SREDNJA STRUNA KOLA ROAJE
DIPLOMSKI RAD
TEMA:UREAJI PARNH KOTLOVA
Mentor: Pr............... Kandidat:Muamer Kurpejovi
ROAJE,2015 God.
UVOD
Kotao je zatvorena posuda u kojoj se voda ili neki drugi medij
zagrijava toplotom koju razvija neko gorivo ili elektrina energija.
Najei grijani medij u kotlu je voda, svi drugi mediji se
upotrebljavaju vrlo rijetko. Kotlovi s vodom dijele se na kotlove
za zagrijavanje vode (topla voda se koristi za zagrijavanje; npr.
centralno grijanje), i na kotlove koji griju vodu na vee
temperature i tako proizvode paru. Takvi kotlovi se nazivaju parni
kotlovi ili generatori pare. Njihova veliina, koliina, pritisak i
temperatura proizvedene pare, kao i vrsta izvedbe ovise o
specifinostima njihove namjene, kao i o mjestu gdje su
ugraeni.Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija
hemijske energije goriva u toplotnu energiju radnog fluida, a u
pravilu mu je glavni dio parni kotao protoni sistem za
transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih,
toplotnih i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine
zasebno podruje.
1.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJAU kotlovskom postrojenju
se nastoji postii to vea iskoristivost pri pretvaranju energije
(toplotne u mehaniku). Proces dobivanja rada moe se najbolje
prikazati u toplotno krunim procesima.Toplotni kruni proces je niz
promjena stanja radnog medija. Odvija se u dijelovima
termoenergetskog postrojenja: generatoru pare turbini
kondenzatoru.Promjene stanja medija odnosno pretvaranje energije
odvijaju se u teorijskim uslovima prema Carnotovu procesu izmeu
dvije izotermne i dvije adijabatske promjene stanja prema slici 1.
Toplotna je korisnost prema tom procesu.[footnoteRef:1] [1: Mahovi,
S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb,
2006.]
Slika 1. Carnotov kruni proces u dijagramu T s i p vPrikazom
Carnotova krunog procesa utvruje se optimalna toplotna korisnost
odnosno minimalni utroak toplote u odnosu prema dobivenom radu W.
Stvarna toplotna korisnost krunog procesa pretvorbe toplinske
energije u rad je znatno manja od Carnotova procesa i dana je u
prikazu po Clausius Rankinovu dijagramu prema sl.2.
Slika2. Clausius Rankinov procesCarnotov kruni proces tehniki je
nemogue ostvariti zbog: tehnike nesavrenosti dijelova postrojenja
odnosno svojstava i izvedbenih karakteristika parnih kotlova,
turbine itd. ; odreenih fizikalnih karakteristika medija s kojima
se proces odvija.Teorijski proces u termoenergetskim postrojenjima
je Clausius Rankinov proces prema kojem se odvijaju promjene stanja
medija prilagoene uslovima rada pojedinih dijelova postrojenja
(parni kotao, parna turbina) i prilagoena svojstvima radnih medija.
Clausius Rankinov proces odvija se izmeu dvije izobarne i dvije
adijabatske promjene stanj Prema slici odvija se Clausius Rankinov
proces sa slijedeim promjenama stanja medija u generatoru pare i
parnoj turbini:
Promjena stanja 1 2 dovoenje toplote za zagrijavanje vode
Promjena stanja 2 3 dovoenje toplote isparenja Promjena stanja 3 4
dovoenje toplote pregrijanja Promjena stanja 3 3 adijabatska
ekspanzija zasiene pare Promjena stanja 4 5 adijabatska ekspanzija
pregrijane pare Promjena stanja 3 1 odvoenje toplote kondenzacije
pri zasienoj pari Promjena stanja 5 1 odvoenje toplote kondenzacije
pri pregrijanoj pari.[footnoteRef:2] [2: Tehnika enciklopedija,
Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
Toplotna je korisnost parnog Clausius Rankinova procesa za
zasienu paru:
Naini na koje se tehniki mogu poveat toplotna korisnost t su:
podizanje radnog pritisaka i temperature pregrijanja svjee pare u
parnom kotlu i snienje pritisaka izlazne pare na turbini
(kondenzacijski pritisak), uvoenje meupregrijane pare u parnom
kotlu, regenerativno predgrijanje napojne vode.[footnoteRef:3] [3:
Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb,
1997]
Navedene mjere neposredno utjeu na utvrivanje osnovnih
karakteristika parnog kotla te proces pretvorbe energije u
termoenergetskim postrojenjima izravno odreuje karakteristike
parnog kotla.
2.PODJELA KOTLOVSKIH POSTROJENJA (PARNIH KOTLOVA)U razvoju
parnih kotlova i strojeva energetskih postrojenja postignut je
velik napredak osobito posljednjih 50 godina. U teorijskim
rjeenjima, konstruktivnom izvoenju i usvajanju novih materijala,
upotrebljavani su vii pritisakovi proizvedene pare i vie
temperature pregrijanja pare. Osnovne karakteristike razvoja parnih
kotlova usmjerene su na upotrebu goriva male toplinske vrijednosti
(otpadni ugljeni u rudnicima) kao i na ostala otpadna goriva. U
toplinskim proraunima i u projektno-konstrukcijskim rjeenjima
razvoj parnih kotlova je usmjeren na smanjenje pasivnog dijela
parnih kotlova (ozid, izolacija, elina konstrukcija itd.), i na
relativno poveanje aktivnog dijela parnih kotlova (ogrjevne
povrine). inioci koji uvjetuju razliitost u gradnji, odnosno u
odreivanju tipova i izvedbi parnih kotlova, jesu:[footnoteRef:4]
[4: Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB
Zagreb, 2006.]
uin parnih kotlova, temperatura pregrijanja pare, prostorni
smjetajni zahtjevi, zahtjevi higijensko-tehnikih propisa (ienje
dimnih plinova), zahtjevi regulacije i automatike parnih kotlova,
zahtjevi zatite okoline itd.Razdioba parnih kotlova na odreene
tipove moe se provesti s obzirom na: namjenu parnih kotlova - na
stabilne i brodske parne kotlove, optok ili cirkulaciju vode i pare
(optoni ciklus) u parnim kotlovima, izvedbu loita, tj. nain
izgaranja goriva.Brodski parni kotlovi moraju zadovoljiti velik
broj specifinih pogonskih uvjeta koji ih ine razliitim od stabilnih
parnih kotlova. S obzirom na ciklus strujanja voda-para, odnosno
cirkulacija vode i pare generatori se mogu podijeliti na tri
osnovne skupine: Parni kotlovi s prirodnim optocima ili
cirkulacijom vode - vodna i parna faza odvajaju se u isparivau, u
spojnim cjevovodima i u bubnju parnih kotlova. Parni kotlovi s
prisilnim optokom (pomou cirkulacijske pumpe ugraene izmeu bubnja i
isparivaa) - ovaj tip parnog kotla poznat je pod imenom La Mont.
Parni kotlovi bez bubnja s prisilnim protjecanjem vode i pare u
isparivakim ogrjevnim povrinama - u ovu skupinu kotlova ukljueni su
Benson, Sulzer, Ramzin i jo neki tipovi.Loita parnih kotlova s
obzirom na vrstu goriva, odnosno na nain izgaranja goriva,mogu se
podijeliti na slijedee osnovne tipove: loita za izgaranje krutih
goriva s raznim vrstama nepominih reetki ili manjih reetki na
mehaniki pogon; loita za izgaranje krutog goriva u sloju s
mehanikom puzajuom reetkom s raspodjelom zraka za izgaranje po
pojedinim dijelovima reetke (zonama reetke) ili sa stupnjevanom
reetkom s reguliranim dovodom zraka po pojedinim redovima reetke;
loita za izgaranje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski
otpaci) s raznim vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u
posljednje vrijeme u industrijskim i gradskim centrima zbog
izgaranja vrlo velikih koliina raznih otpadaka); loita za izgaranje
krutih goriva u prostoru, odnosno loita za izgaranje ugljene praine
(mlinsko loenje); loita za izgaranje tekuih goriva s velikim brojem
tipova gorionika; loita za izgaranje plinovitih goriva s razliitim
tipovima gorionika; loita za istodobno izgaranje vie vrsta goriva s
odvojenim gorionicima vrstu goriva i kombiniranim gorionicima za
vie vrsta goriva (plinsko-uljni gorionici);[footnoteRef:5] [5:
Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb,
1997]
loita za koritenje otpadne toplote, npr. koritenje toplote
plinova iz visokih pei, konvertera itd.
Slika 3.Ozraceni parni kotao[footnoteRef:6] [6: Mahovi, S.:
Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb,
2006]
U posljednje vrijeme sve se manje proizvode kotlovska
postrojenja koje kao gorivo koriste ugljen(TE "Plomin II"), a sve
se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Slika 4.Postrojenje za spaljivanje smeca3.UREDJAJI KOTLOVSKOG
POSTROJENJAParni kotlovi sastoje se po pravilu od slijedeih
osnovnih skupina dijelova i opreme: loita kao prostori za izgaranje
goriva s potrebnom opremom za pretvorbu hemijske energije goriva u
toplinsku energiju dimnih plinova; sistem izmjenjivaa toplote
(tlani dio parnog kotla i zagrija zraka), odnosno ogrjevne povrine
parnog kotla na kojima se toplotna energija dimnih plinova prenosi
na vodu i vodenu paru; ovi su izmjenjivai toplote: zagrijai vode,
isparivai vode, pregrijai pare i zagrijai zraka; pomoni ureaji u
parnom kotlu: armatura parnih kotlova (fina i gruba), nosiva elina
konstrukcija,ozid i izolacija postrojenje ili ureaji izvan parnog
kotla: postrojenje ili ureaji za dovod goriva do parnog kotla,
postrojenje ili ureaji za pripremu vode, postrojenje ili ureaj i za
napajanje vodom, postrojenje ili ureaji za opskrbu zrakom,
postrojenje ili ureaji za odvod i ienje dimnih plinova, postrojenje
ili ureaji za odvod pepela i troske, postrojenje ili ureaji
instrumentacije, regulacije i automatike.[footnoteRef:7] [7:
Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb,
1997]
3.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova
U loitu se hemijska energija goriva pretvara u toplinsku
energiju dimnih plinova. Veliina i oblik loita i ostale
karakteristike ovise u najveoj mjeri o upotrijebljenom gorivu, o
veliini jedinice, o dovodu goriva i zraka za izgaranje itd. Osnovni
zadatak loita jest osiguranje pravilnog i potpunog izgaranja goriva
u optimalnim uslovima, tj. s minimalnim pretikom zraka. Proces
izgaranja goriva mora zavriti u loitu. Dimni plinovi prenose svoju
toplinsku energiju strujanjem na ogrjevnim povrinama izmjenjivaa
toplote. Toplotna energija dimnih plinova predaje se u uobiajenih
izvedbi prema slijedeem redoslijedu; cijevni sistem ogrjevnih
povrina isparivaa vode, pregrijaa pare, zagrijaa ili predisparivaa
vode i ogrjevne povrine zagrijaa zraka. Redoslijed smjetaja
ogrjevnih povrina moe biti i drugaiji, a ovisi o toplinskom
proraunu jedinice. Dimni plinovi struje dimnim kanalima u sklopu
parnog kotla i izlaze pomou prirodne ili prisilne promaje u
slobodnu atmosferu. Kod dananjih jedinica zrak se dovodi na reetku
ili u gorionike pomou ventilatora svjeeg zraka (primarna promaja),
a dimni plinovi se odvode iz jedinice pomou ventilatora dimnih
plinova (sekundarna promaja). Kod suvremenih parnih kotlva s tekuim
gorivom esto se izvode loita s prepritisakom tako da ventilator za
dovod svjeeg zraka slui ujedno i kao ventilator za odvod dimnih
plinova u atmosferu. Kod manjih jedinica mogu je rad i bez
ventilatora, tj. s prirodnom promajom pomou dimnjaka odreene
visine.3.2.Tlani dio parnog kotlaU tlani dio parnih kotlova dovodi
se napojna voda pod pritisakom mnogo viim od atmosferskog. U njemu
se zagrijava, predisparuje i isparuje voda i pregrijava vodena para
na traenu temperaturu. Prema tome sve ogrjevne povrine izmjenjivaa
toplote u sklopu parnog kotla: zagrijai vode, predisparivai,
isparivai i pregrijai pare, kao i spojni cjevovodi, komore i bubanj
parnih kotlova (ako je parni kotao izveden s prirodnim optokom),
obuhvaeni su pojmom "tlani dio parnih kotlova".3.3.Ogrjevne povrine
isparivaa vodeOsnovni dio parnog kotla je ogrjevna povrina
isparivaa vode. To je povrina koja je s jedne strane u dodiru s
dimnim plinovima a s druge strane s vodom i mjeavinom vode i vodene
pare. Isparivai su cijevi povezane s komorama i bubnjem tako da se
odvija normalni optok vode i pare. Kod parnih kotlova s prirodnim
optokom bubanj i cijevni sistem isparivaa i zagrijaa vode moraju
biti ispunjeni vodom 50 do 70% visine, a iznad toga dijela bubnja
nalazi se parni prostor. Kod parnih kotlova s prisilnim optokom
voda i para esto se izravno odvajaju u cijevnom sistemu isparivaa
bez bubnja. Ova vrsta jedinica ima malu koliinu vode a brze
promjene u optereenju postiu se dobrom regulacijom dovoda goriva,
odnosno izgaranja. Najnii i najvii vodostaj u generatoru pare
moraju biti jasno odreeni. Time se spreava izravan dodir dimnih
plinova visoke temperature s ogrjevnim povrinama isparivaa koje
nisu s druge strane hlaene mjeavinom vode i vodene
pare.3.4.Ogrjevne povrine pregrijaa parePregrija pare je sklop
ogrjevnih povrina izmjenjivaa toplote u kojem se pregrijava vodena
para iz zasiena stanja do odreene temperature pregrijanja. U
pregrijau se, osim toga, sui para koja na ulazu u pregrija sadri
odreeni postotak vodenih estica (od 1 do 5%). Ogrjevne povrine
pregrijaa pare izvode se u obliku snopova elinih beavnih cijevi, a
prema potrebi i od legiranog elika smjetenih bilo u loitu bilo u
vodovima dimnih plinova. Kod suvremenih velikih jedinica visokog
pregrijanja pare ogrjevne povrine pregrijaa podijeljene su na vie
dijelova. Toplina se konvektivnim prolazom i zraenjem prenosi od
dimnih plinova na vodenu paru koja struji cijevima
pregrijaa.[footnoteRef:8] [8: Tehnika enciklopedija, Leksikografski
zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.]
3.5.Ogrjevne povrine zagrijaa i predisparivaa vode Zagrija,
odnosno predispariva vode je sklop ogrjevnih povrina izmjenjivaa
toplote u kojem se voda zagrijava ili djelomino predisparuje. Za
nie pogonske pritisakove (4-5 MPa) ogrjevne povrine zagrijaa vode
izvedene su esto i od rebrastih lijevanih cijevi. Za visoke
pritisakove i novije izvedbe izvedene su od elinih beavnih cijevi
savijenih u obliku cijevnih zmija. Temperatura zagrijavanja vode u
zagrijaima kree se od 25-50C ispod temperature zasiene pare. esto
se u zagrijau voda zagrijava i do temperature isparavanja, a moe se
i predispariti do 25%.
3.6.Ogrjevne povrine zagrijaa zraka Ogrjevnim povrinama
izmjenjivaa toplote zagrijava se zrak za izgaranje na odreenu
temperaturu. Ogrjevne povrine zagrijaa zraka mogu se izvesti kao
limeni ploasti zagrijai, cijevni zagrijai, lijevano-rebraste cijevi
i kao specijalne izvedbe (Ljungstrm) itd. Zrak koji se zagrijava
prijenosom toplote od dimnih plinova, sui se i zagrijava gorivo i
stvaraju povoljni uvjeti izgaranja (povienje temperature procesa
izgaranja) u loitu parnih kotlova.3.7.Armatura parnog kotla U ovu
skupinu opreme ukljueni su svi pomoni dijelovi potrebni za potpunu
izgradnju jedinice i normalan rad. Gruba armatura obuhvaa pomone
ureaje loita, kontrolna vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje,
razne lijevane dijelove itd. Fina armatura obuhvaa bitne dijelove
za sigurnost pogona i rada jedinice(manometri, termometri, ventili
itd.)3.8.Nosiva elina konstrukcija parnog kotla Nosiva elina
konstrukcija parnog kotla osigurava izgradnju kompletne jedinice u
jedinstvenu cjelinu i povezuje pojedine dijelove parnog kotla.
Nosiva konstrukcija jedinice preuzima optereenje koje nastaje
ugradnjom svih dijelova u parni kotao (loite sa svojim ureajima,
ogrjevne povrine izmjenjivaa toplote kao to su ispariva vode,
pregrija pare, zagrija vode, armatura i ostali dijelovi). U novije
vrijeme ima raznih izvedbi jedinica parnih kotlova kod kojih
ogrjevne povrine ili optone cijevi (kutnocijevni parni kotlovi)
ujedno slue i kao nosiva konstrukcija. Kod parnih kotlova s velikim
sadrajem vode kao nosiva slui tijelo parnog kotla.[footnoteRef:9]
[9: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb, 1997]
3.9.Ozid i izolacija parnog kotla Ozid i izolacija parnih
kotlova spreavaju prodor vanjskog zraka u loite i kanale jedinice i
doputaju minimalne toplinske gubitke. Vatrostalni i izolacijski
materijal odabire se na osnovi toplinskih i mehanikih naprezanja
koja se javljaju zbog temperaturnih stanja u pojedinim podrujima
parnog kotla. Postoje dvije izvedbe parnog kotla(kad je u pitanju
izolacija ili ozid parnog kotla): normalna (teka) i laka
(izolacija). Normalna izvedba je ozid koji se sastoji od
vatrostalnih (amotnih) opeka normalnih i fazonskih oblika i
vatrostalnih (amotnih) svodova. Izmeu sloja vatrostalne opeke i
vanjskog ozida (strojna graevinska opeka) esto se nalazi
izolacijski meusloj. Izvedba izolacije primjenjuje se u suvremenim
kotlovima veeg uina gdje su stijene loita potpuno pokrivene
ogrjevnim povrinama izvedenih od cijevi zavarenih u jednom bloku.
Iza takvih cijevnih stijena u bloku (membranske stijene) smjeten je
sloj izolacijskog materijala (staklena ili mineralna vuna); s
vanjske strane je parni kotao kao cjelina pokriven limenom
oplatom.3.10.Postrojenje za pripremu napojne vode Ovo se
postrojenje sastoji kao cjelina od termike (toplinske) i kemijske
pripreme vode. U kemijskoj pripremi vode odstrane se tetne materije
kao to su soli, mehanika neistoa itd. Uvjeti kojima napojna voda
mora odgovarati odreeni su u parnom kotlu temperaturom pregrijanja,
radnim pritisakom, toplinskim optereenjem ogrjevnih povrina i
dr.
3.11.Ureaji za napajanje parnih kotlovaOvi se ureaji sastoje od
napojnih pumpi, koje se danas redovito izvode kao elektropumpe i
turbopumpe; u sklop toga dijela pomonih ureaja ulaze napojni
cjevovodi, sigurnosna i pogonska armatura i zavjeenja cjevovoda.
Napajanje se regulira u sklopu regulacije parnog kotla. Sigurna
opskrba parnog kotla napojnom vodom je najbitniji uvjet sigurnosti
pogona te zato postoje vrlo strogi propisi o izgradnji i veliini
napojnih pumpi (TRD Technische Regeln fr Dampfkessel).
3.12.Postrojenje za transport i pripremu goriva Ovo se postrojenje
sastoji od niza transportnih ureaja ovisno o vrsti goriva (kruto,
tekue ili plinovito gorivo), kao i o konkretnim smjetajnim uslovima
parnih kotlova, njegovih pomonih ureaja i kotlovskog postrojenja u
cjelini. Postrojenja za transport i pripremu goriva ine u
kotlovskim postrojenjima, a osobito kod krutih goriva, sloeno i
veliko postrojenje.
3.13.Ureaji za ienje dimnih plinova 0vi ureaji, odnosno istai
(filtri) dimnih plinova mogu biti izvedeni na osnovi mehanikog
odvajanja estica pepela, tj. djelovanjem centrifugalne sile na
estice pepela u dimnim plinovima, ili kao elektrofiltri na osnovi
djelovanja elektrostatikog elektriciteta. Sadanje izvedbe takvih
ureaja dijele se na etiri skupine: mehaniki-suhi filtri, mehaniki
vlani filtri, elektrosuhi filtri, elektrovlani filtri. Izvedba i
upotreba pojedinih vrsta filtara primjenjuje se prema zahtjevima
koji se postavljaju kvaliteti ienja dimnih plinova od pepela.
3.14.Ureaji za odvod troske i pepela Tim se ureajima odstranjuju
i odvode troska, pepeo i ostale balastne materije iz loita parnih
kotlova. Mogu se izvesti kao mehaniki, hidrauliki i pneumatski
ureaji.
3.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku parnog
kotla Za ispravan rad i pogon parnih kotlova ugrauje se oprema i
ureaji za instrumentaciju, upravljanje, regulaciju i automatiku.
Osnovna zadaa te opreme je slijedea: uskladiti dovedenu energiju u
obliku goriva s potrebnom toplinskom energijom koju proizvodi parni
kotao; uskladiti odnose goriva i zraka da proces izgaranja u loitu
parnih kotlova bude najpovoljniji; odravati pritisak u loitu
(podpritisak ili prepritisak) stalnim u svim pogonskim uslovima;
odravati temperaturu pregrijanja pare stalnom; odrati sigurno
snabdijevanje napojnom vodom.4.Zakljucak
kotao, velika posuda koja slui za zagrijavanje vode, proizvodnju
vodene pare, destilaciju i sl. Parni kotao uobiajeni je naziv za
sve ureaje i postrojenja za proizvodnju vodene pare, a takvi se
ureaji danas, zbog najee sloene konstrukcije, ispravnije nazivaju i
generatorima pare. Dobivena para odreene je temperature i pritisaka
te se primjenjuje za pogon parnih turbina i strojeva u
termoelektranama, brodovima, za centralno grijanje, za tehnoloke
procese u industriji i sl. Parni se kotlovi razlikuju prema nainu
optoka mjeavine vode i pare, vrsti provjetravanja, poloaju cijevi u
kotlu i dr., no u osnovi se dijele prema mediju to prolazi njihovim
cijevima na vatrocijevne (s ogrjevnim vatrenim ili dimnim cijevima)
i na vodocijevne (s vodnim cijevima).Videli smo da je kotao imao
veliki uticaj na dalji razvoj koristenja energije. Takodje smo i
videli da je parni kotao veoma slozen sistem i gde svaki njegov deo
i njegov uredjaj ima svojj znacaj, gde bi izostanak i najmanjeg
narusio ceo sistem.Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja
transformacija hemijske energije goriva u toplotnu energiju radnog
fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao protoni sistem za
transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih,
toplotnih i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine
zasebno podruje.Nedostatak i nedovren razvoj teorijskih osnova
primijenjenih u gradnji parnih kotlovana podruju strujanja fluida,
izmjene toplote, vrstoe specijalnih materijala, poznavanjaizgaranja
goriva, te uporaba iskustvenih veliina i podataka za gradnju parnih
kotlova umjesto provjerenih teorijskih osnova doveo je do gradnje
razliitih tipova parnih kotlova, razliitih uina i svojstava pare
(parametara pare). Brzi razvoj parnih kotlova ima za posljedicu
mnogarjeenja koja nisu dokraja ispitana.
Literatura
1. Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal,
FSB Zagreb, 2006.2. Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod
Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.3.
www.riteh.uniri.hr/.../5_brzina_strujanja.pdf, (pristup 04. Oktobar
2012.).4. http://www.fer.unizg.hr/predmet/teomje, (pristup: 12.
Decembar 2012.).
SADRAJ
UVOD21.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJA32.PODJELA KOTLOVSKIH
POSTROJENJA (PARNIH KOTLOVA)53.UREDJAJI KOTLOVSKOG
POSTROJENJA103.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih
plinova103.2.Tlani dio parnog kotla113.3.Ogrjevne povrine isparivaa
vode113.4.Ogrjevne povrine pregrijaa pare113.5.Ogrjevne povrine
zagrijaa i predisparivaa vode113.6.Ogrjevne povrine zagrijaa
zraka113.7.Armatura parnog kotla123.8.Nosiva elina konstrukcija
parnog kotla123.9.Ozid i izolacija parnog kotla123.10.Postrojenje
za pripremu napojne vode123.11.Ureaji za napajanje parnih
kotlova133.12.Postrojenje za transport i pripremu
goriva133.13.Ureaji za ienje dimnih plinova133.14.Ureaji za odvod
troske i pepela133.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i
automatiku parnog kotla134.Zakljucak15Literatura16
15
