INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKUSAOBRAĆAJNI FAKULTET

TRAVNIK

UREĐENJE PROSTORA I SPROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE PRILIKOM GRADNJE

SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Urbanizam i saobraćaj

Mentor: Student:Prof.dr. Mirsad Kulović Faruk Tahmiščija

Br. indexa: 51/10-I

Travnik, juni 2012

SADRŽAJ

Strana

UVOD 3

1. POJAM PROSTORA 4

2. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA 42.1. Poprečni presjek puta 4

2.1.1. Kolovoz i prometna traka 72.1.2. Rubna traka 72.1.3. Bankina 82.1.4. Berma 92.1.5. Rigol ili jarak 92.1.6. Trake za zaustavljanje i spora vozila 9

3. UREĐENJE PROSTORA SAOBRAĆAJNICA I MJERE ZAŠTITE PRILIKOM GRADNJE 10

3.1. Obezbjeđenje gradilišta 103.2. Uređenje gradilišta 103.3. Uređenje i održavanje ureda, garderoba, sanitarija i stambenih objekata na gradilištu 113.4. Električne i telekomunikacione instalacije 123.5. Saobraćajne komunikacije, putevi u nuždi i izlazi 123.6. Razmještanje i deponiranje građevinskog materijala 133.7. Oprema za dizanje i prenošenje 143.8. Vozila i strojevi za iskopavanje, premještanje i prevoz materijala 143.9. Sprave i objekti za održavanje mehanizacije na gradilištu 143.10. Vozila i strojevi za iskopavanje, premještanje i prevoz materijala 153.11. Oprema za gašenje požara 163.12. Organizacija protivpožarne zaštite 163.13. Zahvati kod zaštite od požara 16

4. ZAKLJUČAK 18

LITERATURA19

2

UVOD

Poprečni presjek ceste predstavlja polaznu projekciju ceste u prometno-tehničkom, upotrebnom i troškovnom pogledu, a u načelu sadrži dvije kategorije elemenata:

Upotrebno-prometnu u ravnini kolnika i Nosivo konstruktivnu koja nema izravnu prometnu svrhuTa važna sastavnica ceste u najkraćem se može predočiti opisom elemenata

poprečnog presjeka, prikazom prometnih, slobodnih profila i načelima dimenzioniranja profila te prikazom nekih standardnih poprečnih presjeka ceste.

Kada radove na izgradnji ceste izvode dva ili više izvođača, Investitor mora imenovati jednog ili više koordinatora za bezbjednost i zažtitu zdravlja radnika na radu.

Koordinator u fazi izvođenja radova uređuje bezbjednost i zaštitu zdravlja na radu, obavlja osposobljavanje prema programu za koordinatore za bezbjednost i zaštitu zdravlja na radu. Koordinator ne može biti osoba zaposlena kod jednog od izvođača.

Koordinator za bezbjednost i zaštitu zdravlja obavlja sljedeće zadatke: Izrada i obezbjeđenje da se plan zaštite (PZ) izradi u skladu sa pravilima

koja se odnose na gradilište. Taj nacrt mora da sadrži i posebne mjere koje se odnose na radove koji spadaju u kategorije posebno opassnih radova.

Pripremi dokumentaciju koja odgovara karakteristikama projekta i koja sadrži odgovarajuće bezbjednosne i zdravstveno-zaštitne podatke, koje je potrebno uzimati u obzir pri svakom sljedećem radu.

Plan zaštite (PZ) je potrebno izraditi u skladu sa važečim aktima Zakona o građenju. U uvodnom dijelu PZ moraju biti opisane karakteristike zahvata u okolini koji se odnose na obim predviđennih radova i njihove karakteristtike. Takođe je potrebno navesti podatke o geološkim, hidrološkim, pedološkim i biološkim karakteristikama lokacije na kojoj se izvode radovi, u odnosu na stanje prije izvođenja radova. Podatci se nalaze iz Izvještaja o ocjeni uticaja na okolinu – PUO. Taj izvještaj se zahtjeva pri gradnji puteva u Zakonu o zaštiti okoline. Definisano je da je opterećenje okoline svaki zahvat koji prouzrokuje ili je već prouzrokovao zagađenje, devalvaciju, rizik ili oštećenje okoline.

3

1. POJAM PROSTORA

Pod pojmom prostor podrazumjevamo realni okvir življenja.Prostor može biti PRIRODNI i STVORENI (izgrađeni), a prema klasičnoj

definiciji (Euklid) on je određen sa tri dimenzije: ŠIRINA VISINA DUŽINAU definisanju realnog prostora kao okvira življenja susrećemo se sa:1. PRIRODNIM KARAKTERISTIKAMA prostora (zemljište, klima,

morfologija i sl.)2. EKONOMSKIM (nivo proizvodnje, zaposlenost)3. SOCIJALNIM (karakteristike stanovništva)4. TEHNIČKIM (infrastrukturni i supstrukturni sistemi)Ovo ukazuje da je prostor složeni dinamički sistem sastavljen iz niza elemenata

međusobno povezanih (uslovljenih), gdje vlada niz zakonitosti i gdje se odvijaju procesi koji često imaju globalni značaj.

Nova shvatanja prostora razlikuju razne kategorije prostora, kao npr. ekonomski prostor, socijalni (društveni) prostor, fizički prostor, urbani , ekološki itd, odnosno matematički rečeno prostor je ustvari ‘’n’’ dimenzionalan.

Varijabla prostora koja danas ima posebno značenje jeste vrijeme, pa se često govori o prostorno-vremenskim distancama (udaljenostima), odnosno vrši se mjerenje prostora vremenom ili vremena prostorom.

Iz kojeg razloga se korištenje (namjena) i organizacija korištenja prostora sagledava u okviru prostornih planova? Razlog je taj što prostor predstavlja apsolutno ograničen resurs!

2. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

2.1. Poprečni presjek puta

Poprečni presjek ceste predstavlja polaznu projekciju ceste u prometno-tehničkom, upotrebnom i troškovnom pogledu, a u načelu sadrži dvije kategorije elemenata:

Upotrebno-prometnu u ravnini kolnika i Nosivo konstruktivnu koja nema izravnu prometnu svrhuTa važna sastavnica ceste u najkraćem se može predočiti opisom elemenata

poprečnog presjeka, prikazom prometnih, slobodnih profila i načelima dimenzioniranja profila te prikazom nekih standardnih poprečnih presjeka ceste.

Poprečni presjek ceste može biti:

4

Slika 1. poprečni presjek puta

Poprečni presjek predstavlja presjek ceste okomito na os, a sastoji se od slijedećih osnovnih elemenata:

kolovoz odnosno prometne trake rubne trake bankine odnosno berme rigole ili jarka kao uređaja za odvodnju

Slika 2. poprečni presjek puta

Osim gore navedenih elemenata poprečni presjek može sadržavati i traku za stajanje odnosno zaustavljanje vozila, traku za spora vozila, traku za bicikliste, hodnik za

5

nasip usjek

isjek

zasjek

bicikliste, hodnik za pješake i razdjelni pojas. U području raskrsnica često se primjenjuju trake za usmjeravanje, usporenje i ubrzanje.

Slika 3. daje nešto detaljniji prikaz elemenata poprečnog presjeka ceste odnosno autoceste

Slika 3. detaljni prikaz elemenata poprečnog presjeka puta

1. Os 16. Drenaža2. Linija terena, kota terena 17. Os auto-puta3. Niveleta, kota terena 18. Os kolnika (desnog, lijevog)4. Kolnik 19. Vozna traka5. Rubni trak 20. Preticajna traka6. Bankina 21. Zaustavna traka7. Rigol 22. Rubna traka8. Posteljica 23. Rubna crta9. Kolnička konstrukcija 24. Bankina10. Nasip 25. Razdjelni međupojas11. Iskop 26. Kruna auto-puta12. Berma 27. Odvojni jarak13. Stepenica 28. Elastični odbojnik14. Skidanje humusa 29. ograda15. Oblaganje (zaštita) kosine

____________________Prof. Dr. Mirsad Kulović; Uvod u saobraćajno inženjerstvo

6

2.1.1. Kolovoz i prometna traka

Kolovoz je dio gornjeg ustroja ceste koji je namijenjen isključivo kretanju vozila. On se sastoji od dvije ili više prometnih traka, a obuhvaća vozne, pretjecajne, rubne i zaustavne trake.

Slika 4. kolovoz

Širine prometnih traka za razne brzine Vp i terenske prilike

Vp (km/h)

≥120 100 90 80 70 60 50 40

Š (m) 3.75 3.75 3.50 3.25 3.0 3.03.0

(2.75)2.75

(2.50)

2.1.2. Rubna traka

Rubna traka je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine kolovoza i kolovoza ili između kolovoza i staze za bicikle, mopede ili pješake.

7

kolovoz

rubna traka

Slika 5. rubna traka

8

Širina rubne trake zavisi od širine prometne trake.

Prometna traka (m) Rubna traka (m)

3.75 o.50

3.50 0.35

3.25 – 3.00 0.30

2.75 0.20

Funkcija rubne trake je : da osigurava rub kolovoza od oštećenja da daje uporište kolovozu da sprječava prodiranje vode prema kolničkoj konstrukciji da vidljivo (uočljivo) označi rub kolovoza

2.1.3. Bankina

Neposredno uz rubnu traku, na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku, nalazi se bankina. To je neutvrđeni ili utvrđeni dio ceste, izgrađen od zemljanog materijala i zasađen travom.

Slika 6. bankina

Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova, smjerokaznih stupića, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda , odlaganju materijala za održavanje, zaustavljanje vozila, a samo izuzetno prometu pješaka.

Odnos širine bankine i prometne trake

Širina prometne trake (m) Bankina (m)3,753,50

1,50

9

bankina

3,25 1,203,002,75

1,00

10

2.1.4. Berma

U usjecima, bankina se izvodi kao berma. Berma služi za povećanje horizontalne preglednosti u zavoju, zatim za otklanjanje

neugodnog dojma što ga na vozača ostavlja blizina kosine usjeka te za postavljanje prometnih ili drugih znakova, kao deponij materijala i sl.

Širina berme je 1-2 m (iznimno 0,5 m) u pravcu, a u zavoju zavisi od veličine otvaranja usjeka radi osiguravanja preglednosti.

Slika 7. berma

2.1.5. Rigol ili jarak Rigol ili jarak služi za prihvaćanje površinske vode i njenu odvodnju.Oblik rigola i

dimenzije ovise o količini vode i uvjetima odvodnje, što je potrebno dokazati proračunom.Primjenjuju se žljebasti, trokutasti ili s nadvišenim rubnjakom. Širina trokutastih

rigola u rasponu je od 0.60 do 0.90 m s preporučenim nagibom 10-15%.

2.1.6. Trake za zaustavljanje i spora vozila

Katkada, tijekom  vožnje, vozilo treba zaustaviti na cesti. Zaustavljanjem vozila smanjuje se   propusna moć ceste, pa stoga, prema našim propisima, na autocestama i cestama  1. i 2. razreda za oba smjera vožnje treba izraditi trakove za zaustavljanje vozila. Širina traka za zaustavljanje iznosi:

na autocestama 2,50 m i na cestama 1. razreda s četiri vozna traka  1,75 m.Trakovi za zaustavljanje vozila lakše su konstrukcije od kolnika. Grade se obično

od materijala koji se po boji razlikuje od kolnika da bi ih vozači mogli lakše uočiti.____________________Prof. Dr. Mirsad Kulović; Uvod u saobraćajno inženjerstvo

11

berma

rigol

Stajališta za zaustavljanje vozila potrebno je izvesti na svim cestama. Širina stajališta mora iznositi 3,0 m. Na stajalištu je potrebno izgraditi stabiliziranu bankinu jednake širine kao i na ostalom dijelu ceste. Duljina stajališta na cestama 1, 2. i 3. razreda je 60 m, a na cestama 4. i 5. razreda 40 m. Međusobna udaljenost stajališta određuje se prema potrebama i mogućnostima, a trebala bi iznositi do  1000 m

Stajališta za suprotne smjerove vožnje ne smiju biti izvedena jedno nasuprot drugomu. Na velikim usponima koji premašuju 4% teška teretna vozila gube brzinu i na taj način ometaju brži promet. Da ne dođe do zastoja prometa, grade se trakovi za spora vozila.

Prema našim propisima, kritična brzina pri kojoj teretna vozila moraju napustiti prometni trak, odnosno vratiti se na prometni trak je Vr = 50 km/h. Početak traka za spora vozila mora biti na mjestu gdje se brzina sporog vozila smanji na 50 km/h, a završetak na mjestu gdje se brzina sporog vozila poveća na 50 km/h.

3. UREĐENJE PROSTORA SAOBRAĆAJNICA I MJERE ZAŠTITE PRILIKOM GRADNJE

3.1. Obezbjeđenje gradilišta

Obezbjeđenje gradilišta prema okolini propisuje Zakon o građenju. Plan obezbjeđenja gradilišta je sastavni dio Plana zaštite (PZ). Sa planom obezbjeđenja se predviđa:

označavanje gradilišta (tabla sa podatcima o projektu, projektantu, izvođaču i investitoru)

obezbjeđenje područja gradilišta i pojedinih objekata (plastične trake, razne vrste ograda i sl.)

obezbjeđenje objekata, koji su namjenjeni zaštiti okoline opis bezbjednosnim mjera u radno vrijeme i van njega način obavještavanja odgovorne osobe i izvanrednim ekološkim događajima uputstvo za postupke u izvanrednim ekološkim događajima van radnog

vremena drugo, zavisno o prirodi gradilišta

3.2. Uređenje gradilišta

Plan uređenja gradilišta dužan je izvesti izvođač radova, koji je odabran od investitora. Plan uređenja gradilišta mora biti izrađen u skladu sa projektom na osnovu koga je bila za gradnju izdata građevinska dozvola i sastavni je dio PZ, kada je propisan. Mora da sadrži sve potrebne podatke o komunikacijskim putevima na gradilištu i priključcima gradilišta privrednu javnu infrastrukturu., uključujući i prikaz dovoza na javne puteve, o skladištima, deponijama, radionicama, kancelariji za vođenje gradilišta i

12

inženjera/nadzornih inženjera, garderobama i sanitarnim prostorima za radnike, te druge podatke koji su važni za siguran i pouzdan rad gradilišta.

Prije početka gradnje plan uređenja gradilišta mora potvrditi investitor.Ako se gradnja izvodi na dijelu područja javnog puta koji radi, i moraju zbog toga

gradnja i rad takvog objekta javne infrastrukture da se odvijaju istovremeno, potrebno je planom uređenja gradilišta obezbjediti bezbjedno odvijanje putnog saobraćaja.

Ako se gradilište nalazi neposredno na ili uz saobraćajnu komunikaciju ili u prostoru, na kome se izvode druge aktivnosti, mora se pobrinuti i za bezbjednost i zaštitu zdravlja prolaznika, kao i za bezbjednost i zaštitu zdravlja ranika na ggradilištu.

Ako se gradnja izvodi na području, gdje su postavljeni podzemni ili nadzemni vodovi objekata privredne javne infrastrukture kao što su: kanalizacija, vodovod, električne mreže, telekomunikacione mreže, plinovod, toplovod i drugi, nacrtom uređenja gradilišta treba obezbjediti i njihov nesmetan rad.

Prije početka izvođenja radova na području budućeg gradilišta, mora biti obezbjeđeno, da se za vrijeme izvođenja radova sprijeće sve opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika, koje mogu nastati na postojećim instalacijama, spravama, objektima i zbog aktivnosti, koje se ili su se odvijalena području gradilišta.

Gradilište mora biti sve vrijeme građenja uređeno tako, da je omogućeno nesmetano i bezbjedno izvođenje svih radova, da ne postoje opasnosti za nastanak povrede i zdravstvenih teškoča radnika i drugih osoba. Svi prolazi i pristupi na gradilištu moraju biti slobodni, dovoljno široki, redovno čišćeni i održavani, te odgovarajuće osvjetljeni. Iz tla ili sa stropa vireće uspravne palice ili druge prepreke moraju biti zakrivljene ili zaštićene i oznaćene, da ne može da dođe do povrede radnika. Red na gradilištu mora biti obješen na vidljivim mjestima na svim ulazima na gradilište, u trpezariji i u svim garderobama radnika.

Pomoćni radovi na gradilištu, kao što su tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, moraju ostati u pravilu van opasnih zona. Ako to nije moguće, za bezbjednost i zaštitu zdravlja radnika mora se pobrinuti na drugi odgovarajjući način, kao što je to predviđeno u PZ.

Sve mjere, koje treba nužno napraviti za obezbjeđenje bezbjednosti i zaštite zdravlja radnika zbog okolnosti i događanja, koja nisu bila predviđena planom zaštite, mora koordinator za bezbjednost i zaštitu zdravlja pri radu zabilježiti u knjigu mjera za bezbjedan rad. Knjigu mjera za bezbjedan rad čuva koordinator i ona mora biti sve vrijeme građenja na gradilištu na raspolaganju inspekciji za rad i svim izvođačima, koji izvode radove na gradilištu.

Pri večim radovima investitor mora da zahtjeva, da izvođač izgradi i opremi radne prostore za nadzor.

3.3. Uređenje i održavanje ureda, garderoba, sanitarija i stambenih objekata na gradilištu

Prostori se mogu urediti u već postojećim stambenim ili drugim objektima ili u pokretnim smještajima – građevinskim kontejnerima.

13

Prema uslovima konkursa mora izvođač prostore redovno održavati i čistiti.

3.4. Električne i telekomunikacione instalacije

Instalacije je potrebno planirati, instalirati i upotrebljavati tako, da ne predstavljaju opasnost za požar ili eksploziju. Sve osobe moraju biti zaštićene od opasnosti električne struje zbog posrednog ili neposrednog dodira sa njima.

Instalacije za distribuciju energije na gradilištu, posebno takve, koje su izložene vanjskim uticajima, potrebno je redovno pregledati i održavati.

Električne instalacije smiju izvoditi, popravljati, održavati i odstranjivati samo stručno osposobljeni radnici elektrotehničke struke.

Prije početka rada na gradilištu je potrebno identificirati postojeće instalacije, pregledati ih i jasno ih označiti.

Električne vodove koji vise u zraku potrebno je, ako je to moguće, premjestiti izvan gradilišta ili prekinuti električni tok. Ako to nije moguće, potrebno je postaviti zaštitne pregrade, koje obezbjeđuju, da vozila i instalacije ne dođu u dodir sa električnim vodovima koji vise u zraku.

Kada vozila moraju voziti ispod električnih vodova, potrebno je postaviti odgovarajuće upozoravajuće oznake i viseće zaštitne table.

Pri planiranju, instaliranju i izboru opreme i sigurnosnih sprava je potrebno uzimati u obzir vrstu i jačinu instalisane energije, vanjske uslove i osposobljenost osoba, koje imaju pristup do dijelova instalacije.

Električne instalacije i oprema na gradilištu mora odgovarati važečim propisima i standardima.

3.5. Saobraćajne komunikacije, putevi u nuždi i izlazi

Problematika je zavisna od sljedećih faktora: razvijenosti postojeće putne mreže, bilo da je ta državna ili lokalna kvaliteta postojeće putne mreže obima tereta, koji će se iz razlićitih vanjskih lokacija dovesti do gradilišta vrste tereta transportnih sredstava i njihovih karakteristika (broj osovina i osovinsko

opterećenje) gustina saobraćaja na tim putevima toka puteva (van naselja i/ili po naselju) nosivosti mostova i dr.

____________________Direkcija cesta Federacije BiH; Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima

14

Izvođač, koji izvodi radove ili naručilac radova, mora sa elaboratom ustanoviti moguće povećanje opterećenja javnih puteva, po kojima će obavljati transporte, te izvesti građevinske zahvate za ograničenje uticaja na te puteve i objekte uz njih i negativne uticaje na zdravlje i sigurnost stanovništva, ako transportni putevi teku kroz naselje.

Transportni putevi, stepenice i prolazne rampe moraju biti planirani, locirani i izvedeni tako, da obezbjeđuju siguran prolaz ili prevoz te da saobraćaj po njima ne ugrožava radnike, koji rade na gradilištu u neposrednoj blizini. Površina koja je namjenjena vozilima i površina koja je namjenjena prolazu pješaka moraju biti razmaknute ili odvojene ogradom. Vrata se ne smiju otvarati u područje površine, koja je namjenjena za prolaz.

Prilaz na radna mjesta na visini (ili dubini) mogu biti izvedena samo kao rampe ili stepenice. U PZ se mora:

ustavoviti broj vozila sa nosivošću 10 i više tona na postojećoj putevi sa najmanje 4-strukim brojanjem saobraćaja na ciljno-polaznoj lokaciji

izračunati opterećenje puteva sa gradilišnim saobraćajem uzimajući u obzir, terminski plan i transportnee puteve, sa vozilima nosivosti 10 tona i više

odrediti postotak povečanog opterećenja puteva postojeće puteve ojačati i proširiti u skladu sa povečanim opterećenjem, po

metodama za dimenzionisanje kolovozne konstrukcije izvesti zahvate za bezbjednost pješaka i biciklista postaviti dodaatnu saobraćajnu i upozoravajuću signalizaciju na izvozu za vozila, koja su zablaćena, iz gradilišta na javni put je potrebno

urediti mjesta za čišćenje sa vodom, gdje će se vozilo očistiti od blata. Ti bazeni, moraju biti vodonepropusni i sa kanalizacijom odvodnjavani u odvodnik ili jarak, nakon predhodnog čišćenja otpadne vode.

ojačanje mostova

3.6. Razmještanje i deponiranje građevinskog materijala

Pri razmještanju materijala je potrebno uzimati u obzir dinamiku izvođenja radova i tehnologiju gradnje. Na gradilište se materijali dovode samo u takvim količinama, koje su potrebne za tekuće ugrađivanje i ne predstavljaju prepreku za izvođenje drugih radova i transporta. Mjesta deponije moraju biti pregledna iz organizacijskih šema razmještanja materijala. Uobičajeno je na gradilištu privremeno deponirati:

humus, koji se upotrebljava pri humuziranju padina nasipa i ukopa kameniti materijali iz iskopa pijeska i drobionica armatura betonske i plastične cijevi drvo i drveni poluproizvodi elementi za oblaganje montažne skeleSkladištenje materijala mora biti uređeno tako, da nisu ugroženi sigurnost i zdravlje

radnika. Slaganje mora odgovarati osobinama materijala, spriječeno mora biti nehotično

15

pomicanje. Najviša dozvoljena visina ručno složenih mjesta skladištenja je 2 m uz izuzetak slaganja lakših komada materijala. Uskladišteni materijali moraju biti zaštićeni od vanjskih uticaja.

3.7. Oprema za dizanje i prenošenje

Sve sprave i pomagala za dizanje i prenošenje, uključujući sa sastavnim dijelovima, dodtci, sidra i potpornici moraju biti::

odgovarajuće planirani i sastavljeni, te dovoljno čvrsti u odnosu na namjenu pravilno namješteni i upotrebljeni održavani u dobrom radnom stanju pregledani i redovno isprobani te kontrolisani u skladu sa važećim

propisima koristiti ih smiju samo adekvatno osposobljeni radniciNa svim spravama i pomagalima za dizanje i prenošenje mora biti jasno označena

naveća dozvoljena nosivost.Opremu i pomagala za dizanje se ne smiju upotrebljavati za druge namjene, za koje

nisu predviđeni.

3.8. Vozila i strojevi za iskopavanje, premještanje i prevoz materijala

Sva vozila za iskopavanje, premještanje i prevoz materijala moraju biti:: odgovarajuće planirani izrađeni, pri čemu je potrebno uzimati u obzir

ergonomska načela održavani u dobrom radnom i voznom stanju pravilno upotrebljeniVozači i upravljači vozila i strojeva za iskopavanje i premještanje materijala

moraju biti posebno osposobljeni za takve poslove.Sa mjerama zaštite mora biti obezbjeđeno, da vozila i strojevi za iskopavanje i

premještanje materijala ne padnu u gradbene jame ili vodu.Strojevi za iskopavanje i premještanje materijala moraju biti opremljeni sa

zaštitnim konstrukcijama, koje vozača štite, da stroj ako se prevrne ne prouzrokuje povrede, te ga štiti od padajućih predmeta, kada je to potrebno.

3.9. Sprave i objekti za održavanje mehanizacije na gradilištu

Sve sprave i objekti na gradilištu moraju biti planirani, izvedeni i upotrebljeni na način, koji obezbjeđuje njihov rad u skladu sa propisima o zaštiti okoline. Vrsta i količina mehanizacije na gradilištu je zavisna od vrste radova i njihovog obima.

Način održavanja i mjere zaštite okoline, su zavisni od stepena osjetljivosti okoline, mogućih posljedica, koje bi nastale zbog nepoštovanja preventivnih zaštitnih mjera ili slabog održavanja objekata i mehanizacije.

Opasnosti koje mogu stupiti za okolinu su:

16

prodiranja naftnih derivata u tla i podzemne vode zagađivanje sa mazivima i drugim otpadcima, koji nastaju pri održavanju sipanje goriva u rezervvoare strojeva i vozila nepravilno skladištenje naftnih derivatai drugih opasnih materija, te

posljedice za okolinuTo područje uređuju projni propisi izdati na osnovu Zakona o zaštiti okoline i to

propisi koji uređuju zaštitu voda, zemljišta, postupanje sa odpaddcima, i koji se tiću opasnih materija i zaštite zraka.

Sa PZ je potrebno predvidjeti sve potrebne mjere, koje obezbjeđuju u zavisnosti od osjetljivosti okoline, zaštitu podzemnih i površinskih voda, te drugih prirodnih dobara od zagađivanja sa otpadnim uljima, naftnim derivatima, te odpadcima, koji nastaju pri održavanju vozila i mašina.

Za servisiranje i radove na održavanju vozila i mehanizacije, mora biti u PZ predviđen odgovarajuće veliki prostor (pokriven ili otvoren), čija veličina je zavisna odd broja vozila i strojeva na gradilištu. Površina prostora za jednu jedinicu mora biti veličine min. 4,0x10,0 m. Prostor mora imati pod od betona sa nagibom prema otočnom kanalu sa hvatačem za ulje.

3.10. Vozila i strojevi za iskopavanje, premještanje i prevoz materijala

Radna mjesta moraju uvije biti uređena i dostupna tako, da odgovaraju:: vrsti gradnje promjenama sstanja na gradilištu vremenskim uticajima vrsti radovai moraju obezbjediti bezbjedno izvođenje radova.Radni prostori moraju imati dovoljnu površinu i visinu, da bi radnici mogli

obavljati svoj rad, a da ne bi bila pri tome ugrožena njihova bezbjednost, zdravlje ili dobar osječaj.

Površina zemljišta na radilištu mora biti takva, da radnicima omogućava slobodno kretanje pri obavljanju posla. Pri određivanju površine za slobodno kretanje potrebno je uzimati u obzir prisustvo opreme i sprava.

____________________Direkcija cesta Federacije BiH; Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima

17

3.11. Oprema za gašenje požara

U odnosu na karakteristike gradilišta, veličinu i upotrebu prostora, opreme na gradilištu, fizikalnih i hemijskih osobina prisutnih materija i najvećeg mogućeg broja prisutnih osoba, mora biti prisutan dovoljan broj sprava za gašenje požara, i, kada je to potrebno, sprava za javljanje požara.

Sprave za gašenje požara, sprave za javljanje požara i alarmne sisteme je potrebno redovno pregledati i održavati.

U propisanim rokovima je potrebno izvoditi preglede i probe sprava, kao i osposobljavanje radnika.

Oprema za gašenje požara mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu.Oprema mora biti označena u skladu sa propisima. Oznake moraju biti dovoljno

otporne i postavljene na primjerenim mjestima.Oprema i njeno razmještanje mora biti u skladu sa ocjenom požarne opasnosti i

odredaba važečih pravilnika, standarda i smjernica za razmještanje sprava za gašenje.

3.12. Organizacija protivpožarne zaštite

Direktor preduzeća ili sa njegove strane ovlaštena osoba PPZ, brine i odgovorna je za organizaciju protivpožarne zaštite i stvara uslove za spriječavanje nastanka požara na gradilištu objekta.

Zaposleni i svi koji se nalaze na gradilištu su dužni poštovati i izvoditi odredbe tog požarnog reda, ostalih propisa, uputstava i zahtjeva za zaštitu od požara.

Gosti i posjetioci su dužni u slučaju izbijanja požara poštovati pored odredaba ovog požarnog reda takođe i uputstva zaposlenih te spasilaca.

vrsti gradnje promjenama sstanja na gradilištu vremenskim uticajima vrsti radovai moraju obezbjediti bezbjedno izvođenje radova.Radni prostori moraju imati dovoljnu površinu i visinu, da bi radnici mogli

obavljati svoj rad, a da ne bi bila pri tome ugrožena njihova bezbjednost, zdravlje ili dobar osječaj.

3.13. Zahvati kod zaštite od požara

na gradilištu se mogu zadržavati samo zaposleni, posjetioci i gosti ali samo uz saglasnost zaposlene osobe

u slučaju nastanka, odnosno pri dojavi o požaru, neka postupa po stručnim uputstvima odnosno prema izvodima iz požarnog reda

pušenje na gradilištu je dozvoljeno u samo za tu namjeni određenim mjestima

18

na gradilište se ne smije unositi i nenamjenski upotrebljavati električne naprave, tijela za grijanje, zapaljive i gorive materijale

u slučaju upotrebe otvorenog plamena, pri kojem postoli mogućnost prouzrokovanja požara, se od strane odgovorne osobe, koja je zadužena za izvođenje zahvata pri zaštiti od požara, može dobiti pismena dozvola za rad sa predviđenim zahvatima zaštite od požara

za odlaganje gorivih otpadaka i papira su postavljene metalne posude sa poklopcem

za gašenje požara su postavljeni aparati za gašenje na vidljivim i uvijek dostupnim mjestima

po završetku posla potrebno je provjeriti kakva je situacija na gradilištu i isključiti sve korisnike električne energije osim onih, koji su u funkciji stalnog rada

red i čistoča se moraju održavati zidovi objekata ne smiju biti zatrpani materijalom i građevinskom

opremom. Isto važi i za hidrante.

____________________Direkcija cesta Federacije BiH; Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima

19

4. ZAKLJUČAK

Uređeno gradilište je ono gradilište koje udovoljava uvjetima uređenja gradilišta i na kojem je dostupna sva propisana dokumentacija. Uređenim gradilištem smatra se namjenski pripremljeno i opremljeno zemljište, sa svim potrebnim instalacijama, tehnološkom opremom, privremenim objektima i uređajima, sredstvima sigurnosti i zaštite koji omogućuju nesmetan, efikasan i siguran rad na izgradnji građevina ili izvođenja drugih zahvata u prostoru. Gradilište mora biti ograđeno radi sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način. Gradilište mora imati na vidnom mjestu istaknutu ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u građenju (naziv investitora, naziv izvođača radova, naziv projektanta, naziv i vrstu građevine koja se gradi, vrijeme početka i završetka radova). Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

Za potrebe uređenja gradilišta izvođač radova je obavezan izraditi Plan organizacije gradilišta koji treba da sadrži sljedeće cjeline:

a) Pripremne radove i radove uređenja lokacije nakon izgradnje građevine: saobraćajnice (pristupni put, unutarnje saobraćajnice, manipulativne i

površine za parkiranje vozila), instalacije (snabdijevanje električnom energijom, vodom i kanalizalizacija), privremene građevine (administracija, garderobe, sanitarije, radionice,

skladišta alata i opreme),- sanacija terena nakon završetka radova.Ovaj dio Plana treba da sadži tehnički opis, proračunske i grafičke priloge, te

predmjer radova. b) Tehnološka šema:

skladišta i deponije materijala, građevinskih elemenata i konstrukcija, pogoni za pripremu proizvodnje i proizvodnju građevinskih materijala, prostor za održavanje mehanizacije, posebno uređene deponije građevinskog otpada u skladu sa propisom skladišta opasnih i štetnih materija, u skladu sa posebnim propisom.Ovaj dio Plana treba da sadrži tehnički opis, proračunske i grafičke priloge, te

predmjer radova. Elaborat sigurnosti: elaborat zaštite na radu i elaborat zaštite od požara i eksplozije, u skladu sa važećim zakonskim

propisima iz ovih oblasti.c) Elaborat zaštite okoline tokom izgradnje.

Ovaj Plan treba da odgovara uvjetima, mjerama zaštite i obavezama iz okolinske dozvole, odnosno uvjetima zaštite okoline datim u urbanističkoj saglasnosti ili urbanističko tehničkim uvjetima, odnosno u odobrenju za građenje.

20

LITERATURA

1 Prof. Dr. Mirsad Kulović; Uvod u saobraćajno inženjerstvo; Saobraćajni fakultet Internacionalnog univerziteta u Travniku; Travnik, 20112 Direkcija cesta Federacije BiH; Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima; Knjiga II – Građenje (uređenje gradilišta); Sarajevo/Banja Luka 2005

21

POPIS SLIKA

Slika 1. poprečni presjek putaSlika 2. poprečni presjek putaSlika 3. detaljni prikaz elemenata poprečnog presjeka putaSlika 4. kolovozSlika 5. rubna trakaSlika 6. bankinaSlika 7. berma

22