USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA

USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA

s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (N.N. 128/04)

Zagreb, 2006.

Usklađenje DPU Dragonera s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

U R B A N I S T I C A d . o . o . Z A G R E B

2

USKLAĐENJE DPU DRAGONERA s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

Županija/Grad Zagreb: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina/grad: GRAD VODNJAN Naziv prostornog plana:� USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora Naziv kartografskog prikaza:� Broj kartografskog prikaza:� Mjerilo kartografskog prikaza:� Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): Službene novine Grada Vodnjana 2/03

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): Službene novine Grada Vodnjana /06

Javna rasprava (datum objave):

Javni uvid održan od: - do: -

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: ______________________________ (ime, prezime i potpis)

Suglasnost na plan prema članku 45a.Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) broj suglasnosti Klasa: 350-02/06-04/113, Urbr. 531-06-06-2 datum:10.srpnja 2006. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: URBANISTICA d.o.o. Zagreb, Bogovićeva 1

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Koordinator plana: Jasminka Pilar Katavić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Ana Putar, dipl.ing.arh. 2. Domagoj Šumanovac, ing.arh.

3. Daniela Rogić, dipl.ing.arh.

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: prof. Corrado Ghiraldo _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela



3

NOSITELJ IZRADE: ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD VODNJAN Gradonačelnik: Klaudio Vitasović Koordinator: dipl. pravnik Mirjan Batel INVESTITOR: AB MARIS d.o.o. GRAD VODNJAN Član uprave i koordinator: Roberto Bradić IZVRŠITELJ: URBANISTICA d.o.o. ZAGREB Direktor: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Koordinator: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Ana Putar, dipl.ing.arh. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Daniela Rogić, dipl.ing.arh.



4

S A D R Ž A J : Dokumentacija o tvrtki Urbanistica d.o.o.

• Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbanistica d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja;

• Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja za upis tvrtke Urbanistica d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja od 06. travnja 2004. godine);

• Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Jasminku Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. od 16.studenog.1999. godine).

Ostala dokumentacija

• Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o prihvatljivosti izgradnje "Turističkog naselja Dragonera" na okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, Klasa: UP/I 351-02/02-06/39; Ur.br.: 531-05/1-STZ-01-8; Zagreb, 24. prosinac 2002.

Suglasnost na Usklađenje

• Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema čl.45a. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Klasa 350-02/06-04/113, Ur.br. 531-06-06-2 od 10.srpnja 2006.g.

A. TEKSTUALNI DIO Str Uvodne napomene 7 I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 8

Uvod 8 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 9

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijetalnih vrijednosti 9 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 16 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 17 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 22

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 24

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 24 2.2. Detaljna namjena površina 26

2.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 27

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 28 2.3.1. Prometna mreža 28 2.3.2. Rješenje telekomunikacija 30

2.3.2.1. Planirano stanje TK mreže 30 2.3.2.2. Idejno rješenje priključka 30 2.3.2.3. Procjena kapaciteta 30

2.3.3. Rješenje elektroopskrbe i javne rasvjete 31 2.3.3.1. Uvod 31



5

2.3.3.2. Elektroenergetske potrebe 31 2.3.3.3. Srednjenaponska mreža i trafostanice 31 2.3.3.4. Niskonaponska mreža 32 2.3.3.5. Javna rasvjeta 32

2.3.4. Rješenje vodoopskrbe 32 2.3.5. Odvodnja otpadnih voda 34

2.3.5.1. Rješenje odvodnje 34 2.3.5.2. Hidraulički proračun 35

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 35 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 35 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno – povjesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti 36 2.5. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 36

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 44 1. Uvjeti određivanja namjene površina 44 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i

građevina 45 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica 45 2.2. Veličina i površina građevina 45 2.3. Namjena građevina 47 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 47 2.5. Oblikovanje građevina 47 2.6. Uređenje građevnih čestica 50

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 51 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 51

3.1.1. Parkirališta i garaže 52 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikac. mreže 52 3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 47

3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe 53 3.3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vanjske rasvjete 55 3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže 56 3.3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda 56 4. Uvjeti uređenja i opremanja zelenih površina unutar građevnih čestica

ugostiteljsko - turističke i sportsko - rekreacijske namjene 57 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina 58 6. Uvjeti i način gradnje 59 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti 59 8. Mjere provedbe plana 60 9. Mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 60

9.1. Mjere zaštite od onečišćenja podzemnih voda 61 9.2. Mjere zaštite od buke 61 9.3. Mjere zaštite od požara 61 9.4. Postupanje s otpadom 62 9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 62 9.6. Mjere zaštite mora i priobalja 62



6

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.a. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - promet

2.b. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, telekomunikacije i vanjska rasvjeta

2.c. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje



7

UVODNE NAPOMENE

Detaljni plan uređenja Dragonera (Službene novine Općine Vodnjan br. 2/03) utvrdio je detaljnu namjenu površina, režim uređenja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom te uvjete za izgradnju građevina i poduzimanja drugih mjera u zoni turističkog naselja Dragonera (izvadak čl. 1. Odluke o donošenju DPU Dragonera).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN

100/04) utvrđeno je zaštitno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštitno obalno područje je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Dana 13.rujna 2004. god. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti

zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), s kojom, temeljem odredbi članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na tom području. Ovim elaboratom izvršeno je usklađenje Detaljnog plana uređenja Dragonera s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Svaka promjena u tekstualnom dijelu Obrazloženja i Odredbi za provođenje u odnosu na Detaljni plan uređenja Dragonera označena je sivom bojom. Obzirom da se navedenim usklađenjem ne mijenjaju granice građevinskog područja i obuhvat detaljnog plana, nije bilo obavezno provesti postupak javne rasprave. Zasebni dio elaborata usklađenja je i Odluka o usklađenju Detaljnog plana uređenja Dragonera s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.



8

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA

UVOD

Sukladno "Strategiji razvoja Hrvatskog turizma" te ciljevima u razvoju održivog turizma na području Istarske županije, Grad Vodnjan je turizam uvrstio među osnovne pravce razvoja. Navedeni se pravac razvoja temelji na: - rekonstrukciji te modernizaciji cjelovite turističke ponude, - osmišljavanju i normativnom uvođenju koncepta turističke destinacije, - podizanju kakvoće turističke ponude kroz produženje sezone i različitost sadržaja, - poticanju poduzetništva. Slijedom toga posredni ciljevi razvoja turizma Grada Vodnjana su slijedeći: 1. Razvojem turizma pokrenuti gospodarske, komunalne i uslužne djelatnosti

povezane sa turizmom te samim time povećati zaposlenost 2. Povećati kvalitetu turističkog proizvoda razvitkom prepoznatljivih destinacija 3. Povećati dnevnu potrošnju turista komplementarnim sadržajima 4. Prenamjenom određenih lokacija zamijeniti ekološki neodgovarajući način

korištenja prostora novim ekološki prihvatljivim sadržajima Osim toga u strateškom razvoju turizma potrebna je angažiranost u: - sudjelovanju lokalnih zajednica u stalnom praćenju kakvoće vode, mora i plaža

kako bi se zaštitila turistička odredišta, - izobrazbi stanovništva i turističkih djelatnika o zaštiti okoliša i očuvanju prirode u

cilju bolje ekološke osvješćenosti i spoznaje pojma "održivog razvoja" jednog lokaliteta.

Obzirom da je priobalje Grada Vodnjana relativno neizgrađeno, isto predstavlja veliki potencijal za povećanje smještajnih turističkih kapaciteta. Pažljivo planirani sadržaji mogu samo podignuti kvalitetu predmetnog područja. Naime, osim turističkog naselja Barbariga i brojnih bespravno izgrađenih naselja, obalno područje Grada Vodnjana za sada predstavlja bezbroj izrazito malih parcela na kojima, tijekom ljetnih mjeseci boravi velik broj turista koji nelegalno kampiraju na vlastitom zemljištu a koji nemaju ni minimalne sanitarne uvjete što znači da su bez vode iz sustava vodoopskrbe, da nemaju rješenu dispoziciju otpadnih voda i zbrinjavanja komunalnog otpada što rezultira značajnim negativnim učinkom na okoliš.



9

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

Područje "DRAGONERA", smješteno sjeverozapadno od naselja Peroj u Gradu Vodnjanu uz županijsku cestu Ž 5115 Peroj - Barbariga, predstavlja jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu razvoja turizma ili, uz već izgrađeno turističko naselje Barbariga okosnicu "VODNJANSKE RIVIJERE". Koncepcija razvoja tog prostora temelji se na ispunjenju dugoročnih ciljeva uz maksimalno poštivanje načela održivog razvoja turizma što znači razvoj uz poštivanje prihvatnih kapaciteta okoliša kao i valorizacija prirodnih i kulturnih datosti prostora. Područje obuhvata Detalnog plana uređenja (DPU) Dragonera prostire se od ceste Peroj – Barbariga do mora u dubini od cca 260-350 m i u dužini od cca. 1500m. Zahvat je planiran na kompleksu neizgrađenog zemljišta u vlasništvu trgovačkog društva “Darija“ d.o.o iz Poreča a sačinjava ga katastarska čestica broj 19/27 K.O. Peroj sa pripadajućim pomorskim dobrom na kopnu i moru. Ukupna površina obuhvata DPU-a iznosi 38.7 ha (kopno i more). 1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJETALNIH VRIJEDNOSTI U širem smislu zona ugostiteljsko - turističke namjene Dragonera smještena je u jugozapadnom kvadrantu istarskog poluotoka i na relativno maloj udaljenosti od značajnijih europskih turističkih destinacija Italije, Slovenije i Austrije. Tako je od Trsta najbližeg većeg italijanskog grada udaljena oko 100 km, Ljubljane kao glavnog grada Slovenije manje od 200 km, Graza oko 360 km i Beča oko 560 km, a od Zagreba, glavnog grada Hrvatske kroz tunel Učku oko 280 km. U užem smislu područje na kojem se planira zahvat nalazi se sjeverozapadno od naselja Peroj uz županijsku cestu Peroj - Barbariga na području Grada Vodnjana, a prostire se od ceste prema moru u širini cca 260 - 350 m i dužini cca 1500 m. Područje obuhvata Plana udaljeno je približno 3 km od naselja Peroj, 4 km od naselja Barbariga, 7,5 km od naselja Fažana, a od Nacionalnog parka Brijuni oko 6 km. 1.1.1.1. Analiza postojećeg stanja 1.1.1.2.Topografska obilježja U promatranom području prevladavaju ravni do blago strmi tereni s nagibom od 1 - 5 % i to u padu prema Fažanskom kanalu. Teren se jednakomjerno spušta sa kote 12,5 m n.v. do kote 0,5 m n.v. neposredno uz morsku obalu. Nema značajnijih manjih ili većih topografskih formi ili depresija, osim zamočvarene površine na najnižoj koti područja. Naime djelovanjem valova uslijed vrlo jakih vjetrova iz III i IV kvadranta na dijelu obale stvorio se prirodni šljunčani nasip koji sa jedne strane onemogućava otjecanje površinskih voda (nakupljenih za vrijeme jačih oborina) u more a istovremeno



10

zadržava i otjecanje morske vode koja djelovanjem valova ponenta i lebića naplavljuje taj dio kopna. Seizmološki činitelji Prema Seizmičkoj karti Republike Hrvatske, područje zahvata nalazi se unutar VII zone prema MCS ljestvici za povratni period od 500 godina te se sukladno tome provode mjere u projektiranju i izgradnji objekata utvrđene propisima iz oblasti gradnje. 1.1.1.4.Geološka i hidrogeološka osnova Geologija Osim same plaže, cijelo područje je prekriveno tankim slojem crvenice (terra rossa) u debljini od 10 cm do 1 m, koja je produkt mehaničkih, kemijskih i biokemijskih procesa i sedimentacije. Na pojedinim mjestima na površini terena se nalaze izdanci krednih sedimenata koji vire iz podloge. Hidrogeologija Imajući u vidu da je čitavo područje južne Istre izgrađeno od karbonatnih stijena kod kojih je, zbog tektonske oštećenosti, došlo do procesa okršavanja, iste predstavljaju povoljnu sredinu za formiranje podzemnih voda s privilegiranim pravcima tečenja. Južno od područja obuhvata Plana zabilježen veliki broj bušenih zdenaca za opću uporabu od čega je veliki broj onih kod kojih dolazi do zaslanjivanja tijekom crpljenja. Rasparceliranost terena očituje se i na spoznaji do koje se došlo provedbom katastra bušenih zdenaca, travanj 1997. godine kada je na K.O. Fažana zabilježeno 6 bušenih zdenaca za navodnjavanje i 119 zdenaca za opću uporabu a da je na jednoj k.č. nađeno i obilježeno i do 40 bušenih zdenaca. Potrebno je napomenuti da će spoznaja o velikom broju bušotina u neposrednoj blizini promatranog područja omogućiti da se u jednoj od narednih faza na definiranim bušenim zdencima provedu detaljni istražni radovi poglavito glede razina i kakvoće voda ukoliko bi se za potrebe tehnološke vode ukazala potreba za korištenjem podzemnih voda. Područje obuhvata Plana nalazi se izvan III. vodozaštitne zone pulskih bunara. 1.1.1.5.Meteorološke i klimatološke okolnosti Temperatura zraka Za razdoblje 1975-1995. godine, (prema Statističkim ljetopisima Istre, Primorja i Gorskog Kotara) srednja godišnja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja iznosi 5,4 oC, a u najtoplijem srpnju 23,5 oC.



11

Srednji broj hladnih dana u toku godine kada minimalna temperatura zraka padne ispod 0 oC iznosi 22,2 . Srednji broj toplih dana (dnevna maksimalna temperatura 25 oC) u toku godine je 89,2. Najveći broj toplih dana imaju srpanj 27,8 i kolovoz 26,6 dana. Temperatura može pasti ispod nule od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je 35 ºC i to u kolovozu 1990. godine, a minimum –9 ºC u veljači 1991. godine. Graf br. 1. Srednje mjesečne, apsolutne maksimalne i apsolutne minimalne temperature meteopostaja

Pula (1981-1992)

Relativna vlaga Godišnji hod srednjih mjesečnih relativnih vlaga prikazan je na grafu br. 2. Iz grafa je vidljivo da relativna vlaga ima karakterističan godišnji hod s minimumom u ljetnim mjesecima, a maksimum u zimskim mjesecima. Srednja godišnja vrijednost za promatrano razdoblje varirala je od 65% do 72% s srednjakom od 71% što je nešto niže u odnosu na raniji promatrani niz, a to je u skladu s promjenama u temperaturi zraka.

Graf br. 2. Srednja mjesečna relativna vlaga

IIII

VVII

IXXI

Tmin

Tsre

d

Tmax

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

T ( 0C )

mjesec

Srednje mjesečne, apsolutne maksimalne i apsolutne minimalne temperatureMeteo postaja PULA ( 1981 -1992 )

Tmin Tsred Tmax

56

58

60

62

64

66

68

70

72

74

76

%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

mjesec

Srednja mjesečna relativna vlagaMeteo postaja PULA ( 1981 - 1992 )



12

Oborine Pula ima maritimni tip godišnjeg hoda oborina sa izrazitim maksimumom u studenom i minimumom u ljetnim mjesecima. Oborine su najčešće u obliku kiše, vrlo rijetko u obliku tuče i snijega. Za razdoblje od 1953. do 1998. godine prosječna godišnja količina oborina iznosila je 841,1 mm s minimumom od 551,5 mm i maximumom od 1122,0 mm. Najkišovitiji mjesec, u promatranom periodu bio je studeni s prosječnom vrijednosti od 105,6 mm, dok je najmanje oborina palo u srpnju mjesecu s prosjekom od 42,8 mm. Na grafu br. 3. prikazane su srednje mjesečne količine oborina u periodu od 1953. do 1998. godine.

Naoblaka Srednja godišnja naoblaka u promatranom razdoblju (1981-1992) je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. U odnosu na ranije promatrani vremenski niz to je porast od cca 13% (4,7), pri čemu se maksimum oblačnosti s prosinca (6,1) premjestio na studeni (6,7) dok je najvedriji mjesec sa srednjom mjesečnom naoblakom 3,0 desetina kolovoz. Magla Pojava magle u Puli nije česta. Ukupni broj dana s maglom varirao je u periodu 1981- 1992 od 6 do 23 dana, dok je srednji mjesečni broj dana s maglom manji od 4.

0

20

40

60

80

100

120

m m

siječ

anj

veljača

ožujak

trava

nj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovo

zru

jan

listopad

studeni

prosinac

m jesec

G raf br. 3 . Srednje m jesečne količ ine oborina na M eteo postaji Pula (1953. - 1998.)



13

Najveći broj dana s maglom je u siječnju, kada se može očekivati i do 8 dana s maglom. Iz navedenog je vidljivo da je magla najčešća tijekom zime dok je ljeti gotovo i zanemariva pojava. Na moru je tijekom ljeta česta pojava magle i sumaglice uvjetovana pojačanim isparavanjem mora. Vjetar Cijelo područje izloženo je vjetrovima iz III i IV kvadranta čija ukupna učestalost iznosi približno 24 % sa srednjom jačinom 2 po Boforu. Iz pravca W i SW (ponenat i lebić/garbin) ponekad se razvijaju snažni vjetrovi olujne jačine i do 7-8 po Boforu. Ti vjetrovi su lokalnog karaktera i kratkotrajni, međutim mogu svejedno djelovati vrlo razorno na obalu, na lukobrane i na druga obalna postrojenja a naročito na usidrena plovila. Vjetrovi iz pravca NW ( maestral i tramuntana) stvaraju uzburkano more naročito u sjevernom dijelu Fažanskog kanala. Tijekom godine na području Pule od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz smjerova NE i E (bura) s učestalošću od 20% dana godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2.7 bofora. Učestalost navedenih vjetrova je najmanja ljeti (11 – 19%). S visokim postotkom učestalosti od 13% zastupljen je i vjetar SE ili jugo, s prosječnom jačinom od 2.2 bofora. Jugo uglavnom puše u proljetnim mjesecima. Najmanje zastupljen vjetar je sa sjevera, s učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i juga s učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. Ljeti je u Puli dominantan vjetar koji puše iz smjera NW (12%, 1,8 bofora) i W (10%, 2,0 bofora). U ljetnim mjesecima nastupa i etezijsko strujanje zapadnog smjera – maestral koji donosi na kopno ugodno osvježenje dok u večernjim satima, kad se kopno hladi brže od mora, prevladava strujanje s kopna ili tako zvani burin. Učestalost tišina na području Pule je među najvišim u sjevernom Jadranu (iza Rovinja) i to najviše ljeti s učestalošću od 16% i najmanje u proljeće 11%. Pojava jakog vjetra s brzinom većom od 39km/h je rjeđa ljeti ( 2% ) nego u ostalim sezonama ( 4 do 5,5 % ). Učestalost vjetra brzine veće od 62 km/h iznosi ljeti samo 0,3 %, a u drugim sezonama 1-2%.



14

Graf br. 4. Relativne čestine za pojedini smjer vjetra

1.1.1.6. Pedološka osnova Tlo na ovom području čini slabo humozna crvenica (Terra rossa) i ona je mjestimično plitka (cca 10 cm) do srednje duboka (cca 35-40 cm). Na mjestima plitkog sloja tla izbija matični supstrat na površinu kao živo ili mrtvo kamenje, a na dijelu je pravi kamenjar (dio neposredno iznad zamočvarene površine). 1.1.1.7. Površinski pokrov Područje planiranog zahvata graniči na sjeverozapadu sa sitnim privatnim posjedima, na nekadašnjem šumskom zemljištu, a na jugozapadu sa pretežno poljoprivrednim površinama. I u jednom i u drugom primjeru područje je pod velikim antropogenim utjecajem pri čemu je sjeverozapadni dio značajno devastiran. Jaki antropogeni utjecaj na privatnim parcelama u sjeverozapadnom dijelu zone obuhvata (izvan granice promatranog područja) u pravcu uvale Marić očituje se u krčenju nekadašnje degradirane šumske vegetacije i nastojanjem da se unošenjem raznih hortikulturnih, šumskih vrsta te ponekom voćkom oplemeni mjesto boravka. Ove površine trebale bi imati parkovni karakter, međutim zbog vrlo sitnih posjeda, različitosti ukusa vlasnika, gledano u globalu, taj dojam se ne može steći. Na tom prostoru nađu se primjerci unesenih vrsta i to alepskog bora P.halepensis), rijetko pinja (P.Pinea ), himalajskog cedra (C.deodara), japanske kaline u živicama ili kao stablašica (Ligustrum japonica), razne voćke kao badem (Amygdalis communis), šljiva (Prunus domestica), trešnja (Prunus avium) te druge egzotične vrste kao palme (Hamerops sp), bambus trstika (Bambusa sp.) i dr.

Relativne čestine za pojedini smjer vjetra

0

50

100

150

200N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSES

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW



15

Središnji najznačajniji dio područja planiranog zahvata čini zemljište obrašteno autohtonom šumom hrasta crnike (Quercetum ilicis) u kojoj su primješani poneki primjerak hrasta medunca (Quercus pubbescens), te prateći elementi bjelograbić (Carpinus orientalis) i crni jasen (Fraxinus ornus), grmovi kao: zelenika (Phylirea media), veliki vrijes (Erica verticilata), šmrika (Juniperus oxycedrus i macrocarpa) brnestra (Spatrium junceum), drača (Paliurus acculeatus) i te druge ubikvističke vrste kao crni trn (Prunus spinosa), kupina (Rubus fruticosus ) i dr. Terenskim istraživanjem područja planiranog zahvata (travanj 2001. godine) površinski pokrov može se artikulirati na: - kvalitetnu autohtonu klimatogenu šumu crnike (Orno-Quercetum ilicis), - degradiranu autohtonu šumu crnike (Orno-Quercetum ilicis), - poljoprivredne površine, - zamočvarena površina, - škrapovito stjenovitu morsku obalu. U dijelu gdje je evidentiran kvalitetniji šumski pokrov uslijed relativno rijetkog obrasta crnike su formirane kao soliteri ili skup stabala sa zajedničkom krošnjom. Mjestimično više stabala zajedno čine vrlo jake zelene kulise visine oko 10 - 12 metara, koje ostavljaju vrlo snažan dojam. Između njih nalazi se grmlje različite gustoće i visine do maksimalno 3 metra (slika 1.) 1.1.1.8. Oceanografski podaci Definicija akvatorija i morfobatimetrijske osobine Priobalni dio područja zahvata u cjelosti se nalazi u Fažanskom kanalu koji obuhvaća morski prostor između Brionskih otoka i obale istarskog kopna a koji je određen ekstremnim točkama i to na jugu - rt Proština i sjeverno rt Debeljak. Fažanski kanal je dio sjevernog Jadrana koji je plitki bazen s srednjom dubinom 35 - 40 m, ograničenog kapaciteta ali s vrlo izloženim horizontalnim i vertikalnim varijacijama dinamike, temperature i slanosti vodenih masa što neminovno ima snažan utjecaj na uobičajena sezonska ili vanredna kolebanja primarne i sekundarne proizvodnje bio mase. Taj dio jadranskog mora, u odnosu na primarnu produkciju i na ribolovni potencijal, spada u red najproduktivnijih jadranskih voda. Obala kanala je niska i kamenita s nekoliko poteza šljunkovitih plaža. Zbog izloženosti valovima izrazito je prisutna erozija koja se očituje u razdvajanju i destrukciji slojeva ogoljelog matičnog litološkog supstrata te znatnoj površini prekrivenoj sitnim i srednjim kamenjem u užem litoralu. Potrebno je naglasiti da je obala izrazito devastirana izlovom prstaca pa će biti veoma bitno locirati i kvalitetno osmisliti obalu u funkciji planiranog zahvata što će svakako izmijeniti izvorni ambijent. Valovi Na području Fažanskog kanala nisu obavljena sustavna mjerenja valova već su nam dostupni podaci o vizualnim promatranjima valova s brodova.



16

Maksimalne visine valova od bure na otvorenom moru iznose 3,5m i javljaju se u veljači, dok su od juga maksimalne visine 2,5m te od vjetrova iz ostalih smjerova 1,5m. Srednje visine valova od bure mjenjaju se u rasponu od 0,6m do 1,0m, od juga od 0,5m do 1,3m a od vjetrova iz ostalih smjerova u rasponu od 0,3m do 0,9m. Morske mjene Na temelju dugogodišnjih mjerenja na mareografskoj postaji u Rovinju te provedenom korelacijom na pulsko područje procjenjeno je da srednja razlika između srednje visoke i srednje niske vode iznosi 0,40±0,20 m. Srednja razina živih razi iznosi približno +0,42 m, a srednja visina niskih živih razi spušta se približno do -0,38 m od srednje razine mora. Iz navedenog proizlazi da srednji maksimalni raspon između plime i oseke iznosi 0,80 m. Za vrijeme jakih juga i niskog atmosferskog pritiska vodostaj se može znatno povisiti i suprotno, za vrijeme bure i visokog atmosferskog tlaka te zbog pritiska vjetra očekivani vodostaj se može znatno smaniti. Upravo zbog toga maksimalne amplitude razine mora mogu iznositi i više od 2 m. Tako zbirno, analizom podataka mjesečnih najviših ( +148 cm u studenom) i najnižih (-74 cm u siječnju) kolebanja razine mora na mareografskoj postaji u Rovinju najveća amplituda može iznositi 222 cm. 1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST Promet Na predmetnom području ne postoji izgrađena prometna mreža osim zapuštenih zemljanih prilaznih puteva postojećim parcelama i obali. Priključak predmetnog područja na postojeću prometnicu - županijska cesta Ž 5115 nije definiran u PPO Pula u separatu “Trase prometnica”. Uvjeti za mjesto i način priključivanja pojedinačnih parcela na javni put, unutar područja obuhvata Plana,određeni su “Odredbama za provođenje PPO Pula” točka 79, točka 80, točka 81, točka 82 i točka 83. TK mreža Na području kojeg obuhvaća DPU Dragonera ne postoji pretplatnička TK mreža. Najbliža komutacijska građevina na širem području je UPS Barbariga, udaljena oko 4 km i UPS Fažana, udaljena 5 km. Uz južni rub prometnice Peroj - Barbariga nalazi se trasa kabelske kanalizacije, kaja je izvedena cijevima PEHD φ50. Spoj UPS Fažana i UPS Barbariga izveden je svjetlovodnim kabelom. Elektroenergetska mreža Potrošači naselja Peroj, udaljenog oko 2,5 km od Dragonere, električnom energijom napajaju se iz distributivnih trafostanica PEROJ i PEROJ 2.



17

Sjeveroistočno od zone obuhvata plana nalazi se dvostruki DV 10(20) kV Fažana - Barbariga. Na taj dalekovod priključene su sve distributivne trafostanice od Peroja do Barbarige, ukupne instalirane snage 6040 kVA. Vodovodna mreža U predmetnoj zoni kao i pored predmetne zone ne postoji izvedena vanjska vodovodna mreža sa koje bi se moglo izvršiti vodoopkrba predmetnog područja. Područje na potezu od Peroja do Barbarige, uključivo Peroj i Barbarigu, snabdjeva se vodom iz vodoopskrbnog sustava Gradole. Ljetna vršna potrošnja veća je od kapaciteta vodovoda (cjevovoda) Gradole i u toku dana ne uspije puniti rezervoar Mandriol (dešava se u toku vršne satne potrošnje). To pokazuje da se sadašnja dnevna max. potrošnja vode kreće oko 160 l/sek u ljetnom periodu a što je i sadašnji kapacitet cjevovoda Gradole. Iz proračuna dugoročne potrošnje vode može se zaključiti da će dugoročno biti manjak vode u odnosu na postojeće kapacitete od Q = 87,10 l/sek. Vodoopskrbni sistem Gradole omogućuje Q max = 160 l/sek, dok su buduće potrebe za isto područje Q = 247,10 l/sek. U ljetnoj špici potrošnja je dostigla Q = 160 l/sek i nešto je veća u vršnoj satnoj potrošnji zbog neizgrađenosti vodosprema za pokrivanje satne neravnomjernosti uzduž čitave trase. Odvodnja Unutar područja obuhvata Plana ne postoji izgrađena fekalna niti oborinska kanalizacija. Odvodnja fekalnih otpadnih voda sjevernog područja iznad naselja Peroj rješena je u skladu sa studijom odvodnje općine Pula. Iznad naselja Peroj izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda “Peroj” koji prikuplja sve otpadne vode od naselja Štinjan, preko Valbandona, Fažane do Peroja i dalje do Barbarige. Projektirani kapacitet uređaja za pročišćavanje “Peroj” iznosi Q=414,0 l/s. Prilikom realizacije izgradnje uređaja za pročišćavanje izgrađena je prva faza koja se sastoji od prethodnog mehaničkog pročišćavanja kapaciteta Q=200 l/s sa pripadajućim podmorskim ispustom. 1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Temeljem Prostornog plana Općine Pula (“Službene novine ZORijeka” 26/83 i55/84, “Službene novine općine Pula” br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i “Službene novine Istarske Županije” br.6/97,5/98, 6/98 i 4/02, list 5. Plan namjene površina, i Elaborat granica građevinskog područja, k.č.br.19/27, k.o.Peroj nalazi se unutar granica građevinskog područja zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma pripadajućeg naselja.



18

Izrada DPU-a Dragonera utvrđena je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vodnjan 2002-2003 “SN Općine Vodnjan” br.5/01. Temeljem Prostornog plana Istarske Županije predmetno područje nalazi se unutar granica turističko razvojnog područja (TRP) kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. U skladu s opredjeljenjima za razvoj turizma na nivou ŽUPANIJE kao i GRADA VODNJANA, u zoni ovog zahvata planiraju se ugostiteljski objekti visoke kategorije, što prema važećim propisima podrazumijeva smještajne kapacitete sa četiri i pet zvjezdica. Unutar područja obuhvata Plana može se planirati izgradnja isključivo gore navedenih kategorija smještaja i to prema prostornim standardima za navedene kategorije. Također isto pretpostavlja i potrebne prateće ugostiteljske sadržaje na odgovarajućem nivou, kao i sportske, plažne i druge sadržaje. Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata Plana su: - Strategija i Program prostornog uređenja RH - Prostorni plan Istarske županije (Službene novine ŽI, br. 2/02) - Prostorni plan Općine Pula (“Službene novine ZORijeka” 26/83 i 55/84, “Službene

novine općine Pula” br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i “Službene novine Istarske Županije” br.6/97,5/98, 6/98 i 4/01).

STRATEGIJA I Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999., NN RH br. 50/99.) date su smjernice za prostorni razmještaj i prioritete razvoja s gledišta uređenja prostora. Strategijom prostornog uređenja RH, u poglavlju 4.3.4. Turizam, utvrđeno je: U valorizaciji značaja turizma za ukupno gospodarstvo i blagostanje nacije, Hrvatska mora mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti. Strateški resurs hrvatskog turizma je visokovrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Stoga svaku njegovu alternativnu uporabu treba valorizirati i s pozicija turističkih funkcija. Temeljno uporište tržišnog prilagođivanja hrvatskog turističkog sektora svakako je rekonstrukcija, odnosno modernizacija osnovne turističke ponude u cilju promjene dosadašnjeg image-a masovne i jeftine destinacije. S gledišta prostornog uređenja treba obraditi i područja za nove i atraktivne sadržaje kao npr. mogućnost izgradnje golf igrališta, reprezentativne turističke zone za visoki turizam, mogućnosti selektivnih oblika turizma i sl.



19

Programom prostornog uređenja RH, u poglavlju 4.5. Turizam, utvrđeno je: iz (T.4-15): Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude temeljit će se na smjernicama Strategije prostornog uređenja i planova prostornog uređenja, uvažavajući gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je (između ostalog) sustavno kriterijski utvrditi: nove sadržaje osobito športa i rekreacije računajući i golf igrališta koja treba pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje vrijednom poljoprivrednom zemljištu. iz (T.4-16): Prioriteti razvoja s gledišta uređenja prostora (između ostalog) su: U svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turističke ponude treba izraditi program razvitka i izgradnje golf-igrališta kao poseban segment obogaćenja turističke ponude. Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, ali danas još neizgrađene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih prema važećim zakonima i propisima, a koji će biti u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE i njegovo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora U nastavku su dati izvaci iz odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, kao i njegova Usklađenja, koji se odnose na predmetno područje. 3.3. Ugostiteljstvo i turizam Članak 47. Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja i postojećim stambeno-turističkim naseljima, predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - turističkim razvojnim područjima (u daljnjem tekstu: TRP), na seoskim gospodarstvima, te u lukama nautičkog turizma. Turistička rekreacija, kao prateća djelatnost ugostiteljstva i turizma se ovim Planom, osim unutar područja naselja i postojećih stambeno-turističkih naselja, predviđa u TRP-ovima te na ovim Planom predviđenim prostorima. Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora a osobito: - ponudu na turističkom tržištu je nužno prilagoditi globalnoj strategiji razvoja

Županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima - izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većim dijelu na izgradnju

kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude - prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo

viših i visokih kategorija , - dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša,



20

- gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima,i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, a izgradnju u dosad neizgrađenim dijelovima obalnog područja (posebno istočna obala) usmjeravati u dubinu prostora,

- osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i korištenja u obalnom području kroz institucionalne oblike korištenja prostora (prenamjena) ili uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina s povratom u prijašnje stanje

- osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. golf igrališta, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl.

Planirana strategija razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije je ostvarivanje veće kvalitete usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Članak 48.(dopuna) Utvrđuju se položaj, veličina te vrsta i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, koji su ovim Planom smješteni unutar turističko-razvojnih područja i postojećih stambeno-turističkih naselja unutar zaštićenog obalnog područja (u daljnjem tekstu: ZOP-a), kako slijedi iz tabelarnih prikaza: Tablica 2.a: Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar turističkih razvojnih područja (položaj, veličina, vrsta, kapacitet):

BR..

Položaj

Grad/ općina

Status izgrađenosti područja

Hoteli(T1)

Turističko naselje (T2)

Veličina

Kapacitet/ postelja

35. Dragonera Grad Vodnjan

Neizgrađeno X X 36,0 ha 1800

Članak 49. Unutar TRP-ova predviđaju se ugostiteljsko-turističke površine: - Turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su

turističke smještajne građevine, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti, itd.;

- Kampove; - Pojedinačne građevine (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl. koje mogu

formirati i zasebne komplekse; - Privezišta i sidrišta, sukladno odredbama Uredbe i drugih posebnih propisa. Članak 50. Ovim se Planom preporučuju slijedeći osnovni standardi za određivanje veličina građevnih područja turističkih zona unutar prostora TRP-ova, turističkih zona unutar naselja i postojećih stambeno-turističkih naselja određenih ovim Planom s bruto gustoćom korištenja između 50 i 120 postelja/ha.



21

Izuzetno od stavka 1.,bruto gustoća korištenja može biti: - najmanje 33 postelja/ha za kapacitete vila uz golf igrališta, s time da površina

zona vila unutar obuhvata golf igrališta ne mogu prelaziti 15% obuhvata - prema zatečenoj gustoći kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji ako je

dostignuta brutto gustoća veća od 120 postelja/ha. Ovim se Planom utvrđuje element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za građevine turističke namjene; smještajne jedinice kod različitih tipova turističkih smještajnih građevina određivati će se na slijedeći način: - smještajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralištima = 2 postelje - smještajna jedinica apartmana i bungalova = 3 postelje - smještajna jedinica autokampova = 3 postelje - smještajna jedinica vila = 6 postelja Negradivi dijelovi TRP-ova, izvan građevnih područja turističkih zona određenih prostornim planovima uređenja gradova i općina, mogu se namijeniti za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja, za rješavanje prometa u mirovanju, izgradnju komunalnih objekata i uređaja te za hortikulturno uređenje. PROSTORNI PLAN OPĆINE PULA Prema Prostornom planu Općine Pula (“Službene novine ZORijeka” 26/83 i 55/84, “Službene novine općine Pula” br. 11/87,2/93, 3/93 i 7/93, i “Službene novine Istarske Županije” br.6/97,5/98, 6/98 i 4/01, list 5. Plan namjene površina, i Elaborat granica građevinskog područja, predmetne k.č., k.o.Vodnjan nalaze se unutar granica građevinskog područja zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma pripadajućeg naselja. U točki 10., stavak 1. Odredbi za provođenje važećeg Plana, u priobalnom dijelu zone izgradnje komercijalnog i odmarališnog turizma (u daljnjem tekstu: turističke zone) uvjetuje se osiguranje pojasa od 50 m uz morsku obalu u najvećem dijelu za rekreativne aktivnosti. Točkama 67. i 68. Odredbi za provođenje Plana, utvrđeni su slijedeći uvjeti određivanja veličine minimalne i maksimalne izgrađenosti: - Kod smještajnih objekata turističkih naselja i odmarališta sa najviše dvije smještajne jedinice maksimalna izgrađenost može iznositi 65%, a minimalna 10% površine građevinske parcele. - Kod smještajnih objekata turističkih naselja i odmarališta sa najmanje tri smještajne jedinice maksimalna izgrađenost može iznositi 70%, a minimalna 10% površine građevinske parcele. - Kod hotela i motela maksimalna izgrađenost može iznositi do 75%, a minimalna 10% površine parcele. Izuzetno, kod interpolacija maksimalna izgrađenost može iznositi do 100% površine građevinske parcele. Točkom 99. Odredbi za provođenje Plana visina građevina određena je na slijedeći način: - Kod višestambenih, poslovnih i drugih objekata, osim objekata male privrede, maksimalna visina određuje se ovisno o odobrenom broju etaža, namjeni i drugim specifičnostima objekta i okolne postojeće i planirane izgradnje, s time da se ne može iznositi više od 20 metara.



22

1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA Izvori onečišćenja Potencijalni izvori onečišćenja mora na predmetnoj lokaciji su: - određeni sadržaji i djelatnosti unutar turističkog naselja Dragonera - otpadne vode s privatnih parcela na kojima tijekom ljetnih mjeseci boravi veliki

broj turista bez kvalitetno rješene odvodnje ili zbrinjavanja otpadnih voda putem sabirnih jama

- regionalna prometnica Fažana – Barbariga Zatečene kulturne vrijednosti Na širem području obuhvata registrirani su ali neistraženi mnogobrojni tragovi arheoloških ostataka iz antičkog perioda. Sjevernije od područja obuhvata DPU Dragonera nalazi se prostrani antički i kasnoantički sklop zgrada uz uvalu «Lakuža», dok se nekoliko stotina metara južnije od zone nalazi prostran priobalni kompleks antičke vile podignute nad tragovima brončanodobne naseobine. Unutar područja obuhvata DPU Dragonera,obilaskom terena i temeljem elaborata “Arheološka topografija područja “Dragunera” kod Peroja“ izrađenog sa strane arheologa Ranka Starca u svibnju 2002 uočena su dva lokaliteta u kartografskim prilozima označena kao “ Zona 1” i “ Zona 2”. Zona 1 dijelom se proteže izvan područja obuhvata Plana, dok je «Zona 2» smještena u središtu priobalnog dijela područja, uz sjeverni rub žala i manje močvare. Teren južnije od zone 2 mnogo je krševitiji i na njemu nisu uočeni arheološki tragovi. Sjeverozapadnije od spomenute glavne prometnice nalazi se dijelom istraženi antički gospodarsko-stambeni sklop u šumi Šaraje, no i taj lokalitet je izvan područja obuhvata turističke izgradnje. Napominjemo da se unutar predmetnog područja ne nalaze tragovi arhitekture iz srednjevjekovnog ili novijeg doba, a nisu uočene ni prapovijesne grobne humke, ili antičke kružne gomile, kakvih ima u šumama uz obližnju Barbarigu.

Zona 1 “Ako krenemo pješice obalom iz pravca sjevera (uvale Lakuža) izdaleka se može uočiti jedna velika gomila koja se izdiže do pet metara visine nad samim žalom. Riječ je o više metara debelim vodoravno istaloženim slojevima crveno-smeđe prepečene zemlje, pepela, komadića ugljena, zgure, komadića vapna i spaljena kamena. Unutar ove gomile, zapravo ostatka morem raznesenog deponija nalazi se izvrsno očuvana, dijelom urušena i zatrpana kružna vapnenica, odnosno peć za višekratnu upotrebu. Tragovi arheološkog materijala unutar slojeva otpadaka izvan plašta vapnenice (komadići antičkih opeka, amfora, kućanske keramike iz antičkog ali i kasnoantičkog razdoblja) upućuju nas na razmišljanje o rimskodobnom porijeklu ove peći. Konstrukcija peći je dojmljiva, to je kružna građevina s pristupnim zidanim hodnikom, zidana od uslojenih klesanaca, danas dijelom devastirana za potrebe vikendaških roštiljanja (vidi fotografije zona 1- G, D, J, I, K, L i H ).Ovo nije recentna vapnenica



23

izgrađena u blizini antičkih ruševina radi lake nabave kamena za paljenje, već vrlo pomno izgrađeni objekt s dugom uporabom, a komadići željezne zgure u plitkom moru te ulomci eruptivnog kamena mogu upućivati i na povremenu funkciju lončarske peći ili kovačnice iz antičkih vremena. Podno prostrane travnate ledine sjevernije od ovog kružnog objekta uočavaju se nepravilne gomile zemlje koje prekrivaju tragove zidova nekih građevina. Jedan zid antičkog porijekla se od ove ledine pruža k moru, gdje nestaje na početku žala (foto zona 1-D). Podno ovog zida na stjenovitom žalu nalaze se rasuti ulomci eruptivnog kamena ali i od djelovanja visoke temperature i vatre komadi gotovo rastaljena kamena, koji je nekad bio unutarnjom oblogom peći (vidi foto zona 1-E). Gotovo u fizičkom kontaktu, tek dvadesetak metara južnije obalom od opisane kružne peći nalazi se zanimljiv sklop ruševnih zidova obrastao žbunjem, dijelom očuvanih tragova do tri metra visine, no glavnina ovog gospodarskog kompleksa stradala je erozijom mora i porastom razine mora, pa se u plitkom moru među kamenjem uočavaju tragovi temelja zidova, ostaci podloška jednog tijeska i dijelovi uređaja za meljavu maslina. Samim očevidom vidi se vremenska slojevitost ovog sklopa utemeljenog u ranoj antici, s značajnim pregradnjama iz kasnoantičkog i bizantskog doba. Naslućuje se trag neke kloake ili odvodnog kanala, a prigrađene kontraforne istake mogu sugerirati i neku fortifikacijsko-promatračku funkciju. U šikari nekoliko desetaka metara dublje u zaleđu ovih ostataka (vidi ih na fotografijama zona 1- F, A, B, C) nalaze se umjetno iskopane depresije zatrpane urušenim kamenjem i toliko obrasle da ih nije bilo moguće snimiti ili detaljnije promotriti. Uz njihove rubove nalazimo po tlu rasute ulomke antičkih opeka. Vjerojatno su to tragovi kamenoloma u kojima je vađen kamen za paljenje u peći. Opisan arheološki lokalitet iako dijelom razoren utjecajem mora s očuvanim elementima gospodarske i stambeno-fortifikacijskih funkcija vrijedan je spomenik antičkog razdoblja na jugu Istre i treba ga u sklopu zelene zone zaštićenog priobalja (pojasa širine do pedeset metara od obalne crte) istražiti, konzervirati i dijelom rekonstruirati i prezentirati.

Zona 2 Na sjevernom rubu «Zone 2, na istaknutom rtu dominira mali betonski bunker iz drugog svjetskog rata. Nekoliko desetaka metara od bunkera dublje u šumi (vidi fotografije zona 2 – A i E) nalazi se mali vojni stambeni pravokutni prizemni objekt. Pedesetak metara dalje obalom i šumom prema jugoistoku počinju se pojavljivati rasuti ulomci antičkih opeka i gomile nabacanog priklesanog kamenja. U duljini od pedesetak i širini više od trideset metara uz rub male uvale s plažom i vrelom pitke vode nalazi se antički gospodarsko-stambeni kompleks (vidi fotografije zona 2 – B i C). Lokalitet je posve nevidljiv s obale, nalazi se na blagom uzvišenju zaklonjenom gustom makijom, tek se trag jednog zida okomitog pružanja na liniju obale naslućuje u z more (vidi sliku zona 2 – D). U šumi nedaleko mora danas se nailazi na neravno tlo puno gomila kamenja, jama i tragova ziđa, s rijetkim ulomcima antičkih opeka (zona 2 – F). Među gomilama poluobrađenog i priklesanog kamena nalaze se dijelovi kružnih kamenih recipijenata za taloženje maslinova ulja (zona 2 – J i K). Na sjeveroistočnom rubu sklopa ruševina i nekoliko desetaka metara dalje od obalne crte nalaze se u gustu makiju obrasli ostaci prostrane antičke cisterne pravokutna tlocrta, zidane od vodoravno uslojenog tanjeg i debljeg pločastog kamena, ziđa ožbukanog debelim slojem hidrauličnog morta (vidi slike zona 2 – G, H i I). Bez temeljitog krčenja i iskopavanja nije moguće izmjeriti cisternu, no čini se da je



24

uobičajenih dimenzija (duljine 15-18 metara, širine 5-6 metara, dubine oko 3 metra). U blizini cisterne uočen je i trag zida građenog izmjenično koso položenim lomljencem u vodoravnim redovima, odnosno tehnikom «riblje kosti», karakterističnom za pojedine gradnje iz razdoblja zatona kasnoantičkog doba. Ovaj kompleks «rimske rustične vile» iako nevelik površinom čini se dobro očuvanim podno gomila urušenog kamenja, a ostao je pošteđen i od djelovanja udarne snage morskih valova. Stoga je izvjesna dobra očuvanost ovog sjedišta poljoprivrednog gospodarstva pa tako i njegova znanstvena ali i pejsažna vrijednost, koja bi se dobila potpunim otkopavanjem njenih tragova i uklapanjem u zeleni pojas uz žal i obližnje vrelo s lokvom. Tek po arheološkim istraživanjima bilo bi moguće dati više pouzdanijih informacija o ovom lokalitetu.” Ranko Starac, arheolog Za predmetno područje, izvan gore navedenih zona, ne postoje posebna ograničenja uređenja prostora. 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Programom izgradnje, organizacijom i oblikovanjem prostora dane su osnove uređenja i način izgradnje prostora obuhvaćenog ovim planom te povezivanje tog prostora sa graničnim područjima naselja Peroj. Na ovom području treba se izgraditi jedinstveni turistički kompleks visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica) sa raznolikom uslugom u smještajnim i uslužnim komplementarnim sadržajima, kako bi se postigla optimalna dnevna potrošnja turista i pokrenule gospodarske, komunalne, uslužne i druge djelatnosti povezane s turizmom, te samim time povećala zaposlenost. Destinacija bi, pored vrhunske usluge stanovanja i prehrane, te sunčanja i kupanja, komplementarnim sadržajima osigurala gostima pružanje usluge turizma “događanja”, svakodnevnim programom zabave i sporta u okvirima sportskih i ugostiteljskih objekata, i time dosadašnju turističku nerazvijenost Grada Vodnjana pretvorila u prednost koju ostala turistička područja više ne mogu ostvariti zbog preizgrađenosti i orijentacije na masovni turizam. Visoki standardi zaštite okoliša niskom gustoćom izgradnje od samo 50 postelja/ha, niskom visinom izgradnje specifične “istarske” tipologije, uklopljene u velike zelene prostore mediteranske makije, bitna su odrednica programa. U sklopu kompleksa osigurat će se uvjeti za odvijanje svih sportova vezanih uz vodu, i to na moru: jedrenje, ronjenje, veslanje itd., dok se za sport i rekreaciju predviđa rekreacijski centar - kompleks od 10 tenis terena + “centre court” sa tenis klubom. Koncept mediteranskih uličica i trgova kvalitetna su podloga za odvijanje umjetničkih i kulturnih programa, bez kojih suvremeni visoki turizam više ne može egzistirati. Kvaliteta turističkog proizvoda ogledat će u prepoznatljivosti destinacije.



25

Uzevši u obzir difersifikaciju usluge te faznost izgradnje, predmetni se prostor organizaciono razgraničuje na više samostalnih cjelina – podzona različitih po tipologiji izgradnje, vrsti ugostiteljskih građevina za smještaj i gustoći turističke izgradnje: Turističko naselje - tipologija I Izgradnja turističkih apartmana kategorije četiri zvjezdice, smještenih u prizemne slobodnostojeće građevine na sjevernom dijelu obuhvata plana, niske visine (pretežno prizemlje do maksimalno P+1) sa pripadajućim bazenom. Turističko naselje - tipologija II Izgradnja turističkih apartmana površine do 120 m2, kategorije četiri zvjezdice, smještenih u više međusobno povezanih građevina visine izgrađenosti P+1 do maksimalno P+2, prostorno oblikovanih oko manjih trgova i ulica poštujući mjerila i oblike tradicionalne istarske urbane matrice. Navedena je tipologija predviđena u središnjem i južnom dijelu obuhvata plana. Hotelski kompleks Izgradnja hotela kategorije četiri ili pet zvjezdica, visine izgradnje do max P+4 (smještajna krila) sa svim pripadajućim sadržajima visoke kategorije te popratnim rekreaciono-sportskim sadržajima kao što su sportska igrališta te zatvoreni i otvoreni bazen. Pored tradicionalne ponude za odmor i rekreaciju sadržaji hotela osmišljeni su i za pružanje usluga zdravstvenog turizma (health & fitness) te se u tom cilju planira izgradnja 4 bazena za različite tretmane (bazen sa slanom vodom, bazen sa slatkom vodom, jacuzzi whirl pool i specijalni efekti,dječji bazen). Navedeni sadržaji predviđeni su u središnjem dijelu obuhvata plana, uz sam ulaz u turističko naselje. Ukupni maksimalni planirani kapacitet područja iznosi 1600 postelja. Međusobna povezanost podzona očituje se i kroz jedinstveni prometni pristup području uz koji se izgrađuju i svi potrebni sadržaji za prijem i ispraćaj gostiju. Primjenjuje se i najviši prometni standard za rješavanje mirujućeg prometa propisan lokalnim propisom o mirujućem prometu i iznosi 1 parkirno mjesto na 2 postelje. OBLIKOVANJE I NAMJENA Oblikovanje prostora je jedno od primarnih ishodišta programa i potpuno usklađeno sa naporima da se očuva humano urbano mjerilo istarskog pejzaža. Cjelokupna izgradnja, gustoćom izgrađenosti, visinom izgradnje i gabaritima predviđenih građevina, poštuje elemente tradicionalne istarske arhitekture. Podloga za oblikovanje kompozicijske cjeline s vlastitim identitetom, kao i uzor za osiguranje humanog mjerila, osiguranje nestereotipnosti i zaključene kompozicije, treba biti istraživanje i približavanje urbanim matricama autohtonih istarskih naselja, koja se definiraju kao osnovni element prepoznatljivosti istarskog krajolika. (uvjetno“zaštitni znak” Istre ).



26

Kod toga kvalitetu kompozicije osigurati raznolikošću prostornog međuodnosa građevina, prostornog međuodnosa građevina i uređenih otvorenih internih i javnih prostora “korta”, ulica – “kala i kaleta”, trgova – “piaca i piaceta” te unikatnim građevinama na ključnim lokacijama (na pr. uglovne pozicije, pozicije na raskrižjima, pozicije na važnim kotama ecc...). U turističkom naselju predviđa se izgradnja komercijalnih sadržaja (poslovnih prostora) kao što su trgovine, ugostiteljski objekti za prehranu, poslovni prostori uslužne djelatnosti, obrtničke radionice, umjetničke galerije i sl. koji bi bili koncentrirani oko manjih internih trgova – piaceta stvarajući tako tipični mediteranski ambijent ulice-trga i što je posebno bitno na dvije lokacije oblikuje se tipični primorski ambijent rive-šetališta i priveza u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene smještenog u središnjem dijelu obuhvata plana. Taj se privez, oko kojeg se oblikuje “riva”- šetalište predviđa isključivo za pristajanje i privez plovila gostiju turističkog naselja bez ekološki neprihvatljivih sadržaja na kopnu (servisiranje i održavanje plovila). Privez se predviđa opremiti sustavom za sigurni privez i jednom skupinom prostorija za osobnu higijenu nautičara prolaznika koja će se smjestiti u prizemlju okolnih građevina. U toj se zoni ne predviđa izgradnja gatova (osim objekata valozaštite) ni priključaka na infrastrukturu. Ukupni planirani kapacitet priveza iznosi 50-60 plovila duljine od 4,0 do 10 m i dva privezna mjesta za turističke brodove (prevoz gostiju iz Fažane, Pule i Briona) i interventni privez. Luka se oblikuje sa svim elementima i sadržajima mediteranskog trga na moru. Prateći sadržaji na kopnenom dijelu podrazumijevaju manje ugostiteljsko - trgovačke i servisne sadržaje. Postoje naznake mogućih arheoloških nalaza i to upravo na lokaciji “mandrača”. Takvi nalazi, ukoliko do njih dođe, mogu kvalitetnom prezentacijom dodatno naglasiti prepoznatljivost destinacije. Uz “lungomare” na južnom dijelu područja dio obale se također uređuje kao privez za plovila. Južni pristan uređuje se kao mjesto za spuštanje u more i privez i odvez plovila manjih jedriličarskih klasa (optimist, europa, laser itd) i brodica za veslačka natjecanja. Ukupni najveći dopušteni kapacitet oba priveza iznosi max. 20% ukupnog kapaciteta zone ugostiteljsko - turističke namjene Dragonera (1600 postelja), što iznosi max. 320 plovila. 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Cjelokupno područje obuhvata plana dio je cjelovitog TRP - a Dragonera, utvrđenog Prostornim planom županije (PPŽ). Unutar TRP - a Usklađenjem PPŽ - a predviđa se izgradnja hotelskog kompleksa i turističkog naselja te priveza u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene (na 2 lokacije).



27

Konačnim prijedlogom Prostornog plana uređenja Grada Vodnajana, na tom je području određena i površina uređene plaže, preuzeta ovim Usklađenjem. Prostor se po namjeni razgraničuje na: 1) Ugostiteljsko turistička namjena (T1, T2)

- Zone izgradnje ugostiteljsko turističkih građevina iz skupine hoteli i iz skupine turističko naselje,

2) Sportsko - rekreacijska namjena - uređena plaža (R3), 3) Privez u funkciji izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko - turističke

namjene (L1, L2). 2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA Gig = 0,25 Kis = 0,68 Gst = Gust = 50,6 st/ha Gbst = Gnst = 41,3 st/ha Gig – odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica Kis – odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica Gst (neto) = odnos broja stanovnika (turista) i zbroja površina građevnih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu Gust (ukupna neto) = odnos broja postelja i zbroja površina građevinskih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu i prateće turističke funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine, šetnice) Gbst (brutto) = odnos broja postelja i zbroja površina građevinskih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu i prateće turističke funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine, šetnice) i šire ugostiteljsko turističke namjene (uređena plaža, privezi) Gnst – odnos broja stanovnika (turista) i površine obuhvata prostornog plana Tablica 1: Iskaz površina za osnovnu namjenu prostora

NAMJENA

OZNAKA POVRŠINA [m²] %

Ugostiteljsko - turistička namjena T1, T2 316.005 81,5 Sportsko – rekreacijska namjena- uređena plaža R3 50.963 13,1 Privez sjeverni L1 18.618 4,8 Privez južni L2 2.129 0,6 OBUHVAT DETALJNOG PLANA - 387.715 100

UKUPNI KAPACITET: 1600 LEŽAJA UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA: P=387.715 m²



28

2.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.3.1. PROMETNA MREŽA OPĆENITO U sklopu rješavanja detaljnog plana uređenja za područje Dragonera jedan od osnovnih zadataka je rješavanje mreže prometnica i prometa u mirovanju. S obzirom na karakter planiranog naselja – turizam, a imajući u vidu propise koji reguliraju ovu problematiku, ovim se planom definiraju opći uvjeti za projektiranje prometnica. Za potrebe plana izrađeno je idejno rješenje prometnica i parkirališta. Za ovaj zadatak je kao podloga za projektiranje poslužila snimljena geodetska podloga u mjerilu 1:1000. Opći podaci Turističko naselje Dragonera smješteno je u pojasu koji omeđuje Jadransko more s jugozapadne strane i županijska cesta ŽC 5115 (Pula – Barbariga) s sjeveroistočne strane i zatvara površinu veličine cca 1.350 x 280 m. Unutar naselja planirana je interna mreža prometnica kojima se omogućava pristup obali, hotelu, turističkim smještajnim građevinama i parkiralištima u funkciji naselja. Prilaz naselju je centralni sa ŽC 5115 i kontrolirani, tako da prometnice naselja čine zatvoreni sustav prometovanja. Horizontalni tok trase Početak dionice glavne prometnice je na županijskoj cesti ŽC 5115 na kojoj se predviđa izgradnja traka za lijeve skretače iz pravca Peroja, kao i traka za uključivanje u promet prema Peroju. Na ulazu u turističko naselje se trakovi za ulaz i izlaz razdvajaju i odmaknuto od ŽC se kontrolira ulaz u turističko naselje (ulazna rampa ili sl.). Na ulaznu prometnicu se nadovezuju ostale ulice, te čine zatvorenu cjelinu u kojoj se javlja samo interni promet. Trase svih ulica su predviđene kao dvosmjerne prometnice (tehnički elementi prometnica definirani su u grafičkim prilozima plana). Križanja prometnica su predviđena u jednom nivou, s time da ulazna prometnica koja opslužuje vanjske površine za parkiranje, a koje se nalaze jugoistočno od ulaza u turističko naselje ima predviđena tri križanja tipa “rotonda”, a ostala križanja imaju radijuse od min 6,00 m. Radi pristupa komunalnih vozila, vozila za servisiranje i vatrogasnih vozila, na kraju slijepih ulica predviđeno je okretište za provozno okretanje vozila veličine vanjskog radijusa od 13,00 m, dok se na obalnoj prometnici predviđa okretište “T” tipa. Na svim križanjima u zoni pješačkih prijelaza treba izvesti položene ivičnjake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima širine 2,00 m. Zemljani radovi Na trasi nisu vršena detaljna geomehanička isptivanja, pa se prepostavlja da je na cijeloj dionici ujednačeni sastav tla, te da je to uglavnom mješani kameni materijal.



29

Gornji stroj Informativno dimenzioniranje konstrukcije kolnika izvršeno je kao posebno poglavlje ovog zadatka, te se isto smatra sastavnim dijelom ovog tehničkog opisa. DIMENZIONIRANJE KONSTRUKCIJE KOLNIKA METODOM "BURMISTER" Dimenzioniranje konstrukcije kolnika vrši se po metodi BURMISTER. Metoda se bazira na teoriji elastičnosti opterećenog materijala, odnosno dijela kolnika. Podaci: - pritisak kotača, P = 50.000 N - modul stišljivosti posteljice vezane na tlo, prema našim propisima, Me2 = 2.500 N/cm2 - zahtjevani modul stišljivosti konstrukcije kolnika Me1 = 10.000 N/cm2 - inflacijski pritisak u gumama, pmax = 80 Pa - koeficijent krutosti guma, Kt = 1,30 - dozvoljeno slijeganje u osovini tereta, s = 0,30 cm Dimenzioniranje: - polumjer dodirne površine guma (a):

a = 50000

314 80 1 3. .x x = 12,37 cm

- pritisak guma na dodirnoj površini (τo):

τoP

a xn x= =2 2

5000012 37 314. .

= 104,00 N/cm2

- faktor slijeganja (Fs):

Fs = sxME

x oxaX

X X2

150 30 2500

150 104 00 12 37..

. . .τ = = 0,389

- odnos modula stišljivosti konstrukcije kolnika prema posteljici:

MEME

21

2501000

14

= =

- relativna debljina konstrukcije (n x a): Iz dijagrama zavisnosti faktora slijeganja Fs od relativne konstrukcije kolnika, a za

odnos modula stišljivosti 14

očitamo relativnu debljinu konstrukcije kolnika:

h = 3,05 x a - debljina konstrukcije kolnika (h): h = n x a = 3,05 x 12,37 = 37,729 cm usvojena debljina konstrukcije kolnika: h = 38 cm



30

- presjek kroz konstrukciju kolnika: habajući sloj asfalta AB8 3 cm vezni sloj asfalta BNS16 5 cm nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije 30 cm Nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije: Za nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije (mineralni beton), granulacija materijala propisana je standardom HRN U.E9.020. Temeljna svojstva kamena za proizvodnju drobljenca kontinuirane granulacije: - čvrstoća na tlak min 12.000 N/cm2 - habanje po Bohme-u min 16 cm3/50 cm2 - upijanje vode max 1 % - otpornost protiv udaraca prema Tretonu max 22 % Kamen mora biti zdrav, tj. ne smije sadržavati trošnih dijelova, gline, a mora biti otporan na smrzavanje. Sabijanje nosivog sloja vrši se uvijek vibracijskim sredstvima te se zahtijeva zbijenost ME = 8.000 N/cm2. Ispitivanje se vrši kružnom pločom Φ R=30 cm na svakih 50 do 100 m ceste. Ovaj sloj, osim funkcije nosivosti ima i funkciju zaštite od smrzavanja. 2.3.2. RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJA 2.3.2.1 Planirano stanje TK mreže Na temelju izvršenih konzultacija, HT-Telekomunikacijski centar Pazin za područje Dragonere nema u svojim kratkoročnim planovima razrađenih planova razvoja TK mreže. 2.3.2.2 Idejno rješenje priključka Za potrebe priključka građevina na promatranom području potrebno je od kabelske kanalizacije uz cestu Pula - Barbariga do Dragonere predvidjeti dovodnu, a u turističkom naselju razvodnu TK mrežu, prema prikazu u grafičkom prilogu. Postojeću kabelsku kanalizaciju, koja se nalazi u zoni buduće ulazne prometnice u turističko naselje potrebno je djelomično preložiti i zaštititi. Na ulazu u turističko naselje Dragonera planirana je recepcija u kojoj će se predvidjeti prostor za potrebe instaliranja opreme UPS Dragonera. Od postojeće kabelske kanalizacije do UPS Dragonera položiti će se svjetlovodni kabel, kojim će se ostvariti potreban broj 2 Mb/s ADSL veza. Podzemnu TK mrežu treba graditi kroz kabelsku kanalizaciju, čime će se postići maksimalna elastičnost u zadovoljavanju potreba, kao i mogućnost korištenja za druge komunikacijske i informatičke sustave. 2.3.2.3 Procjena kapaciteta Na promatranom području moguća je izgradnja turističkih smještajnih građevina kategorije 4 zvjezdice i hotela kategorije četiri ili pet zvjezdica.



31

R. br. Naziv Specifikacija Potreban broj telefonskih priključaka

1 Turističke smještajne građevine 2 Hotel 1.600 750

3 Sport i ugostiteljstvo 50 Ukupno 800

2.3.3 RJEŠENJE ELEKTROOPSKRBE I VANJSKE RASVJETE 2.3.3.1 Uvod Ovim idejnom rješenjem elektroopskrbe: SN mreža, trafostanica, NN mreža i vanjska rasvjeta obuhvaćeno je područje DRAGONERA. Pri izradi dokumentacije: - izvršene su konzultacije sa predstavnicima HEP d.d. Zagreb, DP "Elektroistra"

Pula, - korišteni su podaci elektroenergetskih rješenja iz PUP Barbariga-Mandriol i

PUP Peroj. 2.3.3.2 Elektroenergetske potrebe Procjena elektroenergetskih potreba izvršena je na bazi dosadašnjih studija i višegodišnjih praćenja povećanja vršnih snaga potrošača i razvoja elektroenergetskih postrojenja u trurističkim naseljima u Istri. Na promatranom području moguća je izgradnja turističkih smještajnih građevina i hotela kategorije četiri i pet zvjezdica. Vršna snaga za predviđenih 1600 postelja u turističkim smještajnim građevinama i hotelu: - na nivou SN mreže Pv = 1600 ⋅ 1 = 1600 kW - na nivou svih trafostanica Pv = 1600 ⋅ 1,2 = 1920 kW

Potrebna instalirana snaga u trafostanicama:

Ptr = 90,0

9,01920 ⋅ = 1920 kVA

S obzirom na međusobne prostorne udaljenosti pojedinih dijelova turističkog naselja, različitih sadržaja podzona u naselju i osiguranja rezerve u instaliranim snagama transformatora potrebno je predvidjeti tri trafostanice. 2.3.3.3 Srednjenaponska mreža i trafostanice Zbog omogućavanja nesmetane izgradnje i osiguranje napajanja električnom energijom potrošača u promatranoj zoni, potrebno je unutar promatranog područja izgraditi:



32

1. Tri kabelske trafostanice 10(20)/0,4 kV i to: - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera turistički apartmani instalirane snage 2x 630

(1000) kVA - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera hotel, instalirane snage 2x 630 (1000) kVA - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera naselje, instalirane snage 1x 630 (1000) kVA. 2. 20 kV kabelsku vezu TS Dragonera turistički apartmani - TS Dragonera hotel -

TS Dragonera naselje. Za potrebe osiguranja osnovnog i rezervnog napajanja kvalitetnom električnom energijom turističkog naselja Dragonera potrebno je: 1. Izgraditi 20 kV kabelski priključak od dvostrukog dalekovoda DV 10(20) kV

Fažana-Barbariga do TS 10(20)/0,4 kV Dragonera turistički apartmani 2. Položiti kabele 20 kV od:

- TS 35/10(20) kV FAŽANA do TS 10(20)/0,4 kV CS FAŽANA - TS 10(20)/0,4 kV FAŽANA PROŠTIN do TS 10(20)/0,4 kV ODM.

PEROJSKA ŠUMA 2 - TS 10(20)/0,4 kV OSM. PEROJSKA ŠUMA do TS 10(20)/0,4 kV PEROJ - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera naselje do SN elektroenergetskog prstena

turističkog naselja Porto Mariccio 3. U TS 35/10(20) kV Fažana opremiti jedno 10(20) kV vodno polje elementima za

upravljanje i zaštitu 4. U TS 35/10(20) kV Fažana zamjeniti postojeći transformator od 4 MVA novim

od 8 MVA 5. Rekonstruirati dijelove postrojenja postojećih trafostanica: TS 10(20)/0,4 kV

FAŽANA PROŠTIN, TS 10(20)/0,4 kV ODMARALIŠTE PEROJSKA ŠUMA 2 i TS 10(20)/0,4 kV PEROJ.

2.3.3.4 Niskonaponska mreža Za priključak pojedinih građevina potrebno je od trafostanica u Dragoneri do pojedinih SSRO, te od SSRO do pojedinih KPO položiti odgovarajuće NN kabele. 2.3.3.5 Vanjska rasvjeta Vanjska rasvjeta prometnica treba zadovoljiti normu CIE 115/95 za klase: a) Prometnica Peroj - Barbariga i prometnica do recepcije M3 (Lm=1 cd/m2, jr=40%) b) Trgovi u turističkom naselju P1 (Em=25 lx, jr=40%) c) Sabirna prometnica u turističkom naselju P3 (Em=10 lx, jr=40%) d) Ulice u turističkom naselju P4 (Em=7,5 lx, jr=25%) 2.3.4. RJEŠENJE VODOOPSKRBE Na osnovu koncepcije Plana prišlo se idejnom rješenju vodovodne mreže.



33

Studijom vodoopskrbe šireg predmetnog područja utvrdili su se uvjeti vodoopskrbe kako bi se predmetna zona mogla priključiti na vodovodnu mrežu. Studiju vodoopskrbe prihvatila je komunalna firma Vodovod Pula. Po tom rješenju područje Dragonere dobilo bi vodu iz budućeg rezervoara Magornja vel. 2000 m3 i to magistralnim cjevovodom DN 250 mm u dužini od 3200 metara do predmetne zone Dragonera. Magistralni cjevovod vodio bi se po javnoj površini do centralnog ulaza u područje Dragonere, gdje se predviđa postava centralnog vodomjera za cijelu zonu. Razvod unutar područja Dragonere predviđa se izradom prstenaste vodovodne mreže čime se osigurava vodoopskrba iz dva pravca čime se postiže sigurnost u vodoopskrbi kao i manji pad tlaka obzirom da voda dolazi iz dva smjera. Sva vodovodna mreža predviđa se kao jedinstvena mreža za sanitarnu i protupožarnu potrošnju vode. Svi budući planirani objekti predviđaju se spojiti na predviđenu vodovodnu mrežu na mjestu koja će ovisiti o arhitektonskom riješenju budućih građevina. Ovim rješenjem vodoopskrbe osigurava se sanitarna vodoopskrba kao i protupožarna zaštita cijelog područja. Na vanjskoj vodovodnoj mreži osiguran je dovoljan raspoloživi pritisak za potrebe sanitarne i protupožarne zaštite. Za potrebe protupožarne zaštite potrebno je osigurati mjerodavnu protoku od Q= 20l/s. Svi budući hidranti moraju biti raspoređeni na način da maksimalna udaljenost između pojedinih hidranata iznosi do 150 metara. Hidraulički proračun Vodovodna mreža - broj gostiju ( smještajni kapacitet + procjena ugostiteljski sadržaji) N= 1600 - specifična potrošnja vode po gostu q=500 l/gostu - srednja dnevna potrošnja vode iznosi Q= 1600*500/86400=9,25 l/s Maksimalna satna potrošnja vode: Qmax=9,25*2,2= 20,35 l/s Hidrantska mreža: Mjerodavna protupožarna potrošnja iznosi: Q= 20 l/s. Odabire se razvod vodovodne mreže od Nodularnih cijevi DN 250. I=0,2% V=0,55 m/s



34

2.3.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA - IDEJNO URBANISTIČKO RJEŠENJE 2.3.5.1. Rješenje odvodnje

Na osnovu koncepcije plana prišlo se rješenju oborinskih i fekalnih otpadnih voda. Na predmetnom području predviđa se separatna kanalizacijska mreža. Odvodnja fekalnih otpadnih voda predmetnog područja predviđa se rješiti na način da se u centralnom dijelu gdje su i najveći potrošači predvidi centralna crpna stanica CS-1 iz koje će se prepumpavati fekalna otpadna voda na postojeći kanalizacijski kolektor koji vodi na uređaj za pročišćavanje Peroj, a sve prema uvjetima Pula Herculanea. Na južnoj strani predmetnog područja predviđa se druga crpna stanica CS-2 koja prikuplja sve fekalne otpadne vode i prepumpava ih do planiranog fekalnog kolektora a koji dalje vodi do planirane crpne stanice CS-1. Visinski fekalnu kanalizaciju potrebno je izvesti ispod buduće vodovodne mreže. Prije ispuštanja svih otpadnih voda u fekalnu kanalizaciju potrebno je svesti na nivo kućnih otpadnih voda. U fekalnu kanalizaciju nije dozvoljeno ispuštati zauljene otpadne vode, kao ni kisele i lužnate otpadne vode, što znači da sve otpadne vode potrebno je prethodno pročistiti i dovesti kvalitetu ispuštene vode na nivo kvalitete kućnih otpadnih voda. Sva gravitacijska fekalna kanalizacijska mreža predviđa se od PVC cijevi odgovarajućih profila. Svi tlačni vodovi predviđaju se od nodularnih cijevi odgovarajućih profila. Predviđene crpne stanice imaju predviđenu retenciju za retencioniranje od min. 8 h u slučaju havarije. Za crpne stanice potrebno je dvostruko napajanje električnom energijom. Moguće je kao drugi izvor napajanja predvidjeti i putem pokretnog dizel električnog agregata. Kako postojeći uređaj za pročišćavanje “Peroj” ne može primiti nove količine otpadnih voda potrebno je pod hitno izgraditi II fazu uređaja za pročišćavanje “Peroj” sa novim podmorskim ispustom u more dužine od 1200 metara metara kao i produženjem postojećeg podmorskog ispusta. Točan udio u investiciji izgradnje uređaja turističkog naselja Dragonera odredit će se u dogovorima sa komunalnim poduzećem Pula Herculanea. Odvodnja oborinskih vode vode iz predmetnog kompleksa “Dragonera” predviđa se na način da se izvedu neovisni sustavi te da se oborinske vode ispuste u podzemlje. Separatori ulja i masti predviđeni su da se na njih odvodi 15-25 % mjerodavne količine oborina s parkirališnih površina. Sva oborinska kanalizacija predviđa se od plastičnih PVC ili drugih vrsta kanalizacijskih cijevi odgovarajućih profila. Za prihvat oborinskih voda predviđaju se slivnici sa taložnicima radi taloženje nečistoća sa prometnica.



35

Dimenzioniranje oborinske kanalizacije potrebno je izvesti je na bazi krivulje oborina. Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda - Rijeka za dvogodišnji povratni period. 2.3.5.2. Hidraulički proračun Fekalna kanalizacija - maksimalan broj gostiju u naselju N= 1600 - specifična potrošnja vode po gostu q=400 l/gostu - srednja dnevna potrošnja vode iznosi Q= 1600*400/86400=7,40 l/s Maksimalna satna potrošnja vode: Qmax=7,4*2,2= 16,29 l/s Odabrane su plastične PVC cijevi DN 250 mm. I=0,005 Q=55,22 l/s V=1,03 m/s Oborinska kanalizacija Za mjerodavni intenzitet korištena ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period: F= (ha) slivna zona ψ= koeficijent otjecanja to=10 (min) t1=L/V (min) tc=to+t1 (min) n 0,339 H mm=A* t =33,36 * t i= H*10.000/t (sec) (l/s/ha) Mjerodavna protoka: Q= F*i*ψ (l/s) 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE Uvjeti i način gradnje prikazani su u kartografskom prikazu br.4. i tablicom u nastavku.



36

Tablica 2. Način korištenja i uređenja površina (uvjeti gradnje)

Oznaka građevne čestice

Osnovna namjena

Površina građevne čestice

[m2]

Najveći dopušteni koeficijent

izgrađenostigrađevne čestice

kig


iskorištenosti građevne čestice

kis

max.BRP

Najveći dopušteni broj etaža (uključivo podrum odnosno

potkrovlje) E

max. broj kreveta

(gustoća 50

kreveta/ha)

ČT Ugostiteljsko -

turistička namjena

316.005 0,3 0,8 252.804 3-5 1.600

ČR3-1 30.667 - - - - -

ČR3-2

Sportsko – rekreacijska -

uređena plaža - R3 20.296 - - - - -

L1K 3.848 0,2 0,2 770 1 - ČL1

Privez (sjeverni)

- L1 L1M 14.770 - - - - -

ČL2 Privez (južni) - L2 2.129 0,2 0,2 425 1 -

Σ građevne čestice - 387.715 Gig=0,25 Kis=0,65 253.999 - 1600

2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CIJELINA I GRAĐEVINA

I AMBIJETALNIH VRIJEDNOSTI Unutar obuhvata plana ne postoje prostori posebnih uvjeta korištenja, kao na primjer zaštićeni krajolik, registrirana povijesno graditeljska cijelina ili ambijetalna cijelina. Ovim se Planom određuju posebni uvjeti korištenja za arheološka područja (planska oznaka Z1 i Z2) i obveza izrade pejzažnog elaborata za područje kvalitetne šume crnike (kartografski prikaz br.4 Plana). 2.5. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš sadržane su u osnovnim postavkama Plana a detaljno navedene u Odredbama za provođenje. Planom se predviđaju zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš . Tijekom pripreme na predmetnoj lokaciji nastati će trajne i privremene promjene na kopnu i moru. Trajne promjene na kopnu nastati će zbog izgradnje: - građevina (hotel, turističke smještajne građevine, servis i održavanje, bazeni) i

privezi u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene, koje će trajno izmijeniti obalni rub i za koju bi bilo potrebno izraditi poseban maritimni elaborat kao i snimak postojećeg stanja morskog dna i to sa snimkom dubina, postojeće flore i faune te kakvoćom morske vode,

- prometnica i parkirališta, - infrastrukturnih objekata,



37

- servisnih objekata i objekata za održavanje, - sportsko rekreacijskih građevina. Izgradnjom sjevernog priveza s dva valobrana doći će do trajnih promjena na tom dijelu obalnog ruba u ukupnoj dužini od 250 m. Trajne promjene uslijediti će i na lokaciji izgradnje priveza na južnom dijelu turističkog naselja u dužini od 100 m. Ostali dio obalnog ruba plaže, dužine oko 1100 m i pripadajućeg priobalnog mora biti će u funkciji rekreacije i nisu planirani veći građevinski radovi. Vezano za izgradnju navedenih zahvata izvršena je procjena brzine izmjene vode u bazenu sjevernog priveza Dragonere na temelju izmjene (ulaska i izlaska) morske vode. Procijenjeno vrijeme izmjene morske vode u danima (zapremina zahvaćena u jednom ciklusu izmjene) T-99% iznosi 4,8 do 7,1 dana. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, na temelju članka 30. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/94 i 128/99), u svezi s člankom 16. točkom 3. Zakona o izmjenama i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (Narodne novine, broj 15/2000), radi procjene utjecaja na okoliš zahvata donijelo je Rješenje da je namjeravani zahvat – izgradnja "Turističkog naselja Dragonera" prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (Klasa: UP/I 351-02/02-06/39; Ur.br.: 531-05/1-STZ-01-8; Zagreb, 24. prosinac 2002.). Nositelj namjeravanog zahvata dužan je osigurati primjenu utvrđenih mjera zaštite okoliša i postupanje po Programu praćenja stanja okoliša. U nastavku se navode neke osnovne mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša koje su propisane navedenim Rješenjem. A. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 1. Mjere zaštite tijekom pripreme zahvata 1.1. Mjere zaštite kopna Na predmetnoj lokaciji, prije izrade zemljanih radova: - obilježiti posebno vrijedne primjerke visokog rastlinja, koje treba sačuvati gdje

je locirana klimaktogena šuma crnike, - na temelju evidentiranih vrijednih primjeraka prilagoditi definirati položaj svih

građevina, - izraditi pejzažni projekt kojim će se očuvati vrijedna stabla.

U pejzažnom projektu, pored autohtonih vrsta, koristiti, što je više moguće, raslinje koje je primjereno ovom podneblju i to:

• Crnogoricu: Borove: pinj (Pinus pinea) i alepski bor (P.halepensis ); Cedrove: Cedrus deodara i Cedrus libani; Čempres (Cupressus sempervirens var pyramidalis); Grčku jelu Abies cephalonica) i španjolsku jelu (A.pinsapo), Palme (Chamerops sp. Fhoenix sp.) i druge koje su otporne na niske temperature



38

• Bjelogoricu: Razne vrste javora s ukrasnim raznobojnim lišćem (Acer sp ); magnolije (Magnolia sp.), albiciju (Albizia julibrissin), judino drvo (Cercis siliquastrum); lagerstremiju (Lagerstroemia indica)

• Grmlje penjačice i trajnice: Lovor (Laurus nobilis), Planika (Arbutus unedo ), oleander (Nerium oleander), Tamarix sp, Atriplex sp, tobirovac (Pytosporum tobirra), lemprika (Viburnum thinus), dubačac (Teucrium flavum), lovor višnja (Prunus laurocerasus), ružmarin (Rosmarinus officinalis) mirta (Myrtus communis), a od trajnica lavandula (Lavandula spica), cineraria (Cineraria maritima), santoline (Santolina viridis i S. glauca) i dr.,

- lokalitete na kojima će doći do privremenih promjena (infrastrukturni koridori) vratiti u prvobitno stanje ili hortikulturno oplemeniti raslinjem primjerenim ovom podneblju sukladno pejzažnom projektu,

- prilikom pripreme gradilišta za izgradnju, površinski sloj zemlje do stijenske mase uskladištiti na privremenom deponiju i iskoristiti za hortikulturno uređenje.

1.2. Mjere zaštite mora i priobalja - Izraditi plan i uspostaviti monitoring ovog dijela priobalja u skladu s

programom kontrole boniteta priobalnih voda Istarske županije prije izdavanja građevne dozvole,

- izraditi rješenje visine obale i visine lukobrana s odgovarajućim brojem otvora i pripadajućom školjerom,

- izraditi idejno rješenje produbljivanja dijela akvatorija priveza. Višak iskopanog materijala po mogućnosti koristiti za nasipavanje ili odlagati u more uz prethodno suglasnost pomorskih vlasti i drugih nadležnih ustanova,

- za izradu idejnog rješenja i programa uređenja plaža, izraditi odgovarajuću studiju vodeći računa o geomehaničkim i hidrodinamičkim karakteristikama prostora u cilju da se maksimalno sačuva izvorni oblik obalnog pojasa,

- izraditi elaborat arheološkog iskopavanja i istraživanja, konzervacije arheoloških nalaza ''in situ'' i zaštite posebno vrijednih dijelova nalazišta.

2. Mjere zaštite tijekom građenja - U cilju sprječavanja negativnih učinaka na okoliš osnovno je primijeniti sve

mjere koje proizlaze iz važećih propisa o gradnji građevina i zaštite na radu koje se odnose na:

• Optimalnu organizaciju gradilišta, • Koristiti atestiranu tešku mehanizaciju, • Planski organizirati dovoz materijala na gradilište i odvoz iskopanog

materijala ili otpada s gradilišta na odlagališta prema Zakonu o otpadu, • Za građenje svih građevina u priobalju odnosno u moru koristiti kameni

materijal bez sadržaja zemlje. - U cilju sprječavanja negativnih utjecaja na kakvoću zraka i smanjenja

onečišćenja bukom potrebno je: • Na gradilištu koristiti atestiranu i tehnički ispravnu mehanizaciju,



39

• Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te isti vlažiti ili prekrivati, pogotovo za vrijeme vjetrovitih dana.

- U cilju sprječavanja onečišćenja mora i tla gorivom, mineralnim uljima i

mazivima potrebno je: • Definirati i tehnički pripremiti lokaciju za privremena skladišta goriva i

maziva kao i servisiranje vozila (punjenje gorivom, podmazivanje i sl.) na način da se ista postavi na prostore koji su rezervirani za buduće energane, rezervoare goriva ili zonu održavanja izgradnjom natkrivenih prostora nepropusnom podlogom i odgovarajući prihvatnim kapacitetom sukladno zakonskim propisima RH.

- Za sprječavanje negativnih učinaka uslijed nastanka sanitarno potrošnih

otpadnih voda i krutog otpada koje produciraju zaposlenici na gradilištu potrebno je:

• Postaviti privremene sanitarne čvorove sa sabirnim jamama koje prazni i održava za to ovlaštena ustanova ili dovoljan broj kemijskih sanitarnih čvorova s primjerenim održavanjem,

• Postaviti dovoljan broj spremnika po vrstama za otpad, te organizirati putem ovlaštenih tvrtki ili komunalne tvrtke njihovo pražnjenje,

• Otpad koji se može materijalno i energetski upotrijebiti (staklo, kartonska, plastična ili metalna ambalaža, otpadne gume, mineralna ulja, masti, akumulatori i sl.) izdvajati sukladno odredbama Zakona o otpadu i pod zakonskim aktima donesenim temeljem istog,

• O zbrinjavanju i proizvodnji nastalog otpada voditi očevidnik i popratnu dokumentaciju sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o vrstama otpada.

- Osigurati permanentni nadzor nad upravljanjem i organizacijom gradilišta s

točno definiranim kadrom koji je odgovoran za poslove zaštite gradilišta. - Tijekom gradnje prometne pravce definirati sa Gradom Vodnjanom i

županijskom Upravom za ceste. 3. Mjere zaštite tijekom korištenja 3.1. Otpadne vode - Izgraditi razdjelni sustav odvodnje na način da se:

• sanitarno potrošne i tehnološke otpadne vode odvode internom kanalizacijom na sustav javne odvodnje,

• oborinske vode s prometnica i manipulativnih površina nakon pročišćavanja ispuštaju u tlo i/ili more,

• čiste vode sa krovišta zbrinjavati u rezervoare slatke vode za upotrebu tijekom ljetnih mjeseci.

- U projektnim rješenjima za izgradnju interne kanalizacije koristiti sve priznate

tehničke norme i osigurati nepropusnost kanalizacijskog sustava. Projektima predvidjeti:



40

• dvostruku rezervu u crpkama, • dvostruko napajanje crpnih agregata u crpnim stanicama električnom

energijom, • mogućnost priključenja istih na dizel agregat u slučaju dužeg kvara, • telemetrijski nadzor rada crpnih stanica, koji mora biti povezan s

službom za održavanje TN Dragonera. • u slučaju krajnje nužnosti osigurati korištenje havarijskog ispusta

sukladno Projektu odvodnje Turističkog naselja Dragonera, • da crpne stanice budu akustički izolirane da razina buke bude ispod 55

dBA danju i 45 dBA noću. - Interni sustav odvodnje sanitarno potrošnih i tehnoloških otpadnih voda TN

Dragonera mora se priključiti na sustav javne odvodnje Peroj i izgradnjom II faze uređaja za pročišćavane otpadnih voda Peroj (Službene novine Istarske županije 1/01 ).

- Kapacitet otpadnih voda iz naselja mora biti usklađen s kapacitetom uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje Peroj i izgradnjom II faze uređaja za pročišćavane otpadnih voda Peroj.

- Kakvoća otpadnih voda koje se spajaju internom kanalizacijom na sustav

javne odvodnje mora udovoljavati standardu otpadne vode propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01 i 14/01), odnosno aktom upravitelja sustava javne odvodnje ili vodopravnom dozvolom.

- Tehnološke otpadne vode iz praone/a rublja i kuhinjskih kompleksa kao i iz

zdravstvenog kluba prije upuštanja u sustav interne odvodnje potrebno je prethodno pročistiti na standard sukladno odredbama Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01 ), odnosno propisan i aktom upravitelja sustava javne odvodnje odnosno uvjetima koje će propisati vodopravna dozvola.

- Oborinske vode s onečišćenih, prometnih, manipulativnih i sličnih površina

prije upuštanja u tlo i/ili more moraju se odgovarajuće pročistiti (odjeljivači ulja lagune) i zadovoljiti standard otpadnih voda koje se mogu upuštati u recipijent II. kategorije.

- Pražnjenje bazena osigurati putem sustava oborinske odvodnje. 3.2. Otpadne krute i tekuće tvari - Otpad koji nastaje na lokaciji Dragonera zbrinuti prema Zakonu o otpadu i

podzakonskim aktima. - Redovito čistiti taložnike i separatore na oborinskoj odvodnji u cilju zaštite

kakvoće mora i tla, kao i uređaje za prethodno pročišćavanje otpadnih voda iz praonice rublja.



41

- Ugovorno obvezati tvrtku, koja održava bazene da putem ovlaštene institucije zbrine mulj, nastao uslijed čišćenja filtera postrojenja zu ispunjavanje zakonski propisane dokumentacije.

3.3. Opterećenje priobalja - Kupališne zone opremiti:

• dovoljnim brojem tuševa i sanitarnih čvorova spojenih na interni sustav odvodnje otpadnih voda,

• dovoljnim brojem kontejnera za odlaganje otpada sukladno zakonskim propisima, te organiziranim odvozom,

• organizirati redovito čišćenje kupališnih zona od otpada. - U cilju osiguranja sigurnosti plovidbe za ulazak u zone priveza, projektom

osigurati obvezu izgradnje pomorsku signalizaciju sukladno uvjetima koje će dostaviti Lučka kapetanija.

- Osigurati, putem ovlaštene institucije, primjereno prikupljanje i zbrinjavanje

otpadnih voda i krutog otpada sa plovila koja se nalaze u privezima, sukladno odredbama i direktivama EU a u skladu sa Aneksima od I.-VI. Međunarodne konvencije MARPOL 73/78.

- Na prostoru priveza nisu dopušteni nikakvi remontni radovi na plovilima (trupu

ili stroju), kao niti punjenje plovila pogonskim gorivom pa zbog toga na području zahvata nije dopuštena gradnja benzinske crpke.

3.4. Opterećenje prometne infrastrukture šireg područja - Potrebno je planirati, u suradnji s izvršnom vlasti Grada Vodnjana i Istarskom

županijom, kvalitetnu prometnu povezanost lokacije zahvata s Istarskim ipsilonom, naseljem Vodnjan - središnjim naseljem Grada Vodnjana i Gradom Pula. Pri tome je potrebno:

• Izgraditi zaobilaznice naselja Peroj • Rekonstruirati postojeću lokalnu makadamsku cestu Barbariga-

Mandriol-Betiga-cestarska kuća, kako bi se rasteretio postojeći pravac Vodnjan-Fažana-Peroj

- Uz prometnice hortikulturnim rješenjem provesti zaštitu od buke koju stvara promet kao i zaštitu od ispušnih plinova.

3.5. Opterećenje zraka štetnim polutantima - U cilju zaštite od onečišćenja zraka kontrolirati (mjerenjem) emisije iz

stacionarnih izvora na lokaciji i svesti emisije onečiščujućih tvari u zrak ispod graničnih vrijednosti kakvoće zraka sukladno zakonskim propisima RH (Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacionarnih izvora ( NN br. 140/97, 105/02) .



42

4. Mjere zaštite tijekom prestanka korištenja

Obzirom da će predmetni zahvat, nakon amortizacije, i dalje biti u funkciji turističke ponude na području Grada Vodnjana nisu predviđene mjere za zahvat nakon prestanka korištenja ili njegovog uklanjanja. 5. Mjere zaštite u slučaju ekološke nesreće - Osigurati primjerenu protupožarnu zaštitu - izraditi Plan protupožarne zaštite

kojim će se definirati lokacija i broj hidranata kao i sigurni izvori dovoljne količine vode, minimalan broj osposobljenih kadrova i ostala potrebna oprema po objektima.

- Pri definiranju sigurnih količina protupožarne vode uzeti u obzir i mogućnost

korištenja pročišćenih otpadnih voda, čistih oborinskih voda s krovišta ili podzemnih voda iz kontroliranih bušenih zdenaca pored korištenja vode iz vodoopskrbnog sustava.

- Permanentno čistiti i održavati vodolovna grla oborinske odvodnje kako ne bi

došlo do poplavljivanja i run-off u more ili tlo kod ekstremnih oborina. Posebno se to odnosi na vodolovna grla koja prikupljaju oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina.

- Održavati sustav interne odvodnje te pratiti količinu otpadnih voda na

kontrolnom oknu prije upuštanja u sustav javne odvodnje - Permanentno održavati crpnu stanicu, ukoliko je neophodna njezina ugradnja

u sustav te predvidjeti alternativno rješenje sigurnosti rada (retencija, sigurnosni ispust, dvostruko napajanje, minimalno dvije pumpe i sl).

- Izraditi operativni plan zaštite okoliša za klorne stanice ukoliko iste budu

instalirane za potrebe kloriranja vode u bazenima. B. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Praćenje kakvoće morskog okoliša - Prije početka izgradnje ispitati:

- životne zajednice morskog dna u području priveza, - osnovne kemijske parametre: kisik, pH i hranjive soli da se procjeni

utjecaj kanalizacijskih otpadnih voda iz ispusta koji se nalazi u neposrednoj blizini,

- sedimentološke i geomehaničke značajke morskog dna na nekoliko reprezentativnih točaka duž trase lukobrana

- dinamiku mora: - morske struje na odabranim postajama unutar priveza (sjevernog):

- dugoperiodičke oscilacije razine mora



43

- procijeniti ekstremne visine valova iz smjerova koji ugrožavaju privez.

- U skladu sa Zakonom i programom monitoringa kakvoće mora na plažama u

Istarskoj županiji na odabranim postajama provesti monitoring prema važećim propisima.

- Na dva (tri) transekta okomita na morsku obalu u dužini od 100 m prije

početka izgradnje i tijekom korištenja izgrađenih objekata u dvogodišnjim razmacima vršiti kontrolu stanja pridnenih zajednica i utvrditi eventualne kvalitativne i kvantitativne promjene.

Praćenje kakvoće otpadnih voda

Tijekom korištenja potrebno je uspostaviti praćenje kakvoće i količine otpadnih voda (sanitarne tehnološke i oborinske sukladno. Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01), odnosno aktom upravitelja sustava javne odvodnje ili vodopravnom dozvolom.



44

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Osnovna namjena površina utvrđena je u kartografskom prikazu br. 1 “Detaljna namjena površina. Prostor se po namjeni razgraničuje na: 1) Ugostiteljsko turistička namjena – planska oznaka T1, T2

Zone izgradnje ugostiteljskih objekata za smještaj vrste hotel (planska oznaka T1) i turističko naselje (planska oznaka T2) Unutar ovih namjena uvjetuje se izgradnja ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine " Hoteli " kategorije četiri i pet zvjezdica. Unutar zone turističkog naselja mogu se u dijelovima prizemlja i eventualno po potrebi I kata, realizirati popratni javni ugostiteljsko opskrbni sadržaji potrebni jednom naselju te kategorije. Unutar ove namjene dozvoljava se mogućnost dvostruke namjene po vertikali odnosno po ortogonalnoj projekciji namjene, a sve u cilju omogućavanja oblikovanja lučno zasvođenih prolaza (tzv pasaža).Tako se u prizemnoj etaži prostor namjenjuje javnoj kolno pješačkoj površini a u višim etažama ugostiteljsko turističkoj namjeni.

2) Športsko rekreacijska namjena - planska oznaka R3 Zona uređene plaže. Unutar ove namjene moguće je graditi isključivo objekte namijenjene uređenju plaža kao što su sunčališta, pristupi u more, manji valobrani u funkciji zaštite plaže, manja otvorena sporska igrališta, površine za vodene sportove i drugo.

3) Privez (sjeverni) u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene - planska oznaka L1 Zona izgradnje priveza unutar koje se predviđaju djelatnosti priveza i odveza brodova, jahti, sportskih i drugih brodova . Unutar ove namjene moguće je graditi isključivo objekte namijenjene uređenju, poslovanju i održavanju, kao i manje uslužne ugostiteljske objekte u funkciji turističkog naselja, isključivo unutar ovim Planom utvrđenog gradivog dijela čestice.

4) Planska oznaka L2 - privez (južni) u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene Unutar ove namjene moguće je graditi isključivo objekte namijenjene uređenju priveza kao što su pristupi u more, rampe/istezalište za ručno spuštanje brodica u more te manje valobrane u funkciji priveza.



45

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I GRAĐEVINA 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Veličina i oblik građevnih čestica utvrđeni su u kartografskom prikazu br. 4 “Uvjeti gradnje “. U slučajevima zasvođenih prolaza veličina i oblik građevnih čestica prolaza i odnosne građevine definiraju se u nivou prizemlja a investitor odnosne građevine stječe pravo gradnje iznad prolaza. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Broj etaža i max. BRP utvrđeni su na kartografskom prikazu br. 4 “Uvjeti gradnje“. Prostorni pokazatelji - maksimalna izgrađenost (kig i kis), najviša visina građevine i najveći broj etaža - prikazani su u tablici br. 1 “Obavezni prostorni pokazatelji.“ Pod maksimalnom izgrađenošću građevne čestice (kis) prema ovim odredbama smatra se ortogonalna projekcija svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovnog objekta i pomoćnih objekata vidljivih na zemljištu. Izuzetno u površinu izgrađenosti ne računa se površina otkrivenih terasa i sl. koji su isključivo u funkciji organiziranja osnovnih djelatnosti. U površinu izgrađenosti građevne čestice (kig) ne računaju se dječja igrališta, parkirališta, pergole, otvorene terase i portici, kolonade i sl. koji su u funkciji uređenja okoliša. U ukupnu brutto površinu građevine računa se površina svih podzemnih i nadzemnih etaža. Poseban slučaj izgrađenosti je slučaj mogućnosti građenja iznad javne pješačko kolne površine-zasvođeni prolazi. Isključivo u tim slučajevima dozvoljava se veća izgrađenost u višim etažama u odnosu na gradivi dio čestice na način da gradivi dio čestice u višim etažama obuhvaća i površinu nadsvođenog prolaza. Građevine predviđene ovim Planom mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Sve podzemne etaže mogu se realizirati samo unutar površine gradivog dijela čestice. Podzemnom etažom smatrat će se svaka etaža kojoj je svijetla visina, u odnosu na konačno zaravnati teren na najnižoj apsolutnoj koti, max. 1,0 m iznad kote konačno zaravnatog terena (ukoliko je teren nagiba do 10 stupnjeva), odnosno 2,0 m iznad kote konačno zaravnatog terena (ukoliko je teren nagiba iznad 10 stupnjeva). Pod nagibom terena podrazumijeva se prosječan pad terena, između apsolutno najviše i najniže točke na parceli. Maksimalna dozvoljena visina građevina mjeri se od visinske kote konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz objekt, do najviše kote poda potkrovlja odnosno vijenca. Pod konačno zaravnatim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za garažu . U iznimnom slučaju, radi omogućavanja izvedbe arhitektonskih vertikala kao što su tornjevi, strojarnice za dizala, vidikovci i pristupi zatvorenog stubišta za krovnu terasu, može se dozvoliti odstupanje od maximalnih visina, ali se takva odstupanja



46

ograničavaju na max 36m2 brutto površine i u tom slučaju se takva izgradnja ne smatra povećanjem etažnosti građevine. Tablica 1. Način korištenja i uređenja površina (uvjeti gradnje)

Oznaka građevne čestice

Osnovna namjena

Površina građevne čestice

[m2]


izgrađenostigrađevne čestice

kig


iskorištenosti građevne čestice

kis

max.BRP

Najveći dopušteni broj etaža (uključivo podrum odnosno

potkrovlje) E

max. broj kreveta

(gustoća 50

kreveta/ha)

ČT Ugostiteljsko -

turistička namjena

316.005 0,3 0,8 252.804 3-5 1.600

ČR3-1 30.667 - - - - -

ČR3-2

Sportsko – rekreacijska -

uređena plaža - R3 20.296 - - - - -

L1K 3.848 0,2 0,2 770 1 - ČL1

Privez (sjeverni)

- L1 L1M 14.770 - - - - -

ČL2 Privez (južni) - L2 2.129 0,2 0,2 425 1 -

Σ građevne čestice - 387.715 Gig=0,25 Kis=0,65 253.999 - 1600

Gig= 0,25 Kis= 0,68 Gst= Gust=48 st/ha Gbst= Gnst=41 st/ha Gig – odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica Kis – odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica Gst (neto) = odnos broja stanovnika (turista) i zbroja površina građevnih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu Gust (ukupna neto) = odnos broja postelja i zbroja površina građevinskih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu i prateće turističke funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine, šetnice) Gbst (brutto) = odnos broja postelja i zbroja površina građevinskih čestica za ugostiteljsko turističku namjenu i prateće turističke funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine, šetnice) i šire ugostiteljsko turističke namjene (uređena plaža, privezi) Gnst – odnos broja stanovnika (turista) i površine obuhvata prostornog plana



47

2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Namjena građevina po građevnim česticama prikazana je u kartografskom prikazu br.1 “Detaljna namjena površina”i u tablici br.1. Na građevnoj čestici ugostiteljsko - turističke namjene sa oznakom ČT mogu se u dijelovima prizemlja građevina i eventualno po potrebi I kata izgraditi poslovni sadržaji pretežito uslužne namjene (ugostiteljski, trgovački i uslužni sadržaji) potrebni jednom naselju te kategorije koji u tom slučaju moraju udovoljavati kriterijima zaštite okoline što vrijede za zone stanovanja (zaštita tla, zraka i vode, zaštita od buke i mirisa) određene zakonskim i podzakonskim aktima. Na navedenoj građevnoj čestici dozvoljava se u prizemlju formiranje kolno pješačke površine (zasvođeni prolaz) a u višim etažama ugostiteljsko turistička namjena. Na navedenoj građevnoj čestici moguće je povezivanje više građevina u nizu iste namjene, u jednu funkcionalnu cijelinu objekata za smještaj iz skupine “ Hoteli” kategorije minimalno četiri zvjezdice kao npr. apart hotel i sl. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Prikaz građevnih linija i granica gradivog dijela čestice (površina unutar kojih

se može razviti tlocrt građevina), dan je na listu br.4 – UVJETI GRADNJE. Unutar površine gradivog dijela čestice moguća je izgradnja većeg broja građevinski samostalnih građevina osnovne namjene koje po definiciji “PRAVILNIKA O RAZVRSTAVANJU, MINIMALNIM UVJETIMA I KATEGORIZACIJI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA” čine funkcionalnu cijelinu. Građevine se mogu graditi samo unutar gradivog dijela čestice. Iznimno manja sportska i dječja igrališta i sportska igrališta na plaži, otvoreni bazeni, otvorena parkirališta, fontane, bunari / zdenci, i sl. objekti , izgrađeni na način da visina konstruktivnih elemenata predmetnih građevina (bez opreme) ni u kojem dijelu nije viša od 1.5 m u odnosu na konačno zaravanati teren mogu se graditi i izvan gradivog dijela čestice.. Ovi objekti smatraju se uređenjem okoliša. Slični objekti kao loggie, portici, kolonade, baladuri, pergole - na česticama sa namjenom zelene površine, trgovima, pješačkim površinama ili uređenoj rivi, ne računaju se u izgrađenost građevinske parcele. Na građevnoj čestici ugostiteljsko - turističke namjene osim građevina osnovne namjene moguća je izgradnja i pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene (plažni objekti, uslužni sadržaji, manji ugostiteljski objekti i objekti uz bazen) Izuzetno u slučajevima građevina sa zasvođenim prolazima građevine se mogu graditi i izvan gradivog dijela čestice ali isključivo unutar površine zasvođenog prolaza.

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Ovaj detaljni plan kao ishodište postavlja cilj, stvaranje odnosa između

urbanističke forme naselja i tipologije građevina. Na taj način oblikovati će se¸ jedinstveni prostor naselja s jedinstvenom arhitekturom. Dakle oblikovati je nužno pored građevina, ulice, trgove, obale i parkove.



48

TURISTIČKO NASELJE Izgradnja smještajnih jedinica predviđa se u ugostiteljskim građevinama za smještaj vrste turistički apartman, smještenih u više međusobno povezanih građevina, visine izgrađenosti prema odredbama za visine i broj etaža građevina, prostorno oblikovanih oko manjih parkovno uređenih trgova /dvorišta . Podloga za oblikovanje kompozicijske cjeline s vlastitim identitetom, kao i uzor za osiguranje humanog mjerila, osiguranje nestereotipnosti i zaključene kompozicije, treba biti istraživanje i približavanje urbanim matricama autohtonih istarskih naselja, koja se definiraju kao osnovni element prepoznatljivosti istarskog krajolika (uvjetno“zaštitni znak” Istre ). Kod toga kvalitetu kompozicije osigurati raznolikošću prostornog međuodnosa građevina odnosno dijelova građevina i uređenih otvorenih površina građevne čestice “korta”, kao i okolnih javnih prostora ulica – “kala i kaleta” i trgova – “piaca i piaceta”, kvalitetnim nestereotipnim uređenjem svake građevine te unikatnim građevinama na ključnim lokacijama (npr. uglovne pozicije, pozicije na raskrižjima, pozicije na važnim kotama ecc...). Vrtovi - “ korte”- atriji su ozelenjeni na principu oblikovanja mediteranskog vrta pretežno autohtonim vrstama. Kao akcenti, poželjne su i egzotične vrste (palme, ”nešpule”, magnolije itd.) koje su u manjem broju oduvijek naglašavale pomorski karakter Istarskog primorja. U sklopu vrtova / atrija predlaže se izgradnja bazena odnosno kompleksi bazena. Uz bazene sjenice / pergole / vrtne nadstrešnice. Karakteristika bivanja na otvorenom u Istri je pergola (odrna) obrasla vinovom lozom ili drugim penjačicama, i kompoziciji vrta / parka variranje otvoreno / zatvorenim oblikovnim elementima naglasiti će humano mjerilo. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala. Na uličnom pročelju preporuča se izvedba krovnih vijenaca (ravnih ili profiliranih ). Uređenje pročelja mora biti jednostavno. Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza u smislu vjetrobrana. U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije), moguća je na dijelu krovišta izvedba pomoćnih konstrukcija za postavljanje sunčanih kolektora . Ukoliko se krovišta građevina planiraju se kao dvostrešna ili višestrešna preporuča se pokrovom od kanalica ili oblikovno sličnog pokrova (Mediteran, “Bramac” tip crijep Mediteran ), te nagibom krovnih ploha između 18 i 24 stupnja (nagib 1:3), s nagibom dijela krovnih ploha prema građevnoj liniji. HOTEL S oblikovanjem hotela ostvariti će se ključna programska jezgra i područje izrazitog identiteta na rubu dominantnog prostornog poteza. Pored zadovoljenja funkcionalnih zahtjeva nužno je da se oblikovanjem istaknu posebne karakteristike po kojima će se ovi objekti razlikovati od ostalih objekata. Pored osiguranja funkcionalne racionalnosti i ekonomičnosti, te zahtjeva za fizičkim potrebama korisnika, bitno je osigurati zahtjeve za duhovnim /estetskim potrebama. Posebnu pažnju posvetiti humanosti prostora i njegovu prožimanju s prirodom kao i skladu građevine s okolinom..



49

Svemu navedenom, a uzimajući u obzir prirodnu okolinu, datosti terena, prometnu mrežu, kapacitet i sadržaj, najbolje bi odgovaralo oblikovanje objekta tzv. “grupiranjem po gabaritima” ili uvjetno rečeno oblikovanje “objekta paviljonskog tipa”. Parkovno uređenje okoliša treba biti integrirano s arhitekturom. Unutar parka kompozicija otvorenih bazena. ULICE, TRGOVI, PRIVEZI Ulice su oblikovane pored kolnika i pločnika, kvalitetno uređenim zelenim pojasom. Zeleni pojas je u načelu opremljen drvoredom. Ulice se opremaju kompletnim programom dobro oblikovane urbane opreme: - ulične svjetiljke - koševi za otpatke - klupe - ulične nadstrešnice - pergole - stalci za bicikle i sl. Sve gore navedeno odnosi se i na trgove i pješačke ulice kod kojih treba posebno prostudirati i oblikovati: - podno opločenje - ogradne i potporne zidove - stube - ozelenjavanje - zdence, vodoskoke. Kod oblikovanja prostora namijenjenih privezima (sjeverni i južni), podloga za oblikovanje, kao i uzor, treba biti istraživanje i približavanje urbanim matricama autohtonih istarskih lučica. PRIVEZ U FUNKCIJI ZONE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE Privez u funkciji zone ugostiteljsko - turističke namjene planira se bez ekološki neprihvatljivih sadržaja Za oblikovanje građevina primjeniti će se odredbe za oblikovanje građevina turističkog naselja, sa posebnim zahtjevom za nestereotipnošću. Za oblikovanje otvorenih prostora primjenjivati će se odredbe za oblikovanje ulica, trgova i pješačkih ulica, samo s izrazitim identitetom i kvalitetom obzirom na dominantnost lokacije. Bitan element urbane opreme priveza su bitva, bankina, stepenice u more, lučka svjetla, šetnica, klupe i javna rasvjeta. PARKOVNE POVRŠINE I UREĐENA PLAŽA Za sve parkovne površine obavezno je izraditi projekt hortikulture. Parkovi su prostori odmora i rekreacije, te ih je potrebno opremiti svom potrebnom opremom: - dječja igrališta ili pojedinačne kompozicije za igru djece - ulične svjetiljke - klupe - koševi za otpatke - sjenice / pergole / nadstrešnice



50

- vodoskoci - “česme”. Parkovne površine urediti uz maximalno očuvanje prirode, u stilu maditeranskog parka prirode. ŠETNICA / “LUNGO MARE” Integrirajući element obalnog pojasa i naselja je šetnica / lungo mare, prostor namijenjen odmoru, rekreaciji, meditaciji uz more pješaka. Vozila osim urgentnih, nemaju pristup na šetnicu. Šetnica se nastavlja u prostoru priveza. Šetnicu karakterizira kvalitetno oblikovanje hodnih površina i dvostruki drvored. Za drvored treba izraditi hortikulturni projekt. Preferiraju se autohtone vrste sa akcentima egzotičnim vrstama na ključnim lokacijama (na pr. uglovne pozicije, pozicije na raskrižjima, pozicije sa dominantnim pogledima ecc...). Šetnica je opremljena i drugim elementima urbane opreme kao što je prethodno navedeno u odredbama za ulice , trgove i pješačke ulice. Šetnica treba biti najkvalitetnije oblikovan javni prostor. PARKIRALIŠTA Dio parkiranja riješti će se u podrumskim etažama građevina ili garažama, odnosno kao otvorene parkirne površine ev. natkrivene s pergolom. Ostala parkirališta u sklopu prometnih površina opremiti drvoredima ili pergolama s penjačicama, uz stvaranje zelenih otoka ravnomjerno raspoređenih nakon 10-12 parkirnih mjesta, kako bi se izbjegle vizure na veće asfaltirane površine. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Građevna čestica ČT2 na dijelu prema javnoj cesti te uz sjevernu i južnu granicu obuhvata plana može biti ograđena. Također, građevna čestica ČR31 i ČR32 može biti ograđena uz sjevernu, odnosno južnu granicu obuhvata plana, ali na način da se ne prekida postojeća ili planirana šetnica (lungo mare).

Ograde oko građevne čestice treba rješiti kao zidane, zidano – žbukane, kamene, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida (do 1,0m visine) i transparentne metalne ograde.

Visina ogradnog zida mjeri se od kote konačno zaravnatog terena uz ogradu izvan građevne čestice na regulacionoj liniji odnosno od terena uz ogradu unutar građevne čestice.

Prostor između regulacione i građevinske linije treba hortikulturno urediti imajući u vidu prije svega autohtone zimzelene nasade. Pomorsko dobro ne smije se ograđivati da se ne spriječi pristup pješacima ili interventnim vozilima.



51

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I

ULIČNE MREŽE Glavne ceste su u grafičkom prilogu prikazane sa svojim planiranim koridorima. Presjeci koji su dani u planiranim koridorima su maksimalni poprečni profili prometnica. U ulicama gdje postoji razlika u niveleti terena potrebno je cestu završiti isključivo sa potpornim zidom. Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehničko estetski uvjeti i uskladiti ih sa budućim građevinama u visinskom smislu. Minimalni poprečni nagibi prometnica moraju biti 2,5 % u pravcu, do max. 5,0 % u krivini. Horizontalnu i vertikalnu signalizaciju projektirati odnosno postaviti prema kategorizaciji prometnica. Poprečni profili prometnica dani su u grafičkom prilogu. Pješačke puteve moguće je izvesti od kamena, škrilja, granitnih kocki ili asfalta, a rubove pješačkih puteva završiti oborenim malim ivičnjakom. Zbog niveliranja terena, a uz pješačke komunikacije potrebno je izvesti potporne zidove. Na svim križanjima u zoni pješačkih prijelaza treba izvesti položene ivičnjake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima širine 2,00 m. Prilikom projektiranja prometnica u svemu poštovati odrednice Zakona i Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. Normalni presjek Normalni presjek cesta utvrđuje se temeljem odredbi Pravilnika i raspoloživim širinama, i iznosi: Glavna prometnica – od ulaza prema jugoistoku, koja opslužuje vanjska parkirališta: - širina kolovoznih traka 2 x 3,25 = 6,50 m - širina zelenog pojasa – jednostrano 2,00 m - širina trotoara 2,00 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Ostale prometnice sa zelenim pojasom: - širina kolovoznih traka 2 x 2,75 = 5,50 m - širina zelenog pojasa – jednostrano 2,00 m - širina trotoara 1,50 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Ostale prometnice bez zelenog pojasa: - širina kolovoznih traka 2 x 2,75 = 5,50 m



52

- širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5.

3.1.1. PARKIRALIŠTA I GARAŽE Za potrebe turističkog naselja planirana su parkirališta koja u potpunosti pokrivaju potrebe za smještaj vozila u mirovanju izvan voznih površina. U turističkom naselju je predviđeno ukupno 751 parkirno mjesto. Od ukupnog broja parkirnih mjesta 5% istih mora biti rezervirano za invalide, a ista trebaju biti ravnomjerno raspoređena i na pogodnim mjestima. Dimenzije parkirnog mjesta: - standarna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m - parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,50-3,75 m. Smještaj vozila unutar granica zahvata Plana planiran je osim na otvorenim parkiralištima i izgradnjom garaža ili nadstrešnica i to isključivo u sklopu osnovne građevine, kao njihov aneks ili u zasebnim građevinama. Uvjetuje se izgradnja minimalno jednog garažnog ili parkirmog mjesta po smještajnoj jedinici. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Postojeću TK kabelsku kanalizaciju, koja se nalazi u zoni buduće ulazne prometnice u turističko naselje, potrebno je djelomično preložiti i zaštititi. Na ulazu u turističko naselje Dragonera planirana je recepcija u kojoj će se predvidjeti prostor za potrebe instaliranja opreme UPS Dragonera i CTV Dragonera. Od postojeće kabelske kanalizacije do UPS Dragonera položiti će se svjetlovodni kabel, kojim će se ostvariti potreban broj 2 Mb/s ADSL veza. U svakoj građevini treba izgraditi TK instalaciju s priključnim KTO i CTV instalaciju s priključnim CTVO. TK mrežu treba planirati kabelima kroz cijevnu kabelsku kanalizaciju, od UPS-a Dragonera do pojedinih razdijelnih samostojećih ormarića. Na duljim trasama i mjestima skretanja potrebno je predvidjeti TK zdence, prekrivene poklopcima od ljevanog željeza, nosivosti 150 do 250 kN. Izvedba priključka TK i CTV kabelima kroz cijevnu kabelsku kanalizaciju do kućnih priključnih ormarića KTO i CTVO smještenih u ogradnom zidu građevina sa strane prometnice. Ormarići: Razdijelni i priključni ormarići trebaju biti izrađeni od termoplastičnih materijala ili inox čeličnog lima, mehaničke zaštite IP 54. Uzemljenje: U svakom ormariću KTO i CTVO treba predvidjeti sabirnicu za uzemljenje koja treba biti spojena na ormarić za izjednačenje potencijala (OIP) građevine. Telekomunikacijsku kanalizaciju treba izvesti polaganjem cijevi PCM φ110 i fleksibilnih PEHD φ50 u sloj pijeska u kanalu na dubini 0,7 - 0,8 m, a kod prolaza ispod prometnica kroz cijevi zaštićenih betonom na dubini 1,00 - 1,20 m Za uzemljenje treba



53

primijeniti vod od nerđajućeg čelika 30x4 mm ili uže Cu 50 mm2 (treba uskladiti s tehnologijom uzemljivača elektroenergetske mreže), kojeg treba položiti u sloj čiste zemlje ili u betonsku zaštitu. Sve treba projektirati u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama NN RH 122/2003 i Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture NN RH 88/2001. Prilikom dimenzioniranja TK cijevne kanalizacije treba uzeti u obzir i buduće informacijske sustave (TriplePlay, MetroLAN i sl.) do svake građevine, kao i za daljnji razvoj TK mreže.

Trase kabela koje su prikazane u grafičkim prilozima mogu se izmijeniti u glavnim projektima, ukoliko se za to ukaže potreba, radi izbjegavanja oštećenja raslinja ili usklađenja s ostalim postojećim i planiranim instalacijama. 3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 3.3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

ELEKTROOPSKRBE Zbog omogućavanja nesmetane izgradnje i osiguranja napajanja električnom energijom potrošača u promatranoj zoni, potrebno je unutar promatranog područja izgraditi: 1. Tri kabelske trafostanice 10(20)/0,4 kV i to: - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera turistički apartmani instalirane snage 2x 630

(1000) kVA - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera hotel, instalirane snage 2x 630 (1000) kVA - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera naselje, instalirane snage 1x 630 (1000) kVA. Iz TS 10(20)/0,4 kV Dragonera turistički apartmani napajati će se električnom energijom sve građevine jugoistočno od hotela, a iz TS 10(20)/0,4 kV Dragonera naselje napajati će se sjeverni dio područja.. Iz TS 10(20)/0,4 kV Dragonera hotel napajati će se hotel i svi prateći sadržaji koji pripadaju tehnološki hotelu (rasvjeta sportskih terena, servisi, ugostiteljstvo i sl.). U hotelu treba predvidjeti prostor sa posebnim ulazom sa prometnice za smještaj dizelelektričnog agregata ili uređaja za besprekidno napajanje električnom energijom. 2. 20 kV kabelsku vezu TS Dragonera turistički apartmani- TS Dragonera hotel - TS Dragonera naselje.

Za potrebe osiguranja osnovnog i rezervnog napajanja kvalitetnom električnom energijom turističkog naselja Dragonera potrebno je: 1. Izgraditi 20 kV kabelski priključak od dvostrukog dalekovoda DV 10(20) kV

Fažana-Barbariga do TS 10(20)/0,4 kV Dragonera turistički apartmani. 2. Položiti kabele 20 kV od:

- TS 35/10(20) kV FAŽANA do TS 10(20)/0,4 kV CS FAŽANA - TS 10(20)/0,4 kV FAŽANA PROŠTIN do TS 10(20)/0,4 kV ODM.

PEROJSKA ŠUMA 2 - TS 10(20)/0,4 kV OSM. PEROJSKA ŠUMA do TS 10(20)/0,4 kV PEROJ - TS 10(20)/0,4 kV Dragonera naselje do SN elektroenergetskog prstena

planiranog turističkog naselja Porto Mariccio 3. U TS 35/10(20) kV Fažana opremiti jedno 10(20) kV vodno polje elementima za

upravljanje i zaštitu.



54

4. U TS 35/10(20) kV Fažana zamjeniti postojeći transformator od 4 MVA novim od 8 MVA

5. Rekonstruirati dijelove postrojenja postojećih trafostanica: TS 10(20)/0,4 kV FAŽANA PROŠTIN, TS 10(20)/0,4 kV ODMARALIŠTE PEROJSKA ŠUMA 2 i TS 10(20)/0,4 kV PEROJ.

Zaštitini koridor kabela s lijeve i desne strane je po 1,0 m od osi trase kanala. Trafostanice će se izgraditi sa tri ili četiri prostorije za: postrojenje srednjeg napona (20 kV), jedne ili dvije trafokomore za transformatore do 1000 kVA i postrojenje niskog napona (1 kV). U hotelu, trafostanica se može ugraditi i u gospodarskom dijelu, a u ostalim dijelovima naselja trafostanice će biti samostojeće građevine arhitektonski oblikovane u skladu s okolnim građevinama. Trafostanice, usklađene s granskim normama HEP-a, planirati će se s prilazom s prometnica. Ovisno o odluci investitora, o izboru i statusu kupca električne energije, mjerenje utrošene električne energije će se predvidjeti na nivou srednjeg ili niskonaponskog dijela postrojenja u trafostanicama. Za potrebe daljinskog očitavanja brojila električne energije, do svih trafostanica treba predvidjeti kabel telekomunikacijskog priključka. Projektni zadaci za projektiranje elektroopskrbe, trafostanica i elektroenergetske NN mreže trebaju odrediti uvjete u skladu s "Tarifnim sustavom za usluge elektroenergetskih djelatnosti koji se obavljaju kao javne usluge", NN 101/02, 121/02 i 129/02, "Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom" NN 14/06, "Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava" i Uputama za opremanje i ispitivanje obračunskih mjernih mjesta na niskom i srednjem naponu, Gr. norma HEP-a N.222.04. Trafostanice treba opremiti srednjenaponskim postrojenjem u izvedbi SF6, s dva vodna i jednim ili dva trafo polja ili dva vodna, spojnim, mjernim i jednim ili dva trafo polja. Niskonaponska ploča trafostanice treba sadržavati dovodni dio i razvodni dio s 10, 15 ili 20 NN izlaza. U NN prostoriji treba predvidjeti prostor za mogućnost ugradnje uređaja automatske kompenzacije jalove energije. Uzemljenje elektroenergetskog sustava treba planirati združeno. Tipske 20 kV kabele 3xXHE 49-A 1x150/25 mm2 treba položiti u zelenim površinama u kabelske kanale na dubini od 0,8 m. Kod normalnog polaganja kabele treba položiti u sloj riječnog pijeska i zaštititi betonskim bloketima. Kod polaganja ispod prometnica, dubina kanala treba biti 1,20 m. Potrebno je izgraditi cijevnu kabelsku kanalizaciju cijevima PCM-E φ110 ili PEHD/F φ110, zaštićene betonom. Kabelske zdence treba opremiti dvostrukim poklopcima od ljevanog željeza, nosivosti 250 kN. Vod za uzemljenje (nerđajući čelik, dim 30x4 mm ili uže Cu 50 mm2) treba polagati u betonskoj zaštiti iznad cijevi, pored i kroz sve kabelske zdence. Trase kabela koje su prikazane u grafičkim prilozima mogu se izmjeniti u glavnim projektima, ukoliko se za to ukaže potreba, radi izbjegavanja oštećenja raslinja ili usklađenja s ostalim postojećim i planiranim instalacijama.

U niskonaponskoj mreži treba koristiti: - slobodnostojeći ormarić: izrađen od materijala kl. izolacije II, mehanički otporan, zaštite IP 54, opremljen sa 6 trofaznih rastavnih osigurač - sklopki, 400 A, 690 V. - ormarić za priključak građevina: kućni priključni ormarić, izrađen od materijala kl. izolacije II, mehanički otporan, zaštite IP 54, dimenzioniran i opremljen po specifikaciji iz projekta električne instalacije pojedine građevine - zaštita od neizravnog dodira u NNM: automatsko isklapanje napajanja u sustavu TN-C-S.



55

NN mrežu iz trafostanica treba planirati radijalnog tipa, s međusobnim rezervnim vezama. Treba predvidjeti četvorožilne 1 kV kabele, sa finožičnim upletenim bakarnim žilama, izolacijom od bezhalogenske XLPE ili EPDM izolacije i plaštem od PVC-a. Presjek žila kabela glavnih NN grana i kabela za priključke građevina sa više smještajnih jedinica treba biti 150 (185) mm2, a kabela za priključke manjih građevina 35 (50) mm.2

1 kV kabele će trebati položiti kroz cijevnu kabelsku kanalizaciju uvlačenjem u cijevi PEHD/F φ125/107 zaštićene betonom.

Dubina kanala ovisno o mjestu polaganja iznosiiti će od 0,80 m do 1,20 m. Vod za uzemljenje (nerđajući čelik, dim 30x4 mm ili uže Cu 50 mm2) treba polagati u betonskoj zaštiti iznad cijevi, pored i kroz sve kabelske zdence.

Mjesto priključka pojedine građevine biti će priključni ormarić ugrađen u zid objekta sa strane prometnice ili prilaznog puta. U temelje građevina treba postaviti temeljni uzemljivač. U svakoj građevini treba izraditi električnu instalaciju u sustavu TN-C-S. Pored svakog ormarića KPO treba predvidjeti ormarić za glavno izjednačenje potencijala OIP.

Trase kabela koje su prikazane u grafičkim prilozima mogu se izmjeniti u glavnim projektima, ukoliko se za to ukaže potreba, radi izbjegavanja oštećenja raslinja ili usklađenja s ostalim postojećim i planiranim instalacijama. 3.3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA VANJSKE RASVJETE Vanjska rasvjeta prometnica treba zadovoljiti normu CIE 115/95 za klase: a) Prometnica Peroj - Barbariga i prometnica do recepcije M3 (Lm=1 cd/m2, jr=40%) b) Trgovi P1 (Em=25 lx, jr=40%) c) Glavna prometnica P3 (Em=10 lx, jr=40%) d) Ulice u turističkom naselju P4 (Em=7,5 lx, jr=25%)

U skladu s preporukama dokumenta CIE 126/1996, dopunjenog 2001.g., područje Dragonere možemo svrstati u zonu E2, s manjim intenzitetom svjetlosti.

Kako bi se smanjio utjecaj onečišćenja okoliša rasipanjem svjetlosti, na području Dragonere za vanjsku rasvjetu primijeniti će se zatvorene zasjenjene svjetiljke (cut-off).

U svrhu uštede električne energije u svjetiljkama vanjske rasvjete ulazne prometnice primijeniti će se žarulje NaVT 150 (250) W, a prometnica u turističkom naselju Dragonera žarulje NaVT 100 i 70 W. Za dekorativnu i orjentacijsku rasvjetu staza u parkovima i prilaza privezima, primijeniti će se svjetiljke sa kompaktnim FL-C žaruljama 15 do 25 W ili sl. Za rasvjetu prometnica svjetiljke će se postaviti na pocinčanim čeličnim stupovima visine 12, 10, 8 i 6 m, a za potrebe dekorativne i orjentacijske rasvjete, na posebno izrađenim stupovima visine 4 m. Za rasvjetu sportskih igrališta koristiti će se reflektori usmjereni u tlo, sa asimetričnom karakteristikom i žaruljama NaVt. Reflektori za rasvjetu građevina ili natpisa usmjeriti će se prema dolje i opremiti po potrebi rasterskim štitnicima.

Stupove treba ugraditi na betonski temelj s temeljnim vijcima, na nogostupu 1,2 m od ivice kolnika, ili u javnoj površini. Stupove treba opremiti: priključnim ormarićima, vijcima za uzemljenje s vanjske strane i vijcima za izjednačenje potencijala i uzemljenje neutralnog vodiča s unutarnje strane.



56

Priključak vanjske rasvjete treba izvesti iz posebnih ormarića, u koje treba instalirati opremu za mjerenje, zaštitu i automatski rad 4 grane javne rasvjete.

Treba predvidjeti četvorožilne 1 kV kabele, sa finožičnim upletenim bakarnim žilama, izolacijom od bezhalogenske XLPE ili EPDM izolacije i plaštem od PVC-a, presjeka žila 16 mm2. Kabeli će se položiti uvlačenjem u cijevi PEHD/F φ75 koje će se položiti u kanalu elektroenergetske kabelske kanalizacije, kroz kabelske zdence i kroz betonske temelje stupova vanjske rasvjete.

Dubina kanala ovisno o mjestu polaganja iznositi će od 0,80 m do 1,20 m. Vod za uzemljenje (nerđajući čelik, dim 30x4 mm ili uže Cu 50 mm2) treba polagati u betonskoj zaštiti iznad cijevi, pored i kroz sve kabelske zdence. 3.3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA VODOVODNE

MREŽE

Sve trase vodovodne mreže kao i profili vodovodne mreže u ovom planu određene su orijentacijsko te će se prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijsko tako i visinski. Prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata moguće je i mijenjanje koncepcije vodoopskrbe ako se u tim projektima pokaže da je predloženo rješenje ekonomičnije i funkcionalnije. Vanjsku hidrantsku mrežu projektirati i izvesti u skladu sa odredbama “Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara ( NN br.55/96). Za potrebe protupožarne zaštite potrebno je osigurati mjerodavni protok od Q= 20 l/sec. Razmak hidranata mora biti do 150 m. Da bi se područje Dragonere moglo spojiti na vodovodnu mrežu potrebno je izgraditi rezervoar Magornja vel. 2000 m3 , magistralni cjevovod DN 250 mm u dužini od 3200 metara od rezervoara do predmetne zone Dragonera kao i spojni cjevovod od magistralnog vodovoda Butoniga-Pula do rezervoara Magornja. UVJETI PRIKLJUČKA GRAĐEVINA a) mjesto priključka - najbliži cijevni vod a prema grafičkom rješenju vanjske mreže b) izvedba priključka - na dubini cca 1,0 m od nivelete prometnica i terena. c) mjerenje potrošnje vode-putem vodomjera smještenih u vodomjerne šahtove. c) ekonomski uvjeti - troškovi priključenja , izvedbe kontrole i puštanja u pogon izvode se na teret investitora. d) posebni uvjeti - bez posebnih uvjeta Ovim rješenjem dan je orjentacioni položaj vodovodne mreže. Točan položaj unutar i izvan prometnice odrediti će se glavnim i izvedbenim projektima predmetne infrastrukture. 3.3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA MREŽE ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

Dimenzioniranje oborinske kanalizacije potrebno je izvesti je na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za



57

dvogodišnji povratni period. Uvjet za izgradnju predmetne zone je izgradnja II faze uređaja za pročišćavanje “Peroj” sa novim podmorskim ispustom u more dužine od 1200 metara i produženjem postojećeg podmorskog ispusta. Kapacitet otpadnih voda iz naselja mora biti usklađen s kapacitetom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje Peroj. Kakvoća otpadnih voda koje se spajaju internom kanalizacijom na sustav javne odvodnje mora udovoljavati standardu otpadne vode propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ( NN br. 40/99, 6/01 i 14/01), odnosno aktom upravitelja sustava javne odvodnje ili vodopravnom dozvolom. Tehnološke otpadne vode iz praone/a rublja i kuhinjskih kompleksa kao i iz zdravstvenog kluba prije upuštanja u sustav interne odvodnje potrebno je prethodno pročistiti na standard sukladno odredbama Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01), odnosno propisan i aktom upravitelja sustava javne odvodnje odnosno uvjetima koje će propisati vodopravna dozvola. Oborinske vode s onečišćenih, prometnih, manipulativnih i sličnih površina prije upuštanja u tlo i/ili more moraju se odgovarajuće pročistiti (odjeljivači ulja lagune) i zadovoljiti standard otpadnih voda koje se mogu upuštati u recipijent II. kategorije. Pražnjenje bazena osigurati putem sustava oborinske odvodnje. Sva fekalna kanalizacija treba biti izvedena od vodonepropusnih cijevi odgovarajućih profila. Sve trase fekalne i oborinske kanalizacije kao i profili kanalizacijske mreže određene su orijentacijski te će se prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijsko tako i visinski. Glavnim projektima izvršit će se dimenzioniranje kanalizacijske mreže a u ovisnosti o postignutom uzdužnom padu kanalizacije. UVJETI PRIKLJUČKA GRAĐEVINA a) mjesto priključka - najbliže revizijsko okno a prema grafičkom rješenju vanjske mreže. b) izvedba priključka - na dubini cca 1,2 m od nivelete prometnica i terena. c) ekonomski uvjeti - troškovi priključenja , izvedbe kontrole i puštanja u pogon izvode se na teret investitora. d) posebni uvjeti - bez posebnih uvjeta. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA UNUTAR GRAĐEVNIH ČESTICA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE I SPORTSKO - REKREACIJSKE NAMJENE

Unutar zone kvalitetne šume crnike (kartografski prikaz br.4) uvjetuje se izrada pejzažnog elaborata. Zelene površine mogu se uređivati kao travnate zelene površine s osmišljenim grupacijama niskog, srednjeg i visokog zelenila, kao manje parkirne površine i drvoredi. Unutar zelenih površina moguće je graditi i manja dječja igrališta.



58

Unutar zelenih površina obavezno staviti višeslojni tampon zelenila, za zaštitu od vanjske buke s prometnica, autohtonim zelenilom kao Arbutus unedo, Laurus nobilis, Juniperus oxycedrus, alepskim i brucijskim borom te drugim mediteranskim vrstama. Parkovno uređenje zelenih površina te sadnja drvoreda bitan su element uređenja prostora i postizanja standarda naselja. U nastavku se daje izbor mediteranskog bilja koje treba koristiti prilikom izrade projekta parkovnog uređenja kao i kod izvedbe površina: 1. Stablašice:

Drvoredi: Pinus pineaster, Pinus pinea, Palme (chamearops humilis, phoenix), Aesculus hippocastanum (divlji kesten), Hrast crnika (Quercus ilex, L.), Crni bor (Pinus nigra, L.)

Ostalo: Olea europea (maslina), Prunus communis (mendula), Smokva (Ficus carica, L.),

2. Penjavice i pergole: Jasminum nudiflorum (zimski jasmin), Boungavillea glabra, Passiflora x alatocaerulea (pergole), Wisteria sinesis (glicinija – pergole), Vitis ornamentale (ukrasna loza)

3. Grmovi: Arbutus unedo (planika), Aloe arboresceus, Agava attenuata,Yucca,

Tamarix peintandra, Acacia dealbata (mimosa), Citrus aurantum (naranča), Citrus limonum (limun), Spartium junceum (brnistra), Nerium oleander (oleander), Punica granatum (nar šipak)

4. Grmovi i živice: Rosmarinus officinalis, Salvia officinalis, Juniperus (smrčika), Capparis spinosa (kapar), Lavandula officinalis, Laurus nobilis (lovor)

Za sve postojeće i planirane zelene površine potrebno je izraditi izvedbene pejzažne projekte prilikom izgradnje. Prilikom podizanja drvoreda vrste saditi na međusobnom razmaku 10 m i najmanje 1 m od ruba tvrde površine. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2 m od podzemne infrastrukture. Doznaku stablašica za sječu sprovesti na osnovu detaljnog snimka postojećeg stanja biljnih vrsta uz maksimalnu zaštitu kvalitetnih stabala gdje je to moguće. Zbog izrazite promjene topografije terena u zonama izgradnje ugostiteljskih i servisnih objekata, potrebno je sprovesti prirodno terasiranje terena. Zaštiti vrijednija stabla, naročito kod polaganja podzemnih instalacija, od oštećenja (nasipavanje pijeskom, šljunkom i sl.). 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA I

GRAĐEVINA

Temeljem “Konzervatorske studije prostora općine Vodnjan” (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, srpanj 2000) na širem području nalaze se dva arheološka lokaliteta i to na lokalitetu Glavica i na lokalitetu rt Grotte. Unutar granica obuhvata Plana uočena su dva arheološka područja (zona 1 i zona 2) za koje se ovim Planom određuju posebni uvjeti gradnje. Unutar ovih područja prije bilo koje izgradnje uvjetuje se sistematsko istraživanje zona, izrada detaljne konzervatorske podloge i utvrđivanje mjera zaštite sa mogućom prezentacijom lokaliteta.



59

Prije bilo kakvih građevinskog zahvata (zemljani radovi) u arheološkim zonama izvršiti zaštitno arheološko istraživanje (ručni iskop do kraja kulturnog sloja) i potpunu dokumentaciju s konzervacijom, valorizacijom i uključivanjem u hortikulturno pejzažno rješenje. U široj zoni zaštite obavezan je arheološki nadzor nad zemljanim radovima, uz zaštitno istraživanje i dokumentaciju u slučaju nalaza. Obveza arheološkog nadzora odnosi se i na akvatorij, gdjegod se predviđa produbljivanje podmorja. Početak radova mora biti prijavljen nadležnoj ustanovi za zaštitu spomenika kulture. 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Unutar zaštitnog koridora prometnice ŽC 5115 (Pula Barbariga) zabranjuje se bilo kakva izgradnja do utvrđenja detaljne trase prometnice. Građevine izgrađene suprotno propisima, za koje ne postoji rješenje o zadržavanju u prostoru, odnosno građevine za koje postoji rješenje o zadržavanju u prostoru a za njih nije ishođena građevna dozvola, ne smatraju se postojećim građevinama već bespravnim građevinama koje se moraju uskladiti sa Odredbama ovog Plana. Štandovi i druge naprave za ambulantnu prodaju cvijeća, slastica, napitka i sličnih prehrambenih proizvoda, voća i povrća, zatim sprave za igru djece, reklamni panoi, skulpture, odmarališta sa klupama za sjedenje i tome slično mogu se locirati tako da budu prilagođeni ambijentu i pješačkim stazama, a i u zelene površine, u skladu s odgovarajućim propisima. Na području obuhvata Plana isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti u montažno-demontažnim objektima (kioscima) ili pokretnim objektima (kamp kućicama). Prometne i pješačke površine, pristupi i građevine moraju biti projektirane i izvedene sukladno “Pravilniku o prostornim standardima,urbanističko tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera“. Prema Seizmičkoj karti Republike Hrvatske, područje zahvata nalazi se unutar VII zone prema MCS ljestvici za povratni period od 500 godina te se sukladno tome provode mjere u projektiranju i izgradnji objekata utvrđene propisima iz oblasti gradnje.

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan III. vodozaštitne zone pulskih bunara 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti sadržane su u osnovnim postavkama Plana. Na predmetnoj lokaciji, prije izrade zemljanih radova treba obilježiti posebno vrijedne primjerke visokog rastlinja, koje treba sačuvati gdje je locirana klimaktogena šuma crnike. Na temelju evidentiranih vrijednih primjeraka definirati položaj svih građevina. Izraditi pejzažni projekt kojim će se očuvati vrijedna stabla. Lokalitete na kojima će doći do privremenih promjena (infrastrukturni koridori) vratiti u prvobitno stanje ili hortikulturno oplemeniti raslinjem primjerenim ovom podneblju sukladno pejzažnom projektu.



60

Prilikom pripreme gradilišta za izgradnju, površinski sloj zemlje do stijenske mase uskladištiti na privremenom deponiju i iskoristiti za hortikulturno uređenje. 8. MJERE PROVEDBE PLANA Svaki zahvat u prostoru unutar granica Plana provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovi tih Zakona. Uređenje prostora koje nije posebno određeno ovim odredbama za provođenje, utvrdit će se do donošenja Prostornog plana uređenja Grada Vodnjana na osnovi odredbi za provođenje Prostornog plana općine Pula odnosno Prostornog plana šireg područja. U svrhu privođenja područja obuhvaćenog ovim Planom namjeni, potrebno je izvršiti parcelaciju građevinskog zemljišta (na ukupno 5 građevnih čestica) unutar granica obuhvata Plana te izvršiti sve potrebne radove na priključenju cjelovitog područja na objekte komunalne infrastrukture . Za elektroenergetski priključak zone koja je obuhvaćena ovim planom i za elektroenergetski priključak pojedine građevine unutar prostora obuhvaćenih ovim planom moraju se ispoštovati svi uvjeti koji su definirani u poglavlju 3.3 Uvjeti gradnje infrastrukturne mreže (Odredbe za provođenje ovog Plana). Za telekomunikacijski priključak zone koja je obuhvaćena ovim planom i za telekomunikacijski priključak pojedine građevine unutar prostora obuhvaćenih ovim planom moraju se ispoštovati svi uvjeti koji su definirani u poglavlju 3.3 Uvjeti gradnje infrastrukturne mreže (Odredbe za provođenje ovog Plana ). Interni sustav odvodnje sanitarno potrošnih i tehnoloških otpadnih voda TN Dragonera mora se priključiti na sustav javne odvodnje Peroj (Službene novine Istarske županije 1/01 ). Uvjet za izgradnju predmetne zone je izgradnja II faze uređaja za pročišćavanje “Peroj” sa novim podmorskim ispustom u more dužine od 1200 metara i produženjem postojećeg podmorskog ispusta. Obzirom da se Planom predviđaju zahvati na šumama i šumskom zemljištu, temeljem Zakona o šumama potrebno je izdvajanje šuma i šumskih zemljišta u cilju prenamjene prostora. POSEBNA NAPOMENA: Terminologija odnosno nazivi korišteni prilikom izrade ovog plana u skladu su sa nazivima iz važećih propisa na dan početka javne rasprave odnosno 07.03.2002. g. U slučaju promjene propisa primjenjivati će se odgovarajući novi nazivi. 9. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Prilikom izgradnje i korištenja turističkog naselja Dragonera potrebno je osigurati primjenu mjera zaštite okoliša i postupanje po Programu praćenja stanja okoliša, utvrđenih po Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, (Klasa: UP/I 351-02/02-06/39; Ur.br.: 531-05/1-STZ-01-8; Zagreb, 24. prosinac 2002.).



61

9.1 MJERE ZAŠTITE OD ONEĆIŠĆENJA PODZEMNIH VODA

Mjere zaštite od onečišćenja podzemnih voda sadržane su u idejnom rješenju i uvjetima gradnje vodovodne mreže, mreže odvodnje i pročiščavanja otpadmih voda. Podzemne vode mogu se koristiti uz obvezatnu izradu hidrogeoloških istražnih radova kako bi se utvrdila izdašnost i kvaliteta podzemne vode, te odredio kapacitet pumpi. Sukladno čl.30.stavakom 1.Zakona o vodama (NN 107/95), obvezatno je najkasnije u roku od 48 sati prijaviti nalaz vode vodopravnoj inspekciji, odnosno “Hrvatskim vodama” VGO Rijeka. Sanitarne otpadne vode područja “Dragonera” mogu se priključiti na postojeći kanalizacijski sustav uz prethodnu hidrauličku provjeru kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Peroj i pripadajućeg pomorskog ispusta, te ishodovanu suglasnost komunalnog poduzeća. 9.2. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Za područje obuhvaćeno ovim Planom temeljem “Pravilnika o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave “NN 37/1990" najviša razina buke u boravišnim prostorijama ograničava se na: - hotelske sobe “A” kategorije i viših kategorija

- od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvan zgrade 35 dB danju i 30 dB noću

- od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 40 dB danju i 35 dB noću.

Projektima je potrebno predvidjeti da crpne stanice budu akustički izolirane da razina buke bude ispod 55 dBA danju i 45 dBA noću. Mjere za smanjenje buke se mogu poduzeti izgradnjom zvučnih barijera, biotehničkim zahvatima ili sadnjom zimzelenih stablašica. 9.3 MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Pri projektiranju i građenju građevina komunalne infrastrukture i stambenih

građevina pridržavati se odredbi za mjere zaštite od požara koje propisuju: - Zakon o zaštiti od požara (NN br.58/93) - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br.108/95) - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.34/94) - Pravnik o zapaljivim tekućinama (NN br.54/99) - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN br,108/95) - Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN br.55/96) - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN br.35/94)- Nije potrebno ishoditi suglasnost na glavni projekt glede mjera zaštite od požara, ukoliko se radi o građevinama iz navedenog Pravilnika - i ostali Pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima se propisuju mjere zaštite od požara.



62

Izvesti vanjsku hidrantsku mrežu. (Razmak hidranata mora biti od 80-150 m). U slučaju promjene propisa primjenjivati će se novi, odgovarajući. 9.4. POSTUPANJE S OTPADOM

Zbrinjavanje otpada riješit će se unutar cjelovitog sistema zbrinjavanja otpada naselja Peroj prema važećim Zakonima i podzakonskim aktima.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisane su Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN RH br.29/83, 36/85 i 42/86). U slučaju promjene propisa primjenjivati će se novi, odgovarajući. 9.6. MJERE ZAŠTITE MORA I PRIOBALJA Kupališne zone opremiti: - dovoljnim brojem tuševa i sanitarnih čvorova spojenih na interni sustav

odvodnje, - dovoljnim brojem kontejnera za odlaganje otpada sukladno zakonskim

propisima, te organiziranim odvozom, - organizirati redovito čišćenje kupališnih zona od otpada. U cilju osiguranja sigurnosti plovidbe za ulazak u zone priveza, projektom osigurati obvezu izgradnje pomorske signalizacije sukladno uvjetima koje će dostaviti Lučka kapetanija. Osigurati, putem ovlaštene institucije, primjereno prikupljanje i zbrinjavanje otpadnih voda i krutog otpada sa plovila koja se nalaze u luci kao i sa plovila koja pristaju na pristanima, sukladno odredbama i direktivama EU a u skladu sa Aneksima od I.-VI. Međunarodne konvencije MARPOL 73/78. Na prostoru priveza nisu dopušteni nikakvi remontni radovi na plovilima (trupu ili stroju), kao niti punjenje plovila pogonskim gorivom pa zbog toga na području zahvata nije dopuštena gradnja benzinske crpke. Pravna osoba koja će gospodariti privezima mora imati razrađen operativni sustav uklanjanja posljedica incidentnih stanja, iznenadnih oštećenja, izljeva mineralnih ulja ili goriva, ispuštanja štetnih tvari i dr., te se kod istih treba pridržavati odredbi iz Plana intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN br. 8/97). Program praćenja stanja okoliša Praćenje kakvoće morskog okoliša U skladu sa Zakonom i programom monitoringa kakvoće mora na plažama u Istarskoj županiji na odabranim postajama provesti monitoring prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN br.33/96). Na dva (tri) transekta okomita na morsku obalu u dužini od 100 m prije

početka izgradnje i tijekom korištenja izgrađenih objekata u dvogodišnjim razmacima



63

vršiti kontrolu stanja pridnenih zajednica i utvrditi eventualne kvalitativne i kvantitativne promjene.

Na dva (tri) transekta okomita na morsku obalu u dužini od 100 m prije početka izgradnje i tijekom korištenja izgrađenih objekata u dvogodišnjim razmacima vršiti kontrolu stanja pridnenih zajednica i utvrditi eventualne kvalitativne i kvantitativne promjene. Praćenje kakvoće otpadnih voda Tijekom korištenja potrebno je uspostaviti praćenje kakvoće i količine otpadnih voda (sanitarne tehnološke i oborinske sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01), odnosno aktom upravitelja sustava javne odvodnje ili vodopravnom dozvolom.

Documents

USKLAĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA DRAGONERA