMENO LIRSKO I EPSKOLIRSKO I EPSKO

PJESNIPJESNIŠTVOTVO

6

Grad na grani od oblaka

Grad gradila bijela vilaNi na nebu ni na zemlji,No na grani od oblaka.Na gradu su troja vrata:Jedna vrata sva od zlata,Druga vrata od bisera,Treća vrata od skerleta.Što su vrata suha zlata,Na njih vila sina ženi;Što su vrata od bisera,

Na njih vila kćer udava;Što su vrata od skerleta,Na njih vila sama sjedi,Sama sjedi, pogledujeGdje se munja s gromom igra,Mila sestra sa dva brata,A nevjesta s dva djevera:Munja groma nadigrala,Mila sestra oba brata,A nevjesta dva djevera.

(Minjorod)

skerlet – ljubičastocrvena, purpurnaboja

pogleduje – pogledava, gleda

nevjesta – djevojka koja se udajedjever – onaj koji vodi nevjestu na

vjenčanje i predaje je mladoženji

7

Razgovor o pjesmi

U nekim našim narodnim pjesmama pjeva se o Suncu, Mjesecu,prirodnim pojavama i vilama. Nebeska tijela i vile su zamišljeni kaoljudska bića.Ovakve pjesme nazivamo mitološkim pjesmama.Koje se čudesne pojedinosti iznose u ovoj pjesmi? Koja je prirodnapojava potakla narodnog pjesnika da u oblacima vidi grad? Koje sumu boje u prirodi mogle dočarati vrata od zlata, bisera i skerleta?Koje slike vidi u bljesku munja i grmljavini gromova? Ponovi svojeznanje o vilama što ste učili u petom razredu! Navedi stvarna inestvarna mjesta.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Novi pojmovi

����� mitologija – skup vjerovanja starih naroda o bogovima����� lirska pjesma – dobila je ime prema glazbalu (instrumentu) liri

uz koje se nekada pjevala; najčešće izražava osjećaje����� narodna lirska pjesma – lirska pjesma nastala u narodu

Lirsko usmeno pjesništvo

Lirsko usmeno pjesništvo čine one pjesme u kojima su opjevaniprije svega najdublji osjećaji ljudi. Odlikuje se naglašavanjemosjećaja, jedinstvom ritma i zvuka, sažetošću i slikovitošću. Autorlirskih usmenih pjesama nepoznat je pojedinac iz naroda, zatose zovu i narodne. Širile su se usmenim putem, zapisane su teku novije vrijeme. Prema sadržaju dijelimo ih na više skupina.

Mitološke pjesme

Mitološke pjesme su ostatak vjerovanja iz pradavnih vremenao Suncu, Mjesecu, zvijezdama, raznim prirodnim pojavama inestvarnim bićima u obliku pjesme.

8

Kad ulaze koleđani

Danak svanu, koledo;Sunce granu i obasjaNaše šume, plodne njive,Livade i vinograde,Lugove i naše dvore,I obasja koleđaneKoji idu čestitati

Mlado lito, koledo.Sunce zađe, inje padeI pobili naše šume,Plodne njive i livadeVinograde i voćnjake,I pobili naše dvoreKoleđane, koledo.

(Semartin)

koledo – skup dana u godini, prvi dan

u mjesecu

koleđani – osobe koje idu čestitatigranuti, granem – zasjati, pojaviti seMlado lito – Nova godina

lug – šumica, gajdvor – bogata kuća, zamakinje – kristalići leda na granju

pobili – pobijeli

Razgovor o pjesmi

Koledske pjesme ili samo kolede, izvode se u vrijeme oko Božićai Nove godine.Koledari su obično momci koji idu od kuće do kuće i čestitajudomaćinu blagdane, žele dobro kući i ukućanima i mole darovepjevajući koledske pjesme.Što sve navode koleđani ulazeći u kuću? Kakvu ulogu ima sunceu životu ljudi?Što i koga će obasjati sunce?Na osnovi čega možemo zaključiti da je to zimno doba? Zašto jebjelina naglašena u pjesmi?

9

Prigodne pjesme

U toku jednogodišnjega zbivanja u prirodi, društvu i čovjekovuživotu, izdvajali su se događaji koji su određivali sâm život isudbinu čovjeka.Veća skupina narodnih lirskih pjesama koje se pjevaju samo uposebnim prilikama, vezanim za određene datume i događajezovu se prigodne pjesme.

Dodola pleše pred kućom

Dodola kod dalmatinskih Hrvata uSenandriji (Szentendre) 1978. godine

Molimo se višnjem Bogu,oj dodo, oj dodo, le!Da udari rosna kiša,oj dodo, oj dodo, le!Da porosi naša polja,oj dodo, oj dodo, le!I pšenicu ozimicu,oj dodo, oj dodo, le!I dva pera kukuruza,oj dodo, oj dodo, le!

(Maraza)

dodole – narodni običaj prizivanja

kiše u doba suše

dodola ili doda – osoba (mladić ili

djevojka) okićena zelenilom koja

sudjeluje u obrednoj pjesmi

zazivanja kiše

višnjem – svevišnjemozima pšenica – koja se sije u jesen

Razgovor o pjesmi

Dodolske pjesme izvode u doba velike suše dode (mladići ilidjevojke) u skupini, ukrašene zelenim grančicama i cvijećem idu od

10

kuće do kuće pjevajući pjesme i moleći za kišu da bi im ljetina bilabolja. Njih ukućani polijevaju vodom kako bi čaranjem (magijom)izazvali kišu.U pjesmi možemo uočiti ponavljanje riječi. Koje su to riječi? Kakose ponavljaju? Što je bila svrha (cilj) ponavljanja tih riječi?

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Novi pojam

����� refren ili pripjev – ponavljanje riječi ili skupa riječi, odnosno stihaili više stihova koji se nalaze na kraju kitice (strofe) ili između dvastiha; često ga opažamo u lirskim narodnim pjesmama

Od dvora do dvora

Od dvora do dvora na smiljevo polje,do careva stola, da smilja beremo,di car pije hladno vino, da kralja kitimo,a carica igra kralja i kraljicu,s tankom Pomoravkom, bana i banicu,s Turkinjom divojkom. i dva barjaktara.Ded, povedi naokolo Dajte nama dara!

(Santovo)

Santovačke „kraljice” 1991. godine

smilje – mirišljavo poljsko cvijećebarjaktar – stjegonoša, čovjek koji

nosi zastavu

11

Razgovor o pjesmi

Kraljice su narodni običaj koji se izvodi o Duhovima. Na Duhoveposlije podne djevojčice idu po selu od kuće do kuće te pjevaju, aza to dobivaju mali dar. Naprijed idu dva barjaktara, koji nose barjake(zastave) od šarenih svilenih rubaca (marama), iza njih idu kralj,kraljica, ban, banica, itd. Na kraju su dvije djevojčice s torbom ukojoj su darovi. To su torbonoše.Provjeri kada su Duhovi. Zabilježi slične narodne pjesme iz tvojegarodnog kraja.

Odbi se biser od jorgovana

Odbi se biser od jorgovana,ko lipa Manda od svoje majke,od svoje majke, od roda svoga.Mandina braća prid konj’ma stoje,prid konj’ma stoje, maramom mašu,maramom mašu na sunašce žarko:„Lakše, polakše, sunašce žarko,dok nam se Manda rodom izljubi,s rodom izljubi, s majkom podili.Vrati se natrag, Mande divojko!Vrati se natrag, majka te zove,majka te zove, košulju daje.Braća te zovu, prsten ti daju.”„Bila si, majko, prija sićati,prija sićati, košulju dati,dok nije bio prsten na ruci,prsten na ruci, vinac na glavi.”

(Bikić)Momak i djevojka

u bunjevačkoj narodnoj nošnji

prid konj’ma – pred konjima

podili – (ovdje) rastaje

prija sićati – prije se sjetitivinac – vijenac, mladenkin ukras

12

Razgovor o pjesmi

Svadba je jedna od najvažnijih događaja u čovjekovu životu, zatose uz taj običaj vežu i najljepše lirske pjesme. Takva pjesma je iOdbi se biser od jorgovana koja se pjeva uz pratnju svirača kadasnaša (mlada, nevjesta) nakon prosidbe napušta roditeljsku kuću.Koji govor prepoznaješ u ovoj pjesmi? Čime se uspoređuju u pjesmiManda i njezina majka? Od koga se oprašta Manda? Na što braćamole sestru? Što braća nude Mandi? Kako odlučuje Manda? Kakvisu osjećaji izraženi u pjesmi?

Junaku

Razgovor o pjesmi

Pjesma je posvećena junaku. Pripovijeda li narodni pjevač o njegovujunačkom pothvatu? Koji osjećaj izražava narodni pjesnik premajunaku?Junaka koji se, najvjerojatnije, vraća iz neke bitke dočekuju spočastima punim poštovanja i divljenja. Na svečanosti, priređenojjunaku u čast, dižu čašu i nazdravljaju mu pjesmom zdravicom.U pjesmi nigdje ne piše doslovce: Junače, mi ti se divimo. Po čemuto, ipak, prepoznajemo, odnosno osjećamo?Promotrimo kako se u pjesmi izmjenjuju naglašeni i nenaglašenislogovi stanke. Naglašeni slog bilježit ćemo crticom —, nenaglašeničetvorinom (kvadratićem) �, a stanke (pauze) znakovima I, II, III.

1. stih: — � — � | — � � |2. stih: — � — � | — � � | | |3. stih: — � — � | — � � | |4. stih: — � — � | — � � | |5. stih: — � � � | — � � | |6. stih: — � — � | — � � | | |

Pade listak narančeUsred čaše junačke.Da je znala naranča

Da je čaša junačka,Vrhom bi se povila,Pa bi čašu popila.

13

Izmjenjuju li se naglašeni i nenaglašeni slogovi nekim redom? Dabolje osjetiš ritam, otkucaj olovkom o klupu naglašeni slog jačim, anenaglašeni slog slabijim udarcem, izgovarajući pri tome stihove ipazeći na stanke. Kako se izmjenjuju stanke?

Ponovimo

Ritam je ravnomjerno izmjenjivanje dužih i kraćih stihova, slogovau riječi ili naglašenih i nenaglašenih riječi u pjesmi. Stih je jedanredak u pjesmi. Strofa ili kitica niz stihova povezanih u jednumisaonu i ritmičku cjelinu. Strofa može biti: dvostih (od dva stiha),trostih ili tercina (od tri stiha), četverostih ili katren (od četiri stiha),peterostih ili kvinta (od pet stihova itd.).

Uspavanka

Spavaj, čedo, rodila te majkau gorici gdje se legu vuci;jelica te medom zadojila,bijela vila zlatu baba bila,u svilene pelene povila,

muškijem te opasala pasom,dala tebe kapu vučetinu,vučju kapu i od orla krila,i na kapi svakojaka bilja,a najviše djevojačkog smilja;

14

kad mi budeš momak za ženidbu,da te niko ureći ne može.Spavaj, spavaj, san te prevario,prije tebe nego tvoju majku;uroci ti pod nogama bili,

čedo – malo dijete

gorica – planinamuškijem – muškim

kapa vučetina – kapa od vučjega

krzna

mome zlatu ništa ne udili,naudili u gori hajduku.Uroke ti voda odnijela,donijela zdravlje i napredak,da mi bude zdravo inapredno.

ureći, ureknem – začaratiuroci – magične čini kojima se želi

nanijeti komu zlo

nauditi – nanijeti štetu, naškoditi

hajduk – (ovdje) razbojnik

Razgovor o pjesmi

Uspavanke su vrlo lijepe pjesme jer izražavaju duboke osjećaje, anajčešće ih majka pjeva svome djetetu. U stih i melodiju ona unosinajtoplije želje i misli o sretnoj budućnosti svoga djeteta. Tko pjevaovu pjesmu? Kako su izražene nade i strahovanja majke? Kome jeova pjesma namijenjena?

Posleničke pjesme

Skup prigodnih pjesama povezanih uz rad zovemo posleničkimpjesmama. Pjevaju se uz različite poslove, a najčešće uzpoljoprivredne. Među njima glavno mjesto zauzima žetva.

15

Nadžnjevanje

Nadžnjeva se momak i djevojka,momak nažnje dvades’t i tri snopa,a djevojka dvades’t i četiri.Kad uveče o večeri bilo,momak pije dvades’t i tri čaše,

a djevojka dvades’t i četiri.Kad ujutru bijeli dan osvanu,momak leži, ni glave ne diže,a djevojka sitan vezak veze!

nadžnjevanje – natjecanje u žetvivezak – mali vez, tj. uzica; uže; ručni

rad iglom na platnu

nažnjeti, nažanjem – nakositivesti, vezem – našivati ili ušivati

koncem vez u tkaninu

Razgovor o pjesmi

Žetva nekada nije bila samo fizički posao, nego i svečanost.Žetelačke pjesme bile su sastavni dio svečanosti u svezi s prvimsnopom ili završetkom žetve.

16

Ove su pjesme često imale i natjecateljski karakter. Najviše su senatjecali momci i djevojke.Ustanovi tko je u ovoj pjesmi vještiji i izdržljiviji? Kakvo je raspoloženjeunio narodni pjesnik u ovu pjesmu? Na koliko dijelova možeterastaviti pjesmu? Koji je glavni motiv pjesme (misao vodilja). Što jezaključak? Izbrojite od koliko se slogova sastoje stihovi (redci) upjesmi! Recite poslije kojeg ste sloga zastali u pojedinim stihovima?

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Novi pojam

����� stanka – zastanemo radi odmora (cezura), npr. Nadžnjeva se /momak i djevojka

Divojke i žito

Do dvi seje žito žele,žito žele, žitu govorile:„Ječam žito, uboga lipoto!Mi te žele, ali te ne jele,nego stekli drugi gospodari!”

divojka – djevojka

seja – sestraubog, uboga – sirot, jadan

žeti, one su žele – srpom ili kosomsjeći stabljike žita s klasjem

steći, oni su stekli – dobili

Razgovor o pjesmi

U posleničkim pjesmama se često spominje i socijalna nepravda,dobri radnici – siromašni, a bogataši kao izrabljivači. Pronađi u pjesmidijelove za potvrdu te tvrdnje!

17

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Novi pojmovi

����� versifikacija – sastavljanje stihova, stihotvorstvo; znanost kojase bavi proučavanjem stiha i njegovih osobina

����� deseterac – stih od deset slogova; najčešći je u usmenompjesništvu; npr.: momak leži, ni glave ne diže

����� šesterac – stih od šest slogova; nalazimo ga u lirskim usmenimpjesmama; npr.: Od dvora do dvora / do careva stola

����� osmerac – stih od osam slogova; npr.: Skoči, kolo, da igramo, /da vidimo ko će bolje!

Braća i sestrica

Dva su bora uporedo raslai med’ njima tankovrha jela.Bori rasli gore u visinu,

zaklanjali tankovrhu jeluod oluje i sjevera ljuta,te joj gore uvijek se zelene.

18

To ne bila dva bora zelena,već to bila dva brata rođenai med’ njima sestra jedinica.

Braća sestru svoju zakriljalikao bori tankovrhu jeluod oluje i sjevera ljuta.

Razgovor o pjesmi

U ovoj pjesmi narodni pjesnik uspoređuje ljubav braće prema sestrisa slikom iz prirode. Takav način prikazivanja nazivamo slikovitimprikazivanjem, a sredstva takvoga prikazivanja stilska sredstva.Pronađi sliku iz prirode! Od čega brane borovi jelu? Gdje se u pjesmipjesnik služi usporedbom? U kojim je stihovima najuočljivija ljubavbraće prema sestri? Potvrdi svoje mišljenje!

Ponovimo

Najčešće stilsko sredstvo jest usporedba; nju smo upoznali u petomrazredu. Usporedba nastaje uspoređivanjem (prispodobom) dvajupredmeta ili osoba po istoj osobini.

Ljubavne pjesme

U novu skupinu lirskih narodnih pjesama ulaze najmnogobrojnijepjesme kojima je osnovni sadržaj ljubav. U njima se pjeva oljubavi braće i sestre, roditelja i djece, a najčešće je opjevanaljubav momka i djevojke. Prema pjesmi ljubav je topla, nježna iradosna, ali katkad tužna i nesretna.

uporedo – usporedno, jedno krajdrugog

tankovrha – vitka, koja ima tanak vrhbori – borovi

zaklanjali – štitili, branilizakriljali – branili, štitili

sjever – vjetar sa sjevera

ljut – (ovdje) hladan

19

Nesretna djevojka

rod – obitelj, rodbina

ne ljubiti – ne voljeti

na glas iznositi – ružno govoriti o

nekom

bosiljak, bosiljka – cvijeće ugodnog

mirisa

pelin – biljka gorkog okusa

svati – sudionici na svadbi

Djevojka junaku prsten povraćala:„Naj ti prsten, momče, moj te rod ne ljubi,ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica!Al’ me nemoj, momče, na glas iznositi,jer sam sirota nesretna djevojka:ja bosiljak sijem, meni pelin niče.Oj pelin, pelinče, moje gorko cv’jeće!Tobom će se moji svati nakititikad me stanu tužnu do groba nositi!”

20

Razgovor o pjesmi

Narodni pjesnik duboko je uzbuđen zbog djevojčine nesreće, zatomu je jezik različit od običnoga. U svojoj uzbuđenosti on se služipjesničkim slikama kao bosiljak – pelin, svati – grob. Pokušaj objasnitiove riječi. U kakvom su odnosu te riječi?

Ponovimo

Suprotnost ili kontrast jest uspoređivanje po različitosti. Ova jepjesma lijepa baš zato što se u njoj djevojčina nesretna ljubavizražava kroza slike suprotnoga značenja.Kakvo je raspoloženje izraženo u ovoj pjesmi? Voli li djevojkamladića? Tko sve ne voli dragoga? Što znači vratiti prsten? Zašto jedjevojka tako odlučila? Što moli djevojka mladića? Potraži stihovekoji ukazuju na djevojčinu nesreću!

Košuta i djevojka

„Košutice, rosna ti si!Gdje si bila te si rosna?”„Ja sam bila u djevojke!”„Je li kakva ta djevojka?”„Iz lica joj sunce sjaše,a iz grla mjesečina,iz njedara zora sjajna,dvije ruke do dva krila,kako nećeš da je mila?”

košuta – ženka jelena

biti u koga – biti kod koga

njedra – prsa

sunce sjaše – sunce je sjalo

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice