.............. ��--------------------------............ �s------------........ �4 .. .,, .. ,. ............. .. . ·-" - · · :,. ' < A

--- r

•.

\

. .. '

Pr e v e o, u v o d i b il j e š k e n a p i s a o

Nllt.O MAJNARIĆ

IZD4VAC.�t ZAVOD JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI l UMJETNOSTI

. . : ·-�.· ... ::. . �.: ": ''··· :.·· .... . �� '�:;: :... . .

ARISTOTELOV

US'f AV

, .

ZAGRE -B

l 9 4 8

.. Ji •l_j t. . ·' ' ' , � . ·-rD ' '-·

... i ...

•

Preveo. uvod i bilje�ke napisao Nli:O MAJNARIĆ

IZDAV .A.e�t 1:.4TOD ZS· ��OSLA VINSKE .AKADEMIJE U1lftlf UMJETNOST I L .

; l

UVOD

Aristotelov »Ustav atenski«(' A8-r;vaiwvnoA.tnla) dio je velikoga djela nje·�ova, poznata pod imenom PoHtije (lloA.tuiat), u kojem je pisac u 158 knjiga prikazao ustave od 158 d ržava . Tim se djelortt prvi mnogo koristio sam Aristotel u svom spisu Poli­tika (IIoA.tnx& u 8 knjig-a), u kojem raspravlja o raznim oblicima ustava, a obilno su se služili njime i potonji s·tari pisci, g·ramatici i historici, sve do 5. vijeka ·po�. Kr. Od tog-a vremena poznajemo, na žalost, ProHtije samo u ulo·mcima, .po citatima, što su ih iz nj'i:h ·p.ribi1ježili pomenuti antički pisci, i P·O izvadma ne1<oga Heraklida.

To se stanje donekle promijenilo dvjema na­lascima iz Fajuma u Egiptu. Prvi, iz g. 1880. (sada u Egipatskom muzeju u Berlinu) iznio je na vidje-lo samo dva papirusova lista iz Aristotelova »Ustava aten�koga« (danas: �1. 1�., 4; 1?,·: �-5: v· 21., 4-22., 2, 22., 4-7), a drugt., sretmJI, tz g. 1890. (sada u Britanskom muzeju u Londonu) go­tovo čitav »Ustav atenski« davši nam time p.ri• Hku, da stvorimo u glavnom sltku i o sastavu osta-lih Politija .

Londonski papirus sastoji se od četiri smotka, isopisana na obje· strane. Na pred-njoj su strani nji­hovoj (rectum) računi nekoga Didima, UPTavUelta dobarca. iz g. 78/79., za gospodara njegova-- :Epi­maha, a na oo.lllčju (versum) Aristotelov »Ustav atenski«� Na tim je smocima mogao biti napisal Aristotelov spis tek onda, ka.d pomenutl 'a� .

.. nijesu više imali nikakve poslovne vrijednddfi:1i. · ·· .

. ' :'" .

....

"·

ne ustava u god. 411. i 404. i demokratska rc�k­cij(}; 5) (]l. 41.: kratka rekapitulacija čitavoga razvitka atenskog ustava. U s i s t e m a t i č k o m dijelu (gl. 42.-69.) prikazuje Aristotel uređenje atenske države, kakvo je bilo u njegovo doba. Taj je dio nešto manji od prvoga, a razlikujemo u . 1/i njem u glavnom ova četiri odsjeka: I) Gl. 42.: V građansko pra vo; 2) Gl. 43.-46.: uređenje, na- -. dležnost i djelovanje vijeća i narodne skupštine; 3) Gl. 47�-62.: činovnici; 4) 01. 63.-69.: porotni sud.

Kao glavni i z v o r za h i s t o r i č k i d i o . knjige d rže naučnjaci jednu od a tičkih kronika, i � // t. z v. ati du, a to je bila vrlo vjerojatno ona, što '.J ju je s�istavio atidograf Antrotion. Ali pisac se mnogo poslužio i Herodotom, koji je u njegovo doba bio osobito cijenjen, pa Tukididom, i ako ga izrijekom ne spominje, Solonovim pjesmama i

; , jednim stranačkim (oligarhičkim) spisom, koji je možda napisao Kritija, glava tridesetorice. K tome

' su vještački upletene u tekst i mnoge isprave: r-. prijedlozi, narodni zaključci, zakoni i izjave gla­sovitih ljudi. Za s i s t e m a t i č k i d i o knjige čini se, da se pisac nije služio njkakyim Hterat­nim izvorima, negoga-]e sastavio u glavnom na l�melju neposrednoga znania, što ga je sam o tim " . tlrectbama stekao. Kako je pak tu na poslu vrlo pouzdan očevidac, nadaren velikom --vještinom promatranja, taj je dio za nas osobito dragocjen. , � U historičkom dijelu naprotiv nije sve onako, · kako se očekivalo, jer tu pored veoma vrijednih 1/ ; podataka stoje svakojake sumljive stvari, tenden­ciozna iskrivljivanja, iznakaženja i pretjerivanja, �

za što, dakako, pada odgovornost u prvom redu .J na pomenute jamce piščeve, osobito na Androtio• novu atidp, ali Aristotel je ipak propustio to, ito nije bio oprezniji u izboru svojih izvora; što ih

·nije svagda podvrgavao oštroj ,kritici i �to se. aiie

svagdje dovoljno sluiio samo�talnim istraživ�­njem. No uzmemo li na um, da Je _»Ustav atet;skt« samo dio golemoga djela IloA.t-re�at, morat c�mo dopustiti, da je kraj tolikoga mno�tva građe ptsac jedva mogao drugačije postupati.

. . Sto se tiče formalne strane nađenoga sp1sa,

Aristotel piše jasno i privlačljivo oživljavajući pripovijedanje svoje dragocje\lllim anegdotama i upleten im citati�a, osobit? iz S9Iona. �o . svemu se vidi da se ptsac retonke grcke umto 1 prak­tički sl�žiti umjetničkim govorom, koji je najviše naučio iz vještački sastavljenih govora svoga starijega suvremenika Isokrata. ·--

Kada je spis napisan, nije nigdje rečeno, ali se to po nekim podacima u njemu može ipak done-kle odrediti. Od mnogih arhonata, što ih pisac spominje, posljednji je Kefisofont (gl. 54., 7), čiji arhontat pada u g. 329./8., pa je po tom spis sa- \' . .., stavljen poslije te godine, ali svakako prije g. �-, 322., jer ne poznaJe promjenu ustava. što ju je

L uzrokovala makedonska okupacija. No taj po- . sljednji rok možemo pomaknuti još za nekoliko godina prema gore, jer se u gl. 46., gdje se govori o gradnii novih lađa, ne spominju lađe s pet redo­va vesala (pentere), Ikoje su se već od g. 325.{4. upotrebljavale. Po tom dakle možemo reći, da je Aristotelov »Ustav atenski« napisan izmedu g. ,_l�' t. j. u posljednje vrijeme Aristotelova ŽIVOta. . *

Londonskom je papirusu odn1ah po uskrsenju njegovu obraćala pažnju ne samo stroga nauk� nego i širi, naobraženi krugovi, pa su se zato stah već rano javljati prijevodi »Ustava atenskoga« na svim evropskim jezictma. Citajući u pet na­vrata sa slušačima svojima Aristotelov spis o

· državi atens-koj često sam pomišljao na to, da r -·� aašim naobraženim čitaocima, koji su prijatelji

klasičke starine grčke, a ne umiju čitati iz grčko­ga originala, pružim u prijevodu vrijedno djelce velikoga mislioca grčkoga. I to san1, evo, učinio u teškim i skučenim ratnim danima tražeći zabo­raav u radu i naslađujući se knjigom, koja odiše slobodom prve države grčke i svima pravima slo­bodna čovjeka.

Prevodeći služio sam se izdanjem: Aristoteles. A®HNAJQN IIOAITEIA post. Pr ... Blass et Thai­heim edidit Hans Oppermann (Bibliotheca Scrip­torum Graecorum et Romanorum T�) Lipsiae 1928., koliko odstupanje od nJega nije izrijekom spomenuto. Pored toga sam se obazirao na ova izdanja:

Aristotele, La costituzione degli Ateniesi. Testo greco, versione italiana, introduzione e note per cura di C. Perrini. Milano 1893.

Aristotelis IIOAITEIA A®HNAION. Tertium ediderunt G. Kaibel et U. de Wilamowitz-Moel­lendorff. Berolini 1898.

Aristoteles. Der Staat der Athener. r\ir den Schulgebrauch erkHirt von Dr. Karl Hude. Zweite Auflage. Leipzig-Berlin 1916.

Aristoteles. Staat der Athener. Pur den Schul­gebrauch he'fausgegehen von Maxi�miHan Sto­schek. Miinster i. W. 1926.

Aristote. Constitution d'Athenes. Texte etabH et traduit par Georges Mathieu et Bernard Haus­soullier. Deuxieme edition re vu e et corrigee.

Osim prijevoda u pomenutim izdanjima zagle­dao sam i u ova dva:

Aristoteles. Schrift vom Staatswesen der Athe­ner. Verdeutscht von Georg Kailbel u. Adolf Kiess­ling. Zweite verbesserte Auflage. Strassburg 1891.

Die Verfassung von Athen. Von Aristoteles. Deutsch von Dr. G. Wentzel. Leipzig 1892. (Re ...

clam's Universal-Bi'bliothek 3010). To vrijedi i za Uvod·� Bilješke.

'

•

. •

USTAV ATENSKI

Suđenje l.· . . . . . . . 1 Na tužbu Mironovu , �!::eonov,- sudilo je trista sudaca iz plernenitih porodica, koji su se zakleli na žrtva­

ma, pa kad je .zločinstvo uglavljeno, izbačeni su krivci iz. grobova, a .rod je njihov prognan u vječ­no progonstvo. Epimenid Krećanin2 očisti potom grad.-

Soci�alno .. 2. Iza toga dogodilo se, te su živjeli stanJe u Attci u zavadi dugo vremena plemfći i prije Solona --· narop" _ _jer ifn je ustav-uto -posv'e'' oli-

ga'rhičan, pa- su i si�r(nnasi robovali bog-atima i sami i djeca i žene. A zvali ·su s�e kmeti i š-estinari,

jer su za tu plaću3 obrađivali- polja bo.g-atašima (a sva je ze,mlj.a bila u rukama· n-ekolicine), pa · a1ko nijesu davali zakupn�ine, padali .sti u ropstvo i sami i djeca njihova. I uza imali su svi na tj eles a svoja do Solana, koH je bio prvi zastupnik ·naroda ..

'\

Od političkih je dakle nevolja najteže i naj-gorče bilo mnoštvu robovanje.} ali su i ostalo teško podnosili, jer nijesu, tako rekav�i,. imali upra�o nikakvih pra va.

----

Najstariji 3. Stari je ustav prije Drakonta bio . ustav ovaki: CinQynLI\U.9S.1a-V.:li.ali suj_mw-f' · r _,

du boga.t_ih plemića, a ti s

.��-izuajprije v� ši li

.služb� �­

svega vt.Jeka svoga, kasniJe .pak deset godtna. -_

. Najzna tn ije i· na�starije službe bijah l( ��r4J-.._f( , polema,rh i arhont. Od tih je najstarija bi ' ... .. .

. �

,

· . . : .

" .

. .. ._

. :� . ' !

kraljeva (jer ona je bila od davnine); kao druga pridošla je kasnije čas.t polenilarhova, jer su neki od· kraljeva bili nesposobni za vođenje ratova, p::.t su zato i Iona' pozvali, kad je nevolja došla.

Posljednja uvedena je služba arhontova. Naj­više njih tvrde, da je postala za vladanja Mcdon­tova11; neki pak kažu, da je uvedena za Akasta6, i kao .dokaz za to navode, što se dev�et arhon�a ta zaklinju, da će dužnost svoju vršiti onako, kako je za Akasta ugovorom uglavljeno. Iz toga pak izvode, da su se za njegova upravljanja poton1ci Kadrovi odrekli kraljevstva u zamjenu za ovla­stice, koje su priznate arhontu. No kakogod stvar stoji, pit ·će mala razlika u vremenu. Ali da je

.·rarhontat nastao posljednji od pomenutih službi, l-potvrda je· i to, što arhont n�_upra,ylja nijednom \ žrtvofll od_ pr_edaJ\_�.9�šffnleo um _kao_basilej.Lpole­\ marh, _ _ nego samo onima, }\oje_su .. kasnije uvedene.

Zatp je i pns�tala. ti sfii�ba ·istom u novi.j•e vrijeme '·znatna. pošto je povećana n01vim ovlaštenjima. - . .

v Iesmoteti .izabrani su mnogo godina kasnije, kad su se već vlasti birale na godinu dana, sa za­datkom, da napišu pravice i da ih čuvaju za pre­sudu u prijepornim stvarima. Zato ta služba jedina i nije trajala· više od godine dana.

S obzirom na vrijeme toliko su dakle te službe udaljene }edna od drug-e. Arhontr nijesu otpra­vliali službu na istom mjestu sva devetorica, nego ' je basilej imao sjedište u sada t. zv. ·'Bukoleju blizu pritaneja (dokaz je. to, što još i sad ondje ; biva udaja i svadba' basilejeve žene s Dionisom7); arh ont bio je u, pritaneju, a polemarh u Epilikeju i (koji se prije zvao polemarhej, ali pošto ga je Ep i-', lik, izvršivši polemaršku službu, obnovio i uredio,�

· prozvao se Epilikejem). Tesmoteti imali su sjedi-·� �te u tesmoteju. Ali u Solon ovo su se doba svi}­ar bon ti skupili u tesmoteju. A vlasni su bili i pr�J ·

.. ;tf2 . - .: �

sude pravomoćno izricati, a ne, kao sada, samo istrage voditi. Što se dakle tiče najviših činovni­ka. tako je bilo.

Vijeće Areopagita bilo je dužno čuvati zakone· ono je upravljalo- .. vrlo mnogima i najznatniji� državnim poslovima kažnjavajući i globeći samo­vlasno sve, koji su se nedolično vladali. Arhonti

·- birali .. su se između bogatih plemića, a od-nJih su postajali Areopagiti. Zato i jest ta služba jedina doživotna i sada.

.- -----

. nr.���l 4. Taki je eto bio nacrt prvoga usta-va. Ne za dug-o vrijeme iza toga, za arhonta Ari­stehma. dao je zakone svoje Drakont. Njegovo je državno uređenje bilo ovako:

Politička su prava bila dana onJma, __ koji su\ ' • sebi mogli b-o1nu opremu nabay_ilr_T_i su pak birali

deve..t .. �t�qnata--i l?lagahifke. lzmeđu onih, koji su 1'ffial1 ImutaK:barem od deset mina beL duga· osta­le, .niže činovnike između onih, koji 'su sebi

. mogti

boJnu opremu nabaviti, a stratege fhiparhe izme­đu onih, koji su mogli iskazati imutak barem od stotinu mina bez duga i mušku djecu zakonitu od vjenčane žene iznad deset godina. Za njih8 mora-li su ?.dgovara ti _l_anjski pri tani, strate�i_ i hipar�i,L _ _.. .. � dok ntJesu račun đali, uzimajući od njih četri jam-

·

ea iz isto_g-a poreznoR" razreda, kome su pripadali stratezi i hiparsi.

Vijećnika neka bude četiri stotine i jedan iždre­banih iz�medu g-rađanstva. ldrrijebom neka dobiju i tu i ostale službe oni, kojima je preko trideset go­dina, i dva puta neka isti ne vrši službe, dok se __j svi ne obrede. Tada neka opet iznova ždrebaju. Ako bi tko od vijećnika izostajao od vijećanja� kad ie sjednica vijeća ili ·narodne skupštine, pla� ćao bi pentakosiomedimno tri drahme, vitez dvije, a zeugit jeđnu. · � ,.:

.,.""·· . . \.... •

Yijeće na Areopagu bilo je čuyar za�ona i "Pa­lilo je-rtacf11qvnike�Ja po zakoruma vrse �luz�u. Kome se pak krivo činilo, slobo�no mu Je .... b J lo podnositi prijavu vijeću Are?pa�t_ta_ o

navodec1 za-kon. protiv kojega rnu se kn vo. ClllJ.

v . . Na tjelesa su uzaitnali, kako Je receno, 1 zenllJa

je bila u rukarna nekolicine.10

Solonov S. Budući da je bio taki ustav Ll arhontat državi, i mnoštvo je robovalo manji-ni, podigne se narod na plemiće.

. Borba je bila žestoka-. i dugo su vrijen1e sta-jali jedni protiv drugih, kad najposlije izabraše po zajedničkoj odlucj �oloJ1a_�_g__Jlosrednik.fl.l arhon-- S� 1 ta11 i povjeriše mu -11"ieđenje države, njemu-,- što isp-jeva elegiju, kojoj je ovaki poč·etak: Razbiram žalosno stanje, i jadi mi u srcu leže,

Stari kad gledam kraj ionski, gdje provada sav. -

U toj elegiji vojuje protiv jednih i drugih za jedne i tdruge i pretresa prijeporna pitanja, a za tim_ ih zajednički poziva, da učine kraj sadašnjem raz:-doru.

-

Solon je bio po rodu i ugledu13 među prvima, a po imutku i društvenom položaju13 među srednji­ma, kako to i ostali priznaju,· i sam svjedoči u ovim stihovima, gdje poziva bogataše, da se oka­ne lakomstva:

Vi, što ste siti mnogih dobdrii, više no treba, Tvrdo primirite već srce lt grudima svi.

Cedna nek žudnja je vaša. Ta nit ćemo mi se pokorit,

Niti će vama to poći za rukom baš sve.

l uopće· svu .krivicu za stranačku borbu baca na f' bogataše. Zate· i veli u početku elegije, da se boji

�Gntttrhosti i oholosti«, držeći, da je kroz to na� stalo neprijateljstvo.

� . .. : '

Solonove 6. Pošto je. Solon stekao vlast u reforme: uki- državi, oslobodio je narod od roba­đanje dugova vanja i 11 taj čas i za unapredak za-priječivši da,vati zajmove na tjelesa; i zakone je dao i dugove ukinuo ·i p;riva·tne i državne, što ))slsahtija« (aEtaaz8-eta) 14 zovu, jer su dužnici ski­nuli sa sebe teret.

Ali upravo zbog toga kušaju neki da kleveću na nj. Kad je naime Solon smjerao da provodi � sisahtiju, sluči se, te rekne to unaprijed nekim ple­mićima. I prijatelji ga potom nadmudriše, kako kažu demokrati, a po onima, koji hoće da ga po­tvaraju, sudjelovao je i sam u tom. Ti su naime ljudi uzajmili novaca i pokupovali mnogo zemlje, a kako su skoro za tim ukinuli dugovi, bili su bo-gati ljudi. Od tih su, vele, potekli oni, koji su 'ka­snije bili na glasu kao bogataši od davnine.

Ali pričanje demokrata je pouzdanije, jer nije· vjero ja tn o, da se Solon uprljao tako neznatnim i nevrijednim stvarima, dok je inače bio tako umje­ren i nepristran, da je omrzao jednima i drugima i više cijenio čast i spas države nego svoju korist, i ako je mogao jedne od njih za se predobiti i biti tiraninom u državi.

Da je pak doista imao takvu moć, svjedoč_i bolesno stanje države, i sam to spominje na mno­gim mjestima u pjesmama svojima, i svi se ostali slažu u tom. Tu dakle objedu valja držati lažnom.

�9l9Q9Y • 7. Solon je postavio ustav i dao dru- ,· ·_ P'�"y: pgre�!l� g e zakone a Drakontovim uredbama r•lred& prestali s� se služiti izuzevši zakone· o ubist·vu. Za-kone napisali su na kam-ene pira;mi-qe, 15 postavili ih u Kra:ljevskom trUewu i svi se.. zakleli9 da će ih izvrši va ti. Devet pak arhpnati. kQji su se, zaklinjali kod 1kamena na trgu. oglašb. vahu pored toga s·veča.no, da će posta� z11itiitt . kip, ako prestupe koji od tih zakona. lat� se �-11. · ·. ··: sad taiko kunu. · · · · ' · · · · "!j . - ·.\.·. '·; .

i Zakonitna je dao snagu na stotinu godina i ure-

dio �stav ovako: Građane P?�ijelio }e po .P_rHt��u na četiri razre_�ta. kako su bllt _razdt]elJent 1 J?riJe: i to-na pentako_siomedimne, ':.tJe�oy_(}_,__ ���-) tete_ što se službi tice, ·odre-d1o Je, da Ih otpra­vljaju pentakosiomedimni, vitezovi i .z�u�iti, a �o su službe devetorice ·arhonata, blagaJntka, poleta, jedanaestorice i kolakreta/6 dajući svakom pravo na službu prema veličini prihoda. Tetima dao je dio samo u narodnoj skupštini i sudovima.17

v Među pentakosiomedimne valjalo je da se broji onaj, koji. je iz vlastitoga zemljišta proizvodio P'et stotina merova18 jednoga i drugoga, i suhoga i te­Kuce·ga · među vitezove, koji su proizvodili tri sto­tine m�rova (neki kažu: oni, koji su ·mogli držati konja,· i kao dokaz za to navode ime razreda mi­sleći, da mu je ono po toj činjenici dano, i stare zavjetne darove. Na Akropoli nalazi se naime kip Di fil ov, na kojem je napisano ovo:

»Antemion, sin Difilov, posvetio je taj kip bo­govima. kad j:e tetskt raZ'red !promijenio na vite­ški.«

Pored toga je konj, koji svjedoči, da to1.9 vite­ški stalež znači. Ali ipak je vjerojatnije, da su vi­tezovi odredeni po mjeri godišnjega prihoda kao i pentakosiomedimni). Među zeugite brojili su se oni, koji su proizvodili dvije stotine merova jedno­ga i dni goga, a svi ostali m,eđu ·tete �ne imajući dio ni u kakvoj službi. Zato još i sad, kad predsjednik zapita onoga, koji hoće da se ždreba za kakvu. službu, u koji razred pripada, nijedan ne će odgo-

.... · vo riti, da pripada u razred teta. •

lolonov utav: 8. Solon odredi, da se činovnici po­poclavarstva stavljaju ždrijebom izmedu predio- '\ fenih. koje će svaka fila ·predložiti. A .predlagala · Je za devet a�rhona.ta svaka od njih po deset ka·n­didata, i lzmedu tih su se ždrebali.20 Po tom još i

. ... •., . -.i.

da�nas tako biva, da svaka fi'la ždreba deseto�ricu, a od njih se arhonti bobom biraju. D·okaz. da je či­novnike dao ždrebati ·po -prihodu, jest zakon o bla­gajnicima, kojim se jednako loš i sad služe, a taj nalaže, da se blag-aj nici ždrebaju između pentako­siomeditnna.

Solon je dakle postavio takav zakon o deve­torici arh ona ta. J er u staro je doba vijeće na Areopagu pozvalo pred sebe kondidate i po svom ih sudu izabralo, za svaku pojedinu službu namje­stilo prikladna čovjeka na godinu dana i poslalo g�l na dužnost. ·

� � Pile pak bile su četiri kao i prije i četiri pred-\ stojnika fila. Od svake su file bile diobom nači­

njene tri tritije'll i dvanaest naukrarija.22 Na čelu naukrarij'a· stajali su· na ukr ari sa zadatkom, da upravljaju tekućim prihodima i izdacima. Zato je i u Solonovim zakonima, kojima se više ne služe, na mnogim mjestima napisano: >)Naukrari neka izgone novac« i »Naukrari neka troše iz naukrar-ske kase.« · - · ·

Vijeću dade četiri stotine članova, stotinu iz svake file, a vijeću Areopagita naredi, da čuva zakone, kako je i prije bilo nadziratelj ustava; ono je nadgledala i ostale vrlo mnoge i najznatnije -drža v ne poslove; ono je .krotilo sve, koji su se ogriješili o red imajući vlast i globiti i kazniti;. ono je u akropolsku kasu ulagala globe, ali nije uz to zapisivala razlog, zbog čega je koga globilo; ono je sudilo ljudima , koji su se udruživali, da sruše demokratski ustav, jer je Solon dao.zakon o državnoj izdaji za njih .

Vid�i pak, da je država često u strcuračkim borbama, i da se neki od gradana iz ·neft&ja-zaao- · voljav�tju" oiiim�-. što· -se· ' "$1ttč�jnct dQga-tb:;-pos,tavi -za .�ji h_ .osobit_ za�?�=,. » T���J!f:TljO;fll!' s . .. Jl�- ue· zgr�oruzJ�i· neka nema grattaii'Skoga prava.« · ·.·

--- .... . ..._

t Aristotelov Uata� Atenski . ' .. .... ..

\,

Solonov us&av: 9. što se dakle tiče po�lavarstava, sucbke re- tako je bilo. Tri su, čini sc, stvari u forme

Solonovu ustavu, koje su za narod ( osobito pOvoljne : lprvo i najznatnije, što je za­

bra-nje-no -<la vati zajmove na tjelesa�. zatitn. što je slobodno svakome, tko hoće, zauzi�ma ti sc za one, koj ima se nepravda čini 0; treće. čime je, kažu, i najvećma osilio narod, ·priziv na porotni sud. Jer ako je narod gospodar suda, gospod ar je države.

Osim toga, kako zakoni nijesu bili napisani jednostavno i jasno, nego poput zakona o baština­ma i kćerima baštinicama,23 nasta�ale su naravno mnoge dvoumice, i sud je odlučivao u svim i jav­nim i privatnim pitanjima. Neki čak misle, da je Solon hoti·mice učinio zakone nejaJSnfma, kako bi narod bio vla·stan u odluci. Ali to nije vjer.ojatno, nego se to dogodilo stoga, što nije mogao općenito izreći ono, što je držao za najbolje. Nije naime pravedno prosuđivati namjeru njegovu po onom, što se sada događa, nego po ostaloj političkoj dje­latnosti njegovoj.

loloaove re- 10. To je eto, čini se, Solon u zako­forme mJera nima svojima dao povoljno za na-l novaca

d Al. · · "' .. k d t ro . t Je JOS pnJc za ono avs va l' 1 ukinuo dugove, a iza toga pove·ćao ·mjcre,24 težine ! i IOOVac. ·

- Jer u njegovo su doba i mjere postale veće od Pidonovih26 i mina .. koja je prije težila sedamde­set drahama, dopunjena je do stotine. :�e Stari tip novca bio je komad od· dvije drahme. Prema novcu prelnačlo je i težine· : šezdeset i tri mine .tc­žile su jedan talenat, a tri su · mine bile p rida tc stateru17 i ostalim manjim težinama . .

.. ....

Solonov odlazak u Egipat

J 1. Kad je Solon uredio ustav ona­ko, kako je rečeno, dolazili su )judi k njemu i dosađivali mu zbog zakona

čas prigovorima čas pitanjima. Budući da nije htio ni u zakone dirati niti. ostajući u domovini, na·­rodu omrznuti, pode na put u Eg-ipat, da trguje i svijet upozua, izjavivši, da se ne će vratiti deset godina. Smatrao je naime, da mu ne valja tu osta­jati i zakone tumačiti, nego da je svakome činiti ono, što je napisano. U isto vrijem·e mnogi plemići bili su kivni na nj zbog ukidanja dugova, i obje su se stranke od­vratile od njega, jer ustav nije bio onaki, kako su očekivaJi. Jer narod se nadao, da će on sve nano­vo podijeJiti ; a plemići, da će opet sve u predašnji red vratiti ili samo neznatne promjene učiniti. Ali Solon se opr'o jednima i drugima, pa premda se mogao udružiti, s kojima je god od njih htio, i tira-

, ninom postati, volio je omrznuti obojima te spa­siti domovinu i dati joj najbolje zakone.

Solonove političke pjesme

12. Da je tako bilo. i svi se ostali slažu, i sam se u pjesmama svoifma opominje toga u ovim stihovima:

•

Puku dadoh toliku moć, kolika je dosta, Niti mu oduze h čast, niti joj dodadoh što,·

Drugi vak imahu vlast i bogatstvom bijahu divni, Za njih se vobrinuh ja, s pravdom da imaju sve;

Stadoh držeći štit medu jednima i među drugim, Nitko da nikomu zla činiti ne bude iak.'8

Na drugom mjestu govori o svjetini, kako valja s njom postupati:

Niti zduzdan posve, nit obdaren odveć slobodam: Tako će najbolje TJOć za vodom svoiiietn pek. 1

Ponos rada ti drzost, kad čovjeku Drldode srtilit. U kog� nema baš zdravoga razuma dost. ·. :/J .

. . . ., . -� . .

Drugdje palk negdje o onirna, koji su hUeli razdi­Jiti zemlju:

Oni grabi( došli, - sve ih nada goni bogata, Svatko misli, blaga da će silu zgrnut, sreću nać, Da ću riječma sladak, 1nio krutu.ja pokazat ćud. Lude to su misli bile, - na me ljute s' oni sad, Poprijeko me očma ko dušmdna svo_g- svi gledaju. Nije treba, - jer što rekoh, s božjom svrših

pomoću; Slijepo ja ne radih, niti silom mi se .. tiranskom Radit mili što, nit želim, rđa ko i plemenit Jednak plodne zemlje, grude rođene da ima dije[.29

Pa opet i o ukidanju dugova i o onima, koji su prije robovali, a poslije su sisahtijom bili oslo­bođeni:

Od onog, rašta puk izmirih, čega s' on Ne dosta, prije no .s' odrekoh č,asfi ja? Svjedočit može to pred sudom vremena Najveća mati olimpskijeh bogova, Najbolja, Zemlja crna, s koje nekada

• Na način mnogi makoh kamen - teški dug; l robovaše prije, sad je slobodna. Povratih mnoge u Atenu, božji grad, Što bjehu rasprodani: jedan s nepravdom. A drugi s ·pravdom; jedni već od nevolje Govorili su tamno, jezik atički Zaboravili tumaraiuć koiekud; _

A onim, što su ropstvo tu podnosili Baš grdno, gospodara svog se boiilli, � Slobodu dadoh. Tako vlašću vrhovnom Uskladih nasilje i pravdu jednako, Jzroliih i izvrših, kako zadah riječ. l zakon svima jedan, dobru ko i zlu, Uredih� zci svakoga istu pravicu N�tpisah. Ali srca zlobna, lakoma Ds ie drugi ·mjesto mene badalj ·zgrabio"

•

Taj puka ne bi zadržo. Da 'vamo to J z vesti htjedoh, jednim što se svid.alo, A 'namo opet, drugi što su snovali, Izgubio bi mnoštvo ljudstva grad nam naš. l zato sv;akud, na s-ve strane dijelih vlast l okretah se ko u rulji pasa vuk.30

I opet odgovarajući na kasnije prigovore jednih i drugih:

·

Govorit treba .. r puku cijelu istinu, Ni u snu ono nikad ne bi vidjeli, što sada posjeduju. A oni, što su veći, snagom moćniji, Nek' prijazni mi budu, neka hvale me.

Da je drugi tko, nastavlja Solon, tu čast dobio:

Taj puka ne bi zadržo, nit mirovo, Dok smućkav mlijeko ne bi pobro -povlake. Al' sred sredine med njih stupih, stadoh ja Ko kamen međaš.31

. 7 ---···--·--� _____ ..,__ ·--· .-.-· --

Stranačke . . 13. Solon je dakle s tih razloga kre- \ borbe posliJe K d . . d TJ) Solona nuo na put. a Je paJ<_g�t_ay_IQ__g_ra ,. \ t

· . . bili su još nemi_rj_JLtti�111· Potom su

živjeli četiri godine u -miru. a· petoga· ljeta -iza ·--SolonC?ya arhQ�t��C! ·p.ij�:$tJ @st_ay�IJ _ar{tQnt� z1)Di l

Sfranrackih bo·rbL I opet su petog-a ljeta iza toga � s istoga 'razloga osta!Vili najvišu oblast nepo­punjenu.

Iza toga ji� nakon istoga vremena izabran za __ arh on ta Damasija te je otpravJt!q__službu đvu� godin er dva �eseca, dok nije silom zbačen s .via�

· s ti.'' Zatim o uče stranaokih borbi, iza-beru

- --- -·-. . ··•

"'!/: . . ··.·. ·

--.r - · ":

je jasno, da je arhont imao vrlo veliku moc, Jer su se OGito uvijek gložili među sobom zbog te službe.

Uopće su i dalje ž_ivjeli medu sobom u rđa­vim odnošajima:]e-dni imajući kao razlog i izgo­vor ukidanje dugova (jer su osiromašili kroz to), drugi' ljuteći se na novi ustav, jer je na'Sta-la veli:ka promjena, neki pak iz međusobnoga nadmetanja.

A bile su tri stranke: jedna, stranka primoraca� s Megaklom, sinom Alkmeonovim na čelu, koji su bilL na glasu, da naj većma_· le Z:�:·_:_ za .. umj-erenom vlad9.vi.u_om� druga,-sTranka ravninaca;...koji su že-. heli oligarhiju;·-a:· voill:O-fh.Te Likurg; treća; stranka �ff;f6�a�7ti�o���kb!�tisjstrat, �oji je bio na

-Tima pridružili su se zbog siromaštva oni, koji su bili oslobođeni od dugova, i, od straha, oni, k�ji po rodu nijesu bili čisti. Dokaz je tome to, što su poslije propasti tirana ispitali glasovanjem gra­đansko pravo držeći, da su mnogi nepravedno uživali politička prava. Svaka se pak pd tri stran­ke nazivala po krajevima, u kojima su težili zemlju. ·

:!:1:0���JJ 14._yisist�at,·�_oji. je bio na glasu kao da preuzme vehk demokrat 1 ve.oma __ s�.- p,rQ�1'!-:-vlast ___ vio u ratu ptotiv Megar_ana,33 zada . s-aiD� �t�intCJ)a.i ·gradeći se, da ju ]e dobio od protiynika svojih, skloni narod, da mu

-��de tjelesnu. stražu. Prijedlog za to _iznio je Ari­slio�. A. kad. dobije t. z v. topuzlijt( podigne se � _RJima protiv naroda te uzme Akropolu trideset 1 druge godine poslije Solonova zakonodavstva, za arhonta Komeja.14 .

Pri��Heda se, da se Solon opr'o, kad je Pisi­strat tražto stražu, i rekao, da je on od jednih su­.-adana mudriji, a od drugih smioniji: mudriji od SVih onih, koji ne opažaju, da Pisistrat teli na

'

. �-' ·-· · ... �--:-' .

tiranidu, a smioniji od onih, koji to znadu pa ipak . šute. A kad ih riječima nije mogao uvjeriti, iznese

oružje svoje pred kućna vrata i reče, da je od svoje strane pomogao domovini, koliko je mogao (bio je već naime veoma star), pa poziva i ostale, da to isto čine.

Solon dakako nije tada ništa postiga6 svojim opominjanjem, a Pisistrat, dočepavši se vlade, upravljao je državom više kao dobar građanin nego kao tiranin. Ali kako se vlast njegova još nije bila ukorijenila, slože se Megaklove i Likurgove pristaše te g-a protjeraju šeste godine 'poslije prvo-

· ga njegova dolaska na vlast, za arhonta liege­sije.35

Dvanaeste godine iza toga stane se Megaklo, pritješnjivan stranačkom borbom, opet dogova­rati s Pisistratom pod pogodbom, da kćer njegovu uzme za ženu, i dovede ga natrag na• starins,ki i odveć budalast . način. Rasijavši naime najprije glas, da Atena Pisistrata· natrag vodi, nađe ženu veliku i lijepu, po lierodotu (l 60) iz sela Peanije,36 a kako drugi kažu Tra čanku iz Kolita,37. prodava­čicu cvijeća, kojoj je bilo ime Pija. Nju preruši u božicu i povede je s njime u grad: Pisistrat se vozio na kolima, kraj n�ga stajala je žena, a oni u gradu, dočeki�vali su ih padajući na ik.oljena i čudeći se.

Pd

isistrat 15. Takav je eto bio pr-vi njegov po� o biva punu t k p t . h. d . t vlast u ruke vra a · o . <?. rrt .. J.e 10 po n•g• pu

, �otjer!!n:=šedme otprilike godine poslije povratka (ne održa se naime dugo, negQ_ kradom umakne bojeći se drug-i-h dviju stranaka, jer nije htio s Megaklovom koorju u· braku _ ži·-vjeti).as ·

Najprije naseli se i>Uzu Termaj$koga i&uev.a.• u .mjestu, koje se zove Rekel, a odatle kr,� ·ll

•

J ' . · . · - �

L."· .

krajeve oko Pangeja,40 gdje steče novaca i najmi vojsku. Kad je došao u :Eretriju, tad je prvi put silom kušao, u jedanaestoj gedini nakon progon­stva, da vlast opet sebi prisvoji. A potpomagali su ga u tom i tnnogi drugi, a)i najveć'ma Tebanci i Ligdamis Nakšanin, pa vitezovi, koji su imali vlast ,_

_u Eretriji. Kad je pobijedio kod hrama Palehske· At�ne -a·

zauzeo grad Atenu i razoružao narod, tad je isto� -_ držao tiranidu čvrsto u rukama. I Naks osvoji i postavi ondje Ligdam1sa -za vladaoca.

A razoružao je narod ovako. Načinivši ·u Tese­jevu hramu49� smotru potpuno naoružanih ljudi stane zboriti narod1:1. I govorio je neko vrijeme, a kad su mu gradani dovikivali, da ne čuju, pozove ih, neka se popnu .do ulaza Akropole, kako bi im odande bio glaSinHi. ·

Dak se on zadržavao zboreći narodu, otmu oni, kojima je to naloženo bilo, oružje i .zatvore ga u bbližnje prostorije Tesejeva hrama, pa pođu k Pisistratu i znakom ga o tom obavijeste. Kad svrši on svoj govor, ispripovjedi im, što se dogodilo s oružjem, i reče, da se ne valja ni čuditi niti duhom klonuti, nego udaljiti se i svojim se poslovima baviti, a za sve državne poslove pobrinut će se o.n sam.

Pisistratovo 16. Takav je eto bio početak Pisi-vladanJe t t t· "d · t l"k · d s ra ove Irani e 1 o 1 e su Je za e-sile promjene. .

Pisistrat upravljao je državom, kako je reče-'. no, umjereno;_ više kao dobar građanin n�go katt •.

tiranin. 0Jt)e_uovće bio čQ:vječan, blag i sprt?nial}; �__j)..[ašta.Jqivcima. I �rn'l�nim_a je paaaim® . no��a "za rc!d .njihov, te su se mogli prehranjivati

težect zemlju. A činio j��to iz dvajurfzloga: d!. ne botave .� ·

gradu, rt�(� _ _ ostaju ras trkani . po . lada�JU. i da... .ik .... . . --··-··· · · · - · · . . . . . .

' ,

•

\\\ \ l ·. \ - . \

,, ' ",.

ve,ći u primjerenoj imućnosti i svojim se poslovi­nla baveći, nemaju ni želje niti vremena brinuti se za državne poslove.

Ktomu' su mu i dohoci bivali veći, kad se pot­puno 'obrađivala zemlja, jer je od prihoda iskao deset-inu.

�zato je i općinske suce postavio43 i sam je često , izlazio na ladanje, đa nadgleda i 'miri zavađene,

kako ne bi silazili u grad i zanemarivali svoje poslove. "'

Kažu, da se kod takvoga jednog izleta Pisistra­tova dogodio onaj događaj s čovjekom, koji je na lfimetu obrađivao zemljište, kasnije ·prozvano »dobarce slobodno ·od poreza«. Vidjevši naime ne-' . koga, gdje ore i obrađuje posve kamenito tlo, za-čudi se tome i z�povjedi slugi, da ga upita, što mu' rađa to zemljište. Seljak odgovorit »Sve moguće jade i nevolje, i od tih jada i nevolja valja da Pisi­strat dobije svoju desetinu«. čovjek je odgovorio ne znajući, s kime govori, ali Pisistratu se svidi nJegova otvorenost i radljivost, te mu otpusti sve poreze.

Ničim inače nije uznemirivao narod za svoga vladanja, nego se uvijek brinuo za mir i čuvao spokojnost njegovu. 'Lato su i govorili ..-Često, da je Pisistratova tiranida bila život pod dobrim Kro­nom.u Jer posfije, kad su preuzeli vladu sinovi njegovi, bilo je vladanje mnogo oštrije.

Ali najvažnije od svega, što se spominjalo, bilo . je to, da je pg. na_r:avi �yQjQj__�io nriiatelj narodu i č�vj�an. On je-u.���m fitj_o da up_r�ylja QO zakg_; ntnia ne dopuštajućt ni samome �oi nik

. akvu pred­

ost, pa kad' je jeanom bio. pozvan pred Areopag og ubistva, sam se pojavio ondje, da se braui,

ali je onaj, koji ga je pozvao na sud. od stmha . - izostao.

' • Zato je i ostao dugo na v'iasti,.i ·kadgod bl·h!Q. ijl<QQeran, opet 61 je lako pretiZtiYlao, jer je tf) .IWa

•,J .. -

glavni dio plemića i naroda. One je · znao p rivući k sebi S\�ojim d rug-ovanjem, o:ve poma·žući im u poslovima njihovima, a imao j e osobiti dar da omili jednima i drugima.

Zakoni atenski o tiranima bil i su . blag--i u ono doba, osobito onaj, koji se najviše tica,o postavlja­nja tiranide, a taj j e glasio ovako : »Jo je obi čaj kod Atenjana baštinjen i od p redaka: ako tko diže bunu s namjerom, da se nametne za tiranina, ili ako tko p9maže postaviti tiranidu, neka j e lišen građanskih prav.a i on i rod njegov«.

·Pisistratovi 1 7. Pisistrat ostari dakle na vlasti i . sinovi ,- -umre od bolesti z a arhonta filoneja�5 -

poživjevši jo·š trideset i tri godine, otkad je prvi put postao tiranin ; devetnaest godina . od toga ostade na vlasti, a ostale p rovodio je u tuđinstvu kao prognanik.

.Zato očito ludo govore oni, koj i kažu, da je Pisistrat bio ljubima� Solon{)V i da ]e vodio vojsku u ratu protiv Megarana zbog Salamine, jer to nije moguće s obzirom n a dob njihovu, ako uzimaš u račun vijek jednoga i drugog i za kojega je arhon­ta umr'o.

Kad je umr'o Pisistrat, imali su vlast u rukama sinovi njegovi i vladali su isto tako. A bijahu dva od zakonite žene ! Jiipija i -Hiparh, dva od ž ene Argejke: Iofont i He�gesistrat. koji se po nadimku zvao Tetal. .

Pi�istrat oženio se naime Timonasom, kćerju nekoga Argejca po imenu . Gorgila, iz Argosa, koju j e prije imao za že11u Arhin Ampračanin," od ple­mena Kipselova·ca� Odatle nas·ta i .prijateljstvo njegovo prema Argejcima, pa mu je tisuću · njih, koje mu je .. Hegesistrat doveo, i pomoglo u boju kod Palene. Jedni kažu, da se oženio tom Argej­kom. kad je prvi put pošao u progonstvo, a drugi, kad je imao vlast u rukama.

Hiparhovo 18.� Zbog dostojanstva48 i dobi svoje umorstvo urpra v ljali su državnim p·oslovima tHparh i Hipija. HLpij'a je, kao ·sta,rij i i po na:­ravi državnik i čovjek razborit, bio �na čelu držav­ne uprave. liiparh je bio veseljak, podan ljubavi i ljubitelj umjetnosti (on je bio taj , koji je pozvao · u Atenu Anakreonta,4P Simonida50 i ostale pjesnike).

Tetal, od njih mnogo mlađi, bio je drska i silo­vita vladanja, pa su i sva nj ihova zla potekla od njega. On se zaljubi naime u tlarmodija, pa kad nije nalazio u njega prijateljstva, nije umio ·uste­zati se od srdžbe, nego je u svakoj prilici oštro istupao ; napokon, kad je sestra liarmodijeva imala nositi košaricu o Panatenejskoj svetkovini,51 on ·spriječi to bacivši pogrdu na liarmodija kao čo­vjeka mekoputna. To razdraži tlarmodija i Aristogi­tona, te su uz ·pomoć mnogih stali spremati svoj čin.

Već su vrebal-i o Panatenejskoj svetkovini::.2 na Akropoli tlipijti (jer on je imao dočekati ophod, a liiparh ga je kretao i vodio), kad spaze jednoga od dionika urote, gdje se ljubazno razgovara s Hi­pijom. Pomislivši, da on odaje stvar, siđu s Akro­pole, kako bi ipak nešto učinili prije hapšenja, te, istupivši prije ostalih, ubiju tliparha, koji je kod �eokoreja53 ređao ophod, i pokvare tako čitav pothvat.

Harrnodije odmah pogine od tjelesne straže, a Aristogiton umre kasnije, pošto je bi_o zatvoren i dugo zlostavljen. ·on optuži .na · mukama mnoge kao sukrivce, koji su bili od roda plemićkoga i prijatelji tiranima. Kod samoga nainte djela ·nijesu mogli naći nikakva traga uroti, a što se obično pri:po-vijeda,11' d� je tiipija _ _ razoruža<;> _dionik� oph� da i tako otkno one, koJt su nosllt bodeze, ntJe istit1ito, jer tad još nijesu hodali u ophodu s ?,ru­žjem, nego je to tek kasnije uvela demokraciJa.

Aristogiton je, kako demokrat! kažu, hot!�ice optuživao prijatelje· tirana, kako b1, smaknUVsl ne•

•• ; ..: - -·

vine )jude i prijatelje svoje, u isti n1ah oslabili i ogriješili se o božanstvo. Naprotiv neki kažu, d a nije ništa izmišljao, nego sukrivce svoje p o istini odavao.

Napokon, kad pored s vega svoga nastojanja nije mogao postići, da ga smaknu, izjavi, da j e voljan odati j oš mnoge druge, ·pa navede time Hipi­ju, da mu kao zalog vjere pruži desnicu. A kad prihvati ruku, prekori liipiju, da je pružio desnicu ubojici brata svoga, i tako ga razdraži time, da s e nije mog-ao uzdržati od bijesa, nego trRne mač i sasiječe ga.

Izgnanstvo 1 9. Nakon toga bilo j e vladanje ti ra-Pisistratovaca na mnogo oštrije, jer je tlipija osve-ćuj'uć·i brata mnog-e smaknuo i 'Prog-nao te .postao zbog toga svima nepouzdan i m:rzak.

Cetvrte otp rilike godine iza tliparhove smrtr's­stane utvrđivati Munihiju s namjerom, da s e ondje nastani, jer je stanje u gradu bilo nepovoljno. Ali dok je još bio u tom poslu, protjera ga K leomen, ( kralj lakedomonski, jer su Lakedemonjanima ,ne­prestano dolazila proročanstva, da sruše tu tira­nidu. Razlog je tome bio ovaj.

Prognanici, kojima su bil i vode Alkmeonovci, nijesu se mogli s vlastitom snagom v ratiti u domo­vinu, nego su uvijek jako stradali. U svemu, što su preduzimali, snalazila ih je nesreća, pa kad su u atičkoi , z emlji u tvrdili Lipsidrij na Parnesu, gdje

" su se skupili i nek\ istomišljenici njihovi iz grada" tfra�� su ih podsjednul,i :i: odande istjerali. Za to su poslue toga pora·za. kasnije uvijek i pjevali u po­čašrticama· ·ovako : . . .

Ah' Lipsldrlju vjernih -izdainiče, Kakve u grob junake svali! Borce ValJane, plemenite, koji . . ,. Otočku lozu pokazaše 'tllčoo tod.

,· .

Nemajući dakle sreć-e ni u čemu ·uzrnu pod zakup gradnju hrama u Delfima;;6 i tako namaknu nova­ca, da si pribave pomoć od La!kedemo-nj ana.r.7 A Pitija je uvijek preporučivala Lakedemonjanima, kad su pitali p roročište, neka Atenu izbave, dok napokon nije na to sklonila Spartance, premda su irn Pisistratovci dobri prijatelji bi l i . Na odluku I . akedemonjana mnogo je utjecalo prijateljstvo, koje su Pisistratovci podržavali s Argejcinta.58

Najprije pošalju Anhimola s vojskom po moru, a kad je on b io svladan i ubijen, jer je Pisistratov­cima pomogao Tesalac Kinea s tisuću konjanika, još se jače rasrde zbog toga neuspjeha te pošalju s većom vojskom po kopnu samoga kralja Kleo­mena. On pobijedi tesalsko konjaništvo, koje mu je branHo ući u Atiku, zatvmi li�piju u t. zv . .pelaz­g.ičku tvrđavu 'i ·podsjedne g-a s Atenjanima.

Dok je on podsjedao tvrđavu, dogodi se, te su sinovi Pisistratovaca, koji su kušali kradom uma­knuti, bili uhvaćeni. Da spase djecu svojut učine ugovor o predaji, otpreme za pet dana svoj imutak na sigurno mjesto i predadu Akropolu Atenjanima, za arhonta liarpaktida,59 pošto su zadržali vlast u rukama otpril ike sedamnaest godina poslije smrti očeve. U svemu pak trajala .je tiranida, za­jedno s vremenom, što ga je otac proveo na vla­sti, četrdeset i devet godina.60

Kllsten vođa 20. Poslije propasti tiranide borili su demokratske se medu sobom 'Isagora, sin Tisan­stranke d · · · t 1· · t• · Klist d rov, p rua e J trana, 1 en . o roda Alkmeonovaca. Budući da Klisten nije mogao · odoljeti političkim društvima)1 privuče. narod k sebi ooećavajući mnoštvu vlast u državi. .

A Isagor.a. nemajući više tolike moći,· pozove opet Kleomeva� koH· mu j e bio prijatelj, i nagovori

· ga, da » gon,i grešnike« ,62 jer su se Alkmeonovci Još uvijek smatrali »grešnicima«.

.' ·

Nato Klis.ten umakne,6��·a Kleomerr dođe s ma­lorn četom te izagna kao · grešnike · sedam stotina porodica atenskih. Zatim je htio vijeće d� raspusti pa Isagoru i trista p rijatelja njegovih za poglavat� e države da postavL Ali kad m u se vijeće oprla i mnoštvo oko njega skupilo, umaknu Kleomen i Isagor.a- s pristašama svojima na AkropOllJ. Tu ih narod stane podsjedati dva da"na, a tr'e ći se dan pogode te puste Kleomena i sve, koj i su s njime bili, da otiđu, a Klis tena · i ostale progn anike pozo­vu natrag. .

Kad je narod. dobio vlast u ruke, b io mu je KB­sten vođa i zaštitnik. Ta gotovo najveću zaslugu za prognanstvo tirana. stekli su Alkmeonovci vo­deći neprestano žestoku borbu protiv njih.

Već. je prije napao tirane jedan o"d Alkmeono­vaca, Kedon, pa su zato i njemu u čast pjevali u počašnicama:

Nalij i Kedonu, momče, 'ne propusti, ako Je pravo, Pružat napitak taj dobrim · junacima svim.

Klistenove reforme 1

21. S tih · se eto razloga nat o d uzdao u Klistena. · Stojeći tada na čelu na­

roda, četvrte godine poslije p ropasti tirana, za arhonta lsetg-ore:" razdijeli najprije čitavo stano­vništvo na . . ®set fila ill'jesto četi·ri dotadašnj e611 ho­teći ih izmtješati, da bi ih više imalo dijela· u gra­đanskom_..,pravu. Odatle i uzrečica »�e pitajte za ' podrijetlo«, što se reldo onima, koji su htjeli istra-živati rod.88

-

. Zatim postavi vijeće. 'od . p.et stotina č1anova .

.mjesto četiri stotine, pedeset" iz svake file, a p rije . ih je bilo st<h �arad pak nije zato skupio u dva­naest fila, da mu n e tr�ba dijeliti ga po dotadašnjitn tritijama, jer je u četir.i file bilo dvanaest tritija, i tako se ne . bi postizalo, da se nato·d miješa.

•

Zetnlju razd ije l i po općinatna' na tri deset dije­

lova, deset u },;radskotn okružju .. deset u primorju i deset u unutrašnjoj zemlji, nazove ih tri tijama i ždrijebom uvrsti po tri u svaku filu•, kako bi svatka fila imala dio u svim okružjima.67 Općinarima učini sve one, koji su stanovali u toj općini, da ne bi, nazivajući ih po ocu, odavali nove građane, nego �a bi )h po općinama prozivali. Stoga ·se i zovu Atenja)li po svojim općinama.68

I načelnike općinske postavi, koji su imali istu službu kao prije· naukrari,IJo jer je i općine mjesto nau\<rari}a posta vio. A nazvao je jedne općine po mjestima/o druge po osnivačima/1 jer nijesu sve općine odgovarale mjestima.

. '-Rodove, bratstva i svećeničke službe ostavi, da drži svatko po otačkom običaju. file pak pro­zove po onoj desetorici, koje je Pitija označila iz- . među stotinu predloženih praotaca njihovih.u

�ak izam. JA.i;�a pred 'Salaminsku bitku

··�2.·.Nakon tih promjena postade ustav mnogo povoljniji za narod od Solo­nova. J er Solanove je zakone, ne slu­žeći se njima, vrgla tiranida u zabo-

rav, a druge, nove dao je Klisten obzirući se na narđd, među njima i zakon o os trak izmu. 78

Pete godine iza te p romjene, za arhonta Her­mokreonta,74 načiniše najprije zakletvu vijeću od pet stotina v ijećnika, kojom se još i sad zaklinju. Zatim stadoše birati stratege po filama, iz svake file jednoga, a čitavoj je vojsci bio vođa pole-rnarh.75

·

. . · ·. \ Pošto su dvanaeste godine iza toga, za arh on ta • 1 · .fenipa,78 pobijedili kod Maratona, pustiše, đa minu

još dvije godine iza pobjede, pa tad prvi puta, bu­dući da se već narod osjećao jakim, upotrijebiše zakon o c :.: �rakizmu/7 koji su postavili ne uzdajući se u ugledne ljude, jer se· Pisistrat kao vođa na­roda i strateg nametnuo za . tiranina.-

. . . . j!.,._ . . · . :

i, '

Prvi, koga prognaše ostrakizmon1. bio je lii­parh. sin tlarmov, iz općin.e Ko� it, 78 j.edan' -od. r?�đa � ka Pisistratovih, zbog koJega Je Khsten naJvise 1 postavio zakon želeći ga prognati. Atenjani su naime, po običajnoj blagosti narodne vladavine, dopušta-Ii prijateljima tirana, da stanuju u gradu, ako se nijesu ogriješili u političkim neiniritna ; a Hiparh79 je bio vođa i zastupnik njihov.

Odmah slijedeće g-odine, za arhonta Telesina,80 iždrebali su devet arhonata po filama između njih pet stotina, što su ih predložile općine, tada prvi put iza tiranide, a prije su se svi birali. Ujedno prognaše ostrakizmom Megakla,81 sina liipokra-tova, iz općine Alopeke.82 •

Tri su godine gonili ostrakizmom prijatelje tirana, zbog kojih je zakon i postavljen, a četvrte stali su uklanjati i ostale, ako im se činilo, da se tko odveć uzdigao. Prvi od onih, koji su stajali daleko od tiranide, bio je prognan ostrakizmom Ksantip, sin Arifronov.83

Treće godine iza toga, za arhonta Nikodema,8" bili su otkriveni rudnici u Maroniji,ss i država je dobila od rudokopnje stotinu talenata. Kad su neki predlagali, da se novac narodu razdijeli, spri1}eči to Temistoklo. Ne kazujući, na što misli upotrijebiti to blago, svjetuje ih, da svakome od sto najboga­tijih Atenjana uzajme po talenat, pa ako im upo­treba toga novca bude po volji, neka država pre­uzme izdatak na se; ako pak ne· budu zadovoljni time, neka izrenu novac od onih, koji su ga ·uz.eli u zajam. Primivši pod tim uvjetom novac sagradi stotinu trijera. Svaki je od one stotine građana gradio 1ednu, i s njima su bili pomorski boj kod Salamine protiv barbara. U to je vrijeme bio pro­gnan ostrakizmom Aristid, sin Lisimahov. � f .� · L

. Cetv rte godine iza . toga, za arh on ta Hipsehi-da,'• pozvaše zbog Kserksove vojne u domovinu sve, koji su bili ostrakizmom prognani, i c1rediAe,

da unapredak svi ostrakizmom uklonjeni pro�na­nici borave između Geresta87 i Skileja,"'8 ili nd·:a budu posve lišeni građanskih prava.

r Vlada Areo- 23. Tada se dakle dotle podigla drža­paga. �ristid va razvijajući se malo pomalo zaje-' Temistoklo k . . 1. 1. . . . dno s demo racl'JOin, a r pos IJe IJ:eTSlJ-skih je ratova opet ojačalo vijeće na Areopa.gu i upravljalo gradom ne 'Primivši vrhovnu upra·vu ni po kakvu zaklhtčku, 1neg-o stog-a, što ·je bilo za­služno za salaminsku bitku. Kad su se naime stra­tezi našli u velikoj neprilici i oglasili!, neka svatko sebe spasi, tad Areopag p riba vi novaca. �azdijeli svakom·e ·PO osam drahma i ukrca narod na bro­dove.

Iz toga su se uzroka podvrgavali zah(jevi1na njegovima, i u tom su se razdoblju Atenjani dobro upravljali. Jer u to su vrijeme okušali snagu svoju u ratu i sl a vu stekli kod svih Ii elena, pa dobili vo�1-stvo 11a moru, i ako to nije bilo po volji Lakede­monjanima.

A vođe naroda bili su u to doba Aristid, sin Lisimahov, i Temistoklo, sin Neoklov. Taj se sma­trao kao vještak u ratnim stvarima, onaj kao vrstan državnik i odlikovao se pravednošću od suvremenika svojih. Zato su i uzimali jednoga za vojvodu, a drugoga za savjetnika.

Obnovu zidova gradskih izvršili su zajednički, i ako se inače nijesu među sobom slagali, ali na odmetanje od lakedemonskoga save�a navratio je Jonjane Aristid uvrebavši čas. kad su Lakon·ci izi­·šli na ·rđav glas zbog kralja svoga Pausani<]e.88

On je bio i onaj, koji je .treće godine p�slije pomorske bitke kod Salamine, za arho�ta Tt!ll<r. stena '0 odred.io saveznim kmdovima ·prve pnno­se,11 i koji se zakl.etvom obrekao Jonjanima. da će imati i'Ste neprijatelje i prijatelje, zalkiet.w.>m, kod koje su i gromade. želiez� u more pot.opllt." · ·

l Aristotelov Ustav Atenski • · \ . ..

. ... . , . .

oriavni pia- · 24: A iza toga, kad se već drža va ćenici osjećala jakom i kad se nagomilalo u s. viJeku

1 mnogo novaca, svjetova Ar istid Ate-njanima, .da nastoje dokopat.i se h egetnonije� pa da siđu zato s ladanja i stanuJU u g radu : ta svt ce, · r�če imati kruha, jedni služeći u v ojsci, ,drugi straŽu čuvajući, a treći baveći se d ržavnin1 poslo­vima, i na taj će način zadržati h egemoniju.

Pošto su se Atenjani dali nagovorit i na to i uzeli vodstvo u svoje ruke, stali su odveć d espot­ski postupati sa saveznicilna 'izuzevši' Iii jane, Lez­bljane i San1ljane (koje su držali za čuv are v lasti svoje os ta-vljajući am ustave njihove i up ravu nad područjem, kojim su dotad upravljali) .

I narodu pr1baviše obilj-e zarade, kako je Ari­·stid svjetovao, jer su p rinosi, takse i saveznici h ra­nili v iše. '"od dvadeset tisuća ljud i : ta b ilo j e šest tisuća sudaca; tisuću šest stotina strijelaca i k to­me tisuću dvjesta konjanika; p e t stotina vijećnika, pet stotina stražara u b rodarnici i p edeset na Akropol i ; oko sedam stotina činovnika u domovini ·

i oko sedam ·stotina u tuđini. Pored toga, kad su nanovo zametnuli rat,93 b ilo j e dvije tisuće pet sto­tina hoplita, dvadeset stražarskih l ađa, i drugih lada. koje su nosile prinose, s dvije tisuće moma­ka ždrijebom izab ranih ; napokon pritanej,04 siro­_čadoa i čuvari sužanja. Svi t i ljudi uzdržavali su s e -iz državnih sredstava.

EfiJaltova · 25. Narod prehranjivao se dakle. tim reforma novcem. Sedamnaest otprilike godi­na poslije persijskih ratova ostala je državna uprava u rukama Areopaga, i ako mu se vlast po­malo umanjivala. Dok je jačalo mnoštvo, postade zastupnik naroda Efiialt, si·n. Sofonid:ov, ·koji je bio ·na glasu kao čovfelf' iiepodmitliiv i pravedan u političKim stvarima, te udari na Areopag. . ' .

<-:. . ... �;;» ,: _ •

I najpr ije je skinuo n1noge od Areopa}�ita tu­žeći ih za lošu upravu. Zatim je, .za arhonta Kono­na,96 oteo Areopagu sva dodana p ra va1 po kojima je on bio čuvar ustava, i jedna je p r ava dao vije­ću ·od pet stotina člano•va, druga narod,noj skup­štini i sudovima. ··

A pon1ogao mu je u tom poslu Temistoklo, koji je bio član Areopaga, ali je imao biti suđen zbo� pristajanja uz Međane. Želeći naime srušiti Arco­pag, govorio je Temistoklo E!ijaltu, da r.;a Areo­pag- smj era uhititi . a Areopagitima, da će prroka­zati neke, koji su se udruživali, da sruše ustav."7 I povede od Areopaga izabrane povjerenike ona­mo, gdje je boravio Efijalt, da im pokaže saku­pljene u rotnike, te se s njima živo zabavljaše .

Kad t o spazi Efijalt, prepadne s e i sjedne uz kućni žrtvenik obučen u donju samo haljinu. Tom se doga đaju svi začude, pa kad se iza tog-a sastalo vijeće od pet stotina članova, stanu ond.ie Efijalt ·

i .T.-emistokl-o optuživati Arcopag-ite i ponove isto to u narodnoj skupštini, dok im vlast ne oduze­še.98 A l i Temistoklo ne uteče od tužbe,99 a uklo­njen bi i Efijalt, pošto ga j e skoro iza tog-a po-tamo ubio Aristodik iz Tanagre.100

�-Reforma u iz- 26. Na taj je dakle nac tn bila odu-'!>oru arhcnata zeta Areopagu briga za državne po-t druge neke l l · . d ..., . promjene s ove. za toga stao 1e rzavn1 pore-

dak zbog strasnih de magoga �ve , više i vtse popuštati. U to se nai'me vrijeme d� godi. da umjerena stra nka· · nij-e lin ala - _ni ,pravoga vođe. neg-o joj j e na čelu stajao l<JITI9!l� sin Milti­j,adov, čovjek prilično mlitav,101 koH je ·kasno stu­.Pio u ·oo.litićki ži�v-ot a k tomu su �nogi -od ttiih i poginuli u ratu. Jer tada se polazilo na roisku ·JIO v-oj ničkom popiiSU.10' a kakG su stratezi bili ljudi­nevješti ratovanju, koi i su do�ivaU tn čast samo z·bog otačke slave, uvijek se događalo. da . .su: .•

.. . • t

nule dvHe do tri tisuće. o!lih, �oj ! �u . �olazili na voj sku, i tako su nestaJah valJ'ant budi 1 od �puk a i od bogataša. .

Sve su ostale poslove vršili ne pazeći toliko na ;.akone. kao prije, ali u izbor devetorice arho­nata nijesu· dirali. Tek šeste godine iz

.a Efijalto�e

smrti103 odlučiše_, da se i izrneđu zeugtta p redlazu oni između kojih će se iždrehati- dev·et arhonai:a, j p;vi je od njih bio arhon� Mnesit�d. Prije to

.ga su

svi arhonti bili između vitezova 1 pentakostome­dimna, a zeugiti su otpravljali manje službe ·­ako ni'jesu kada koj u zakonsku odredbu pre-stu­pali.

Pete godine iza · toga, za arhonta Lisikrata/04 o.pet opostaviše tri�esetoricu t. zv. ovćinskil! sud�� ea a treće godine p o tom, za arhonta Antidota, ·

zaključiše zbog .prevelikoga mnoštva građana, a , na piijedlog Periklov, da nema dijela u građan­

itl 1 skom p ravu, tko se nije rodio od oca građanina · i majke građanke. "

Pelttponeski 27. A iza toga, pošto je Periklo pre.;. rat. Periklo uzeo vodstvo naroda - a on je prvi / put i·zišao na gla�s. kad je još kao mlad čovj ek po-digao tužbu proti•v ·Kimona, dok je polagao ·racun o svom -žapovjedni·štvu u �ratU106 --. postao je usta·v

još povnlj.ni'H z.a naTod. Ta Periklo ne· · srurno što je Areopa�u oduzeo ,neka :Pr.ava, nego }e ! građa­ne živo na1vratio na �pomorsku vlast, po oemu se mnoštvo os·m}elHo i stalo čita,vo državno · vodstvo .sve više vući na se. .

. Cetrdeset i devete godine iza bitke kod Sal�� .. mine, za arhortta Phodora,107 bukne Peloponeski ·.rat- u kojem nc;l'rod, zatvoren u gradu i navik�o ·primati platu na vojnama, odluči, što od svo!.e :volje što primoran prilikama. da sam upravlJa državom. '·. · · · •

-

•

I sucima je Periklo platu dao prvi ·ulagujući se narodu protiv Kirnona i bogatstva njegova. Kitno n . je naime, kako je imao kraljevski irnutak, ne samo sjajno vršio javne dužnosti.H'a nego je i uzdržavao mnoge od svojih općinara. Ta svakom je Lakij:adu1110 slobodno bilo sva·ki dan cloći k njemu i uzimati najpotrebnije. A k tomu su i sva zemlji­šta n}e·gova bila neog-rađ·ena, da svatko može po volji uživati voća.

Toj podašnjosti nije Periklo mogao odolijevati imutkom svojim, ali ga naputi Damonid iz .Eje (koji se tada smatrao kao savjetnik Periklov u mnogim stvarima, pa su ga zato kasnije i prognali ostrakizmom), kako privatna imovina njegova nije dostajala, da daje narodu njegov vlastiti novac, 110 pa tako uvede platu za suce. Ali po tom je, kako se neki tuže, još gore postalo, jer su odsad gorlji­vije pristupali _k ždrebanju svi ostali nego razbo-riti građani. ·

Iza toga započe i podmićivanje sudaca, . a prvi ga je uveo Anit111 nakon svoga vojvodstva kod Pila. Izveden naime od nekih na sud zbog napu-štanja Pila podmiti sud i uteče kazni. ·

Stranačke 28. Dok je Periklo bio vođa naroda, vođe

. � VI. i bile SU političke prilike prilično do­V. VIJeku b 1 . 1 . · 1 . · tno re, a 1 pos t]e smr 1 nJegove zna

su se pogoršale. J er tada je narod po prvi puta uzeo za svoga zastupnika čovjeka, koji nije bio na dobru glasu kod odličnih ljudi, a u pređašnja su vremena uvijek odlični ljudi vodili narod.

1,1� U početku j e bio prvi 2;astupnik nar�da SolOIJ,

.� {afl:ftaPisis:t�die0�GJIJ,lt./�i\a�:f=� · -. ·roo�novaca, koji nije imao ni�akva-.pr� / • . :- ;. tivnika, otkad !e p_r�tjeran Isagora i ���_g:Q,]'�. ��12· ��r:��i

.

. . . staše: �za to�� lx hw llD�a ..wu:��:JJJU�· H·-��, , : : plemt�tma tlttJad,_ zattm Temtstoklo 1

·· . • .

,

poslije njih je bio vođa n�rod� Ef�ja.l t, � Ki.mon, sin MHtijadov. stajao je na celu 1mucn1h . h.ud111� po ton1 je Periklo bio vođa naroda, a Tuk1dtd, - rođak Kimonov, na čelu protivničke stranke.

Kad Je Periklo utnr'o. bio je na čelu boljara Ni­kUa � onaj, koji je na Sicil ij i zaglavio, - a voda je naroda bio �n, sin Kleenetov, koji je , čini sc, najvećtna pokvario narod svojim rovarenjen1. On je bio prvi. koj i je na govornici k riknuo i opso­vao te u pregači od kože113 prozborio narodu, dok su svi ostali govornici govori l i , kako dolikuje. Poton1 je bio na čelu protivničke stranke ·Tera­men, sin Hagnonov, a vođa naroda Kleofont, gra­ditelj lira, koj i je diobeliju114 prvi namaknuo naro­du i neko je vrijeme isplaćivao, ali ga je kasnije istisnuo Kalikrat Peanjanin, koj i je prv i obećao narodu, da će na dva ohola dometnuti trećega. Njih su obojicu, dakaa\o, kasnije na smrt osudil i , jer je osobina svjetine, ako se i dade prevariti, da poslije mrzi na one, koji su j e· naveli da čini što nedostojno.

Poslije Kleofonta su napokon preuzimali redon1 vodstvo naroda taki ljudi, koji su najvoljel i poka­zivati drskost svoju i ugađati mnoštvu in1ajući pred očima samo· sadašnje stanje.

.Najbolji su državnici u Ateni b i l i p�slije staro-o · ga naraštaja NJ!<ija, Tukidid i Teramen. što s e

tiče Nikije i TukTdida, svi s e gotovo slažu da su oni bili ne samo valjani i čestiti ljudi nego 'i vješti državnici, koji su se za čitavu državu ·očinski

. bri­

npli� � }'eram��u pak ne slažu se mišljenja, · jer su pol�tlck� pn.l.tke u njegovo doba bile pomuće­n� .. ;.h ont, kOJI ne sude površno, nalaze, da on �IJe sve vlade r:ušio, kako ga potvaraju, nego da th Je sve �odup1rao, dok nijesu ni u čemu prest� ...

. ,Pale zakone! �ao čovjek, koji je znao pod svakont \!Vladom vrštb svoje građanske dužnosti (a to je

t . • �-, .. .. ·

post.upa'k dobra građ.�ni,na) ,115 aU vladama. koje su prestupale zakone, n t] e popuštao, nego im 'e d ' ·

om rzao. J ra IJe

Pri pra v e za 29 D k · postavljanje . · 0 " J.e ratna sreća podjednaka oligarhije bila, drzah su Atenjani demokratski . . . . . ustav, ali kad su poslije nesreće na Sicil.IJI ��ked���njani z?og saveza s perzijskim l�ral_J em mocniH pnst,ah, �iH su Atenjani prisi­henl dav u�1?ne d�mokratsk1 ustav i postave vla­du . . od cet tn s�otme članova. Narodu je o-ovori o P�J.Je glasovm��C:,

M: el�� i je, �� prijedlog je'"' stavio P1todor �_nafhsc:an1n. Vec1na g-rađana dala se �a�ovonti .!!a .to PO!fajvi�e stoga, što su držali, da

� ce 1n1 perziJSkt krah radiJe pomoći u ratu ako po-stave oligarhičk i ustav. ·

P!qectlog- j e Pitodorov bio ovaki : >)Narodr1a skl!p�tzna nek.a izabere uz desetoricu već TJosta­v_lJe�u� P?V jerenika1

18

... drt u!: ih dvadeset između

lJUd!, �to · zm,adu '!reko cetrdeset godina, koji će se za�letz:. da ce dozsta predložiti ono. što budu držali nf.!Jb?lllm

1 .za državu i napisati119 prijedloge za spas n]ezzn. A�z neka bude dopušteno i svakom druf{om !frađan�nu �a predlaže, kako bi od svega mogli zzabratz naJbolJe·«

·

. Klitofont. Je rekao sve onako .kao i Pitodor. ali , j e pr�dložio, f?eka izabrano povjerenstvo pored toga zspita ·ioš i otačke zakone, koie je dao Klisten� kad ie postavl.iao demokraciju, kako bi, čuvši i o o

njima, smislili naibol.ie, kao da KHstenov ustav nije bio demokratski neg-o sličan Solonovu.

Povjerenici su najprije predložili, neka pritanf1'20 budu obvezani davati na glasovanje sve prijedlo­ge, koji se tiču spasa države. Zatim su ukinuli sve

, tužbe s p rotuzakonitosti,121 sve prijave zbog teških državnih prekršaja i sve pozive na sud, kako bi svaki Atenjanin, kojigod hoće, mogao kazati svoje mišljenje o tim stvarjma. Ali ako bude tko zbog

takvih prijedloga }.dobio koga, zvao ga pred suca i l i na sud vod io, n e k a ga p r ijave i odvedu k s t ra­tezima, a stratezi neka �a predadu jedanaestorici, ua ga smrću kazne.

Potom su ,pak d ržavnu up.ravu uredil i ovako : »Novce, ko.ii ulaze, ne/ut ne bude dopušteno potro­šiti na druKo neJ<o na rat. Cinovnici pak neka !Jez plaće vrše službu svi, doklegod traie rat� o.<..·im devetorice arhonata i pritana, a oni nelut do/Ji.iu svaki po tri obola na dan. Sv.a ostala politička prava neka se dadu onim Atenianitna, ko.ii 5;u na.i-5TJosobniji i tijelom i imutkom, da ih vrše, ali ne manie od pet tisuća ljudi, doklegod tra.ie rat. A ti neka budu vlasni i ugovore u�ovarati. s kim�Zod hoće. Osim toga neka se izabere iz svake file . deset ljudi, što imadu preko četrdeset godina, koji će izabrati onih pet tisuć01 22 zaklevši se na sveča­nim žrtvama.«

Definitivni ;Q9. To su eto predložili izabrani po­ustav · · ·k d t' · · dl · b'l' v']e rentcr, . a , a su 1· prue oz'l 1 'l

, o primljeni , izabere onih pet tisuća iz svoje sredine stotinu U1:1d1 koji će izraditi ustav.123

To je pak povjerenstvo izradilo i iznijelo ovo: · »Clanovi vijeća neka budu svake godine oni, koji

su navršili trfde� gQ[Jj_nu života, i to bez ikakve Plaće, a od nii?t:Jt neka Se postav�j_giJJ __ �tra.te.zi, devet one a arhonata i zastupnifiAteniaJYL u amlik..­tionskom viieću (hijeromnernon!;·--zaTtin tiksijarsi, hiparsi, filarsr25 i zapovjednici tvrđava, k tomu blagajnici svetoga blaga Atenina126 i blag.'Linici ostalih bogova. deset na broj, helenski blagajhict21 i dvadesetorica, koji će rukovati ostalirn javnim novcem, pa priređivači žrtava128 i povjerenici za vjerske svečanosti/20 deset jednih i deset drugih na broj. Sve te činovnike neka biraju130 od prije predloženih kandidata pa ne/za izmedu vijećnika, koji su u službi, TJredlažzr više njih, a sve ostale

vlasti '!.ek_a postavlilfiu ždrijebom, ali ne od čla­nova vl]eca. tlelenskt nak blagajnici, koii baš ruku­ju novcem , neka ne sudjeluju ll sjednicama vijeća.

_Ud g_r:ađa�q P,O'!'-enlfte do.�i !leka načine za bu­duce vrl.feTne cettrl odJela VlJeca, od koiih neka yiiećničl�lu službu vr.ši ždri/eborn odr.eđ�ni dio. ali l .os� ale �e ka. d�dLJel� k . ,��akom poJe�mom odje­lJenJu. Onzh stottnu lJUdl · neka razdLiele sebe i ostale �radane na četiri, što ie mo�uće jednaka dijela, va neka iždrehaju od njih vijećnike a oni neka tad vrše službu r;odinn dana.

'

Vi}ećajući pak neka odlučuiu o državnom blagu kako int se čini, da će najbol}e biti, brinući se d� se ono dobro čuva i troši za nužne vo trebe: ' i o ostalim stvarima neka odlučuju što mo�u najbolje. A ako su voljni stvoriti kakvu odluku u većem broju, neka svaki od njih poziva u vijeće. kogagod hoće od građana, koli su iste dobi. Sjednice vijeća neka drže svakoga petog dana. ako ih ne treba više. Vijeće neka sazivaju devetorica arhonata; --:... glasovanja pak neka prosuđuje odbor vetorice iždreban iz vijeća, a od tih neka se svaki dan ždreba jedan, koji će davati prijedloge na glaso­vanje .. •aa

lždrebani odbor petorice neka ždrijebom odre­duje red onih, ko ii že l e s kakvom molbom stupiti pred vijeće, i to najpri.ie za svete stvari, potom za glasnike, onda za poslanike, pa najposlije za ostale poslove.13" Ali ratne stvari neka iznose na raspra­vljanje, kadJ!,od .fe nužno, bez ždrebania13!'t dove· davši stratege. 1

Tko od vijećnika ne dolazi u vijećnicu u ?dreJI{ ·

đeno vriierne, neka plaća vo drah"!u z.a sv.�

k! pro- �,.

TJušteni dan, ako izbiva bez dopustenJa, Vlleca«.

Provizorni �. Taj su eto ustav predlo�li za .. buJU -ustav

. �· vrijeme. a za taj čas. 6vaJ :. >� VtJe�-nika neka bude, po otačkom običaill,136 četzn stot'l

. '

' . ·.=·

ne četrdeset. iz svake file� izabranih od vrije pre­dl�ženih, koie izaberu članovi file izmedu grada­na, što su navršili tridesetu godinu života. Ovi va/l neka postave činovnike i odrede zakletvu, koio1n treba da se oni zakunu� a što se tiče zakona i pola­ganja računa i sve�a ostalo�a, neka rade onako, kako drže, da ie korisno.

Zakona neka se drže u svim državnim stvarilna onih, koji budu postavljeni, pa neka ih ne Tni.ie­njaju i ne postave druJ<e. Stratege neka bira.iu za­sad između svih onih vet tisuća graclana: vijeće naime, čim započne · službu, neka učini snzotru u oružju va izabere deset ljudi za stratege i ta.inika njihova, a izabrani neka vladaiu iduću godinu kao samodršci i, ako je potrebno, neka se savjetuju s vijećem. · ·

l jednof;a hiparha neka izaberu vijećnici i deset filarha, ali u navredak neka izbor ovih vrši vi.ieće prema napisanim odredbama!37 Osim vijećničke i strateške službe neka ne bude dopušteno ni ovi­mti138 niti ikomu drugomu istu službu više nego jedamput otpraviti. Da vi.feće od četiri stotine čla­nova · bude vodiielieno .na četiri od.iela za voton.ie

- · · Vrijeme, kad im bude zapalo, da s ostalim grada­. · nima, otpravljaju vijeć ničku službu, neka izvrši tu

diobu ona stotina ljudi.139

Vijeće od če� 32. Taj su eto ustav predložili onih �:n!!�ti�� stotinu ljudi, izabranih od pet tisuća djelu građana . Kad je narod primio te pri-

jedloge - na glasanje dao ih je Ari­.. stomahuo - raspuste vijeće, postavljeno za arhon­. ta· �alije,"� prije nego je izvršilo sv_oju službu do . kra]a, četq,>aestoga targeliona,'., a vijeće od četiri stotine člattova uđe u vijećnicu dvadeset i drugo­�a targeliona, dok bi vijeće ždrijebom izabrano trebalo da nastupa službu četrnaestoga skirofo­riona.�•

Tako dakle, za arhonta Kalije, postade oligar­hija, otprilike stotinu godina poslije izgona tirana, a glavni su joj začetnici bi l i Pisandar. Antifont i Teramen, ljudi plemenitoga roda, koji su bili-- na g{asti, · da se odlikuju i razboritošću i snagom mi­šljenja.

Kad j e taj ustav stao na snagu, bilo je onih�t tisuća građana izabrano samo naoko, 'l �je ce od čeftn stotine članova zajedno s deset samodrža­ca144 unišla je u vijećnicu i vlad�do državom. I poslavši poslanike k Lakedemonjanima nastoja­hu, da na temelju onoga, što jedni i drugi baš po­sjeduju, završe rat. Budući da Lakedemonjani nijesu htjel i ništa čuti o tom, ako Atenjani nijesu voljni napustiti i pomorsku svoju vlast, prekinuše pregovore.

Propa�t vijeća 33. Vlada vijeća od četiri stotine čla­od četiri sto - nova održa se otprilike četiri mje­tine članova seca. I arhont je bio jedan od njih, Mnesiloh. dva mjeseca, i to za arhonta TeopQn1-pa,145 koji j e otpravljao tu službu ostalih deset mje: seci. Ali kad su Atenjani bi�i poražen�y pomors�?;J bici kod Eretrije, pa kad JC otpala ct�ava_"

EubeJa osim Oreja/46 razljute se zbog te .nesre�·e v_1s

e ·��ego· zbog svih predašnjih (jer su ve"

cu �?n.st 1ma]1. �� Eubeje nego od Atike). pa sruse VIJece od . cetin , 1 stotine članova. a vlast pred�du u" .ruke or_u�. v;_t- 1; tisuća građana. koji su b il i za oruzJe, z�k]JuciVSI, \ da sc {li za koju državnu službu ne pnma .plata.

A najviše su radili oko toga ruš�n�a Ari�tok:at . 11

i Teramen, koji nijesu bili zadovolJni � on�m, sto ·WJ je vijeće od četi riti stotine člano� a ra.dllo, fr � ; · ;

su po svojoj volji radili i ništa nuesu IznA:1 1 .. P . u ;

pet tisuća gradana. Ali čini se, �a. s1:1 se. �fJa:t, \ tom razdobljuu? dobro _uprav}Jah •.

Jer Je "i

su bili a državna je uprava pnpadala ontma, koJ · l za oružje. . "'"'

..

•. ·

.

: .•;(: . ·:

. �- .

..

.

-· · ....,;:,;.

,

Sl-·rietak J .. t Ovinia je dakle narod brzo oduzeo peloponeskoga \-last. Ali šeste god ine pos lije propa-rata

. . . ,

d "' .

. t t. "l . sti vo eca o cetin s o· me e anova� za arhonta Kalijeus iz općine Angele, a izu b i t k e kod Arginuskih otoka149 osudiše ponajprije n a snnt jednin1 jedini tn gbsanjen1 1 ''0 svih d e s e t stra­tega/51 pobjed n ika u pont o rskoj b ic i , iako se jed n i od njih nijesu ni našli u boju, a d rugi se na tuđoj lađi spasili; ali narod je bio prevaren krivicotn onih, koji su ga na gnjev razdražili. Zatim, kad su Lakedemonjani htjeli iz Dekeleje152 otići i na temelju onog-a, što jedni i drug-i posjeduju. tnir uglaviti, tad se neki živo zauzimahu za. to, ali v e­ćina se ne upusti u to zaluđena od Kleofonta/5� koji je spriječio mir, došavši u skupštinu pijan i obučen u oklop. g-ovoreći. da to ne će dopustit i, n ko Lakedemonjani ne ostave sve gradove.154

Tada se dakle Atenjani nijesu znali poslužiti dobrom prilikom, ali naskoro iza toga uvidješe svoju pogrešku. Iduće naime godine, za arhonta ·

Aleksija/5:; izgubiše pomorsku bitku kod uospo­te,_,rpa/56 po čemu Lisandar,15; postade gospođa r grada i postavi ondje tridesetoricu tirana. To s e dogodilo ovako.

Budući da su mir uglavili pod pogodbom, da će se upravljati po otačkom ustavu, trudili su s e demokrati, da čuvaju demokraciju, a od plemi-ć'a su oni. koji su bili u političkiin društvinta/58 i pro­gnanici, što su se nakon mira vratili, težili zaroli­g�rhijom, dok s.u . oni, koji doduše nijesu p ripadali ni u kakvo političko društvo, ali inače · nijesu za­ostajali n i za koj im od gradana, željeli doista ota­čki ustaV.11111 K p-vima su pri�padaH Arhin/60 Anit/61 Klitofont,182 form)sije163 i mnogi drugi, a glavni im i e voda bio Teramen.164 Budući da s� oji�r�ima pridružio Ljsandar, zaplašen bi narod prisiljen glasovati za oligarhiju. Prijedlog o tom iznio je Drakontid Afidnjanin.185• '

f�:!s!!:�ice 35 .16/ako je �t o, za .arhonta Pitodo� ra, postavheno tndeset t irana . A

kad su postali gospodari grada. ostale su .zaklju­čke o ustavu prezi ral i; satno su ·pet stotina vi!ećni­ka i ostale činovnike · postavili izmedu pređbženih

' tisuću. ruz�evši u pomo�ć deset činovnika pirejskih, jedanaest tatnničara i tr i stotine pandura, držali , su grad u sv·ojoj vlasti . ·

Najprije su bili utnjercni prema građanima i gradili se, da nastoje oko otačkoga ustava. I ma­knuli su s Aresova brežu ljka Efijaltove i Arhe­stratove zakone o Areopagititna,�s; uklonili Solo� nove zakone, u kojih se našlo dvoumica, pa po tom ukinuli i sudačku odluku o njima/611 a sve to pod izlikom, da popravljaju ustav i da ga čine neprijepornim. Tako su na pr. »zakon o davanju imutka u nasljedstvo, kome tko hoće« učinili va­ljanim za sve slučajeve, a umetnuta ograničava- . nja »ako oporučitelj nije oporučio u ludilu ili u �taračkoj nemoći ili nagovoren od kakve žene« izbrisali su, da ne budu sikofantima sredstvo za optuživanja. Isto su tako radili kod ostalih zakona.

Isprva su dakle tako radili i sikofante su ubi­jali i one, koji su narodu po volji govorili proUy njegove koristi, i lukave i opake, čemu se grad l radovao mLsleći, da koristi �njegove radi taJko. rade .. "'-<-

· \ Ali kad su već grad dobil i više u vlast, nijesu

štedjeli nijednog-a gTađanina, nego su poubij�li ljude odlične i imutkom i rodom i čašću uklanJa­jući one kojih su se bojali i idući za otimanjem imutka. '1 ti kratko vrijeme ni'j�su poubijali ma-nje :

đ / od tisuću pet �totin� gra_ ana. . ----/

&zdor medu 36. Budući da je država na taj način trldesetori- propadala, svjetovao · je �era�n, . eom ..

• oilojeden zbog onih do_gada�a, tr.Jde .. setorici, da se okane obijesti i da dadu dto u via-

. .

a . · . . .\

l l ! i

, l , ,

Janju najv aljan ij i rn �radan i tna. Oni se iznajprije torne opriješe, al i l(ad su sc govori Tcratn c n o v i raznijeli u narod. i k ad n1u je svjet i na pri jazna bila, poboje se, da ne bi postao voda naroda pa skršio njihovu v last, i izaberu tr i t isuće }.; rau a n a hoteći im d a t i d i o u v ladan ju. ·'-"""

Al i Teramcn nije n i ti n1c bio zadovoljan , prvo. što. želeći da t i dio u vladanju va l.ianin1 grad ani­nta, daju to san1o tr ima t isućatna, kao da je gra­đanska v rl ina ograničena na taj b roj, zat im, što čine d vije posve protivne s tvari posta vijajući na­si lničku vladu, a ipak slabiju od njez i n i h nodan i ­ka.100 Ali tridesetorica n ijesu 1nari l i za te pri.�-o­vorc, a popis on i h triju t isu ća gradana dugo su odlagal i i i rnena izab ran ih kod sebe čuval i , p a k a d b i s e god nakan i l i , da .�a objave, jedne b i o d up i ­samriih brisal i i drug-e tnjesto nj ih npisiv.ali .

Smaknuće .37. Već je nastupi la zima, kad je Teramenovo Trasibul170 s prognanicima'71 zauzeo Filu.1n Budud da su u vojn i , koju su d i g l i na nj, zlo prošli , odluče t r id esetor ica, da ostal i n arod razoružaju, a Teramcna da upropaste . To su izvr­šili ovak o . Izn ijel i s·u pred v ijeće dva zakona i primo ral i ga, da ih potvrd i : jedan je od nj ih davao tride.seto rici punu vlast, da ubiju s v e građane, koji se rie nalaze u popisu onih triju tisuća, a u rugi kratlg_ gradansk.o prQYQ_ .. �v:lma, koji su p oruš i l i eeUonej ske1 73 zidove i l i bi lo što učini lii vlad i onih četiri stotine vijećnika, k oj i su postavi l i pređašnju oligarhiju. A baš je u tom , i jednom i d rugom, imao dio Teramen , pa je stoga, kad su bil i pri­mljeni zakoni , ostao bez građanskoga prava, i tridesetorica su imali pravo da ga smaknu.

Kad .je Teramen bio usmrćen, razoruža t i su tirani sve građane osim onih triju tisuća i dali se u svemu još više na okrutn ost i bezakonje. A u Lakedemon poslali su poslanike pa optuživali po

njitna '_I'c�amc na_

i .n�o l i l i za ponH>Ć. To su Lakc­tlcrrlOI I Jal l l poslusal l l ou aslal i im Ka l ib i ,ia kao l lar­mosta17/j s neko s � d a m stotina v ojn ikd , koj i ollrnah po dolasku pod sJednu Ak ropo lu .

Obnov1 Ije��e 3H. Kad su iza to.l.(a prognanici iz dem(;. "raCIJC P 'l l n , , 1 . M . 1 . . . 1 ..... z e:-� uze 1 Lill l I lJ U 1 po b i jed i l i u b o�u.

one, koji su �a . . t rldcš.eti)rTcom":; protiv nj ih posi J , uznlaknu posl iJe ok ršaja l judi i z rrrada i skupe sc s l ijedeći dan n a tr�u . s k i n u tr i (.le � toricu j posta v� u

.cset �.[� !��na s_ n �o .�(r

.an tćenom v l aš6u, // da za v rs e gradaJ tsk 1_ ra t. A l t < m t , p re uzevši služ­

bu, n ijesu č i r t i l i ono, za sto su b i l i postav ljen i , nego su s l ed i p o sl a 1 1 i k e u Lakeuernon, da mole pomo6 i t raže novaca u zajarn.

Budući da je to grada n ima krivo bi lo, bojali su sc·, da n e budu svr�nuti s vlasti , pa želeći zapla­� i t i osta l e (što se i d o .�od i lo), uhvate Dcmarata, jedn oga od najugl ednij ih gradana, i ubiju ga. I sad su vlast čvrsto d ržal i u rukama, a podupi rao ih je Kalibije i p r isu tn i Pcloponc!.ani , pa k tomu i gdjekoj i v i tezovi, jer su nek i od njih većma od svih d rugih gradana nastojali o k o toga, d a se ne pov ratc prognanici iz filc.

Ali k a d su ovi, in1ajući u rukama Pirej i .Muni.:. IJ.iiu" pobjed i vali u ratu. pošto je �ita \T nar<?d stao

, n a n j i h ovu s t ranu, s k inu dcscton(.;u, prvotzabra- /' nu, pa izaberu d rugi1i deseC i��t '1<6je se či�

.ilo, �a . .

su najbolji . Pop fij!l1ovon1 je v ladom i s nJ thov t� podupkanje1n i nastojanjem pošlo za r u.�onl. da Je doš lo do pom irenja i da se narod v�atJO u gr�d. -·

A ista kli su se medu njima najviše Rmon PeanJa-n i n 176 i Fa ul o Aherdužanin/77 jer su se oni, i

_ prije

nego j e došao .Pausan ija,178 dogovarali s .�mma u Pireju, a kad j e došao, pospješili su s n)lme po-vratak. ·

. . Mir i pomirenje dovršio je naime Pausan�a.L�

�ralj lakedemonsldL zajedno s deset posredm �.

41

. ..

koji su kasnije došli iz Lakedemona i za koje se sam pobrinuo, da dođu. A Rinon i drugovi njegovi bili su pohvaljeni179 zbog svoje naklonosti prema narodu. On!. koji su pr im il i službu pod oligarhi­jom, dali su račun o nJoj .pod detnokracijom, i ni­tko ih nije ·ničim prekori'o niti od onih, koji su ostali u g-radu, niti od onih. koji su se vratili iz Pireja, što više: Rinon je zbog toga odmah izabran strate­gom.

Pomirenje grada s Pirejom

39. Do .pomirenja je doš lo za arhonta EukUda180 pod ovi tn uvjetima : » Koii se od Atenjana, što su ll gradu ostali,

žele seliti. neka im.aju Eleusinu kao prebivalište uživajući građansko pravo i imutak kao neoRra. ničeni gospodari od sebe.

Ali svetinja eleusinska neka bude zaiednička jednoj strani i drllf!Oi, a brigu za niu neka imaju TJO otačkom običaju Kerici i Eumolpidi.181 Neka ne bude dopušteno ni onima iz Eleusine u �rrad ići niti onima iz grada u Eleusinu, osim u vrijeme miste­rija, jednima i drugima. A u savezničku bla�ainu182 neka prinose str.tno·vnici eleusinski od svojih vriho­da kao ostali Atenjani. · . Ako tko od onih , koji odilaze, hoće da uzme kuću u Eleusini, neka nastoji, da privoli vlasnika na vrodaju. Ne slože li se medu sobom , neka svaki od njih izabere tri procjenitelja, va koju cijenu oni odrede, vlasnik ima da prihvati. A kod kupaca

. neka stanuju vod kiriju oni Eleusinjani, koji . in1 budu vo volii. . .. . ·

Tko hoće da se seli, va u zemlji boravi . valJa da se prijavi za deset dana, otkad izvrše pomfrne zakletve, a iseli za dvadeset dana,· ko ii pak ·u tuđoj zemlji borave, učinit će to u istim rokovima od dana, kad se u zemlju povrate.

·

Neka ne bude dopušteno vršiti nijednu gradskll službu onome, koli stanuje u Eleusini; dok se opet

ne prijavi, da stanuje u gradu. A tužbe zbog ubistva neka s� vrše PO otačko.m običajll183 prema -zakonu : »Ako Je tko koga SVO/Oln rukom ubio ili ranio i t. d.«

,

Zbof!. prošlih pak događaja neka se nitko niko­me ne osvećuje izuzevši tridesetorica, desetoricu,18Q jedanaestoricd85 i bivše činovnike pirejske, 186 ali ni njirna, ako polože račun. A račun neka polože pi­rejski činovnici pred pučanstvom u Pireju, a grad­ski pred onima gradanima, koji su uvršteni u po­rezne razrede. Onda tek neka se sele, koii to hoće. Ali novce, ko.ie su uzajmili za rat, neka svaka strana vrati napose.«

Arhinova 40. Kad bi učinjen ovaki ugovor, djela popadne strah one, koH su skitpa s tridese�torioom u rat pošli, i: mnog-i su namjera­val i iseliti se, ali su odlagali prijavu na posljednje dane, k.aiko to svi ljudi obično čine. Arh in, vidjevši broj njihov i hoteći ih zadržati, skrati ostale dane prijave, pa tako prisili mnoge, da ostanu protiv volje, dok se ne ohrabriše.

U toj je, čini se, stvari Arhin kao državnik dobro postupio, a tako i kasnije, kad je podigao tužbu s protuzakonitosti protiv Trasibulova pri­

. jedloga, u kojem je on davao građansko �:avo 1 $Vhna, što su s njime iz Pireja došli, a od �oJih su_� : neki očito bili robovi. I po treći put. kad Je netko

· , ·od onih, što su se u grad vratili, počeo da se sve�i zbog prošlih dog:adaja, a on ga je odveo pred vt­jeć� i .'sklonio vijećnike, · da ga bez sudačk� �re­

sude ubi1ju, gDvoreći. da sada valja ,�kaz.atl, ze!e li 'dern:okraciju čuvati ·i zakletvama VJerni ostati; puste .. li toga čovjeka, potakn,ut će d�u�e, da isto to čine ·a ako ga pogube, bit ce to pnm]er za sve: T·o· se i, dogodilo: jer kad je on umr'o, l!_itko. se po­tom -nije više dao na osyet� .zbog p�os.lostt, nego

� su, čin'i se, . i kao pojedtnct 1 kao cJehna veoma

_. Aristotelov Ustav Atenski 49

·lijepo i vrlo politično stali o.re1na orošlin1 nevolja­ma. Ta on i su ne samo tužbe zbog p redašnjih do­gađaja ukinuli, neg.o su i novce, što su ih trid ese­torica za rat u zajam uzeli , Lakedemonjanima za­jednički vratili, i ako je ugovor određivao, da · obje strane� i , ?ni iz grada. i oni iz Pireja, vraćaj u napose, drzec1, da to valja da bude ---prvi ten1elj sloge. a kad u drugim drž�avan1.a dohij u demokrati ylast u ruke. n_e sain? da ništa ne pri nose od svog nnutka, nego 1 zemlJu tnan o·vo dije le.

A pomirili su se i s onima, koji su se u Eleusini naselili , treće godine poslije njihova odlaska, za arhonta Kseneneta.187

'K;atak pre- 1 41"1 Ali to s· d d ' l t · ·

;gled razvitka l.'!!.;) e ?go I O u PO Onj e vn-atenskqga Jeme, a tada J e narod, za arhonta ustava : P itodora/ss postavši gospodar prili-

- .J v • • ka, postavio sadašnji ustav.1�� I s pra-vom Je. �IDI se, . na�rod uzeo vlast u ruke, jer se vratio u ;grad svojom· snagom.. . ·

A bi� a j e ta �zn1jena usta va jeda�aesta ·oo broju. _prva Je P1rom]ena pra_d.avnoga stanja .potekla od

Iona180 i od onih, koj i su se s nHma naselili . Tada su se prvi put podijeli l i na četiri file i postavi l i �redstojni.k e f�la. Q_r!lg_a, a iza one prva. koja j e tm�la neki ob!tk ustava, bilo je J_csejeyo uređ enje, koJe se ponesta udaljuje od monarhičkoga."nH Iza ·

toga je slijedila Drakontova reforma, kad su i za­kone prvi put napisali (4). Treća je promjena na­

.s�Ja za Solona poslije stranačke borbe i učin ila P�G.etak demokracije (5-12), a četvrta je bila PJ$IStra.tova tiranada ( 14-19) . . � · 'Klistenova ref�rm_a. zbila se. posHje prorpaslitifa.na (20-22) , a . btla Je �ovoli�i�� �a narod od Solonove�ir�a je bila posll]e perzu$klh ratova, kad je vl]ece na A.reQpagy UR'fiYUaio _državom (23). Iduća, �Afa, bda J...� ona, na lfoiu je J\ristid uputio, a etua je dovrsao oduzevši vlast . vijeću Areopagita (24--,

2��- _Tad� j.� �rad p"od utjecafem narodnih vođa ucmto naJvtse pogresaka iz težnje za pomorskorn v lašx

ću .. �-: je �romjena bilo post�v)j�nje vi.i�ća od cetJ r1Sf01tne �l_anova (29-33), tduca . . dcvetat obnova demokrac1�e (34), a deseta t iranida -tride­setorice_ i .desetorice . (35-38'r. JeaanaesE_)e b ila ona, koJa Je n astala Iza povratka gradana iz Pile i iz Pireja (39-40) i ostala otada sve. do danas šireći uvijek vlast puku. Narod je naime san1 sebe učinio gospodaT01n svega, i sve se upravlja po na­rodnim odlukama i sudovima, gdje ima narod od­lučnu riječ. Ta narodu je pripala i sudačka vlast vi jeća, i to, čini se, s pravom, jer je J;akše p otku­piti novcima i naklonošću nekolicinu nego mnoštvo.

Isprva su zaključili, da ne daju skupštinarima - · plate, ali kad građani nijesu dolazili u skupštinu,

· . a p rita ni koje� ta izmišljali, kako b i narod pristu­pao k valjanu stvaranju odluka, namak,tl e najprije Agirije kao platu obol, potom Heraklid Klazome­njanin,192 koji se po nadimku zvao Kralj, dva oba-la, pa opet Agirije tri. 193 ·- r" 1·r /·-...c �./ .:- ·_ . . .. -.-:-'.u' ,. · . ,

• .st> � � ,." � l -· 17 � • .. •

Efebi . 42, Sadašnji j e ustav ovako uređen. Građansko pravo . imaju oni, koji su se rodili od -t oca građanina i tnajke građanke, a upisuju se među ' općinare, kad navrše osamnaestu god inu života. \ A kad se upisuju, glasuju-o njima općinari zaklev..: 1 ši se: prvo, ilnaju l i zakonitu dob -- ako netnaju� vraćaju se opet u dječake ; - drugo, jesu li slo­bodni i rođeni u valjanu braku. Glasuju li za koga� da nije slobodan, on 'se na sud priziva, a općinari . izabiraju između sebe pet ljudi kao tužitelje, pa ako· sud ·presudi, da nema prava upisivati se, pro-

' .� daje ga država u ropstvo; ako pak dobije parnicu, dužni su općinari upisivati ga.n•

Zatim upisane ispituje vijeće, pa ako nade, da

je tko mladi od osamnaest. godina, udara globu

općinarima, koji su ga upisali. A kad su efe bi . ispf,... .

tani, sakupe se oci njihov\ po filama, pa zaklev�i "

... . ' -·�� :/� .... :

•·· . ��· ,r:.·

s e određuju po trojicu između članova file, koji su navršili četrdesetu godinu života/95 a po njihovu su mišljenju najbolji i najpodobniji, da se brinu za

'-- efebe. Od ovih pak bira196 narod po jednoga za svaku filu 'kao nastojnika (so�r-onista) i ]'ednoga i�z·međ u ostalih A tenj�ama kao glavatra (:kosmeta) tJad svima.

Kad ovi prikupe efebe, najprlij.e obiđu s njima ' svetinJe. a potom idu u Pirej i čuvaju stražu, jedni u Munihiji , drugi na Akti.107 A hira im narod i dva

' l!Čitelja gi'mnasHke (ped'O'triba) pa vj•ežbaoce, koji ih uče boriti se na oklopničku, strijeljati s luka, bacati koplje i odapinjati hi tala. Za h ranu daje država nastojnicima po jednu drahm·u · svakomu'� a efebirna svakomu po četiri ohola na dan. Novce za efebe . svoje file prima nastoj n i k , kupuje žitaK

l za sve zajednički (jer efebi blaguju zajedno, po , _ji1ama) i brine se za sve ostalo. ·

Tako provode prvu godinu, a u drugoj pokažu narodu, pred skupštinom u kazalištu, svoju vje­štinu u ratnim vjeil:rama i potom, primivši od dr­žave štit i koplje� onilaze zemljom kao straže i bo­rave u stražarama.

. Straže čuvaju dvije godine, u hlamide198 obu­čeni, i oprošteni su od svih državnih tereta. A ne mogu ni tuženi biti niti tužiti, da nemaju izlike uda­ljivati se, osim ako se radi o baštini i kćeri bašti­nici, 1119 i ako kome zapadne po rodu svećenička služba. Kad isteku pak dvije g·odtne, V·e:ć s11 7.aje-

/ <ino s ostali-m. gradanima. '---

!ostavljanje 43. što se dakle tiče upisivanja među emovnika. Vf.. građane i efeba, tako je. A činovni-Jeće od pet d . 1.- . .totin:a �Ja.. ke. _ za re ovnu uora_yu postav JaJU

nova ždrijebom .s�e. ·osim blagajnika ratne bl�_gajne,:�oo blagajnika kazališne bla­

gajne·101 i nadzornika hunarskoga,101 koje �bi1raju, a izabra·ni· vrše · službu od Pana teneja . do Pana te­neja.108 A; .!Qiraju i sve vojničke · činovnike.101

f . • • l • • . >

. . ';'ij�će P?.stavH�. ·se ždre�anjem: p.e.t.. .stotina Y.lJe�mka, pe� eset 1z . sy_q�e . . f1le. A poslove otpra­vHa ·' svaka lila vo..redp, kako im žd·rijehom za­pad ne : pr\ie-četiri po trideset i šest dana svaka, a šest posljednjih svaka po trideset i pet dana, jer Atenjani računaju godinu po mjesecu.2�

P.r.il<;J.JlL prvo i prvo zajedno ručaju u tolu207 i primaju za to novac208 od države. Zatim sazivaju · i yije_će .i .narodnu skupštinu : v ijeće svaki dan, osi tn

. ako je praznik, a n'arounu · skupštitlU četir i puta u; sy_a�oj pr!t �lrtJJi. Ktomu pr opisuju, što v ijeće tre'ba d;a_

drasJ2!J!_y�j� i o -če!l�_-.sya ko�-� dan� i gd� e da za'

�Je a. Oni sa:zivaj q i n a rodne skupštine : k_dtuLgla:

vnu,_u I<oj_q:j valja g-lasova t i � vrše l i činovnici dobro s-vojuslužbii� Traspr�t\d]atl' o prch.ranif obrani zc­rn He. Toga d�tna Valja podnosi t i i pr ijave zbo� teških državnih prekršaja onima, koji to hoće, pa č itat i popise zaplijen.ienih dohara i potraživanja nasl ijeđenih nasljedstva i kćeri baštinica. da sva­kome hude poznato sve, što je ostalo bez gospo­d ara .

U šestoj pak pr itanij i'n• dodaju k potnenutom dnevnom redu još glasovanje o ostrakizmU,210 ima li sc vršiti i l i ne. zatim pritužbe'u protiv sikofa­nata, Atenjana i meteka. al i najviše po tri �tvari

... ou sva ke vrste, i na jposl ije slučajeve. al.; o je tko n arodu obećao �to pa n ije ispunio.

Druga je skupština za tJtOlb..� t� položi svatkop

tko hoće, pr ibjc�arsku granč icu112 i raspravi s na­rollom stvari, koje hoće. i privatne i javne. Dvije su pak za ostale poslove, u koji ma po zakonskoj odredbi valja rasp rav ljati tr i pi tanja, koja se tiču svetih stvari.ua tri izvješća glasnika i poslanika i tr i os.talih državnih posala. Kadšto raspravljaju i bez predhodnoga glasovanja.214 Glasnici i posl�!lici obraćaju se najprije pritanima, i pismono�e n11ma pisma predaju.

53

... ··�

� .J. ...... : l,.;:

..

:�

Pređsjeđni- 44. Jedan j e od· prita n a predsJ·edn ik š t vo p rita na. . · 1 ... d vijeća

i na� UJ I l O V , z r ije born izabran , koji v rši rodne skup- s l užbu jednu noć _ i jedan d an, a n e štine može n i dulje n i t i dva p u ta h i t i isti .2u

On čuva kl ju č e od hramova, u koj i ­Jna je b lago i d ržavne i s p r8 ve,2 1 " pa d ržavni peča t � o n j e · d u žat1 rte:p;restano bo�ra�v i t i u to l u , a s nHme treći n a p r i tana, koju o n odreduje.

Kad p r i tan i sazovu v i jeće i 1 i n arod nu skupšti­n u , on žd rcba d eve t p

�r(h�cl ar�l:2 11 po jed noga - iz

sva ke f i le , os i n1 one , koja otpravlja poslove, - a:· iz� med u nj i h opet jed n oga predsjednika, i p redaje i m dnevn i rcd.2 1 R

A on i , kad pr in tU?, b rinu se za rec L2 10 i znose p r e d t1 1 c tc, o k oj i tna v n l ja raspravljat i , p rosu đu ju .cr1 a sovan .i c i sve ·os talo vode. a vlasni �u i ras·pu ­s t i t i n a rod . I-3 i t i p a k p re cl s .i e d 1 1 i k o n 1 r r o e d a r a s 1 n­hod no je satno jcdampu t u god i 1 1 i . «: 1 p rocd rorn j edamp u t tt svak oj p r i tan i j i .

I i zbor e s tr a t e g a . h tn a r h a i o s t a l i l l v o. j n i č k i h činovniJ{a- ·v··ršCtlna rod n oj skunšt i n i p rcn1a IT> m e , kako naroa zak ljučuje , a v rše i l l pos l i j e šeste p r i­tan ije on i p r i ta n i , pod koj i n1a sc pol\ a žu povoljna znatne nja . ':!o A1 i treha d a hude i o ton1 predhodni zaključak v ijeća .2� 1

Nadležnost vijef.a od pet stotina čla-

4 5 . V i .il' će j e n e g u a i r n a l o p u n u v l a s t ,gfohu uda riti, u okove svezati L ubi­t f.� · rnt-r<�1dtr·-rc--·rre·Ra·ga Lisin1al1a1" ·da lo o d v e s t i )( a l\ rv 1 1 i k 11 , i k a d. j e već o n

sjedio i i rnao tnri jct i . istrg-ne g-a odande Eumclid fi. Al opeke ·go-v-ore-ći, da 1 1e sn1ije �ij���� �-�!�-�a­nin mrijet i bez sudačke presude. A kad se �poveo ·postupa:k n a · sudu, Lisitnah bi odriješ_en i dobi na­<1 i'mak Ti:pa·na."c."3 a x.Ue·ću _.nd.uzme_ .. .naroQ-- .pra \ll> qsuđfv.atJ._na�rvrt. �za.tj_lt��J.2.�; . __ i �..:7loQ_u uda­rati p a postavi zakon , . ako . vuecc 'kr1vcem pro-:....:;;..;�,.- --- -· . .... .... --· · '

nova

54

l -l .

' . · · ' ' ' .. � .... �·�

glasi koga il i globu udari na nj, neka tesmoteti pre­sude i globe pred sud iznose, pa što suci odgla­saju, to neka bude pravomoćno.

Vijeće sudi većini činQvnika, osobito onin1a ... . . . . . . . - . . . ·· ·- ·· - ·-- -

' koji novcem rukuju, ali presuda njegova nije ko-načna, nego dopušta priziv na sud. I prostiru je ljudima slobodno pr ijavljivati v ijeću, kogagod hoće od činovnika, da se ne drži zakona, ali je i njitna dopušten priziv na sud, ako ih vijeće osudi.

Vijeće ispituje i vijećnUs_�,J�oji __ ,_�e iduću godinu . .. . . .. - • . .. - - . . ·-- - - - ------ � . 2 . . · ·-··--· ·- -·�· --···-··- . . -� - --� --.. ·,·-·-vršiti službu, i devet arhonata. 2 4 I prije je in1alo-

vlas t ·odbiti· ··-i-h � - a ---sada je· ··t·njim�f dopušten priziv na sud.

U tin1 dakle stva rima nema v iše vijeće neogra­n ičene vlasti. Ali zato stvara za narodnu skupšti­nu p rethodne zak1JuCKeT1narodrio} -skupštinC nije do�p-lišteno ·Oagl!isatr ništa� o oem nerria--predfiO­(fn()�a --z��FJ3tič1(a-vl"Jeća i što pri tani t:l'e _ _ .IIL�tn1L_ na dnev_n_t red, pa .. Ie- ·predTagač pobjed itelj upravo toga -i adi izložen tužbi s protuzakonitosti.

Briga vijeća 46. Vijeće nadgleda i gotove trijere, za mornaricu pa sprave i spremfšla--iiJih.qy-� _; _ _ g�·a_:ai i dri�ne -zgrade nove trijere ili tetrere/2_5, _kak.o_ narod-

na skuoština zaključi, pa _sp rav_� �a njih · i spremišfa.

---Ali _g:rad�telje la.đa .bira . IlflT1J·dn.a

skupština. Ne pred-adu Ii sveto-miOfVO:m vid·eću }}0-sv.e dov ršeno, ne mog-u vi'j ećnicii P'rim·iti p•očasni dar,226 koji inače primaju ·pod uprav.om potonjega

.... vij�eća. A gradi trijere vij:e6e tako, da izabere iz svoje ·sredin·e des�� t ;;;4rijer'opeja.227

. I sve državne -zgrade pregleda, pa _ ako mu se

učini, da je tko u tom- kakvu nepravdu· počinio, ,;-­prokazuje ga narodnoj skupštini i, izr�kav�i vre..­sudu, predaje sudu. . . - . . '

--

.:i.3.: .. :·J�. · . . · . . � i . - -- _ . . ... , .... , .

," ,_ .. ......... :�

BJaaaJnici 47. I u društvu s ostalim činovnicima ;!:;nini. Po- upr'""avlja vijeće.__vrlo- mnogim .P_Q�J.q-

vima. Tu su . najprije blagajni ci Ate� nini� deset_na .biOLkoji se ž dre baju iz svake file Jl.Qjed� i-to .izmedu pentakosiomedimna, po So­lon ovu zakonu228 (jer taj zakon još vrijedi), ali onaj, koji je iždreban, vrši službu i onda, ako je posve siromašan.229 Oni preuzimaju u nazočnosti vijeća kip A tenin i kipove Pobjede, pa ostali nakit i blago.

Za im su poleti .230 Ima ih deset, iz svake se fi le ždreba po jedan. ni, sklapaju sve ug-ovore o za­kupu, daju pod zakup rudnike i daće zajedno s bla­gajnikom ratne blagajne i s izabranirn upravnici­ma kazališne blagajne u nazočnosti vijeća, i dosu­đuju onome, kome vijeće glasovanjem odredi ; tako i rudnike pod zakup dane, kako one, koji se mogu iskopavati i koji su pod zakup dani na tri godine, tako i one, koji su prvi pue31 dopušteni i dani pod zakup na deset godina. Oni p rodaju u nazočnosti vijeća i imovinu onih, koje je Areopag osudio, i drugih osuđenika, ali pri tom dosuđuju devet ar­honata. Daće, koje se daju pod zakup n a godinu dana, zapišu na obijeljene ploče, i ime zakupnika i pošto zakupi, pa predaju vijeću.

A zapisuju napose, na deset ploča one, koji su dužni plaćati u svakoj pritaniji; napose one, kojima valja platiti triput na godinu, i načine ploču za svako plaćanje ; na1pose one, koji plaćaju u devetoj pritaniji. I zemlji�ta zapisuju i kuće, koje su zapli­jenjene i prodane na sudu, jer oni prodaju i to. Iznos za kuće valja otplatiti u pet godina, a za zemljišta u deset. A plaćaju to u devetoj pritaniji.

Ali i basilej donosi pred vijeće zakupe svetili zen1ljišta, napisane na obijeljeni� pločama: I ona se daju pod zakup na deset godtna, a placa se u devetoj pritaniji, pa se zato u toj pdtaniji i skuplja najviše novaca.

..

Ploče, na kojima su zapisa�ni platežni rokovi, donose se k vijeću, a čuva ih državni rob. A kad je vrijeme plaćanja, skine on s polica samo one ploče, kojih se svote moraju oncif' dan isplatiti i izbrisati, i predaje ih apodektima. Ostale se ploče čuvaju napose, da se ne izbrišu prije određenoga roka.

Apodekti. 48. ApoJicl.<_ata ima d,eset na broj, a Logiste i postaVlJeni SJJ ždrijebom . . u.o�Jilama. eutini Kad preuzmu ploče, brišu pred vije-ćem u vjjećnici podmirene svote, pa opet _vrać�j� _ ploče državnom robu. Ako .tk? prop�sb platltt, zapišu ga ondje, a njemu valJa tzostavhe�� svotu dvostruko podmiriti ili u okove bačenu b�tl. Izgo­niti pak te iznose i u okove baciti vlasno je po zakonima vijeće.

Prvi dan primaju sve uplate i dijele novac po­glavarstvima, a idući iznose tu diobu, napi�an� �a ploči, čitaju u vijećnici stavku po stavku t pt�aJU vijeće, znade li tko koga, činov�ika ili pr!y�tmka, da je kod diobe kakvu nepra_vllnost ... _P?Cinto, �a ako tko drži, da je što nepravilno pocmJeno, daJU to na glasovanje.

I deset�ista232 ždrebaju vijećnici izmeđ� s�­be;-đa istražuju račune čin_g.vnicima u svakoJ pn- · taniji.

1.-1 A ždrebaju i eutine,233 po jedno�� iz s�ake 1 e, i dva- pr.isjednika za svakoga od nJI.�- t;>n� su du�­ni u vrijeme, kad je tržište pun�, SJedJe!t k�d kt­pova heroja, eponima's. svoie file. Hoce h tko koga od činovnika, koji je već . �

a? račun. na sudu. pozvati na račun za privatno th JaY._nO dJelo,

.. a !'a

tri dana, otkako je račun �o, �tse na ob�Je.Ue­nu pločicu svoje i optužentkovo 1me, pa knvt�l! ..

za koju ga okrivljuje, ·pridoda i k�an, koju mlsll •. . .

i predaje �utinu. · . . :

'·•

.. .

.' .. ··:· : ·· ':

/

/

/ /

... . A ?"· k�d pr i_mi to i istraži, predaje, ako odlu­Cl, .?a J� �r.Iv , pnvat�e stvar.i općinskim sucima,23·'i kon t�J fth su�de, a Javne J?lsmeno prijavljuje te­SI_llOte�ma. Om pak, ako pnhvate, iznose to dava­nJe racun,a opet na sud, pa što suci odluče to je pravomocno.

'

Konjanici 49 y · · , l d . ko . . _ -·· q_ece p r eg__ .. �_J! __ ! ·-- 11Je.. pa ako nade, .d a tko o

.d konJ�nika ima dobra konja, al i da ga slabo hrant, kazni R"a oduzimanj etn 1novca za krz:t�·

. Kon�tma pak, �oji n e mogu jednako kora­�t� Ih ne e � mtroyatt, .ne.1ro uzmiču. uda�ra žig na cehu�� u ob h ku . toeka, 1 koga to zadesi, izl učen je. I

_konJik e ui:odntke p regleda vijeće, jesu l i sposob­�� za 2!� sluzbu, pa ak

_o koga i� ključi, prelazi u p je­sake. A . pre.g��da 1 P?�redntke konj,aničke/37 pa ako koga IsklJuct, ne pnma plaće.

. Konjani'ke novače popisivači/38 deset ljudi, koje tz�ber� nar?dna. s�upš�ina, pa što unovače, pre­�aJu h1pars1ma I . . fi!a rstma, a oni p rimivši popis Iznose �� pred :'IJece. Tu otvore imenik, ng u kom su . za�t }Jezena •mena konjanika, i brišu od prije �PISan i h sve one, koji se zaklinju, da tjelesno ni­Jesu sposobni za konjaničku službu. Zatim zovu !l?Vounovač�_ne, i ako se tko zakune, da tijelon1

. 1 IJEUt.kom n iJe sposoban za konjaničku službu, ot­pu�taJu ga; o onom pak, koji se ne zakl inje, odlu­C�JU . "glasovanjem vijećnici, je l i podoban za ko­nJantc.ku sl_užb� i�i ne, pa ako ga izaberu, upisuju ga u tmen1k ; mace otpuštaju i njega. ·

.l�·egda je vijeće . odlučivalo o nacrtima240 i 0 p ejfll!,zu a sada odlučuje o ton"liidrebani sudski odjelJak, jer se čini lo, d a vijećnici izriču odluku syoju po miloj volji. A stara še zajedno s bJa�aj­ntkom ratne blagajne i oko izrađivanja k ipova Pobj�?e i ·bojnih nag-rada za Pana·teneje.

VIJeće pregleda i nernoćnike, jer ima zakon, koji nalaže, da one, koji imaju manje od tri mine

in1utka i koji su toliko sakati, te ne mogu nika1\av posa.o izvršivati, pregleda vijeće i da im na drža­vni trošak daje za hranu svakome po dva ohola na dan. I blagajnika imaju nemoćnici ždrijebom iza­brana.

Vijeće upravlja, da ponovo ukratko kažem, i u društvu s ostalim činovnicima vrlo mnogim po- . slovin1a.

Popravljači SO · To su eto stva'fi, za koje je na-hramova. dležno vijeće . Ždrijebom postavljaju Redari - -

se i PQ.Q.rayjjači '11ramova;aeseiJJiioi.1. koji dobiju ođ-aDodekata __ tr�et _lnina_j __ QW_Cl- . vlja]i(što ·je najnužnije, pa deset redara,24� od kojih p·eturtca·-vrše ·sružbu ·u Pir-ej u; -a -petoiiC�:t u gradu. Oni nadziru frulačice, pjevačice i kitarašice, da se ne naimaju za plaću veću od dvije drahme. Ako više njih žele uzeti istu djevojku, bacaju ždrijeb 1 i daju je u najan1 onome, na koga ždrijeb padne. : ­Oni paz,e, da zakupnici smeća ne istovaruju srne- · će na tnjcstu, koje je od zida gradskoga udaljeno tnanje od deset stadija,:"!�a i brane zahvatati građe­vinama javne ceste, pomicati doksate nad ulice, postavljati na krovu ž]jebove s izljevom na ulicu i otvarati v rata na ulicu. l leševe onih, koji na uli­cama utniru, dižu s· državnim robovima.

Tržni nad�or­nici, baždari, žitni i lučki nadzornici

5 1 . A postavljaju ždrijebom i deset tri.nih nadzornika : pet za Pir·ej, a pet r.a grad. Njima je zakonom zadana dužnost hri,nuti se za svu robu. da se

prodaje čista i nekrivotvorena. ldrijebom posta­vljaju i deset baždara : 24" .pet za grad, pet za Pirej. Oni nag-ledaju sve mjere i utege, da se njima služe prodavači po propisu.

I žitn i nadzornici"15 postavljaju se ždrijebom. Negda ih je bilo dese!: pet za Pirej, pet za grad. a sada ih je dvadeset za grad, a petnaest za Pird-

Oni se brinu : prvo, da se nesamljeveno žito pro­daje na trgu ·po .propisu, drugo, da mlinari prodaju brašno prema cijeni ječma, a pekari kruh pretna cijeni pšenice i da mu daju težinu, koliku im oni odrede, jer zakon njirr1a nalaže, da mu određuju težinu.

Lučkih nadzornika ždrebaju deset, kojima j e dužnost nadgledati lučko tržište i primoravati trgovce, da od žita, koje morem dolazi u lučku žitnicu, dvije trećine donose u grad.

Jedanaest�ri- 52. Ždr ijebom. postav]jaju248 u jeda­ea. Isagoz1 t . k . . . d l d . naes oncu, · ·OJima Je na g e att sužnje u tamnici i kazniti smrću tate. ljudo­kradice i razbojnike, zatečene pr i činu, ako pri­znaju. Poriču li pak , i.znij et će stva T pred sud, pa ako ih on riješi, oni će ih pustiti, ako l i pak ne, smaknut će ih. Ktomu dužni su iznositi pr,ed sud i popis zemljišta i kuća, koje valja uzaptiti, pa što od toga sud presudi državi, to predaju poletima.247 Oni će iznijeti pred sud i prijave prokazivača 24& �er jedanaestorica čine i to ; neke od tih prija�a Iznose pred sud i tesmoteti.

Atenjani ždrebaju i. pet isagoga,'49 što i'znose · pred sud tužbe, koje valja u mjesec dana svršiti

i to svaki za dvije file. Takve tužbe jesu : tužb� zbog prćije, ako je tko kome duguje, pa ne plati ; tužba, koja se podiže, ako tko uzajmi novce uz mjesečnu kamatu od jedne drahme na sto,2�0 pa to '!-skrać.uj� i tužba, ako tko, želeći na trgu trgo­vati! uzaJrm'l od nekoRa prometnu glavnku i ne v-r�ca. Ktome tužbe z•bog .zlostavljenja, pa tužbe, ·•

koJe se tiču društava i zajednica, robova, tegleće marve, trijerarhijske službe i mjenjačkih poslova.

Te eto tužbe iznose isagozi pred sud i presu­c.ttdu'61 ih u mjes·ec dana. To isto čine i avodektl za zakupnike daća i protiv njih, ali sami imaju vlast

· ' · fi6 �L ..

odlučivati samo u stvarima do vrijednosti od deset drahama, a ostale slučajeve iznose pred sud kao tužbe, koje valja u mjesec dana svršiti.

Cet.rdeseto�!- . 53. Ždrijebom postavljaju i četrdese­ca l obramcm lO'rtcu. " "ip"'o -čeorf fzsvaK.etile� ko]tma suci ·

J)oO.nose_ -�� tale _ _ p_r�y<:"tt'D_��t��e. Bilo ih je iznajprije trides·et. i sudili su -obila'Zeći po -općina­

ma,2�2 a poslije vlade tridesetorice narastao im je broj na četrdeset. Sami su vlasni presuđivati u rasprama o stvarima do vrijednosti od deset dra­hama, a raspre -o stvari•rna .psreko te vrijednosti pre­daju .obrani6nim sucima.253 .__--- -·

A oni, primivši to. presuđuju, ako ne mogu stranke poravnati, pa ako je presuda objema par­ničarima po volji, i ostaju pri njoj, parnica je za­vršena. Prizove l i se pak jedan od suparnika na sud, metnu obranični suci svjedočanstva, pozive i zakone254 u dvije kutije, tužiteljeve u jednu, a tuženikove u drugu, zapečate ih, objese na njih presudu obraničnoga suca, na'J)isanu na plOCici, i predadu to onoj četvorici četrdesetorice, koji sude fili tuženikovoj.

· -·--.

A oni, primivši to, iznose pred sud,255 koji se . '

kod stvari vrijednih manje od tisuću drahama sa- ·

stojao od dvije stotine i jednoga suca, a kod stvari vrijednih više od tisuću drahama od četiri stotine i jednoga suca. Ali tu nije slobodno služiti se nika­kvim drugim zakonima, pozivima i svjedočanstvi­ma ositn onih , što dolaze od obraničnoga suca, a nalaze se u kutijama.

Obranični su suci oni. koji su u šezdesetoj go­dini života, a to'1u• se vidi ·DO ar-hontima i- eponi­mima. Ima naime deset eponima fila'5' i četrdeset i dva eponima dobnih razreda.258 One, koji su se upisivali medu efebe, upisivali su iznajprije na ob" j eljene ploče i 'POVrh njih bilježili ime a('honta; !)Od ' koJim su bill upisa-ni. i ime eponima fJIJOI{a ddbnol'

.• . . . .

..

razreda, koji je pređašnje godine vrs1o službu obraničnoga suca. Sada ih zapisuju na mjeden s�up, a stup stoji pred vijećnicon1 kod kipova epa­nima.

Četrdesetorica uztnu dakle poslj ednjega od eponima pa dijele raspre građanitna, koji su ondje napisani, i određuju in1 ždrijcbotn, što će svaki raspravljati. I svatko je dužan rasprav iti raspre, koje ždrijebon1 dobije, jer zakon prijeti .�ubitkom građanskoga prava onon1e, koji ne bude obraniČni sudac, kad mu je dob došla, ositn ako baš u onoj godini kakvu službu otpravlja i l i nije kod kuće. Ovi su od te dužnosti slobodni jedini.

Učini li kome krivo obranični sudac, slobodno m u je podnositi prijavu cijelome zboru obraničko­mu, pa ako oni koga krivim proglase, gubi po za­konima građansko pra vo. Ali je priziv dopušten i njima.

Eponitnima služe se uostalom i za vojnu slu­žbu, p a kad mo1nčad šalju _u rat, propisuju ��- ko­jega i d o kojega arh on ta 1 ep on Ima treba 1c1 na vojsku.2511

Logiste i sine­gori. Tajnici. Priređivaei žrtava

54. A postavljaju ždrijebom i ove činovnike: pet cestara, kojinta je du­žnost, da s robovtma težacima po· pravljaju ceste ; zatirn deset logist 2�0

i _ uz njih deset sinegora/61 kojima--h�e, a da dad� račun svi činovnici, kad vrše svoju službu, jer ont j edini itnaju pravo istra ž ivati račune oni·ma , koji su dužni dati račun o svorne službovt1ndu, i iznositi ih pred sud. Obličc H koga, da joe p.ronevjerio, suci iz·riču presudu zbog krađe, i utvrdena se svota; pod­miruje deseterostruko. Dol<ažu li kotne. da je tnit? primio, i suci ga osude, mito .procijene, a podm i­ruje se i to deseterostruko. Osude li koR"a za zlo­porabu službene vlasti, k�rivnju l?rocijene, a svo.t� se podmiruje jednostruko , ako Je 'krivac podmtn

62 -

•

prije devete :pritanije, ako li pak ne podmiri po­dvnstručuje se. Deseterostru'ka se svota ne p�dvo­stručuje.

ždrijebom postavljaju i !'!Jlltka.l. koji se pritan­ski zove. On čuva državne spise, brine se z a sa­stavljanje zaključaka, pa i sve ostale tsprave w·t­pisuje i sjedi u vijeću . Prije postavljao se 1zborom, a birali su najug-l ednije i najpouzdanije građane, jer se njegovo in1e zapisuje na kamenim swpovi­ma uza ugovore o savezu i na odlukama o �ostin­skom262 i građanskom pravu. Sada pak PU'tC!vlja se ždrijebom.

Ždrebanjem postavljaju i drugoga taj nika , za zakone, koji sjedi u vijeću i prepisuje s v e za k()ne.

I narodna skupština bira tajnika. da čita spise· narodu i vijeću; i on nema druge službe nego da to očita.

Narod ždreba i deset priređivača žrtava, koji se zovu hijeropejr'63 za žrtve pomirnice. Oni pri­nose žrtve od proročišta zapovjedene. a ako heha za kakvo preduzeće povoljna znamenja dobiti. žrtvuju zajedno s vračima.

A ždreba i deset drugih hijeropeja, koji se go­dišnji zovu. Oni žrtvuju neke žrtve i upravljaju svima svetkovinama, koje se svake četvrte godi- ·

ne'8' svetkuju, osim Panateja.265 Te su svetkovine ove : l . ona na Delu�86 (a ima ondje i svetkovina. · ­

koja se svake šeste godine svetkuje); 2. Brauro­nije ; 267 3. Herf'kleje ;268 4. Eleusinije ;280 S. Panate­neje. Nijedna od ovih svetkovina ne pada u istu godinu. Sada su dodane k tome i Hefestije,'ro za arhonta Kefisofonta.

ldrijebom postavljaju i arhonta za Salaminu21' pa demarha za Pirej,272 koji tu i tamo Dionisije priređuju i korege postavljaju. Na Salamini se za­pisuje i ime toga arhonta na javnim ispravama.

63 ·

Devetorica arh ona ta. Ispit

:.>.:> . Te se eto oblasti ž d rijebo 1n po­stavljaju i nadležne su za poslove, koje sam spomenuo. Kako su pak

isprva postavljal i t. zv. devet arhona ta, p r ije je rečeno,273 a sada žd rebaju šest tesmoteta i njihova tajnika, pa· arnon ta, - ·b1rs1leJaT--polt�inarha, po je� dnog-·a-lzšvake fiT<i-- - -· · - - · · ·· ·

-te-Čin-�-�-�ike ispitujun4 najprije pred vijećen1 od pet stotina v ijećnika osim tajn ika, k oj i se ispi­tuje samo na sudu k ao i ostali činovnici (oni naime s v i, i iždrebani i izabra n i , počinju službu, pošto su se podvrgli ispitu). Nap rotiv devet arhonata ispitu ju se i pred vijećem i ponovo na sudu. J prije nije nijedan započinjao sJužbe, ako b i ga vi­jeće odbilo, a sada je dopušten priziv na sud , i njegova je odluka o potv rd i pravomoćna.

Na ispitu zadaju najp rije ova p i tanja: »Tko ti je otac i iz koje je općin e ? Tko je očev otac? Tko je mati ? Tko je materin otac i iz koje opći n e ?« Potom g-a pitaju, poštuje l i Apolona očinskoga i Zeusa kućnoga i gdje su te svetinje; onda: ima li grobnicu i gdje je; zatim : poštuje l i roditelje, plaća l i porez, i je l i služ io u vojsci. Nakon toga vel i mu PJ'iedsjeda telj : »Zovni svj edoke za to ! «

A kad izvede svjedoke, predsjedatelj zapi ta: »Zeli li tko tužiti toga čovje ka?« Nađe li se kaki tužitelj, predsjedatelj dopušta tužbu i obranu, a zatim daje stvar na glasovanje : u v ijeću dizanjem ­ruku, a na sudu glasovnicama. Ako pak nitko ne , želi tužiti, odreduje odmah glasovanje. Negda je · · tom prilikom samo jedan sudac ulagao glasovni­CU,275 a sad valja da svi glasuju o njima,!78 da suci dobiju priliku, ako koji nevaljalac tužitelje ukloni, odbiti toga čovjeka.

Pošto su tako ispitani, polaze ka kletvenom kamenu,277 kod kojega i obranični suci, zaklevši se, izriču presude i svjedoci pod zaldetvom odbi­Ja1u svjedočenja. Popevši se ·na nj'78 �kunu se, da

64

će .sh.rž?u yršiti pra v e� n o i po zakonima i da ne 6e pr!mah m1!a zbog ���zben ih P?S!�va, ako pak što pnmu. da ce oostav1tt zlatan kiP. Kad sc zakunu polaze o�a�le na Ak ropolu i ondje se opet ist� tako zaklinJU, a potom nastupaju službu. ���!��nici. 56 .

. Arhont, basilej i polemarh uzi-

. . . maJu po svojoj volj i svaki po dva pr��}�dn 1ka, �?H s� ispi tuj:r na sudu, prije-nego �anoc�nJu PriSJednrcku sluzbu, i daju račun, kad Je svrse. v • Arho�t, kako j e započeo službu, najprije ogla­suJe, da ce svatko ono, što je imao prije neg-o l i je on započeo· službu, imati t držati u vlasti do kraja njegove službe . 2811

Ktomu postavlja tri karega za tragedije, izme­du svih Atenjana najbogatije. P rije ih je i za ko­medije postavljao pet, a sada to čine file. Preuzev­ši .zatim korege, koje su file dale, i to: za muške, dječačke281 i komičke korove o Dionisijama i za tnuške i dječačke korove o Targelijama282 (za Dio-

. nisije određuje se po jedan koreg za svaku filu; za Targelije jedan za dvije, a ove obadvije po­stavljaju ga naizmjence, jedna pa druga) vodi im ras()rave o zamjeni imutka283 i iznosi prigovore njihove pred sud, ako tko, na pr., kaže, da je prije :vršio tu l iturgiju i l i da je oslobođen, pošto je vršio drugu l iturgiju, a vrijeme oslobođenja nije mu isteki0,284 i l i da još nema zakonitu dob. Potrebno je naime, da je koreg- dječačkoga kora navršio četrdesetu godinu života.'85 Arhont postavlja i ko­rege za Del pa vodu svečanoga poslanstva za brod sa trideset veslača, koji vozi mladiće onamo."•

Svečani pak ophodi, za. koje se arhont stani, jesu ovi: ophod na čast Asklepiju, kad su misti u kući· ; 187 zatim ophod o Velikim Dloni-sijama, koji Priređuje zajedno s povjerenicima."' Nlilh je priJe

$ Aristotelov Ua&av Ate.&UikC

narod birao, desetoricu, i troškove su za ophod od svoga namicali, a sada ždreba po jednoga iz svake file i daje in1 za opre1nu stotinu n1ina.

On se stara i za ophod o Targelijama pa za ophod na Č(fst Zeusu Spasu, a upravlja i natjeca­njima o Dionisijama289 i Targelijama. To su eto svečanosti, za koje se arhont stara.

Njemu se podnose javne i privatne tužbe, koje on, povedavši istragu, na sud iznosi. Ovamo pri­padaju : rđavo postupanje s roditeljima (te tužbe može podnositi, tkogod hoće, bez globe) ;200 rđavo postupanje sa sirotama (tužbe se podnose protiv skrbnika) ; �rđavo postupanje sa kćerju ba,štini'com (tužbe se podnose 1proHv skrbnika i muževa ) ; raza­sipan}e skotinjskoga imutka (i te se tužbe podnose protiv skrbnika) ; __bezumlk. ako tko tuž i koga, da u bezumlju svoj imutak upropašćuje ; za,tim tužbe : zbog određivanja d}elUelja, ako tko ne će da: uživa zajednički imutak ; zbog postavljanja skrbništva ; 21bog rasude o skrhništvu iztneđu više njih ; zbog ,pnkazanja i1sprava, da j e tko sam sebe za skrbnika zabiUežiof91 i zboR" sudskoga dosuđivan:ja �baština i kćeri baštinica.

Arhont se naime brine za siročad, za kćeri ba .. štinice i za žene, koje iza muževlje smrti tvrde, da su ostale trudne. I on ima pravo svakome� koji im krivo čini, globu udarati ili ga pred sud izvo­diti. On daje rpod ki1riju kuće si rota i kćeri ha:šti.-nica, dok ne navrše četrnaest godina,202 prima u · pohranu jamčevine i izgoni od skrbnika bran

.

u, o dovoljno ne hrane svoje štićenike.

·--.

.... . _--:--... . . -

Basile.J 57. To su stvari, za koje se stara arhont, a basilej se ponajprije stara za misterije zajedno s povjerenicima,:tg3 koje narod bira, i to dvojicu izm·eđu svih Atenj(l!na, jednoga od roda Eumolpida i jednoga od roda Kerika ;'94 zatim za Dionisije u Leneju,''5 a to je ophod i natjecanje.

66

Ophod uređuju zajednički basilej i povjerenici, a natjecanje priređuje basilej. A priređuje i sva na­tjecanja zubljama296 i upravlja, tako reći, svin1a otačkim žrtvama.

Njemu se podnose javne tužbe zbog bezbožno­sti, i ako se tko s kime prepire oko svećeničke službe. On rasuđuje sva prepiranja za ovlastice97 i između rodova i između svećenika. I sve tužbe o ubivstvu podnose se njemu; on je onaj, koji ogla­šuje, da se ubilac isključuje od zakonitih prava.29s

Tužbe za ubistvo i ranjavanje, ako tko koga hotimice ubije ili rani, dolaze pred Areopag, a i tužbe za palež i trovanje, ako od otrova bude smrt. To su naime jedine stvari, za koje sudi vije­će na Areopagu. A za nehotično ubistvo i ubistvo po nagovoru, pa ako tko ubije roba, meteka ili tuđina, sudi krvni sud kod Pa1Iadija.299 Priznaje l i tkot da je ubio, ali tvrdi, da je učinio ubivstvo, što ga zakon dopušta, kao na pr. zatekavši preljub­nika il i u ratu s neznanja ili u natjecanju boreći se, tome sude kod Delfinija.300 Ako je pak onaj, što je već prognan za ubistvo, koje se još može opro­stiti, okrivljen, da je ubio ili ranio koga,. tome sude kod Freata,301 a on se brani pristavši u čamcu.

U svim tim parnicama o ubistvu, osim u oni­ma, koje pripadaju Areopagu, presuđuju sada302 iždrebani suci.303 Basilej iznosi tužbe na sud, a sudi se na posvećenu mjestu i pod vedrim Qebom. Ka� bas.llej sudi, skida sa sebe vijenac.304 Okrivljenik isključen je za sve vrijeme iz posvećenih mjesta, pa mu ni na trg zakon ne dopu�ta ući, ali na sudni dan uđe u svetinju i brani_se. Kad pak tužitelj n� pozna ubilca� podnosi tužbu protiv nepoznat� krivca, a presuđuje basilej i predstojnici fila, kap i parnice o ubistvu, koje se tiču neživih predmeta i životinja.

· · · !

' :<:;� . ' · . . �/''!'

.'l . • ' i

'

Polemarh 58. Polemarh p rinosi žrtve Arten1idi

Poljank i305 i Enijal iju,306 priređuje pogPebne igre i prikazuje žrtvu zadušnicu u čast palih u ratu i u

H d. . . A

. t ' t 307

čast armo l,J:a 1 ns ogt' ona.

Njemu se podnose privatne tužbe, koje se tiču

m·eteka. stranaca, izjednačenih u .du žnostima s gra­danima,308 i proksena. I on i h j e dužan p rirn iti i razdijeliti na deset dijelova, pa p ri dijeliti svakoj fili onaj dio, koji joj ždrijebom zapadne, a općinski suci,309 koji fili sude, dužni su ih predati ohranič- ·

nim sucima. Sam pak iznosi na sud tužbe protiv slobodnja­

ka, koji napusti svoga zaštitnika, i pru.Hv meteka, koji ne uzme zaštitnika, p a metečke tužbe, koje se tiču baština i kćeri baštinica. Ukratko : štogod kod gradana sudi arhont, to sudi metecima pole­marh.

Tesmoteti 59. Tesm-oteti su prij.e svega vlasni odrediti sudovima, u koje dane valja da sude, pak dati poglavarstvima sudove, jer ona rade s onim sudovima, koje im tesmoteti dadu.

Oni iznose na sud prijave zbog teških drža­Vlnih !prekršaja, što ih ljudi 'Podnose narodnoj skup­štini, skupštinske -presude310 pa sve pritužbe podne­sene narodn oj skupštini,311 zaHm tuž'be s p�rotuza­konitosti,312 tužhe pr,oH�v onih, koji nezgodan zakon predlože, tužbe protiv proedara i protiv predsje-d 'k •ih SlS ·nt a nJ ova, pa napokon tužbe protiv stratega zbog polaganja :račuma.lut

Nj�ma se podnose i ja v ne tužbe, za koje se o�redbina polaže. Amo pripadaju: k rivo prisvaja­nJe građanskoga prava i mićenje sudaca, ako tko darovima uteče talkvoj tužbi ; opadanje po zanatu ; -: podmićivanje; krivo upisivanje · medu državne duž�ike ; lažna izjava o pozivanju na sud;316 nebri­sanJe državnoga dužnika, koji je podmirio dug, i brisanje dužnika, koji nije podtnirio, pa preljuba.

68

Oni drže pred sudom ispite za sve činovnike ·311., iznose na sud p rizive onih , kojima općinari nij�su priznali građansko p rav0,317 i presude, koje izreče· vijeće. 318

A iznose na sud i privatne tužbe, t. j . tužbe,. koje se tiču trgovačkih i rudničkih stvari, pa tužbe: p rotiv robova,3 19 . ako vrijeđaju slobodna čovjeka� Ktomu dij ele ždri'].ebom ·poglavarstvima sudove : i civilne i kriminalne.

Potvrđuju ugovore učinjene s drugim država­ma i i znose na sud tužbe, i zišle iz tih ugovora, a tako i tužbe zbog krivoga svjedočanstva pred Areopagom.

Suce pak određuju ždrijebom sva devetorica arhonata i deseti tajnik tesmoteta. a ždrebaju ih svaki od građana svoje file.

Atloteti 60. što se dakle tiče devetorice arhonata, tako je. Ždrijebom postavljaju i deset priređivača igara, atloteta,320 po jednoga iz svake file. A oni, pošto ih ispitom potvrde, vrše službu četiri godin e: pr i ređuju Panatenejski ophod, mu­zičko i gimnastičke natjecanje i konisko utrkiva­nje ; staraju se oko izrađivanja pepla,m oko pra­v)jenja amfora. zajedno s vijećem, i predaju ulje atletima.

To se ulje kupi od svetih maslina, a izgoni ga arhont od vlasnika zemljišta, na kojima masline rastu, i to podrug kotile332 od svakoga stabla. Negda je grad davao pod zakup rod od tih maslina,. i tko bi svetu n1aslinu iskopao iH uništio, sudilo· mu je vijeće na Areopagu, pa ako bi ga proglasilo kri­virn. smrću su �a kaznili. Ali otkad prinosi ulje posjednik zernljišta. ukinut je taj postupak sudski, ma da još zakon vrijedi. Jer ulje pripada državi .J)O zemljištu, ne po stablima.

Kad dakle arhont skupi ulje, cijeđeno u godini njegove službe, predaje ga na AkropoJu blagajni- . .-;

citna,'n i n ije n1u dopušteno prije postati članom A_r�opaga: do� sv� ne preda blagajnicima. Blagaj­niCI pak cu�aJU uh e na

. Akropoli do Panateneja, a

t�d ga o�mJe�e.

atlotetnna, atloteti pak natjecao­Cima pobJedntctnla. Jer nagrade su pobjednicitna ove: za muzička natjecanja srebrn novac i zlatni predmeti, za muževno držanje i ljepotu štitovi a za gimničke i�gre i konjsko utrkivanje ulje.

'

činovnici Vojnički 6 1 . Vojničke pak čin0vnike b iraju

sve: ponajprije deset stratega. Iznaj­prije b irali . su po jednoga iz svake file, sada pak biraju ih između svih građana. A izborom ih i razređuju, pa postavljaju jednoga zapovjednikom nad hoplitima, koji hoplite vodi, kad izlaze na voj­nicu ; drugoga čuvarom zemlje, koji Atiku brani i ratuje, ako rat u zen1lji biva : dvojicu za Pi.rej, je-4noga za Munihiju, drugoga za A'ktu, koji se brinu za zaštitu p irejske luke i brodarnice; jednoga za sim·orij e,321 koji bira trijerarhe, vodi im rasprave o zamjeni imutka i pravde za prednost im n a sud iznosi ; ostale pak stratege razašilju,. gdje su kada potrebni.

U svakoj se pritaniji glasuje3:l5 o njima, vrše li dobro svoju službu, i ako za koga glasuju nepo­voljno, sude mu na sudu. Bude li osuđen, određuju suci, što valja da p retrpi ili plati, bude l i pak odri­it�šen , opet vrši službu. Kad stratezi zapovijedaju, imaju vlast neposlušna u okove svezati, otpustiti _ga i globu mu udarati, ali obično globe ne udaraju.

. Nadalj-e biraju de·sct taksij'arha,326 po jednoga iz

svak e file, koji zapovijeda ljudima svoje file i po-stavlja lohage . .a27

, Biraju i dva hiparha328 izmedu svih gradana,

. ·koji zapovijedaju konjanicima razdijelivši. iz!ll�d u

:sebe file : ·po pet svaki. ':'last imaju .n� d konJantcn�a

-onakvu. kakvu · stratezt nad hophbma. A glasuJe

se i o . njima;. · .· : · .· ... ·

. Biraju i d��et filar�a,3�9 • po jednoga iz svake file, da zapoviJeda konJantctma kao što taksijarsi hop l i tima.

Biraju i hiparha za Lemno,330 koji stoji na čelu konjanicima na Lemnu.

Biraju i blagajnika za brod Paral i sada za brod Amonov.331

...

Dvojak�� žđre- 62. Činovnici, koji se ždrijebom po-banJe crno- t 1 . . t 1 . 1. . . vnika. Plaće s av JaJU, pos av Ja 1 su se PriJe dvo-

,·- jako: jedni su se ždrebali, zajedno Ls. devetoricom arhonata, iz čitave file, a drugi, ko]i l se ždrebaju u Tesejevu hramu, dije liU s u s�e po i . .Q!Pćinama. Ali -otkad su općine stale služibama trgo­

vati, ždrebaju i te činovni!ke iz čitave file osim vijećnika i s tražara,332 koj e ostavljaju općinama.

A plate primaju ove: ponajprije narod za obične skupštine po drahmu, a za glavnu devet ohola ;333 suci, .po tri ohola ; 334 vijećnici, po pet oba­la. Pritanima dodaje se k tome obol za hranu. D·evet arhonata primaju za hranu svaki .po četiri obola,335 i uzdržavaju od toga glasnika i frulača. Arhont za Salaminu prima drahmu na dan. Atlo­teti jedu u pritaneju336 za sve vrijeme mjeseca

- �ek��ombeona,S37 kad padaju Panateneje, i to po­�evsi od četvrtoga. Amfiktionci za Del318 primaju tz delske blagajne drahmu n a dan. Novac za hra­nu primaju i svi činovnici, koji se šalju na Sam Skir, Lemno i Imbro. . ·· '

· Vojničke je službe slobodno otpravljati" više puta, a od ostalih službi nijednu, samo je vijećni­kom postati dopušteno dvaput.

==· iZdre� 63. Sudove ždrebaju devetorica ar-

f.1 . �uet honata po filama, a suce za desetu l u taJntk tesmoteta.

. Ulaza u sudnice ima deset, po jedan za svaku fdu;aae dvadeset ždrebališta. dva za svaku fllu; -.

sto kov�cžića, deset za svaku filu, i drugih kov­�·ež ića, u koje se bacaju iskaznice ižu reban ih su­daca. pa dvije žare. Na svakon1 se izlazu posta­vlj a toliko štapova , koli:ko j e sudaca . i u žaru baca tol iko ž i rova. koliko je štapova. Na ž i rovin1a za­bilježeno je jedno slovo počev ši od jedanaes toga, od ..d, kol iko sudnica valja popuniti .

Sud i ti mo�u svi. ·toji, su navršili tridesetu go­d i nu života. a ne duguju d ržavnoj blaRajni i nijesu lišeni građanskih p rava. Sudi l i tko od onih . k oji­ma nije dopušteno sudit i , toga p rijavljuju i na sud izvode, pa ako bude osu đen, odreduju nnt k ton1e suci, što po m išljenju Jtj ihovu zaslužuje da pretrpi ili plati. Ako ga novcetn kazne. treba d a leži u zatvoru , dok ne plati p ređašnji du�. zbog kojega je bio prijavUen, i gl·obu, što rnu j.c sud k torne odredi .

Svaki sudac ima širr1ši rovu iskaznicu, na ko­joj je napisano njegovo ime, ime oca nje�ova i općine, pa jedno slovo alfabeta d o K. Suci su naime razdijeljeni p o f ilama na deset odjela, i u svakom je odjelu, slovom označenu, pr ibližno jednak broj sudaca.

Kad tesmotet iždreba slova,310' koja valja sta­v iti na sudnicet sluga ih ponese i p ribije na svaku sudnicu slovo, koje joj je žd rijebom dopalo.

64. A kovčežići, · ono deset, stoje sprijeda na ulazu kod svake file.aa1

Zdrebanje sudaca l sudnici

Na nj ima na:pisana su slova do K. Kad suci ubace iskaznice u kovčežić, na k ojem je na­pisano isto slovo, koje je dotičnome i na iskaznici, strese•u sluga kovčežiće, a tesmotet vuče i z sva­koga od njih po jednu iskaznicu.

Izvučeni zove se nabijač, jer nabija ·iskazni'ce iz kovčežića .na šipku, na kojoj je isto slovo kao na kovče,žiću. On se ždreba, da uvijek i'S'U ne na­bija i ne vara. Sipki ima pet u svakom ždrebalištu.

72

•

Kad arhont baci žd reqove u žaru , žu reha svoju filu po ždrebal išt in1a.a4a Zdrebovi su od broJJZC, a ima crnih i bij.�lih . . ��H:k�J valj a ižd1r,ehati sudaca,

toli ko se ubacuJe bJJcl i i i zd rebova, po jedan ždr i­jeb za pet iskaznica, a crnih tako isto. A kad ar­hont izvuče ž d rebove, zove g-lasnik iždrcbane

. suce. Među suce broJi se i nabijač. Kad se pozvani n a poziv javi, vuče žir iz druge

žare,344 pruži ga, .. držeći slovo3"·" gore, i pokazuj� najprije arhontu, k oj i upravlja ždrebanjcm. A kad arhont v i d i slovo, stavlja iskaznicu sučevu u kov­čežić, n a kojem je napisano isto slovo kao na žiru,346 da sudac lde u sudnicu, koja mu ždrijebom zapadne. a ne u onu, u koju hoće, i da ne bude moguće skupit i u sudn icu suce, koje tko hoće.

Kod arhonta stoji toliko k ov6ežića. koliko su­dnica valja !popuniti, a Ifl a svakom je slovo, koje je za koju sudnicu i ž drebana.

Z dre banje sudaca (nastavak)

65. Sudac pokaže ž i r još jednom, i to slugi, pa ulazi potom u prostor s · onu stranu ograde. Sluga daje mu

štap, bojom jednak sa sudnicom, na kojoj je isto slovo kao na njegovu ž i ru, da bude primoran ući u sudnicu, koja mu je ždrijebom za1pala. Jer ako u

• drugu ulazi, obličuje ga boja štapa. ./7 .. Sudnice su naime također obojene,su i to sva-. ka na gornjetn pragu ulaza. Kad primi __ šta�, . ide �uda� u sudnicu, koja j e iste boje kao stal? 1 Ima �sto slovo kao njegov žir. A kad uđe, d __ obt':� dr- . zavrnu marku od onog-a, koji je za tu sluzbu Izdre­ban.ats

Pošto se suci na opisani način nadu .u S,?d��c�, Predaju žir i štap. Onima pak, za koJe zdrueo ne iziđe, vraćaju nabijači iskaznice. . Ali državne sluge odnose kovčežiće. od sv�ke

file i predaju kod svake sudnice po Jedan� J �o onaj, u kojem su imena članova file, što zasJedaJU '. •• ' :�,

il. <:t-�� . . . . . .

u onoj sudnici. A predaju kovčežić petorici"9 su­daca, koji su žd rijebom postavljeni za to, da vra­ćaju te iskaznice sucitna u svakoj sudn ici, kako bi ih iz njih p-ozivali i davali itn plaću.350

Predsjednici sudova i nađ­zirateUi gla­sovanja

66. Kad su sve sudnice zapretn llene, postavljaju se u prvoj od njih dvije žare i mjedeni žd re@ovi, koji su obo­jeni bojatna sudnica, i drugi ždre­

bovi , na kojima su napisana imena činovnika predsjednika. Dva tesmoteta, ždrijebon1 izabra­na, stavljaju ždrebove odijeljeno jedne od drugih, i to jedan obojene u jednu žaru, a drugi imena činovnika u drugu. Na koga od činovnika padne ždrijeb prvog, za toga proglašuje glasnik, da će imati na raspolaganje prvu iždrebanu sudnicu, za drugoga, da će imati drugu, i isto tako za ostale, da �nijedan od njih ne zna unaprijed, koju će su­dnicu ima ti. nego da se svaki služi onom, kolu ždrijebom dobije.

A kad suci dođu i kad ih razdijele u pojedine l sudnice, vuče predsjednik u svakoj sudnici iz sva- ;_ koga kovčežića po jednu iskaznicu, da bude deset ljudi, po jedan iz svake file.351 Te pak iskaznice baca u drugi, prazni kovčežić i izn1edu njih odre­duje ždrijebom prvu petoricu: jednoga, da pazi na uru,351 a ostalu četvoricu, da nadziru glasovanje, da nitko ne miti niti onoga, koji pazi na uru, niti one, koji nadziru glasovanje, i da ne bude kod toga uopće nikakve prijevare.

Ona pak petorica, za koje ždrijeb nije izišao, p rimaju od predsjednika naputak, kako i gdje će pojedine file plaću primati u samoj sudnici, kad izreku presudu, da primu novac, rastavši se, u manjim · skupovima i da mnogi na isto mjesto sti­snuti jedni drugima ne smetaju.

14

Sudska sje- 67. Kad to izvrše, pozivaju predsje­dnica.. Govori dn.ici tparce unutra i iznose· parnice, i to privatne, kad privatne stvari pr�esuduju, četiri na broj , po j:ednu .ad pojedinih, zakonom određenih grUfPa parnica, a suparnici se zaklinju, d a će go­voriti samo o stvari ; javne pa�k parnice, ka.d jav�ne stvari presuđuju, i tad sa'tno Jednu raS'prave.353

Tu su vodene ure s cijevima za istjecanje. U njih ulijevaju vodu, prema koje množini valja go­voriti u parnicama. A daje se deset hoa354 za par­nice preko pet tisuća drahama i tri za drugi govor; sedam hoa za one do �pet tisuća drahama i dvije za dru�i govor ; pet hoa za manj-e od dvije tisuće dra­hama i dvUe za drugi govor ; šest hoa za rasude između vi,še njih,355 kod kojih nema drugog govora nikakva. 356

Sudac, koji je ždrijebom postavljen nad urom, zatvara cjevčicu, kadgod ima ta�jnik da čita ili kakav zakon ili svjedočanstvo ili što slično. A kad se raspra rasp�ravlja prema odmjerenu danu,357 tad ne za�tvara cj evčicu, nego daje jednaku količi­nu vode i tužitelju i onome, koji se brani.

A mjeri se dan prema danima mjeseca Posi.-deona358 . . . . . . . o o •

•

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

• o • • • • • • • • • • •

. . . . . . . . . . . � . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

· . . . . Dan se dijeli kod javnih"• parnica, kod kojih po zakonu osuđuju na tamnicu, smrt. progonstvo. gubitak građanskih prava ili . tJa di.:�, . PUenu �o�ara !li treba tek

. �Iasova!rlem o�r.�;.- r�: . · '

što dottčnt valJa da pretrpt di platt. · · ' -

:= .;:.

Glasovanje 68. Javni su sudovi sastavljeni iz 501 č lana � a to su oni, kojima daju presuđivati n1anje parnice,360 a kad treba veće javne parnice iznijeti pred l 000 sudaca, tada se sastaju u h e lij aji dva suda. Za najznatnije pak parnice združuju se tri suda: 1500 sudaca na broj.

Glasovnice su n1jedene te itnaju po srijedi os ; pola ih j e probušenih� pola punih. Kad su govori izgovoreni, predaju oni, koji su ždrijebOin po­stavljeni nad glasovanjem, svakotn sucu po dvije glasovnice, jednu probušenu i jednu punu, i to tako -da ih oba suparnika jasno vide, kako ne bi dobio nijedan niti obje probušene n i obje pune. Zatim onaj, koji je za tu službu iždreban,361 skuplja bilje­ge, m.jesto kojih svaki sudac, kad glasuje. dobiva mjeden biljeg, označen slov-om r (jer tri362 ·ohola dobiva, kad je predaje), a to zato, da glasuju svi. Nikome naime nije slobodno primiti biljega, ako i\ ne glasuje. / ·

. DvHe su amfore, jedna ·mjedena, druga drvena, koje stoje odijeljene u svakoj sudnici, da tko kri­šom kriv.a ne baci glasovnice. U njih suci glasuj u : mJedena j·e valjana, a drvena nevaljala. Mjedena ima prorezan poklopa·c te propušta samo jednu glasovnicu . .da isti sudac ne može ubaciti dvije. ---

Kad suci hoće da glasuju, pita glasnik najp rije, \ da li suparnici prigovaraju izjavama svjedokl� jer kad započnu glasovati, nije slobodno prigo �o­riti. Zatim opet progla�uje : »Probušena glasovntca za prvoga govornika, puna za drugoga.«363 Sudac uhvati glasovni ce za os,.30'

�. pa pritisk?Je .sredir.r�

glasovnice,305 ne pokazuJUCl tak ? parntcanm� n1tt p robušenu niti punu, i baca valJanu glasovntcu u mjedenu amforu, a nevaljalu u drvenu. Brojenje gla- 69. Kad su svi suci glasali, uzmtt sov� i odre�- sluge valjanu amforu i izaspu je r�a vanJe kazn•

ploču, koja ima toliko rupa,,

koliko J� glasovnica, da se one, očigledno .postavlJene, lako

76

i '

l l : l ·:

l \ l .

-pOibroje, i da os!, pr:?:buš�ne . . i pune, budu .v i�lji�c supa:rnicima .. 0!11, ko:J l �u z.drneb?!TI ·pos�avl)e�t n,_t�

glasov,nica·ma, 1zbr-oJe th na pl?CI, sva:ke n�pose, pune i �probušene. I ta�d o�las?J e �lasn1ik broJ g!a­.sovnica, dajući .p!iobusene t�ztte�JU, a p�ne tuze­niku. �ome više za:padne, taJ dobiva �a�nt�cu. a ako

d k . d b' . t " k 366 .su glasovi Je na 1, o: �va Je uz·ent. . , Zatiom određuju suci 1 ka,zan , alko ]e.tr�ba .�dre�

diti ,367 p a glasuju na isti način ...

v�acaJUCt btlJl!� t ·primajući opet štap. OhrazlozenJe patk pr·edlo-

. · · d l h de 369 .žene kazni368 h1va prema m] 'en o P� . a .... oe. vo

. ,

za svaku stranku. A kad su presud1h, sto tm !: po zakonu određeno,370 primaju plaću u onom Oll�e 1� , koji je koga ždrijebom zapa0.371

.-· • • •. 1 . .. \. .·

. . j ' . . \. •'

t .

' . . : -�- -� �

· -� .J

' . l '.J

) . ·, i ... i � J . , _.� ._ ..:' '; ; _; "-�·

""

77

J l 1 1 '

�·: _;..·�·· ..

BILJEšKE

1 Početak SiP·isa je iz gubl jen. S obzirom na gl. 41., ko1 a donosi kr a tak pregled razvitka a te nskog ustava, vrlo j e vj e--roj atno, da je tu tbi lo govora o Ionovu i Tesei eYu radu oko a t ensko g a d r ža v n o g u re d e n j a. U J a k u n i p ak, k oj a s e n a l az i neposred ne p rij e gl. 1., pripovij edao j e· pisale o neuspjelu pokušaju KHonovu, da se dokopa tiranide u Ateni. Kilon uteče, a pri:staše njegov.e pr1lbj egnu k žrtv eniku Ateninu, ali ih arhont Megaklo od rod a Alkmeonovaca domami napo).ie i smakne. Tim okalja selbe i rod sv.o1j , a na zemlj u baci teško prokletstvo. Naš se tekst p�e s _ociš,ć.aojem toga z1očin-stva. 4 ------· -

' 2 Epimen1d, kretski čudotvorac f teolog. 3 T. j. za �.esti d i o od godišnj i h plod uva.

'()Jon, po koj em su Atenjani d obiH im·e Jonj ani (H,erodot VIII 44) , pozvan j e u Atenu za vojs kovođu ·za vladanj a kralj a Erehtej a u j ednom ratu s Eleusilnom.

5 Medont, s1in Kadrov, spominj e se obično kao posljedilh kralj atenski .

6 Akast se inače nigdje ne spomnj.e. Po onom, što Ari­st;ntel ·kaže o nj emu, čini se, da j e bio prvi arho n t .

7 lena arhonta kral j a (fiaalAtvva) vj enčala se simbo­l ički s Dionisom drugi dan svetkovine zvane A ntesterije. Za to je i morala biti o· ko , kad j,e pošla za !bas Hej a.

8 T. j . z a stratege ·i hipar 1e. Prevodeći to mj esto. koj e dQPillšta d voj ako tumač enje, p-riklonio sam se u glavnom Hude-ovu shvaćanj u (2. i4d. 19 16.). lsp. ,j G. Busolt, Grie­chische Staatskunde I . str. 54.

9 Navedeni Drakontov ustav !Podudara se u 1mnogim stva­rima s nacrtom pr.aviz·ornoga i d1efin1tivnog ust3Jva, što su ih g. 411. izradili ol.itgarsi (:isp. Aristotel, Ust. aten. gll. 30. i 31.). Zato danas neki drže, da taj ustav n1ije autentičaiJ, rte�o da su ga izm'islili i podmetnuli Drakotu oHgarsi, �o bi se mogli pozivati na ni kho na tobožnji očinski ustav (ndr(>tO) noA.1.rela) Isp. BusoJt, o. e. I, str. 52. i d.

' · �· ·.!: ... :� ' -<:>: �:/f:

w T t.' ��� rHc·�i nemih kritik' n k t . formi, koje su dod'ušc zaŠt i ti•l <�

.Ja d>l l·

owh P?'l i t ički l l re­ali socijalnoj nevolji u kl()�O�

��ro (1). satll

110�o1Jc plemstva,

skoči le. ' ' 1 s zcm J a na· azt la , nij esu do-

. u 0h'ič.n o se u-zima. da je Solon bio arhon t � !194 / � 'tl' lllla V·IJeStt k()'le stav]' . ) t . . . . ' ·• ' 1 1:� • • . -

. : · JaJ,�I ar 1011 a

.t n.ic�ov 11 �. S92./ l .

S SVOJ•D?n elegtJ Oitn tOfU"' l-q �a�att i·1•a ud . . ohra hr·io j e � o

:Ion A t

.en.1 a n e, t e su u s retnom boJ u opet stel< l i S··1 t · ·

koJ � su tm Mcgarani oteli. ' <llllmu,

Zaktl�t

Sč:ot

!o�� j

pc

lb

ti o t

l rgo

sv a

lc . TrgovalO\ .ie Ulijem, kako sc može · J 1 1 1 JZ u a r 1a, ..... o • 24.

u ZEtud.zfhw je )}skida·nje tereta« (aet(l) = tres ti i ax{Joq = te r et) . ··

16 SoionvOV·i s� se zakoni napisali upravo n a pobijeljene drvene ploc�, ko1,� su po četiri zajedno bile u g-lav1j ene u ;po­kr�t �le os

_ovme

. (a�wvc:;J i čuvale sc u Pr.itaneiu. To j e bio

O�Igmal. }Z koJ ega su i h kasnij e prepisati na kamene pira­�·!de (xve{Ju�) i postav ili u K r al.ie•v&kom tr'ijemu. Sto sh�­njj Pi-sci pona jviše spominju pri.iepis, a ne orig inal, znači, da su gradani· Soaonove za:kone obično vidjeli i čita.J.i na pome­nutim kamen im piramd'ama. ls.p. Busolt. o. e. H, str. 852. i d.

18 lsp. -o arhontima Aristot., Ust. aten. gl. 55.-5�., o blagajnicima i .pol·etima gJ. 47., o j.eda,naestoritCi gl. 52. Kola­kreta Aristoter1 ne spomin}e više. Oni su biH za Sol1o1na ,pa sve do g, 4 1 1. pred stoj nici državne blagajne. Ime postalo im j.e po svoj prilici as,imiBacijom od xw.A.aretr:at ("w.A.a == udovi, dijelovi ži:Vlotinjskoga tijela i drctew == sabirati). Po tom su oni prvobitno sabirali bedra i druge dlijclove žrtvovani,h ži­votinja, koH su pripadali basi1leju i svećenicima. Malo pomalo preni·jelo se na njih sabiranje drug.i,h diohiodataka, a napokon uprava državnih dohodaka i državne blagaj ne. Jsp. Busolt , o. e�, str. 589. r Boisa·CQ, s. v� ·: -- . . _,

17 ·Pod dt."aurl]eta valja razumjeti p o r o t n i s u d (#JA.tala), na koj i je bio dfOIJ)uštoo priziv protiv presude arho­nata. lsp. o njemu Ar.istot. Ust. aten. gl. 63. i d. Time, što

je postavio taJ sud, stvor.io je Solon Je-<Jan od &ta�vnih ·organa dlemokra:ts.koga ustava.

1' Mjera za suhi prihod ( žito) btla je f4idt1fvos (52,4 l),

a za te·kući (vino t ulje) �ere"'�'ts (39,3 '1). Solon nije !Pravio

razlike tz.medu tih mjera, IDa ie po tom pri.padao medu pen-

1a·kosloanedimne onaj, koli j e ddblvao pet stotina mJera l suhoga 1 tekućeg prihoda zaJedno: i t. d.

1f T. j . držati konja (lnnor�otpelv).

80

211 U to su ·d'oha hi.Jc četir i fHc, ·dakle su zajedno prcd.Ja­gale če trdeset_ kandi.Oata, iz!Jll.c

.d �t k{lj.ih . s� 'l.drchalo <.l evd

ar h1ona ta . Nekt s pra,vom SUITlllJ<.I J ll , da h1 Solon tako va'l.nu oblast, kao što su još u to dnha hi t i a rhnn ti, pnmustio žd r i­jebu. pa m!sle, . d a .ic nav

.-cdcna vi.\cst A� i.stotclova komhimt­

cij a, koju .le .prs.ac stVJcl'flo 1potaknut pnllkama, kakve su u

tnj stva ri bHe u njegovo doba. kad su se arhon ti doista ž·d'reha·li , i to od .kand idata, k o i i su billi ori.ic i i d mhani po Hla­ma, a'li nijesu v ·i·še imal1i onoga značtnja u d r žavi ka·01 negda.

Jsp. Busolt, o. e., I l , s t r. 842. i d. . l n Razdiobu fitla na tri trećine (r:et7:rvts) zadržao .i e u svom ustavu. kako ćemo vidjeti, i Klistcn, ali je m.iesto č-etiri .p,Je-menske uveo deset teritorija·lnih fU a. . ........

22 Naukrarij e, koj ima su ravnali natr*rarr {ro svoj pri­lici od vavs i xaea, upravo : vavs + >tx(JQ,fl(!OS = glavar .lađe) , bile su isprva postavl j ene za oprCimanje ratnih lada (svaka je monila sagraditi po j -eda n brod), ali su kasnij e s,lužHe i u druge admin istrativne svrhe.

:� a Taj je �akon bio zacijelo .na �lasu kao vrlo zamršen . Kći baštinica, kojoj j e kao jed'inici dopao ·sav očev imutak,

morala se uda ti za ·naj bližega rođaka. Ali se događalo i to, da je i udata žena bez djece kao baštinica morala ,ooći za naihNžega rođaka i rastati se od svog dosadašnjeg ll)Uža. Sve je to daka1ko donosilo sa sobom mnoga .prijeporna pi tanja, o kojima je mor ao odlučivati sud.

24 Pod mje re (t,dr:�a) razumijeva Ar istotel ovdje mjere za tekućine .i za suhe stvari. Te je mjere Solon rdo,rmirao tako, da i e mj eru za te kuć ine (.ucr:e-r;rljq) pove ćao od 36 l na 39,3 l, a mjeru za suhe stva ri (!d(Jtflvo�) od 45 1 na 52,4 l. ls.p. bill j. 1 8.

2rs fid on . argivski vladalac (oko 750. pr. Kr.) načinio je Peloponcžanima mjere (i sp. Herodot, VI 127) . . koje su do Solona upotrelbljavali i Atenj ani .

26 Budući da se mirna svagid'a dijeli.la na stoti·nu drahama. m10.žemo tu vijest Aristotelovu, vo Busoltu, o. e. I, str. 594. bilL 1 ., shvatiti samo hik o. da .i e · m ina, koja j e vri:jedtla prije Sotona, teži�a sedamdese t Solonov·ih drah mi , t. j. da je se­d.am<leset Solonovih drahmi hHo toliko, koliko stotinu starih.

n St a ter (OTar·,ieJ j e te žina i novac. Kako se iz teksta vidoi, ovdje ie govor o prVIQm. 28 Preveo Hugo Badalić. 10 Preveo Koloman Rac.

10 Stihove J.-22. i 29.--30. preveo Hugo Badalić, ostalo Koloman Rac.

. :. . �...:... . 11 Od stiha 6.-9. pa-eveo Kolom� n Rac, os�o prevc..._: · ·:·

t Aristotelov Ustav Atenski

•

� 3:!. l! � redi\'a_nju .l.u?nologije toga perioda ne slažu s �\,;er11 .hudJ. U . �aJn?VIJO.l s e nauci misli (Buso1t. H 860) d

e Je �n � anarhiJ a bila g. 590./89., druga 586 /5 , D

· . . a da Je Izabran za arhonta g. 582. / 1 .

. . . a amaSJJa

. � Po lierodo-tu (l 59) uzeo je k a o s trateg Iučk1· grad N1seJu. ·

3• Komej j e bio po tom arhont g. 561 ./(0. 35 liegesija bio j e po tom arhont g. 5S6./55. 36 o ,. p . . .

�cma. eam} a, gd'.1� se rodio i vel iki gro vJrnik Demo-�ten, le�ala Je na 1stocno1 strani gore Himeta a :pripadala J e Pandwnskoj .rili. '

• 37 I opći�a Kolit bila je izvan grada Atene. Ležala j e na Istoku. a pnpadala ie fili Egejskoi. 38 Opširnij e govori o tom Her�dot I 6 1 . 39 Terma je mJesto u Makedoniji, poslije Tesalonika ( = Solun ) . Po tom je Termajski zaliev sada zaljev Solunski. �o Pangej je gora u Makedoniji istočno od ušća rijeke

�tnmona (sada Struma ) , bogata zlatnim i srebrnim rudni­cim�. Tu su Atenjani podigli stotinu godina k<1 snije g r<t� Amhp::>l, a nakon otprilike isto tolik'O godina makedons-ki kralj Filip grad Filipi.

u Izmedu Maratona i Atene. 42 Ta.i .ie hram ležao između trga 1i AkropJ]e, ali n:je isto­

vetan s hramom, koji se danas tako. naziva. 1 3 Odnosi se na riječi »da ne borave u gradu . . . « O općin-

skim sucima isp. gl. 26., 3 i 53., l . u T. j . zlatno dob a ; isp. Hesiod. Djel. i dan. 109 i d. 45 Filonej bio je arhont g. 528./7. u Amprakija (poslije Ambrakija), grad u južnom Epiru,

korintska koloni ja ; sada Arta. 47 Kipselovci, potomci KLP·Sela, pr'Voga tiranina k0rint­

skoga i utemelj itelja korintS>kih kolonija. Vladali su i u AmprakiH.

· 48 Jer su bil'i od zakonite žene Pis-istratove. • 48 Anakreont. gla�ovit Ihski pjesnik iz Teja u Jon·iji živio Je u drugoj polovini 6. vijeka pr. Kr. Pjesme su njegove bile ljubavne. ·

60 Simonid' s otoka Keja (od g. 556.--466.) poslije Pin­dara naj g1asovitij j lirski pjesnik grčki. 61 Velika Panatenejska svetkovina svetkovala se svake četvrte godine u mJesecu kolovozu u slavu božice Atene !rtvama. natJecanjima i sjajnim ophodo� u kojem su uz ostalo građanstvo i'Šle l izabrane djevoJke noseći na glavi koiare sa �rtvtnim sudem (td •av�tp6�o'J ·

SZ: . .

52 To je bilo g. 514./3. :s3 Leokorej, hram u unutrašnjem Ke ram iku u Ateni, p�­

dignut u čast kćeri atičkoga heroja Leosa, koje je otac žrtv.ovao, da bi odvratio kugu.

M Pi.sac nišan,i na Tuk·idida VI 58. �6 T. j . g. 5 1 1 ./ 10. 56 Stari .ie deliiskf hram izgorio _g. 548./7. pr. Kr. Nov su

hram podigli Alkmeonovci povjerivši gradnju grad�teliu S;.intaru iz Korinta. Herodot V 62 veli, da su zakupnici sa­g-radili hram ljepše od nacrta uzevši mjesto vapnenca parski mramor.

61 Tima riječima nago.vj ešćuje pisac, da su Alkrneonovci Pitiju potkupili. Isp. i Herodot V 63 : dvlnutJov f�v liv{}lr;v xeruwat.

58 Argejci bili su već od dorske seobe veliki neprijatelji Lakcdemonjanima, ·pa je zato prij ateljstvo njihovo s Pisi­stra tovc·ima bib dobra izl'ika Lakedemonjanima, da protje­raju Pisistratovce.

59 Harpaktid bio j e arhont g. 5 1 1 . /to. 80 Pisistrat imao je vlast u rukama upravo 32 godine +

8 mjeseci, a Hu�J�i ja 16 godina + 7 mjeseci = 49 godina. 61 Atenski su aristokrati sklapali politička društva, kako

bi se medu sobom p::>dupirali kod izlbora, pred sudom ili kod političkih prevrata. 62 lsp. gl. t . i bilješ. 1. - Isto su to učinili Spartanci i u doba velikoga Perikla. čija je majka btla sinovica Kli­stenova. lsp. Tukidid I 126-127.

63 Pripovijedajući te događaje Aristotel se mnogo pri­bližava H.er1odotu V 63 i d.

6' Isagora bio je arhont g. 508./7. 85 KHsten uv�o je deset te-ritorijalnih fila mjesto dota­

dašnj e četiri plemenske. Plemenske su file ostale i dalj�. ali su zadržale samo s a k r a l n e funkcije. Isto su tako­qs tali i nj ihovi predstojn ici (tpvJ.opa.atJ.ei�) i sudili s basi­Icjem nepoznatom ubilcu.

�U Politici ( 1 275 b 36) ka že Aristotel. da ie Klisten uvrstio u UJ e, dakle medu građane, mnogo meteka, koj.i_ su bili stranci ili oslobođeni robovi (no.A.J.oi•) bpv.lhEvue li­"0t'� xa2 dovJ.ov� !tnolxov)). Tima - gradanima dakako nije ka­snije bilo drago, ako im Je .tko htio istraživati pod'riletlo.··.

•7 Svaka se dakle fila dijeUla na tri tritije (trećiJJ�h -� svaka tritija na više opći'lla. Air tri·tiJe jedne file ritie$U .·bde . na okupu. ne20 je jedna biJa u gradlskom. dru·�..g -O'r- . sk� a treća u sredozemskom okružju. � i'� · · · . ·· . . .

6•

-� · ·' ::

� :

&t4 leleći ukloniti razLiku između starih !i novih gradana odredio je Klisten, d a se gradani ne zovu kao dosad po 1o.cu nego IPO općini : na pr. građanin iz -opcine Pean:ije, koi'i se dosad zvao .dwwu&iv·r;s J r;,u ou{)tvov� (DemOtSten, sin D�o­s tenov) . imao se odsad službeno zvati thuwu{)t'vr;s Ilawvnvs (Demosten, pripadnik opći-ne Peanije). Da i·e zad rža·n stari način nazivanja, bili bi se novi građani (strance i os.loho­deni roborv,i) 1P•O neatičkom, često i negrčk-om, imenu svoga oca razlikovati od pravih građana.

89 O naukrarima i naukrarijama isp. gl. 8., 3 i bilj . 22. 70 Na pr. Ramnunt r·PafiVOVfi), P·irej (Ilet(!atevr;), Eleu­

sina ('E).evutr;).

71 Na pr. po Titaku (Taax6r;), dbhi.la je ime općina TtraxlOa t, po Peonu (Ilaiwv) općina Ilatavloat, po Butu (Boirrr;s) općina Bovul&at t t. d .

72 Upravo : >>Fitlama ;pak po1stavi z a e,ponbme (imenodav­ce) onu desetoricu. koje ie Pitija . . . « Nove su se file pro­zvale dakl·e po domaćim heroj.ima (osim Hle Alavz-lq, pro­zvane po salaminskom Ajantu), koji su bili potom nj1ihovi

ltuiwvf'ot (imenodavci) i zaštitnici. Službeni j e red fila bio ovaj : 'Eeez{}r; tr;, Alrr;tr;, Ilavotavlr;, Aeovxls, 'Axat-t avxlr;, Olvr;lr; Kexeonlr;, ·lnnobwvrlr;, Alavdr;, 'Avuoxts. lsp. Busolt, o. e. ll, str. 97;3.

73 T. j. zakon, po koj emu se onaj građanin, za kojega je glasovaJla većina od 6000 građana, valja da ukloni na deset godina iz domovine. Ostra·kizam zato, jer bi se ime onoga, za koga se !nti,sJHo�, da je po ustav pogibeljan, na crepić (6ureaxov) na1�dsalo.

n Hermokređn t bio j e ·po jednima arhont g. 504 13., a po d'rugima g. 50 1 ../00.

76 Is.p. o pol emarhu gl. 58., a o stra te zima g.l. 61 . 7' Fenip bio j.e arhont g, 490./89. 77 T. j . g, 488./7. 78 lsp. bilješku 37. 7• Taj je Hiparh bio arhont �. 496./5. sa Telesin bio je arhont g, 487./,6. 81 Unuk pomenutoga Megalcla,-- protivnika p.jsistratova,

i sinovac IGistenov. ----

8' Alopeka bila ie izvan gradskih ·zlidina na putu od Dio-mejskih vrata prema Pentelikanu. .

•• Otac Pedldov. 11 N� bio Je arh-ont g. 483.12. ·

.. .

86 Kraj :na gori Lauriju u najjužnijem dijelu AHke, vrlo bogat srebrnim rudnicima.

86 Hipsehid bio je arhont g. 481 ./80. s7 Gerest je rt u južnoj Euibej.i. 88 Ski'lej je rt na istočnoj strani Pe'lQpQnesa, na ulazu u

Saronski zaljev. 89 Ovdje je govor ·o Pausanij i, pobjedniku kod Plateje�

koji je g, 467. bio optužen za državnu .izdaju i smaknut Pausanija, koH se Stpominje u gl. 38., unuk ie toga Pausanije.

90 Timosten bio j e arhont g. 478./7. 91 Prinosi·, koje su atenski sa vexnici davali u saveznu

blagajnu za nastavak rata s Perzijancima, !bili su više puta povišeni� pa su g, 425. donijeli d:o 1 .200 talenata.

92 !siJ). i P.lutarh, Aristid 25. Iz Herodota I 165 vidimo� da ta s.imboHka ima da označi stalnost ugovora.

93 Pisac m·isli Peloponeski rat. 94 T. j , ]judi, ko1i su se hranili u pritaneju. A u starom

pritaneju na južnoj strani Akropole gosti-Li su Atenjani strane pos.lani·ke i zaslužne građane, i to jedamptJt ili sav život do smrti.

96 Sinovi gradana poginulih u ratu odgajali su se na držatvni trošak, a kad su dor asH do oružja, dobili su od dr­žave :j· :potpunu bojnu opremu .

. 96 Kon10n j e bio arhont g, 462./1. 97 Za taj j e naime postupak sudio Areopag: isp. srl 8., 4. 98 Na pri·jedlog Ef.ija.ltov oteta su Areopagu sva pol!-

tička .pra va i- 1predana vijeću, narodnoj skupštini i sudoVI­ma, a njemu je osta·lo samo suđenje zaJ naum]jeno ubistvo (cp6vos iJCovutor;) i nadležnost u nekim vjerskim stvarima.

99 Lakunu sam popunio prema Kaibel-Wi!amowitzevoJ konle•ktur.i lJ 1'€" BE,uunoxA.i'Js s dodatkom o�x dntpvre• or..p Olxfjv (M. Stoschek).

100 Tanagra je grad u Beotiji. ISil)l. o tom 'i Plutarh., Pe­ritclo gl. 10.

101 Mjesto t�Ewneo." čitam ovdje s W eUrom h�wn� (lt�EOS g-luhonijem, mlitav). 10' T. j. tada su sJuži}i u vojsci građani. a ne plaćenici

kao u AristotelCNo doba. 103 To je bilo g, 457./6. 101 Usikrat Je bio arhont 453)2. . , . 101 Antid'Ot je bio arhont �. 451./50. · · :

'· ·' ; ;·!,·

lM �tmon je bio optužen, šio Je_ Q ___ r.a� .• \1: itatn•• <•:)3)' propustio .zcod!lll priiku da u�rt na · �,n -· � · - ·· ----· ........... .

.. •

107 Pitodor j t> bio arhont g, 432./1 . 108. J�,·ne d�IŽilO's ti (AJ, rol ·�riat. l itun�i jc ) , koJe su imali

obavlJ�tJ boga tt građani, bile su ove : oppemanje korova '�0f!''l'!ta), bri� 8 . . za utrku bakljama (}'l'/'1'aat a(!xfa), gošće­nJe naroda ( Hnt.wt � l . opremanje ratnih lada tr(!t1l(!ct(!Xht) i tpredujam ratnoga poreza (ir(!OEWCfO(!a ) . ·

• 109 Općinar i KimonoYi, stanovnici atitkoga dema istoga Imena.

110 T . . i . d a mu daje iz državne hlagajn icc. 111 Anit, siin Antemionov, ibogat atenski kožar, bio ic

Jedan od tuži;tclja Sokrafio;yih, a dotj erao i e i do vojvodske �asti. pa je g. 4 1 0. bio poslan s bmdovHerm u pomoć mesen­sk;om lučkom gradu Pilu, što ga ie g, 425. zaposjeo vojvoda Demonsten, ali se radi ·nepJVO'Ij nih vjetrova vratio u Aten!l neobavljena posla.

. 112 Ni.je riječ o Tulddidu, sinu OJorovu, poznatom histo-riku, neg1o· o Tukididu, S·inu Me·lesijinu, vojvodi i državniku, koj j e g. 442. hio prognan ostrakizmom.

113 · Kleenet, otac Kleonov b1io j e kožar. 114 Novčana potpora od dva obota na dan, koju j e drža­

va u teškim godinama dekelejsko�a rata darvala siromašnim građanima.

115 Čudnovata j·e ovdj.e naklonost Ar.istotelova prema Teramenu, koga nijesu ni Tukidid ni Ksenofom,t niti Lis'ija sim.patično tptrikazaH.

116 Ta.i .ie savez uglavljen �- 41 2. (isp. Tuki·did VI I I IR) : Sparta <.!opušta perzijskom kralju, da opet zavla.d'a mal '­azijskim Grcima. a Perzija obećava Spartancima pomoć protiv Atenjana.

117 Općina Anaflist 'ležala .ic u jn�oistočnom dijelu Atik•:;, a pr.ipadala je Anti•OJhovoj fi li .

Wl To j e povjerenstvo, sastavljeno od starijih ljudi, bilo iiJ·OstaiVljeno odmah poslije poraza Atenjana ·na SkiJiii �:1 zadaćom, da se savjetuju (n(!u{Jol•Aot) o svemu, što ištu pri­lik.e ( isp. Tukidid VII I 1 ) . Jedan od članova ·povjerenstva bio je .po svo.i priHci i pjesnik Sofokla.

119 Po toj osobitoj zadaći, da prijedloge svoje imadu

pismeno podnijeti (l11-"i'I'Qacpt-u'} postali su ll(!O{JovA.ot sad�\ .av/')'QtllpEiS •

120 Pr-itani bili su upravo upravna oblast. t. j, v l a d a a t e n s k a, va su do početka 4. vijeka predlsjedali i u sje­dnk:ama narodne skUIJ)štine : is p. o nJ ima d. 43.-44.

• 1Jl Tuf.b. a s protuzakonitasti (rqarp-1; naqa,.6t�aw) mogla sc

poc:Hgnutt t protiv predlagača i protiv priJedlosta nJeJl:m·a ili

zakona, a ticala se testo ·i posve formalnih pog-rešaka. Po­sljedica jtoj je ihila, da .ie vrij.C�d'nost prijedlog-a ili zakona bila dignuta d o sudske presude. Ta .ie tužba s.JužHa za obranu demokrac,ije, da se ne uzmogne v�romijeoniti ustav.

- 122 Po toj zadaći svojoj, t. j . da izabere (xawJ.lywv) onih pet ti·suća novih građana, nazvao se taj odhnr od sto­tinu l i ud.i naralcoyti's.

123 Po toj za·d aći, t. j . da izradi nov ustav (dval'earpEtv r;�v noAtulav) prozvao se taj odbor od stotinu ljudi dvayf!acpt is.

, J1• p,o tom bi dakle ·prijedlogu 'izlazili odsad činovnici iz samn�a vijeća te ne bi .biH odijeljeni od njega, kako je to bilo u demokratskom ustal\'u atenskom.

125 O taksijarsima, hiparsima 'i filarsilma isp. gl. 61 . , �5.

�� lsp. o njima gL 47., l . tl� Helenski su blagainfci primali za vrijeme .prvoS�;a po­

morsk,oga saveza na otoku Delu prinose saveznika i njlima upravljali. Isp. gl. 23., 5. i bi.J i . 91. Kad je saveznička bla­gajna g, 454J3 . .prenesena s Dela u Atenu. razvila se ona pomalo sve viš·e u atensku državnu blagajnu. pa su i helen­ski blaQ'ainici postali ·pravi atenski či novnici .

us 'Ie�onotol. isp. o nj ima g] . 54 ., 6. 129 Sudeći po svezi xai ie�o;rowi·; xai imfleJ..·,rcas pa po

broiu de·�et, Aristotelu su nvdie po svoj prilici na umu brt(ld7jrctt t�; :ro,u:r�; njJ Jtat•limp. koji su arhontu poma­ga�li kod svetkovine .đwt•VO'W ra lv aaut (Velike Dionisiie).

130 Tko bi imao birati te bn.�·vnike, ne vidi se iz teksta, ali se po svemu čini. da bi to moglo bi t i samo vijeće, jer svi �radani 1 1 : jesu nigda okup1jenL Samo se ne zna, da l i bi to imalo činiti viieće. iz kojega izlaze pomenuti činovnici, i1i vijeće, koje i e hHo u službi prije toga vijeća. h�?'. Wila­mowitz, Aristoteles und Athen I I . str. 1 1 6. bilj. l l .

13 1 To su Pl) svoj prilici oni gradani, ko·.ii zbog nenavr­šene trides.ete godine žh-ota još nijesu mogli biti članovi vijeća. ali su pamalo dobivali to pravo.

132 T. j , xaraA.o,�eis; isp. gl. 29., 5 i .bilL 122. 133 T. i. koji će pr.edsjedati vijeću. Po tom ,odbor peto-

rice odgovara pritanirna ili potoojim proedrima . 181 lsp. gl. 43., 6. 186 T. J. na Blr.vom 1mjestu. ue Mi sJ i se usta v Drakontov i Solon ov. 117 T. j. prema odredbama defmitivnoga ustava navede•

noaa u gl. 30.

�:.'

Ul' T . . . . tu . J . \'IJ·ecnicima i s tratez ima. Kad stupi na sna,gu d f T . �etiri �boti·ne vij ećn ik �, p-osta�lj

t�\\ iiJ�m ustav .. vr·šit će i onih � osta l llln ·�nadanima ko' i , x· . P�>. ProvJzomom ustavu,

POJ 0 . . , v .l su navrstli tJ t.Uk!setu R >d' - · . I vo V IJe cnicku službu, pa zat·o valj a 'd ·

· . . < . . 't" u z t vota. tilla ljudi (xamJ.oycts) pod "

1 " ,; . � ,t 1 1 1 .1 1 t ona sto-(A.,;-5u.;J. . t Je e na cetm pomcnu ta odjela

HO A . t .

1f(>VTave:�} omadh _ _ J e kao �red-sjednik pritana {intaccin;5 r:wv

1u K . . p�e SJ.edao taJ dan u na rodnoi sku.pšti:n,i. ah1a Je biO arhont �- 4 1 2./J 1 . 142 Jed a nae sti mj.esec a tičke godine : svibanj/JirpanJ· 143 Dvan r · · a es 1 mJ{!Sec a tičke godine : l i.panjlsr panj 144 lsp. gl. 3 1 ., 2.

·

145 Teopomp .ie bio arhont g. 4 1 1 ./ 1 0. 146 Gr ad · · E · u SJeve rnOIJ ubeJ i .

liv 147 T . . i._ n ako-n IPTOIPtas.ti vtije·ća od četiri stotine članova . s eno m11.sh o tom Tukidid VIII, 97, 2.

' 148 K l" · , . A . . a IJa IZ op_cme nge.le je bio arhont g, 406./5. ; isp.

bth. 1 4 1 . - Općma Angela fP1ripala je gandi1onskoj HJi t.tll Tri malena otoka uz eolsku obalu na�uprot ot�ku

Lezbu. 150 T . . t k k d aJ J e IPOS upa o suđenja bio nezakonit, .ier . je .po

zakonu trebalo za s.vakoga dkrivlje.nik� napose glasovati. 161 Od osam stratega, k·oH su sudjelovali u bici, došlo je

pred sud samo šest, jer dvoj ica, sluteći, šti{)J ih čeka, nijesu išli u Atenu. Bro.i .i e dakle ovdje pretjeran kao i u Pl ato­novoj Apologiji, 32 B.

162 Utvrde'Tlo mjesto u At ici s-j·everoistočno od Atene, koje su g. 413. zauzeli Spartanci i odat.le uznemiri vali Atenj ane. . 153 Atenski demagog, kome su s.e komi-ci često .podru-

givaH. Mnog-o je smetao �n1 igarsima, pa je bio g. 404. na smrt osuđen. lsp. gl. 28., 3.

1u Atenski sarvezni grad ov.i·, od' k.()Jj jh su sc tada mnogi pridr.užiH Sparti.

155 Aleksije je bio a rho nt g, 405.14. ua Alros no�a14ol ( Kozja rijeka), riječka i grad u tra­

čkom liers101J1esu. Porazom Atenjana •kod te rijeke završen je g. 405. peloponeski ra t.

157 SPartanski vojskloiVoda i vj ešt diplomata, koji ie po­bijedio Atenjane g, 407. kod NotiJa i g. 405. kod !!gospo-tama.

88

111 Isp. z�. 20. i biJ. 61.

HiO Pod tim se riječima ovdje očito misli ll!llllje rena Solo­no·va demokracija, a.I i kao mirovna odredba mogao sc .poj am iz narew� noAtrela različito shvaćati. Zato su demokrati i razumijevali pod nj.im demokrac·iju, umjere·ni oli.garsi umje­renu oligarhiju, a radikalni oligarsi strogu oligarhjju.

1 60 Atenski državnik i govorn-i•k, drug Trasibul ov. Opšir-

ni_i.e se gov•o•r i o njemu u gl. 40. 161 Jsop. o njemu gL 27., S i bilj. 1 1 1 . 162 O njemu j e bilo govora u gl. 29., 3. 163 Umjeren i oligarh, koji je h tio da se politi·čka prava

ograniče samo na posjednike zemlje. Aristote.J ga inače ne spominj e, aH govore o nje mu drugi, osobito Ar .istofan, labe 965 i Eki. 97, odakle zaključujemo, da je Formisiie bio čo­vjek stra§n.a obličja, bra-dat i ·kosmat.

164 Iso. o njerrn.u gl, 28., 5 i đ:>:ilj. 1 15. Kako je Teramen bio -prevrtJj.iv, vicli se po tom, što j e itpak i tOn bio j edan od tridesetorice t irana.

Hl!! A tička općina Afidna ležala je istočno od Dekeleje� a pripaga la je fili Leontidi.

166 l,i.itodor je bi1o arhont g. 404./3. 167 Zakoni, kojima je Efiialt oteo Areopagu sva dodana

prava (1sp. gl. 25.) biH su postavljeni na samom Aresovu brežuljku. O Arhestratu ne znamo inače ništa.

168 Isp, gl. 9., 2. 169 Tri tisuće građana, koji su imali do1hi•ti vlast u ruke�

Mli su otprilike jedna osmina od čitavoga broja isključenih gradana.

170 Sin L iJ<onov, iz Stirije, ·voda naroda i odličallll voj .. skoVIOda, koji j e g. 403. srušio u . A!�u1 __ tridesetoricu. Kad je g. 389. provalio u -Panmn.ru; -ubili su ga A�endani.

171 De mokrats-k i emigranti. 172 Klanac i tvrđava na gori Parnesu, na medi Beot'ije

i Atike. Sačuvana je dobro do danas. 171 Eetioneja , kršan poluotok kod Pirej a. Tu je vijeće od

400 članova sagradilo tvrđavu, koju je narod na poticaj Te­ramcnov porušio bojeći se, d a ne bi služila vlastodr�cima kao veza s njihovim sparta-nskim o.rtacima.

... Stalan naziv spartanskih namjesnika (.zapovjednika) u osrvojen.im i savezničkim gradovima.

K 175 U tom boju pade i Kritija, glava tridesetorice: ls� senofont, Hel. pov. II 4, 11-19.

n• lsp, biU. 36. 1" Atićka .općina Aherdunt priaJadala je Hipotontskoi . . ttU..

·� :-�

17S �· -.- m Plistoanaktov k 1 . t 7t Pohva! . .

' .. ra ' spa rta nski g. 408.-394

dekre-ta. a .t e b tla za·CJJelo pismen a, u ·obl·t'ku .

::: Euk.l i? j e bio arhont g, 40J./2.

službenoga

. Kenc1 (vo nek ima · Ke 'k' d ') . � mJ_ćke porodice, u koj ima· .s u nsvl

! l . }: umolpidi, odlične ple-sklh · t · · , eceru cke s•lu·vb k d mt s enJa Prelazile od oca na , ·

· z. e o . e leus i r l -

po �vojo.i R"lasn ičko.i službi (Ki· l'!�n�. Prvi dn·l�J l i su imc

drugi su potomci eleusi·nskoga kr� · sE kod

i svecanosti, a

1s1 T . bi Ja u mo pa

· J . u ag-a inu pelQPronesk ·

Aten a m ora1a p ristu piti . . oga saveza, kome j e sad

183 T i P d . . . . . r.e V!Jecem na Aresovu brežuiJ'ku . 18t lsp. gl. 38., l . 185 J sn . . ·,.�. o n J ima gl. 52. 1ss Jsp. gl. 35., l . 1s: Kse_n enet je bio a rhont g, 401 . 1400. �· �- g, 404./3. : ·isp. lb!ilj . H56. -�T. J . ustav, koji · . . d'

pisao taj spis, a to i e biio �����rd&eu

i��bedu

k a d ..

je �ristotcl tto Js n g·l 3 2 .

b'J . . g, �29. I 324. v. . ., l l J. 1 . J 4. 181 IS�p. bilL I . tt2 Grad u Maloj Aziji zapadno od S . T . . .

nac zbog svojih zasluga dobio atičk m1 fne . aJ Je tuđJ-

b� je, kako spominje Plat-on u Ionu Po

5��a1fn��� �ravoN

. a

d1mak {iautA.ev) d b' . . : . . ' ·• ra eg. a­čkom v11a<fanju.

o J O .re po SVOJ pnhct po svom istočn ja-• 113 .O vd!� . završuJe se ,pr,vi . historički dio Aristotelova s�!sa

tl PO�lrD.le · se. d'ru�i, sistematički, koj1i prikazuje aten­

s 1 us av, n.akav J•e bio u vrijeme piščev-o U

.181 ;. j , � .POPis općinara (A.r;gta(Jr.,w)w rea�-tttareiov ). IJ)IIsant m�ad1ć1 zvali su se odsad e f e b i.

185 Ista se dob tražHa i od ko rega dječačkih korova ; i sp. gl. 56., 3. b . �<?inovruci .su se .postav!jali na dva načina : jedni su se

l r ... . �� a _dru�t ž d r e b a I r. I z b o r ·vršio se u narodnoj

skupstmt dt·zafl)eun\ ruku fr.,Et(Jor:ovla, r.,et(Jor:oviw), a ž d r e­b a n j e (x.A.I;�wutq, xA."l(16w, xva".evw, A.arr.,avw) vršili su u Tesejevu hramu t e s m o t e t i (-isp. gJ. 62., 1 ) . Postupalo � ovako: P�tavile su se dvije posude. U Jednoj ie bio bijel 1 crn bob (xva"o'�' a u drugoj .imena kandidata. Qnd!a bi se izvuldo fme kandtdata l zrno boba. S čijim bi se imenom �lo bijelo zrno, bio je iždreban, a ostali bl propali.

ur Tako se zvao Izvanji dio plrefskoga poluotoka.

1Ds Ovalan kamad tkanine, ko.ii ,jyj se oko l ij evoga rame­

na omotao, a na desnom slwvčao kopčom, tako da su se oba okr ajka �a

. desn�j . strani souStala. Nose i e konjanici, a

p�Jsliie i efeht 1 putntct . 199 Isp. bilj.ešku 23. 2oo Ta je s•lužba uvedena 9:. 339.18., kad je na prijc.tJ1o� j

Demostenov odredern.o, d a se sarv v�ak prihoda upotrijebi

za rat. 201 Dok je sav višak državnih prihoda tekao u bla gajnu ,

iz koje se plaća·la narodu ulaznina z a kazalište, bila je u

n j ihov im rukama sva financij alna u1;. rava.

202 Služba mu j e bila znamenita. ier je Atika imala malo

vode, pa se zato nile ž-drebao, ne�o birao.

�3 Atenina svetkovina u( Ilava{}fjvata svetkov�la se 28. hekatombeona (srpanj-kolovoz). Pod Panatenejama misli ()JVdje pisac velike Panateneje, koje su se slavile svake četvrte g�odin e, ·Pa su IJJ•O torn i pomenuti činoV'Il<ici služili

četiri godine. 204 Bira1i su se samo oni činovnici, za koje se tražilo

osobito političko i vojničko ·iskustvo, a ostali su se žx!rrc!Jali. Prema tome birali su se svi v o j n i č k i i f i n a n e i j a l­n i činovnici 'Pa neki tehnički činovnici .

205 Svih pet stotina vijećnika nije m()lglo uvijek biti na

okupu, pa se zato vijeće podijelilo prema filama u deset

sekci ja p o pe·de:et članova. C lanov i one sekcije. koja j e

otoravljala poslove (n(JvravtvttJ zvali su se · er i t a n i (ol 1r(JVravu�, rpv.A..?7 n(Jvravtvr;vua), t. j . ro•r.eds· · i, j{?T su u 5. v ijeku predsjedali u vijeću i nar·o no.t skupštini, a vrijeme slu žbe njihove zvalo se pritan ija (nqmavela).

2041 A tička .ie godina imala � d ana. 201 'H .{}6A.os (također lJ O"Ktas 1 n(Jvraveiov), okrugla

zgrada na trgu blizu vij ećnice, gdje su pritani uroo'ovali ručali.

208 lsp. gl. 62., 2. 2119 T. j. u glavnoj skupštini šeste pritanije.

210 lsp. gl. 22. 111 Kod tih pritužbi (n(Jo{JoJ.ai) nije tužitelj očekivao sudbenu osudu tuženikovu, nego je htio samo to� da se na­rodna skup�tina izjavi, da drži t>ritužbu za osnovanu ·i su�· bent progon tuženjkov za opravdan. Ako Je narod zabacto tužbu, odustao Je zacijelo 1 tužitelt od siJdbenoga Pf"Og()D85 ako Ju Je odobrio, bio je to moralni poraz tuženikov; If-� žitelJu Je staJ• na voUu, da protivnika tu !l sac�.u: . A�· ·��z ntle bio dužan .pristati� uz mišlJenJe narodne skuP§dne.� · · • . ;_

� . .

. ......._

1'-�· �i:·: •.

:u:! T. j . na žrtvenik. . :! � 3 P�X! �ve�ifm stv�r i�.a (h·(.u:i): koje su u tr·ećoj i čcbvr­to.l sk�pshm svake pntan!Je dolaz,tJe na prvom mjestu v l ' raz�nn J eti sve, što .ie u V·ezi s čašćenjem bocrova

� . ' v at

Ja S\·e 'anos t" , r . b v

�-.. • zr ve, �tup

l:n ·c ·

� t, St

\ e l!lhJe

d,

- ozanstvu posvećene zemlje i sl. Za-: 1 trna v s ram rz�·va i drug·im 'odličnim 'ljudima ,d'avao Je na ro� cesto . ovlas.Hcu, d� dolaze.

pred vijeće i liarod odmah tza svetih stvar i : newwts (newHp) fttdx u� leea. 214 • Tim . s� glaso�a·njem imao po svoj priHci odrediti dne�I red ( tsp. :Eshm I 23), ali urediba tp,ripada zac ijelo u kasnl]e doba - u doba restaurira-ne demokracije (lsp Wjlamowitz, Aristoteles und Athen II. 2S6}. · · :l15 p 00 • �A l: k •

. r SJ �'I111• pnltana , t . j . ,predsjedn1ik vlade atenske (Isp. bHj. 120} vršio j e službu samo jednu nnć i jedan dan �od' zapada do zapada sunca), pa je po tom vlada atenska Imala s v a k .i d a n d r u g o g a p r e d s j e d n i k a. Toli­ko Je eto .bila na oprezu demokracij a atenska.

• 216 Državna riznica bHa ie na akropo1i, u opistodomu Jednoga hrama Ateni1na (Staroga hrama ili Partenona), a

držaJini arhiv u hramu matere bogo/Va Kibe[e (llf"l�eciwv). 217 ll(.>o-Ed(!OS (fd(!a, xa{}-iJ(.>a), !Predsjednik. 218 A ristotel opisuje stanje, kakvtn je !brilo u njegovo doba, t. j. u 4. vijeku je vijeće i narodna skupština ima,la posebno predsjed1ništvo (predsjedao j e predsjednik proedara ) , a u 5. V1i1j eku P·redsjedao je u obje komore 'predsj ednik IP'Titana. IS•P. bilj . 205. • 219 Za održavanje reda mo.gl'i su pozvati u pomoć i poH­ciju (f'auwyorpoeot, -ros6.,;at),

220 Prije svega dakako ))lijepo vrijeme«. 221 U na rodnoj skupštini nije se mogfo raspravljati. ni o

čemu, o čem nije vijece stvorilo prethodni zaključak (n�o{JovJ.evf'a).

122 Možda j e to hi�parh Lisimah, što Jea spomunje Kseno­font u Hel. pov. II 4, 8 i veli za nj, da je pomagao »tridc­setoricu«. Njegov oslobod 'i'lac Euanelid iz Alopek�e nije inače pozna t ; i srp. bilj. 82.

tu T i ,p a n (r:vnavov i dJft 7r:avov) upravo bubnj'ić, t�lam: bas, k!o,j j se upotrebljavao u službi Rejino.i i �akhovoJ,. al� i okrugla ploča uop,će, pa tako ·i sprava, .na koJU su pnpell osudeni'ka i na $mrt ga iš'ibali.

"' Svi činovnici, i izabrani i iždrebani, morali su se

rr nastupa slu�e podvrći ispitu (do-,ctp.auta). Na tom se ��fu nije tražilo od kandidata n i k a k v o s t r u � n o znbi nJe� ne&10 su im se zadava�a .pitanja, koja su se ticala do

•

i gradanskoga. IP.��a��a ?lil� ova, . . niih

_ovih �užno.sti prema rodi­

teljima .pa VOJntCkth 1 hnancqa}'nlh duznosh . O dokimasi j i arhonata isp. gl. SS., 3. Dok•tmasi iu činovnika vršilo ic v i j e ·Ć e i p o r 01 t n i s u d . Viieće ispi tivalo ]e vi.iećnike za buduću godinu; arhonte i vi.ieće •i sud, a ostale činovnike samo sud. 225 Trijere, tetrere i pen tere : lade sa tri, četiri i pet redova ves[ača j edan roovrh drugoga. 226 Počasni i e dar lbio zlatan vijenac.

221 Tf!t'r}f!07wta i, dakle riieć ,po r•ij e·č : graditelj i tri.ient Ali ovdje j e riječ .o, povjerenstvu od deset lica, koje se imalo brinuti, da se sva·ke godine sagradi određeni broj rat­nih lađa. 228 lsp. gL 8., l . 229 Po tom dakle pripadanje k prvom razredu ostaje bez ;p,ravoga značenja.

2ao JI(I)).'r}mi; nwAi(JJ, prodavati, dakl e : pmdavači. 2a1 Nema u tekstu, ali tako j e sm�sao jasniji. lsp. Ma­thieu-Haussoullier, o. e. str. 49.

2a2 Aoytawi, J.oyi;oftat, računati, dakle : račun ari. To povjerenstvo, sastavljeno od deset vijećnika, koi.i istražuju

račune činovnika u svakoj .pritaniji, treba razhkovati od log;ista, •koje Aristotel spomini·e u gl. 54., 2. ' 2a3 EiH}vvot: eiJ{}v� (UJv�). ravan, pra v ; eM}vvw (ltfvv(l)), ravno praviti, ispravljati : EĐ&iwr; il i dJfJvva, ravno stanje,

. d

. y • ev/Jvvot. odgovaTanje z a pravo stanJe, avan]•e racuna, '

JPIOVjerenici za davanje računa. 234 Isp. gl. 21., 6 i bilješku 72.

235 lsp. o nNma gl. 1 6., 5 : 26 .• 3 : 53 . . l . 236 Upravo : sjahao je s k'onja. 2a1 "Af'mnot : Jako oružani brz·ici, koji su iza konjanika

sjedili i u bo·i poskaki,vali. 238 KaraJ.�yei�: xara.A.iyw, popisi va ti, novačiti : xafci.A.oyo�,

popis ; xamA.oyei�. po.pistivači� :povjerenstvo, koje kupi novake.

239 Imenik (niva€) konjanika bio je zapečaćen.

2'0 S obzirom na gl. 46., 2 bili su to po svoj pri!ici na­<:rti za državne zgrade.

24 1 MisN se peplos, što su ga Atenjani o PaMtenejama u svečanom ophodu prinosili božici Ateni.

2n Upravo : gradski nadzornici (duw",6�to')· 248 Otprilike jedan kilometar· 1 pO. au Upravo: nadzornicJ mjera (!'nqotJ6ftW') kao što su i

dyo�vd14o' tržni ·nadronlJci.

•n Arist�tel ih zove ut�orp"J.ax•'· ,: .• . � .

. �u Iz.

s.vake se file ždrebao po jedan, a j edanaes t i bio 1m Je tam1k.

u7 D a prodaju to u korist držarvne blagajne. . .

z48 T� . su se Prij ave (lvoettts) tkale vonajviše drža­' mh duzmka, d a vrše prava, šbo su i h !POradi duga izgubili 'l•.e Elaa;'W')'t t.;, t. L oni, koji iznaose (dad.yovat) pred sud parmce : iznos'itelj i .

, 2.5

0 G�išnje s u dakle kamate bile dvanaest drahama n a .stotmu mma. 2"1 T. j. kao predsjednici poratnoga suda. 262 Zato su se i zvali iznajprile »općinski suci« (ol xanl: o�.u ov� Otxaarai; Isp. o nHma gl. 16., S i &11. 26., 3, p a bilj e­šku 43. i 235. 253 Grci ih zovu dijeteti (otatr'YJrat), raspravitelj i, jer raspravljaju raspre : otau:wat ra� owiras.

254 N a . k101je se stranke pozivaju. 255 Pred UJOrotni sud. 256 D a su u šezdesetoj godini života. 257 lsp. bilješku 72. 2118 Vojna dužnost trajala ie u Ateni od 18.-60. god ine

života, dakle pune četrdeset i dvije godine;" p a su po tom bila i četrdeset i dva do:bna r.azreda. Svaki je dobni razred imao . svoj pop� s. kojemu je na čelu stajalo ime onoga a r­h o n t a, pod koHm su članovi toga razreda kao efebi stu­Pili u voj nu službu, i ime onoga od četrdeset i dva stalna e p o n i m a, po kojima su se pojedini dobni razredi zvali .

259 T. j , narodna skupština odr.eđuje, koii se dobni razredi imadu unovačiti.

:aoo Isp. biljeŠiku 232. 281 zv,.,ljyo(!o�, upravo : koji također g.o.vor·i : ovdje : dr­

žavni od'Vjetnik. �2 Ilposevlat, odluke o gostinskom pravu. Proksen

(np6ge",os) je onaj građanin, koji se za tuđinca zauzima; koji štiti građane ono.ga grada, koji ga je 'imenovao prakse­nom. Slična dakle uredba kao današnH konzuli.

tea ISJ>. gl. 30., 2. zs. Po grčkom računanju slavile su se upravo svake

pete godine, pa su se zato i zvale 1uvrsc'1Jploes. sea Isp. bilješ-ku 51. i 203. . . 2'� Misti se sjajna svetkovina u čast Apolonu i Artemtdt

na otoku Delu (ra .đ�A�a), kamo su AtenJani slaM svake čemte_ godine· poslanstvo (6BtJJ�Ia) sa . zborovf.rna. All �a

A1].lta svetkovala su se i SVitke godine odašilj an.icm aten­skoga svečanoga broda na Del na spomen, što je Tesci Atenu izbavio od sramotnoga danka ubivši Minotaura .

267 Brauron j e m.]esto u Atici s hramom i prastarom sli­kom Tauridske Artemide. Svetkovina bila je najprije lokal­na slVetkovina mjesta Brauron, a ·kasni j.e J e postala drža­vn om, ua se svetkovala svake četvrte godine.

2os Svečanosti u slarvu ·Herakla bile su u Grčkoj vrlo raširene. Glavna svečanos t, koja se i ovdje misli, bile su maratonske Herakleje.

269 De1m�trina svetkovina, kojoj j.e glavni dio rbio sve­čani ophod svet,orn cestom iz Atene u El eusinu .

210 Svetkovina tlefestova, ·koja je za arhonta Kefiso­f·onta, t. j . g, 329./8. !POStala penterij skom.

211 To se postavljanje započdo zaci.iel1() već od _2._ vijeka, kad j e Sa.Iamina došla u stalni posjed Atenjana --r{al<o se razabira jz riječi "at r:OiJ'POfta l"OV llexovro� avayeag;erat, bio j e tai arhont na Salamini .eponim, ·Pa je po tom ima,., i drug ih poslova, a ne samo brigu .za pr·iređivanje Dionis1i a.

212 Po Arist�otelovim rij.ečima čini se, da ie i tom čin'l­vniku bila s·lužba samo upravliat<i Dionisijama i postavljati ljude, koH će korove QtJ<remat.i (korege). Al i on ie bio upravo načelnik p.irejsk i. leleći naime, da u tako važnom mjecfti, kao što .ie bio Pirei za nj ih , imadu svoga čovieka, Atenjani su uz ostale �ohlast.i ždr.ebali i demarha za Pirej.

21s Is p. gl. 3.. 2-4: 8., 1 : 22., 5: 2fi., 2. 21' Is.p . bilješku 224. 276 Glasova�n�e je da.kle bilo puka iormalnost. 21e T. j. o arhontima. 277 Jamačno žrtvenik na trgu kod Kraljevskoga trij ema. 278 T. L na stube žrtvenika. 270 Arh onti su se zaklinj ali, da će tai kio postavit� u Dd­

fima. i to onol1iko težak. koliko .ie ko.i i od njih. ls.p. Plutarh, Solon gl. 25. i Platon, Fedro str. 235 D: isp. 1 gl. 7., l . 280 Ta .ie objava bila vrlo važna, jer je jamčila grada-nima državnu zaštitu njihova imutka. - ·

281 MuŠ>k1 .i ldnečački korovi r>.ieval-i su o Vcliklm Dionisi-iama <lltirambe u slavu boga Di,onisa.

·

'" 2etvena svečanost u slavu - Apolona i Artem{(Je. · 111 Građanin, kome Je bilo naređeno, da- đ2Wr!i . kakvu

Javnu dužnost (ArpvfYI«, upravo: raduja za .118rod: . .fQ. · bU). 108), mogao Je pozva U drug!Op., da tu dužnost q4� 111_...

. . . - �- .

�reuzrn�, .ako .i e vi�io, d a je �?naj bog-.a t ij i od Diega. Ako Je P�ll\ a m to odbto, pr()dl·o·zw mu J e za mj enu i m tk (d .. rtooat�). u a n• Tko j e ·izvrs10 liturgiju, bio je godinu dana s lobu-

dan od svake l i turgije. 285 Jsp. gl. 42., 2 i bilješku 195. 286 Isp, bilješku 266. 287 Posvećeni u eleusinske misterije (fu3ar;at) provel i su

noć prije svečane povorke u Eleusinu u svetištu Askle·­pijevu.

288 lsp. gl. 30., 2 i bilješku 129. 289 O Velikim Dionis'ijama bila su najpri je l i rska natje­

canja. Natjecali su se m.uški i dj ečački koro1vi pjevajući ditirambe. Iza toga prikaz'ivale su se komedije. Nat jecala su se tri, a u 4. vijeku pet komičkih 1P1iesnika, ·i to svaki jednom komedi'l"tn. N ajposlije pr.ikaz'i vale su se tragedije. 'Natj.e­cala su se tri tragi6ka pjesnika. Svak·i od njih trima trage­dijama i jednom satirslmm dramom.

290 Tuiitelj, koj'i ne dobije u j avnoj parnici ni jedne pe­tine g.Jasova, valja da pl a H tisuću d rahama globe i gubi pravo takve tužlbe podnositi_

291 T. j . u oporuci falsificirajući je. (To su t. zv. eksh'i­bidone tužbe) .

292 U tt()j su -se nai:me dobi mogle at.ens.ke djevojke uda­vati.

203 To su t. Z'V. t1llfU'A'l'jWt rw v f1VU'f'l'j(!iwv; ·iS P. b ilj . 129., gdje se pominje slično povjerenstvo od deset ljudi.

'" lSlP.. bilješlm 1 8 1 . 295 Svetinja Dionisova u Ateni n a zapadu od A1kropole i

južno .()lj Areopaga, g"die su se ·običlno prikaziv ale kom ed ije. 291 Takva su natjecanja bila o Panatenej ama, na sve­

tkovinu Heiestovu. Tesejevu, Pflometejeivu i Panovu. 297 Mjesto ime(! 1wv le(!iiJv čitam s obzirom na Eshina

III 18 radije vnl(! rwv ')'E(!wv! jer .i e tako smisao boli i . 298 ls p. konac gl. 57. 299 Stara svetinja Atenina na istoku i zovan zidina grad­

skih, gdje su sudili efeti za nehotično ubistvo (p/wo� d"ov­utosJ.

100 Svetinja Apolona Delfinija, takoder na istoku grada: &dJe su sudili efebi za ubistvo, što ga zakon ne brani (p6vos tJi'ICCJt.O>). · � "" , l' iv •1 Aristotel kaže �:v w(Jeat"ov, inače se obično ve l IJfMinol (na ur. Demosten 23, 77). To je sudište bilo negdje 11a Pire1·skom poluotoku kod mora. ... :9t)

3o:� Ril eč j e umetn u ta u prijevod. da se hol. ie povd.e ova.i odsje].; :; pr· .. : tb<. l l i i r t l . [\h;kad su l l < t imc u naveJcuc t r i S i t ­

dnicc o..,u d i li .e fcti . .5 1 n a broj, a u 4 . v iicku efelc zami.ic1 1 i \ i helij a:; te.

303 Lal\untl popu njam riječima zaitw fJt'Y.cwwi (Paton ) .

304 Vijenac je služben i znak basilijev, a skida � a kao �p-redsj ednik krv noga suda u znak žalosti .

305 Svečanost u čast Artemide Poljankc ( " A�u.t' t� ·l1 �'rt.?or;l!!a) slavi la sc na usp omenu mara t onske pobjede (490.)

s•HJ 'EvvcUw�, p ridjcvak Aresa kao pratioca ratne ho­žice En ije (lf,'vvc:J).

ao7 [sp . gl. 18. aos J\1\.etek, koii ie hio riješen tuđega zastupanja i vršio samu one <l užnosti, . š to su ih imali �radani. zvao se laouA-f;s·

300 lsp. gl. 48., 5 i 53., 2. 310 Presude ticale su se otpuštanja činovnika, ali ni jesu

b i le defin i ti vne. 31 1 lsp. bilješku 2 1 1 . :H:t ls'p. bilješku 121 . 313 J sp. gl. 44., 2 i bilješku 217. 314 Stratezi nijesu dakle pripadali pod vlast logista.

eutina i sinegora (isp. gl. 48., 4-5 i gl. 54 ., 2). S njima se postupalo drugač ij e : zbog vojničke disciplipe i zbog čestoga boravljenj a izvan zemlje.

·

3 15 Ta s:: tu žba podiže protiv svjedoka, koH na sudu lažno izjave, da ic tu/ i te l i pred n j i m a pozvao tuženika na sud. · ·

316 Isp. gl . 55., 2 i d. 117 lsp. gl. 42., l . 318 Isp. gl. 45., l . :11 9 Ja'mačno j e riječ o državnim robovima, n a koje sc

valjalo žaliti tcsmotetima i .pritanima. 320 'A�A.o-�ir·rJs ra&J.os. nadme tanje, boj- J:l-&'TJfH), dakle upravu: boj n i redate lj .

�1 lsp. gl. 49., 3 i bilj ešku 241. a:t� Kotila ima 0.27 t pa su po tom uzimali od svakoga

stabla oko osam deci . uHa . 328 T. J . blagajnicima božice Atene: isp. gl. 47., l .

. �· . Simorije (uv��w�iat) : 20 zadruga, na koje se u Ateni �lehlo 1�00 naj�!nućnijih gradana za opremanj� ratnih laf.lt• ·

-�h fJfU(lX•a). Tn]erarh (r�� ��"f!XOS) je po tom opremač rat­... Jađa. :' · ,

·· . 1 .· �ristot•lo•· u " • .stav Atenski

32� T. L 11 narodnoj skupštin i : i s p. �- J 326 T k - · · 1 .. . . . 43., 4. �· -. _

a s.uar � . . \ra�:��xo�-. pnkonri l, ) -'ad-;oga ctiJ('ia ttlc (ra:; t�. '!Jukovn i ,· · l ) z�q)o\·,icdn ik ll.ie -3"� L .l. , .

�·a ttli�J.'a). ollag ( .ozat69. satnik) zapov . ,· e · l ,, ,_. k· l . u oha (.l.c)zn�. 3"� H . (" . - � I Pari�.

i.7;rra�zof: k on ja ničk i vnd ·t ) th �2� Z�PO\'IJed� l i su či tavom konjaništ�_,1;.

U A fell i bi la s t ; Frlarh ( qn ).a�zo�. konJ

."' Il i·c�l

. k .

k - . · �k

�.t (l PU OV!Il k ) - . onJamc og- odjela file (cpvX17 J . zapovJedni !\ sso L em . b' . no .Je 10 atensk a kleruh-i' ( , � . u. VOJ ne svrhe), kr.ja i e potvrde

:: �as:oblll a osno \ all a nun mirom (.387) za jedo s J

l na _tc�.l�mm a i A n talk id i-33t T � · 111 )rom r Sk1rom

. o su drzavni brod ovi k o " . . . · v �tke k Proročištu ({hw�of). ' pre'r�,n��; . vo�!], drza·vnc Posla-J t. d. Posljednji zvao se . . '\Y 11

1 bl z� Poruke , novac (l] rov �A ) , P rl l e .:.. aAautvta A v l"fHJJvo; orozvao se . k d . ' . a monovim cana poslanstrva (ihwelat)

� ' ot a·� J e stao PrevozHi sve-Kirenaiki. u svetiste Zeusa A mona na ss2 To� s . minju

u i gl .

�4.

�J ��ojat:Jo stra žari broda rn ice , koji se spo­ass I sp. gL 43., 4-6 i 4 1 3 334 Jsp. gl. 27., 3-5 .

. .

335 Arh t ' d on l akle po tom n iJ'esu . 336 Js.p. bilješku 94. anali plaće .

337 p . . . rv1 m J esec u atičko1• g d' · prva polovina kolovoza · 0 . tnJ ; druga PO'lorvina srpnja 388 z . • v astupnici atens-ki kod d I , . sredJste bio hram Apolono

e Oke am.frkti.onije, u kojoj j e sta vljali su se svake godit�.a. na - eJu. Bilo ih j e pet, a IDO-ue K k - .....

a o valj a sh va titi Aris tot ·I . Porote (h e l i j a j e). li JePo Je � �vo pn�azivanjc atensl< c

H. H o m m e 1, Hcl i ·t ,· a Lc'p . bJasmo I zorno prikaz·w p' P} . • < . l ZI� 1927 { v • Isa . nloJogus. St!ppJementhand X .presta mpano iz časo-rudućF da je tekst Aristotelova U IX, Hcft If , str. 39. i d . ) . o m �tjelu najvi·šc oštećen, �Poveo s_ta� a atenskoga upravo u

stvanma za Homme-lom. . se t Prevo<..Jtilac u mnogim no Kako 'd' · ·• A, M, N j t sed

VI l Jz onQga, što je p-riJe rečeno to l . . ' su s 0\1'1 111 p ' . · 0 HQmmelu (Abbildun 2) . . ls ... desne i s liJeve strane sva�<>&a �i�aztl.t su se k<;wčežići �e:.'!-

.

za· pet desno, pet Da se iskaz.ntce u nJima dobro lzmtJ.eiaJu. · '98

a1a T. j. ž·d reba suce svoje f i le naj pri.ic 1 1 pr·vom, a onda u drug·om ždrebali štu.

a u Pošto su suci i ž·d rebani, v a l j a žJ ri_iehorn odred i t i i t r •. 11 kojim će sudnicama suditi.

all:> Na žirov ima s u slova : .: \ , .1/, N i t. d. 346 Ti :kovčežići ni jesu d akle istovetni s on ima, koj i sc

s:pom in _i u u početku ove gla v e. 3" NEtkc su se po tom j zvale ; na p r. rr) Bareaz wi•J•

(Zelena), -ro mowtxtovv (Crv.ena) . so.s Misli se, da ie to bio državni rob. 349 Mjesto + w čitam o·vdje s Kenyonom nt'vu: isp gl.

&J. 3. 350 Petorica pozivala su suce iz iskaznica i dav ala i;m plaću.

351 U svaku je sud nicu bilo doneseno dese t kovčežića označ('nih

. sl0vima od 11 dalje.

�t>2 T. j . na vodenu uru (xJ.e'I/Jvdea), ko.iom se mjerilo go­vornicima zakonom određeno ·vrijeme za govore.

353 Javna se iJ)arni ca mogla u jednoj sudnici raspt'aviti samo jedna na dan , a iP'Tivatne četiri, i to jedna i z svake od čeHri, zakonom odredene, grupe parn i ca . Isp. bilješku 356.

3"" tloa (o r.ovs> je mjer ila oko 3.3 I. Deset hoa odgo­vara 'Vremenu od 40 minut a ; tri hoe = 12 minuta i t. d.

3;;5 To su t. zv. dijadikasi jc ((itaotxaafat) . Isp. gl. 56 , 6 : L7aeon·�s c5uu5tr.cnria (rasu.da o skrbništvu ·između više nj ih) i 6 1 ., l : T(!l1i(!C!!!Y Ja�· 15u'(no�rttJfat (pravde trijerarha za prednos t) .

3�6 Pn tom odredio .ic Homme! ( o. e. str . 82.) pomenute Cetiri, zakonom odredene, g-rupe privatnih parnica ova,ko :

L Privatne parnice od preko - SOOO drahama 2. » » )) 2000 do 5000 · · » 3. )) x· [» 1000 do] 2000 » 4. Oijadikasijc [,preko 1000 drahamal bez replike. :1.'7 Citay dan. koji .ic kod javnih parnica bio odreden za

suJcnje, d ij el io S·C n� tri dijela ( >> Odmjereni dan«, rJtap E,uEr�n­' ._·1'11 ·��ct'�a) U procjenbenoj parnici (isp. bilješku 367.) bila

;�d ređena od to�a po j e-Jna trećina za govore tužitelja • tuženika, a treća trećina dana za raspravljanje i Jlasova­nie o kazni.

3�8 PfiOISinac/siječanj, kad su dani najkraći. To su činili zato, da ne bi zimi došli u nepriliku. - DalU tekst ove itlave Je 'Vrlo o!tečen, tako 1 IJ)()Četak gt 68. ·

... OvdJe sam usvojio HommeJovu konjekturu thfpoulo'G ��. . .

--��-�- � . ..;;. - - . ·-' , .. , .. "'S�,-..,_ .. '�.;� ).:� ·_.,,·'·":M''''"

::M Tek�t u onlln ndsjehu udc�c r r k pre r r 1 �1 liot l t 1 1 H: Iovi 1 1 1 1\ , l l l jekturama.

:!t�t Isp. bilješku 3--t8. :>e:! Tri (� ) = T'. 363 Pn· i ie �oyornik tužilac. a drugi tuženik

:l$4 M i est� ix roi) J.vx'l·dol• 1(�� yn;·f{'Ol'S· m .. it(uV rrn• at!IU(f}(J)l' L'itam s Hommelom ix ro i• avA.t'axCl' ras t/l1JfJ'Ol!':-<'· 1 11/�(1)1• 1 (l

!d(101'.

385 Suci n�osili su u svakoj ruci oo jed nu glasovnicu. i tn tako. da su os njezinu držali m e đu palcem i j ednim rP·r stom i time sakrili krajeve njezine. Tako se nije vidjelo, kakvu je glasovnicu sudac spustio 11 koj u žaru. 388 Taj .ie običaj, k a žu, izišao odatle, što j e Areopag Oresta rij eši:o• krivnje j ednakim broj em glasova. Jsp. Esh i l . Eum. 752 i d .

: 367 Kazan (r:{,lfrJf'a J i l i j e već u zakonu odredena i l i valja .. da je suci novim glas ovan jem odre.de. U prvom se slučaju ':._,.parnica z ove &;'(�JV d:clttr;wr;. u drugom d. r.t.t:11r6r;. U po-

slj ednjem slučaju val.i a d a tu žitelj i tuženik u čine prijedlo� (tužitelj obično već u tu žbi), a suci odluče glasovanjem (tako na pr. u Sokratovo.i parnici). 368 Obje su stranke svoj prijedlo� o kazni i ukratko Olbrazložile. T>O se obrazloženje takoder z val o r lft'Yjuts·. �69 T. L svaka je strank a smjela tom pril ikom govor iti po dvije minute.

:no ISIP. gl. 67., l . 371 Isp. gl. 66., J .

)10. ,

' i l . l

l l \

PREULED SADRlA JA

Uvod Aristotel : Ustav atenski

Glava : 1 . Suđenje Alkm eonovcima 2. Socij alno stanje u Atici 1Prijc Solona 3. Najstarij i ustav . 4. Drakont . . . . · . · s. Solanov arhontat . . . . .

J 1 1 1 l l

Jt o. Solo,n ove reforme : uk�d ;mje du gnva l S 7 . Solon ov ustav : porezni razredi 1 5 R. Solonov ustav: poglava rstva . . l u 9. Solon ov ns ta v : stlidJs..ke reforme 1 8

1 O. Solm10ve r.e;forme mjera i n ovaca 1 R 1 1 . Solonov odlazak u EgĐpat 1 9 1 2 . Solanove političke pjesme 1 9 JJ. Str anačk e borbe poslije Solona 21 14. Pi sistra tovi prvi pokuša j i d a preuzme vlast 22 15. Pi.s,istrat d'olbiva punu vlast u ruke . . 2� 16. Pls'i.stratovo vladanje 24 1 7. Pisist ratovi sinovi . · 26

t 21 l R. liipa rhovo u mors vo 28 1 9. Iz�nanstvo Pisistra

ktovac

ka · ·

k ·

29 30. Klistcn voda demo ra ts e stran e . .

? l . Klistcnove reforme d

.

s· l.

: .

k

.

b'tk .

330

1 ?? Ost rakizam. Atena pre a anuns u 1 u i3: Vlada Areopaga. Ari stkl' i Temistoklo . 33 24. Državni plaćerlk:i u 5. vijeku . . . 34 25. t:fijalt(Wa reforma . . . . . . • .34 26. Reform a u i�horu arhonata i dru2"e neke promjene . 35 21. Pelo•J>Oncski rat. Periklo . . . . . 36 28. Stranačk'i vode u VI. i V. vijeku . • 37 29. PriPrave za postavljanje oligarhije 39 ��o. Definitivrti ustav . . . . . . -40 31· Provfzo.rnt ustav . . . . . . 41

u. n · :,

-

� J . .

··- . '

32. Vij eće oct četiri stotine članova n a dj elu

33. Propast vi i cća od četiri stoti ne član ova . . 34. Svrše tak pe1l opon eskoga rata .

.35. Prvi či n i tridesetorice . . . 36. Razdor m.edu tridesetorioo1m

37. Smaknuće Teran1e n o1Vo . . . .38. Obnovljenje demokraci je

. . .

39. Pomirein j e grada s Pirej orn . . .

42 . . 4�

44 45 45 46 47

40. Arhinova dj el a . . . . . . . . . . . . . 4 1 . K ra ta,k pregled razvitka atensko-ga us tava . . .

48 49

. so

. 51 42. .Efebi , . . . . . . . . . . . . . 43. Postavlj anje č·in ovn ika . Vij eće Od1 pet st1otin a članova 52 44. Pre d s j edn'ištvo p rJtan a, vij eća i narodne skupštine . 54 45. r�adležnost v i j e ća od p,et stot ine čl a nova 54 .4i). B r.i g-a ·vi ieća z a '1no rn ar-icu i d r žavne Ztgrade 55 47. Blagaj nici A te nini. Poleti : . . . . . 56 48. A.podekt i . Log;i ste i eu�i n i . . . . 57 49. Konj anici . . . . . . . . . . . . 58 SO. P;orpravljači hra1n ova. Redari . . . . . 59 5 1 . Tržni .nadzorniC'i . b aždari, žitni i Iu6kti n a dzorn ici . 59 52. Jedanaestorica. ' l sag;ozi . . . . . . . . . 60 53. Četridesetorica i obranični suci . . . . 6 1 54. Logiste i s ineg.ori . Taj nicL Prire điva či žrtava .

55. Devetorica arhonata.. l s:p;i t

56. Pr;is}ednici. Arhont . . . . . . .

{}2 . . 64

. a� L-_..·

57. Basilej � . . . . . . . . j �6 • • • • v 58. Polemarh . . . . . . . . . . . . . ' 68 59. Tesmoteti . . . . . . . .. . . , 68 60. Atlote-ti . . . . . . . . . . . . 69 61 . V�o�.nički činovniCi . . . . . . . . . · · · 70 62. Dvoj :ak·o ždrebanj.e č inovnika. Plaće . . . . . 7 1 63. - .Poro.ta. Zdrebališta i suci . . . . , . . . . . 7 1

64. ldrepanje sudac� i sudnica · · . · · · . . . 'l2

65. ld r e banje sudaca · (n as1tavak ) . . . . . . · . . · 73

66. Predsjednici' sudova i nadzi-rateUi g·lasovanja · . . 74

67- Sud.s.ka si.ednica. Govori . . . . · . . 75

68. Olasovanj e . . . . . . . · . . · · · · · . · 7 6

69� BroJenje glasova i određivanje kazni ... . . • • 76 . :: BiUešk� .. . . · · · · · · · · · · · · · · 79

·-<? :-J

·'

."---­, . ! ·

t r

r