mmr Ana Pavir Ana Pavićeviććević

Milena KapaMilena Kapa

Ministarstvo održivog razvoja i turizmaMinistarstvo održivog razvoja i turizma

• Djelatnost zaštite prirode u Crnoj Gori temelji se na Zakonu o zaštiti prirode, koji je usvojen od strane Skupštine Crne Gore 22.08.2008. godine (Sl.list CG 51/08).

• Opštim odredbama Zakona o zaštiti prirode propisuju se opšte mjere zaštite i očuvanja prirode (član 7). To su:

- zaštita i očuvanje prirode; - zaštita prirodnih dobara; - održivo korišćenje prirodnih resursa i prirodnih dobara i kontrola

njihovog korišćenja; - očuvanje ekoloških mreža i koridora; - sprovođenje strategija, planova, programa, osnova i druge dokumentacije;

- ublažavanje štetnih posljedica izazvanih aktivnostima u prirodi, korišćenjem prirodnih dobara ili prirodnim katastrofama;

- podsticanje mjera za zaštitu i očuvanje prirodnih dobara.

Zakonom se posebno definiše očuvanje šumskih ekosistema, vlažnih i vodenih staništa, zaštita mora i podmorja, zaštita staništa unutar agroekosistema i drugih neautonomnih i poluautonomnih ekosistema, očuvanje genetske raznovrsnosti.

• Djelovi ekološke mreže povezuju se prirodnim ili vještačkim ekološkim koridorima.

• Ekološku mrežu i ekološke koridore utvrđuje Vlada.

• Stanišni tipovi od interesa za Crnu Goru su:- staništa kojima prijeti nestajanje u njihovom prirodnom rasponu;- staništa koja imaju mali prirodni areal kao posljedica regresije ili

ograničene oblasti rasprostranjenja;- koja predstavljaju glavne primjere tipičnih karakteristika jednog

ili više bio-geografskih regiona (alpskog, kontinentalnog i mediteranskog).

• Zakonom je zabranjeno vršenje radnji, aktivnosti i obavljanje djelatnosti u zaštićenom prirodnom dobru u kojem se nalazi stanišni tip ili stanište zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja ili gljiva u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

• Izuzetno od pomenute radnje, aktivnosti i djelatnosti mogu se vršiti i obavljati na osnovu dozvole Ministarstva, pod uslovom da se uništenje ili šteta može nadoknaditi sprovodenjem kompezatornih mjera ili ako su radnje, aktivnosti i djelatnosti od javnog interesa.

• Zakonom o zaštiti prirode (Član 30) uspostavljena je zakonska osnova za uvođenje ekološke mreže (Natura 2000). U toku su izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode tako da će i ovaj član biti izmjenjen.

• Po Zakonu ekološku mrežu čine stanišni tipovi i ekološki značajni lokaliteti.

• Od septembra 2010. godine Crna Gora je usvojila niz podzakonskih akata u oblasti zaštite prirode:1. Pravilnik o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe ("Sl. list CG", br. 62/10);2. Pravilnik o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje ("Sl. list CG", br. 80/10);3. Pravilnik o načinu praćenja brojnosti i stanja populacija zaštićenih divljih ptica ("Sl. list CG", br. 62/10);4. Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava pravno ili fizičko lice za osnivanje banke gena ("Sl. list CG", br. 77/10);5. Pravilnik o bližem sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih prirodnih dobara ("Sl. list CG", br. 79/09);6. Pravilnik o načinu izrade i procjene rizika za unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Sl. list CG", br. 46/10);

7.  Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava pravno i fizičko lice za čuvanje privremeno oduzetih zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Sl. list CG", br. 46/10);8. Pravilnik o uslovima za promet i načinu postupanja sa zaštićenim divljim vrstama prilikom transporta ("Sl. list CG", br. 67/10);9. Pravilnik o bližim uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja ("Sl. list CG", br. 67/10). • U dijelu usvajanja međunarodnih standarda Skupština Crne Gore je donijela: Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti slijepih miševa u Evropi (EURBATS) („Sl. list CG” –Međunarodni ugovori, br. 16/10) i Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) („Sl. list CG” – Međunarodni ugovori, br. 1/11).

Emerald projekat

• Na teritoriji Crne Gore je, u cilju pripreme za uspostavljanje mreže Natura 2000, na osnovu kriterijuma iz Rezolucije 4 i 6 Konvencije o evropskoj divljoj flori i fauni i njihovim staništima (Bernska Konvencija) i Aneksa I i II Direktive o staništima i Direktive o pticama, identifikovano 156 tipova staništa, 5 vrsta biljaka, 5 vrsta mahovina i 162 vrste beskičmenjaka i kičmenjaka od značaja za zaštitu. • Za zaštitu su prepoznata 32 EMERALD područja koja su navedena u Završnom izvještaju o završetku projekta koji je upućen Savjetu Evrope (decembar, 2008. god.).

• Revidovana je baza u maju mjesecu ove godine ali imajući u vidu da je potrebno raditi na prikupljanju novih podataka ili reviziji postojećih u narednom periodu će se raditi na tome.

• Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa Zavod zaštitu prirode i uz podršku WWF-a i Medpo-a realizuje projekat: „Montenegro i Natura 2000: Jačanje kapaciteta vladinog i civilnog sektora u procesu usklađivanja zakonodavstva u oblasti zaštite prirode sa Acquis-em“.

• Cilj projekata je da osigura adaptaciju EU Aquis-a iz oblasti zaštite prirode.

• Kroz projekat WWF-a u junu mjesecu 2011. formiran je mini Natura terenski tim, koji radi na terenskim istraživanjima i ažuriranju postojeće baze, tako da u junu očekujemo bazu podataka shodno Aneksima habitatne direktive.

• Konačna lista područja NATURA 2000 rezultiraće donošenjem pravnog akta o uspostavljanju međunarodno značajnih područja NATURA 2000 (kraj 2013. godine).

• Izmjenama i dopunama postojećeg Zakona, i donošenjem podzakonskih akata na osnovu izmijenjenog Zakona o zaštiti prirode, stvoriće se uslovi za njegovu implementaciju, odnosno za dalju transpoziciju navedenih Direktiva i to naročito Aneksa II,III i V Direktive o pticama. U tom smislu, posebno je značajno stvaranje preduslova za uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000, zatim izradu liste strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva i Crvene knjige ugroženih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva itd.

• Crna Gora je inkorporirala EU standarde iz oblasti zaštite prirode izmjenama I dopunama Zakonom o zaštiti prirode iz 2008. godine, prije svega sa Direktivom o staništima, pticama i CITES uredbom.