Projekt „Uloga specijalnih tužiteljstava u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala: Crna Gora, Srbija i Hrvatska”

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

- normativni okvir i uloga u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta -

Napomena: Nacionalna analiza izrađena je u Hrvatskom pravnom centru 31. kolovoza 2017., revidirana 4. prosinca 2017.

Donatori Projekta:

Za sadržaj ovog teksta isključivo je odgovoran Hrvatski pravni centar

Copyright©2017

Hrvatski pravni centar

(sva prava pridržana)

1

Sadržaj

Uvodne napomene .................................................................................................................................... 3

1. Opći pregled državnoodvjetničkog sustava u Republici Hrvatskoj ......................................... 3

1.1. Ustavnopravni položaj državnog odvjetništva u ustrojstvu državne vlasti .................. 3

1.2. Pregled nacionalnog zakonodavstva mjerodavnog za državno odvjetništvo, osobito u

području suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta .................................................................. 4

1.3. Ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti državnog odvjetništva ............................................. 7

1.3.1. Državnoodvjetnička organizacija: Državno odvjetništvo Republike Hrvatske,

županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva, Ured za suzbijanje

korupcije i organiziranog kriminaliteta ........................................................................................ 7

1.3.2. Način funkcioniranja državnog odvjetništva: hijerarhija državnoodvjetničke

organizacije ......................................................................................................................................... 8

1.3.3. Djelokrug i nadležnost USKOK-a ..................................................................................... 9

2. Status, odgovornost i neovisnost državnih odvjetnika ........................................................... 11

2.1. Imenovanje/izbor, trajanje mandata i razrješenje (prestanak dužnosti) .................... 11

2.1.1. Glavni državni odvjetnik ................................................................................................ 11

2.1.2. Ravnatelj USKOK-a ............................................................................................................. 11

2.1.3. Zamjenici ravnatelja USKOK-a ........................................................................................... 12

2.2. Stegovni postupak (stegovna djela i kazne) .............................................................................. 13

2.3. Neovisnost .................................................................................................................................. 14

2.3.1. U radu ................................................................................................................................. 14

2.3.2. Financijska neovisnost – osiguranje sredstava za rad ....................................................... 14

3. Ovlasti i dužnosti ................................................................................................................................ 15

3.1. Izvidi ............................................................................................................................................ 15

3.2. Istraga, “zamrzavanje“ i oduzimanje imovinske koristi ............................................................ 16

3.2.1. Istraga ................................................................................................................................. 16

3.2.2. Oduzimanje imovinske koristi ............................................................................................ 17

3.3. Sporazumijevanje o uvjetima priznavanja krivnje i sankciji ..................................................... 20

3.4. Podizanje optužnice ................................................................................................................... 21

3.5. Zastupanje optužbe pred sudom ............................................................................................... 21

3.6. Pravni lijekovi ............................................................................................................................. 22

2

4. Različite kategorije svjedoka u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta ..................... 22

4.1. Krunski svjedok........................................................................................................................... 22

4.2. Zaštićeni (ugroženi) svjedok ....................................................................................................... 24

4.3. Parcijalni imunitet svjedoka....................................................................................................... 25

5. Odnos s policijom ............................................................................................................................ 26

5.1. Koordinacija aktivnosti .......................................................................................................... 26

5.2. Suradnja između USKOK-a i Policijskog nacionalnog Ureda za suzbijanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) ............................................................................................... 27

6. Odnos s drugim državnim tijelima ..................................................................................................... 28

6.1. Porezna uprava Ministarstva financija ...................................................................................... 29

6.2. Carinska uprava Ministarstva financija ..................................................................................... 29

6.3. Samostalni sektor za financijske istrage .................................................................................... 29

6.4. Ured za sprječavanje pranja novca ............................................................................................ 30

6.5. Financijski inspektorat ............................................................................................................... 31

6.6. Državni ured za reviziju .............................................................................................................. 31

7. Međunarodna pomoć i suradnja ....................................................................................................... 32

7.1. USKOK - međunarodna pomoć i suradnja ................................................................................. 33

7.2. Eurojust i Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima .................................................. 34

7.3. AFCOS mreža .............................................................................................................................. 35

Umjesto zaključka ...................................................................................................................................... 35

3

Uvodne napomene

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

U strukturi državnoodvjetničke organizacije, krajem 2001. godine osnovan je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u nastavku teksta: USKOK) kao posebno državno odvjetništvo specijalizirano za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta sa sjedištem u Zagrebu, nadležno za područje cijele Republike Hrvatske (Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, NN 88/2001, na snazi od 19. listopada 2001. godine). USKOK je s radom započeo 3. prosinca 2001. godine.

Vlada Republike Hrvatske se, predlažući Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, uz ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza, htjela efikasnije suprotstaviti korupciji i organiziranom kriminalitetu osnivanjem specijaliziranog tijela, zbog izuzetno štetnog djelovanja takvih najtežih oblika kriminaliteta.

Prvi Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta donesen 2001. godine (NN 88/01) mijenjan je i dopunjavan novelama objavljenim u NN 12/02, 33/05, 48/05 i 76/07, a prestao je važiti 2009. godine, stupanjem na snagu novog Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09). Taj Zakon donesen je prvenstveno radi usklađivanja s novim Zakonom o kaznenom postupku (NN 152/08), kojim je umjesto sudske uvedena državnoodvjetnička istraga. Ovo je vrlo značajna izmjena, kojom državni odvjetnik preuzima glavnu ulogu u prethodnom postupku te prava i dužnosti prikupljanja dokaza za podizanje optužnice. Do 2017. godine noveliran je pet puta, a šesti put u srpnju 2017. godine paralelno uz izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku (NN 70/17) zbog donošenja Zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 70/17). Naime, regulacija oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom objedinjena je u jedan propis (Zakon o kaznenom postupku).

1. Opći pregled državnoodvjetničkog sustava u Republici Hrvatskoj

1.1. Ustavnopravni položaj državnog odvjetništva u ustrojstvu državne vlasti

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.1

Načelo trodiobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

Svojevrsnu „četvrtu granu“ vlasti čini Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je neovisan o svim tijelima državne vlasti te jamči poštivanje i primjenu Ustava.2 Rješava o sukobu nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti.

1 Članak 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav) 2 Članak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02)

4

Državno odvjetništvo je sukladno Ustavu samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.3 Takav ustavni položaj državnog odvjetništva uveden je promjenom Ustava iz 2000. godine.

Time se naš ustavotvorac opredijelio za pripadnost državnog odvjetništva pravosuđu, a ne izvršnoj vlasti te stoga osobni položaj državnih odvjetnika treba biti uređen tako da bude izjednačen s osobnim položajem sudaca (jer je državno odvjetništvo dio pravosuđa u širem smislu). Državno odvjetništvo uređeno je u zasebnom odjeljku Ustava, a ne među odredbama odjeljka koji se odnosi na sudbenu vlast. Radi se o dva samostalna i neovisna tijela koja usuglašeno obavljaju različite funkcije u kaznenom postupku: državno odvjetništvo funkciju kaznenog progona, a sud funkciju suđenja.4

Poseban naglasak na reformu i razvoj pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj stavljen je nakon otvaranja pregovora o pristupanju Europskoj uniji 2005. godine kada i započinje donošenje strategija za razvoj pravosuđa za određena razdoblja, praćene s akcijskim planovima (strategija iz 2006., iz 2010., iz 2012. godine), kao i intenzivna zakonodavna aktivnost, a Ustav se ponovno mijenja 2010. godine, upravo radi jačanja neovisnosti pravosuđa. Strategija razvoja pravosuđa od 2013. do 2018. godine utvrđuje da su reformski procesi obuhvatili uspostavu novog ulaska vježbenika u sustav kao i novi sustav imenovanja i napredovanja pravosudnih dužnosnika, ukinuto je prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika na vrijeme od pet godina, članove Državnoodvjetničkog vijeća više ne imenuje Hrvatski sabor, donose se etički kodeksi, osniva se Pravosudna akademija, procesni zakoni značajno su novelirani, racionalizira se broj državnih odvjetništva, u državno odvjetništvo uvodi se Sustav za praćenje predmeta u državnom odvjetništvu (CTS – Case Tracking System). Stalno usklađivanje nacionalnog prava s europskim standardima predstavlja i stalan izazov svim dionicima pravosudnog sustava.

1.2. Pregled nacionalnog zakonodavstva mjerodavnog za državno odvjetništvo , osobito u području suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta

- Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav);

- Zakon o državnom odvjetništvu (NN 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15, dalje: ZDO)5 ZDO uređuje:

3 Članak 125. Ustava 4 V. Ljubanović: Novo hrvatsko pravo državnog odvjetništva Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 8, broj 2/2001, str. 3.-29. 5 Trenutno je u tijeku savjetovanje o Nacrtu prijedloga novog Zakona o državnom odvjetništvu, Ministarstvo pravosuđa RH, studeni 2017.

5

1. ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, uvjete i postupak za imenovanje i razrješenje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, njihove ovlasti, prava i dužnosti, kao i njihovu stegovnu odgovornost, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, uvjete za prijam službenika i namještenika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja od važnosti za njihov rad;

2. ustroj, rad Državnoodvjetničkog vijeća, uvjete i postupak za izbor njegova predsjednika i članova te druga pitanja važna za rad Državnoodvjetničkog vijeća;6

- Poslovnik državnog odvjetništva (NN 05/14, 123/15, dalje: Poslovnik)

Poslovnikom državnog odvjetništva propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka, dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme te drugim pitanjima od značenja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.;7

- Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09, 116/10,

145/10, 57/11, 136/12, 148/13, 70/17, dalje: ZUSKOK)

ZUSKOK uređuje: 1. ustrojstvo, nadležnost i ovlasti USKOK-a, 2. djelokrug i nadležnost sudova i postupanje u predmetima kaznenih djela određenih

ZUSKOK-om, 3. imenovanje Ravnatelja Ureda i zamjenika ravnatelja, raspoređivanje na rad državnih

odvjetnika i njihovih zamjenika, uvjete za primanje službenika i namještenika i osiguranje sredstava za rad USKOK-a,

4. suradnju tijela državne vlasti i drugih tijela i osoba s USKOK-om, 5. međunarodnu suradnju u kaznenom progonu i istraživanju kaznenih djela iz nadležnosti

USKOK-a;8

- Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (NN 128/14, dalje: ZPSDO) ZPSDO-om se ustanovljavaju županijska i općinska državna odvjetništva te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati;9

- Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 10/99, 25/00, 01/01, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 08/06, 142/06, 34/07, 134/07,

6 Članak 1. ZDO 7 Članak 1. Poslovnika 8 Članak 1. ZUSKOK 9 Članak 1. ZPSDO

6

146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14, 120/16, dalje: Zakon o plaćama)

Zakonom o plaćama se, prema članku 1., uređuju plaće predsjednika i sudaca svih sudova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (pravosudnih dužnosnika);

- Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03, 105/04, 84/05,

71/06, 110/07, 152/08, 57/11, dalje: KZ/97) ; - Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, dalje: KZ)

Zbog načela primjene blažeg zakona nakon istupanja na snagu novog KZ-a u određenim slučajevima primjenjuje se stari KZ/97. Sukladno tome se i ZUSKOK-om nadležnost USKOK-a propisuje10 pozivajući se na kaznena djela određena objema zakonima. - Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13,

145/13, 152/14, 70/17, dalje: ZKP);

- Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (NN 178/04, dalje: ZOMPO);

- Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (NN 91/10, 81/13, 124/13, 26/15, 102/17, dalje: ZPSKS-EU);

- Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN 87/08, 25/12, dalje: ZSPNFT);11

- Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12, dalje: ZOPOKD);

- Etički kodeks državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN 25/08, dalje: Kodeks);

- Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Hrvatski sabor (NN 26/2015);

- Odluka o donošenju Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Vlada RH (NN 60/2017) Akcijski plan za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine (NN 79/15) donesen je kao prvi od planirana tri Akcijska plana (za 2015. i 2016. godinu, 2017. i 2018. godinu te 2019. i 2020. godinu). Novi Akcijski plan za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine kao prateći

10 Članak 21. ZUSKOK 11 U NN 108/17 od 8.11.2017. godine objavljen je novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji stupa na snagu 1.1.2018.

7

provedbeni dokument detaljno i precizno određuju prioritetne aktivnosti s ciljem upravljanja korupcijskim rizicima u kritičnim područjima koje identificira Strategija. Generalno je usmjeren na jačanje transparentnosti (osiguranju dostupnosti informacija), odgovornosti i integriteta dužnosnika i službenika, učinkovitosti u radu tijela javne vlasti kroz definiranja jasnih pravila ponašanja službenika i dužnosnika te uklanjanje preostalih nedostataka u organizaciji sustava i zakonodavnom okviru u prioritetnim horizontalnim i sektorskim područjima;

- Odluka o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije, Vlada RH (NN 31/17)

Donošenjem Odluke o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije 31. ožujka 2017., kao radnog tijela Vlade Republike Hrvatske, dodatno je ojačan mehanizam nadzora provedbe i procjene uspješnosti učinaka antikorupcijskih mjera.

1.3. Ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti državnog odvjetništva

1.3.1. Državnoodvjetnička organizacija: Državno odvjetništvo Republike Hrvatske , županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Državno odvjetništvo se ustanovljava kao jedinstveno pravosudno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuju zakonom.12

Unutarnji ustroj državnog odvjetništva kao cjeline je određen ZDO-om.13

Ustroj državnog odvjetništva:

- Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske),

- 15 županijskih državnih odvjetništva (ustrojena za područje županijskog, trgovačkog suda te za područje nadležnosti upravnog suda),

- 22 općinska državna odvjetništva (ustrojena za područje jednog ili više općinskih sudova) i - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kao posebno državno odvjetništvo

(ustanovljuje se za područje Republike Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu)14.

USKOK je pozicioniran u sklopu državnoodvjetničke organizacije kao posebno državno odvjetništvo, čiji rad je uređen posebnim zakonom.

Na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (dalje: DORH) je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (dalje: Glavni državni odvjetnik), na čelu županijskih državnih odvjetništva su županijski državni odvjetnici, a na čelu općinskih državnih odvjetništva su općinski državni odvjetnici. Na čelu USKOK-a je Ravnatelj.

U svakom državnom odvjetništvu može biti imenovan jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika. Zamjenik državnog odvjetnika ovlašten je, kada zamjenjuje državnog odvjetnika,

12 Članak 3. ZDP 13 Članci 8. - 22. ZDO 14 Članak 2. stavak 1. ZUSKOK

8

obavljati u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelima sve radnje za koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik.

Unutarnja struktura redovnih državnih odvjetništava obuhvaća kaznene i građansko-upravne odjele, dok DORH ima četiri odjela (Kazneni odjel, Građansko-upravni odjel, Odjel za unutarnji nadzor i Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju), a USKOK pet odjela.

Stvarna i mjesna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona kojima se utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti, ako člancima ZDO-a nije drukčije određeno.15

ZPSDO-om se ustanovljuju županijska i općinska državna odvjetništva i utvrđuju njihova područja te određuju sjedišta u kojima će djelovati.

Što se tiče ustrojstva USKOK-a16, ako u ZUSKOK-u nije što drukčije propisano, na ustrojstvo i djelatnost USKOK-a primjenjuju se odredbe ZDO-a.17

Poslove državnog odvjetništva u USKOK-u obavljaju Ravnatelj i zamjenici ravnatelja. USKOK u svom sastavu ima18:

1. Odjel tužitelja (čl. 16. ZUSKOK-a) 2. Odjel za sprječavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću (čl. 15. ZUSKOK-a) 3. Odjel za istraživanje i dokumentaciju (čl. 14. ZUSKOK-a) 4. Odjel za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage (čl. 17. ZUSKOK-a) 5. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom (čl. 16.a ZUSKOK-a) 6. tajništvo (čl. 18. ZUSKOK-a) 7. prateće službe.

Odjel tužitelja USKOK-a ima Odsjeke u Splitu, Rijeci i Osijeku.

1.3.2. Način funkcioniranja državnog odvjetništva: hijerarhija državnoodvjetničke organizacije

Prema ZDO-u državno je odvjetništvo vertikalno hijerarhijski strukturirana organizacija na čijem je čelu Glavni državni odvjetnik.

Glavni državni odvjetnik je odgovoran za rad cjelokupnog državnog odvjetništva, upravlja državnim odvjetništvom i zastupa državno odvjetništvo. Ujedno obavlja poslove iz nadležnosti DORH-a i njime upravlja.19

Svako državno odvjetništvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno. Općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova DORH-u.20

15 Članak 31. stavak 1. ZDO 16 http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=606 17 Članak 2. stavak 2. ZUSKOK 18 Članak 13. ZUSKOK 19 Članak 35. ZDO 20 Članak 9. ZDO

9

Državni odvjetnik ovlašten je zamjeniku državnog odvjetnika istoga državnog odvjetništva ili nižem državnom odvjetništvu dati obvezni naputak za rad i postupanje kada je to potrebno radi jedinstvene primjene zakona, kao i uputu za rješavanje pojedinog predmeta. Obvezni naputak u pojedinačnom predmetu daje se u pisanom obliku s obrazloženjem.21

DORH u obavljanju prava nadzora nad radom državnih odvjetništava dužno je poduzimati odgovarajuće mjere, a posebno obaviti neposredan uvid u cjelokupni rad i poslovanje svakoga državnog odvjetništva.

Županijska državna odvjetništva dužna su jednom u dvije godine obaviti pregled cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava. Više državno odvjetništvo stavit će nižem državnom odvjetništvu primjedbe na nedostatke koje je uočilo prigodom odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način.22

Državna odvjetništva podnose višem državnom odvjetništvu mjesečna, godišnja i posebna izvješća, u skladu sa ZDO-om.23

Nadzor nad radom, pregledi rada i dostava izvješća o izvršenom pregledu nižih državnih odvjetništava detaljnije su određeni odredbama Poslovnika.

Ravnatelja USKOK-a ocjenjuje Glavni državni odvjetnik, a zamjenike ravnatelja ocjenjuje Ravnatelj na način i pod uvjetima utvrđenim u ZDO-u.24

USKOK podnosi izvješće o radu DORH-u, koji je nadležan i za kontrolu rada USKOK-a.

Zaključno, DORH se nalazi na vrhu državnoodvjetničke organizacije, a ispod njega su redovna općinska i županijska državna odvjetništva, pa i USKOK kao posebno državno odvjetništvo, za čiji rad odgovara Ravnatelj.

1.3.3. Djelokrug i nadležnost USKOK-a25

USKOK obavlja poslove državnog odvjetništva u predmetima iz kataloga sljedećih kaznenih djela iz KZ/97:

1. zlouporabe u postupku stečaja, nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju, zlouporabe obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja mita, primanja mita u gospodarskom poslovanju, davanja mita i davanja mita u gospodarskom poslovanju,

2. zlouporabe položaja i ovlasti, ako je ta djela počinila službena osoba, 3. protupravnog oduzimanja slobode, otmice, prisile, trgovanja ljudima i ropstva,

protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, razbojništva, iznude, ucjene, pranja novca i protupravne naplate, ako su ta kaznena djela počinjena u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,

21 Članak 54. ZDO 22 Članak 56. ZDO 23 Članci 41. i 42. ZDO 24 Članak 7. ZUSKOK 25 Članak 21. ZUSKOK

10

4. zlouporabe opojnih droga, 5. udruživanja za počinjenje kaznenih djela, uključujući pri tome sva kaznena djela koja je

počinila ta grupa ili zločinačka organizacija, osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga,

6. počinjenih u vezi s djelovanjem grupe ili zločinačke organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi,

7. za vođenje kaznenog postupka protiv organizatora grupe ili zločinačke organizacije za počinjenje kaznenih djela podvođenja, nedozvoljene trgovine zlatom i izbjegavanja carinskog nadzora,

8. pranja novca, utaje poreza i drugih davanja, sprječavanja dokazivanja, prisile prema pravosudnom dužnosniku, sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, napada na službenu osobu te kazneno djelo otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, ako su počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela iz točke 1.-7.

USKOK obavlja poslove državnog odvjetništva u predmetima sljedećih kaznenih djela iz KZ-a:

1. primanja i davanja mita u postupku stečaja, primanja mita u gospodarskom poslovanju, davanja mita u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja i ovlasti ako je to djelo počinila službena osoba, nezakonitog pogodovanja, primanja mita, davanja mita, trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem, podmićivanje zastupnika,

2. zločinačkog udruženja i počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga,

3. počinjenih u vezi s djelovanjem zločinačkog udruženja, za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi,

4. pranja novca, utaje poreza ili carine, sprječavanja dokazivanja, prisile prema pravosudnom dužnosniku, prisile prema službenoj osobi, napada na službenu osobu te kaznenog djela otkrivanja identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka, ako su ova djela počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela iz točke 1. – 3.

U postupcima za navedena kaznena djela iz članka 21. ZUSKOK-a primjenjuje se ZKP, ako ZUSKOK ne propisuje drugačije.26 ZUSKOK, kao lex specialis, u članku 31. navodi kako su za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a stvarno i mjesno nadležni županijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, osim ako ZUSKOK-om nije propisano drugačije. Na obrazloženi prijedlog predsjednika jednog od navedenih županijskih sudova ili ravnatelja USKOK-a, Vrhovni sud Republike Hrvatske može odrediti da se suđenje održi pred drugim županijskim sudom ili pred općinskim sudom u Osijeku, Rijeci ili Splitu ili Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi. Unutar svih navedenih sudova ustrojavaju se posebni odjeli, sastavljeni od sudaca koji imaju iskustvo na radu u složenijim predmetima.27

Iako su ova kaznena djela prema općim propisima prema zapriječenoj kazni pretežito u nadležnosti općinskih sudova, smisao ovakve regulative bio je da, s obzirom na njihovu složenost,

26 Članak 29. ZUSKOK 27 Članci 32. i 33. ZUSKOK

11

trebaju biti povjerena u rad županijskim sudovima. Također, s obzirom na nadležnost USKOK-a na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, ovom odredbom se sužava i koncentrira mjesna nadležnost locirajući ju na četiri najveća županijska suda u državi.28

2. Status, odgovornost i neovisnost državnih odvjetnika

2.1. Imenovanje/izbor, trajanje mandata i razrješenje (prestanak dužnosti)

Na temelju ZDO-a, na osnovu propisanih mjerila i objektiviziranih kriterija (bodova odnosno ocjena) općinske i županijske državne odvjetnike te zamjenike državnih odvjetnika imenuje i razrješuje posebno tijelo - Državnoodvjetničko vijeće, koje čini jedanaest članova.29 Dakle, to Vijeće imenuje sve državne odvjetnike, osim Glavnog državnog odvjetnika i ravnatelja USKOK-a. Zamjenici državnog odvjetnika državnoodvjetničku dužnost obavljaju stalno.

2.1.1. Glavni državni odvjetnik

Prema odredbama Ustava i ZDO-a Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.30

Ako Glavni državni odvjetnik ne bude ponovno imenovan na istu dužnost ili je razriješen, nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u DORH-u.31

Za Glavnoga državnoga odvjetnika može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika u DORH-u.32

Odluku o prestanku dužnosti Glavnoga državnog odvjetnika u slučaju razrješenja donosi Hrvatski sabor, a odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka državnoodvjetničke dužnosti Državnoodvjetničko vijeće. Prijedlog za razrješenje Glavnoga državnog odvjetnika može podnijeti Vlada Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlozi za razrješenje (navedeni u članku 100. ZDO-a). O prijedlogu odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora. 33

2.1.2. Ravnatelj USKOK-a34

Radom USKOK-a upravlja Ravnatelj, koji ima prava i dužnosti kao državni odvjetnik.

28 Dražen Tripalo: "Promjene u nadležnosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-a", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol.12 No.2 Studeni 2005. 29 Odredbe o izboru članova, nadležnosti i radu Državnoodvjetničkog vijeća sadržane su unutar Glave X. ZDO 30 Članak 125. Ustava i članak 93. stavak 1. ZDO 31 Članak 93. stavak 2. ZDO 32 Članak 92. ZDO 33 Članak 99. stavak 3., 101. ZDO 34 Članak 3., 4., 9. 10. ZUSKOK

12

Za Ravnatelja se može imenovati zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika, odnosno županijski državni odvjetnik ili njegov zamjenik koji ispunjava uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika.

Ravnatelja imenuje Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te mišljenje kolegija DORH-a.

Kandidat za ravnatelja daje pisani pristanak za imenovanje na dužnost Ravnatelja kao i izjavu kojom pristaje na sigurnosne provjere.

Ravnatelj se imenuje za vrijeme od četiri godine. Nakon isteka razdoblja na koje je imenovan Ravnatelj može biti ponovno imenovan na tu dužnost. Ako Ravnatelj ne bude ponovno imenovan, nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije dolaska u USKOK.

Ravnatelj može uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa prestati s radom u USKOK-u na vlastiti zahtjev, nakon čega nastavlja rad kao zamjenik u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije imenovanja, odnosno raspoređivanja u USKOK. Odluku o prestanku rada Ravnatelja na temelju vlastitog zahtjeva donosi Glavni državni odvjetnik.

Ravnatelj se razrješuje dužnosti u slučajevima razrješenja od dužnosti državnog odvjetnika propisanim u ZDO-u35 te u slučaju ako ne pristane na sigurnosne provjere ili ometa njihovu provedbu.

U slučajevima razrješenja, osim ako se ne odnose na razrješenje zbog stegovnih razloga i ako ne pristane na sigurnosne provjere ili ometa njihovu provedbu, Ravnatelj zadržava dužnost zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika, odnosno županijskoga državnog odvjetnika, ali ne može raditi u USKOK-u.

2.1.3. Zamjenici ravnatelja USKOK-a36

Za zamjenika ravnatelja u USKOK može biti raspoređen državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je poslije položenoga pravosudnog ispita proveo na radu najmanje osam godina kao sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili kao policijski službenik na poslovima suzbijanja kriminaliteta te koji ima izražene sklonosti i sposobnosti za istraživanje najtežih i najsloženijih kaznenih djela.

Zamjenika ravnatelja raspoređuje na rad Glavni državni odvjetnik na prijedlog Ravnatelja iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na vrijeme od četiri godine, nakon isteka tog razdoblja zamjenik ravnatelja može biti ponovno raspoređen na rad u USKOK-u.

Ako zamjenik ravnatelja ne bude ponovno raspoređen na rad u USKOK, nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije dolaska u USKOK.

35 Članci 99. - 106. ZDO 36 Članak 8., 9. i 10. ZUSKOK

13

Sukladno članku 11. ZUSKOK-a, iznimno, ako za to postoje osobito važni razlozi, Glavni državni odvjetnik može na prijedlog Ravnatelja na rad u USKOK uputiti državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika za rad u određenom predmetu ili na određeno vrijeme.

Na razrješenje zamjenika ravnatelja primjenjuju se odredbe ZDO-a. Zamjenik ravnatelja prestaje s radom u USKOK-u i ako ne pristane na sigurnosne provjere ili ometa njihovu provedbu. Glavni državni odvjetnik može na prijedlog Ravnatelja razriješiti zamjenika ravnatelja koji nema izražene sklonosti i sposobnosti za istraživanje najtežih i najsloženijih kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala.

Zamjenik može uz suglasnost Ravnatelja prestati s radom u USKOK-u i na vlastiti zahtjev.

Odluku o prestanku rada zamjenika ravnatelja zbog nedostatka izražene sklonosti i sposobnosti te na temelju vlastitog zahtjeva donosi Glavni državni odvjetnik, nakon čega nastavlja rad kao zamjenik u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije imenovanja, odnosno raspoređivanja u USKOK.

2.2. Stegovni postupak (stegovna djela i kazne)

Člancima 137. i 138. ZDO-a propisana su stegovna djela za koja zamjenik državnog odvjetnika može odgovarati, kao i stegovne kazne koje se mogu izreći.

Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela može podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik i Glavni državni odvjetnik ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.37

U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

Tijek stegovnog postupka propisan je člancima 167. – 172. ZDO. Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti nije dopuštena žalba, ali zamjenik državnog odvjetnika može pokrenuti upravni spor. ZDO nadalje propisuje slučajeve u kojima će zamjenik državnog odvjetnika, odnosno u kojima može biti udaljen od obavljanja dužnosti te postupak i donošenje odluke o razrješenju.38

Važno je naglasiti da ZDO propisuje odgovornost zamjenika državnog odvjetnika za počinjena stegovna djela, a ne i državnog odvjetnika. To znači da općinski ili županijski državni odvjetnik mora biti razriješen i postati zamjenik državnog odvjetnika i tek tada se protiv njega, kao zamjenika, može voditi stegovni postupak te izreći stegovna kazna.39

37 Članci 165. i 166. ZDO 38 Članci 176. - 178. ZDO 39 V. Ljubanović: Novo hrvatsko pravo državnog odvjetništva Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 8, broj 2/2001, str. 3-29.

14

2.3. Neovisnost

2.3.1. U radu40

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su doneseni sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.

DORH je na temelju članka 40. ZDO-a dužno do 30. travnja tekuće godine podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u vezi sa zaštitom imovinskih interesa Republike Hrvatske, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanja kadra, a može također upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva i dati prijedloge za unapređenje rada. Nakon razmatranja izvješća Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta i utvrditi obveze nadležnih državnih tijela kako bi se poboljšala učinkovitost kaznenog progona radi sprječavanja kriminala i unaprijedila zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske.

Državni odvjetnik je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva kojeg zastupa i kojim upravlja (monokratsko ustrojstvo državnog odvjetništva).

Glavni državni odvjetnik, državni odvjetnik te zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona od strane Glavnoga državnog odvjetnika, državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika koje je kažnjivo djelo.41

Zamjenik državnog odvjetnika ili niži državni odvjetnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje iz stavka 1. članka 55. ZDO i za zahtjev podnesen sukladno stavku 2. istog članka.42

2.3.2. Financijska neovisnost – osiguranje sredstava za rad43

Sredstva za rad državnog odvjetništva osiguravaju se državnim proračunom Republike Hrvatske.

Prema Izvješću Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu44 ukupno je za rad svih državnih odvjetništava i USKOK-a Ministarstvo pravosuđa odobrilo sredstva u ukupnom iznosu od 341.816.838,00 kuna.

40 Članci 2. i 4. ZDO 41 Članak 6. ZDO 42 Članak 55. stavak 3. ZDO 43 Članci 43. - 45. ZDO i članci 63. i 64. stavak 1. ZUSKOK 44 Izvješće DORH-a za 2016. godinu, Zagreb, travanj 2017. (dalje: Izvješće DORH-a za 2016.)

15

Visina sredstava za rad osigurava se prema propisima koji se primjenjuju za osiguranje sredstava za rad sudova.

Visina sredstava za rad državnog odvjetništva utvrđuje se na temelju prijedloga državnog odvjetnika za osiguranje sredstava, koji sadrži procjenu značajnih pokazatelja za utvrđivanje prijedloga visine sredstava.

Sredstva za plaće državnih odvjetnika, njihovih zamjenika, službenika i namještenika osiguravaju se sukladno zakonu. Zakon o plaćama u članku 4. propisuje da se plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuju množenjem osnovice za obračun plaće (4.443,958 kuna bruto) s koeficijentom za određenog dužnosnika (primjerice: 7,86 za Glavnog državnog odvjetnika, 7,14 za Ravnatelja USKOK-a, 5,70 za zamjenike ravnatelja USKOK-a). Nadalje se plaća dužnosnika uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu državno odvjetničkog staža, a najviše za 20%.45

U članku 8. Zakona o plaćama propisano je još i pravo na naknadu određenih materijalnih troškova.

Ravnatelj USKOK-a i njegovi zamjenici imaju pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

ZDO i ZUSKOK još propisuje opseg sredstva za posebne namjene46, posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor (investicije)47 te financijsko i materijalno poslovanje.48

3. Ovlasti i dužnosti

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 70/2017), koji je stupio na snagu 27. srpnja 2017., provedene su sedme izmjene i dopune ZKP-a, a razlog ponovnih izmjena i dopuna prvenstveno je usklađivanje domaćeg kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. U odnosu na rad državnih odvjetništava uvode se izmjene kojima je cilj dodatno uravnotežiti zahtjev za učinkovitošću kaznenog progona sa zahtjevom za zaštitom prava obrane. Tako se ponovno uvodi institut proširenja istrage, koji je poznavao i ZKP/97, zbog potreba na koje je ukazala svakodnevna primjena ZKP-a u radu državnih odvjetništava. Uz to, uveden je jednostavniji koncept produljenja rokova trajanja istrage radi rasterećenja državnih odvjetnika od administriranja prilikom formalnog produljenja rokova trajanja istrage, a produljuju se i prekluzivni rokovi za podizanje optužnice.

3.1. Izvidi

Prema odredbama ZKP-a49 izvidi kaznenih djela su radnje kojima se otkrivaju, prikupljaju i izlažu podaci o vjerojatnom kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, njegovu

45 Članak 6. Zakona o plaćama 46 Članak 46. ZDO i članak 64. stavak 2. ZUSKOK 47 Članak 47. ZDO i članak 65. ZUSKOK 48 Članak 48. ZDO i članak 66. ZUSKOK 49 Članci 206.f - 211. ZKP

16

počinitelju i drugim okolnostima značajnim za pokretanje kaznenog postupka. Izvide kaznenih djela poduzima državni odvjetnik sam ili njihovo poduzimanje nalaže policiji.

Policija je dužna postupiti prema nalogu državnoga odvjetnika te ga izvijestiti o poduzetim izvidima ili mjerama, a državni odvjetnik ima pravo i dužnost stalnog nadzora nad provođenjem izvida. Poduzimanje izvida policije uređeno je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14). Postupanje tijekom izvida je tajno.

ZDO50 također propisuje provođenje izvida i dokaznih radnji. Tako stoji da policija i druga državna tijela koja državnom odvjetniku dostavljaju podatke koje je od njih zatražio, kao i policija kad provodi izvide koje joj je naložio državni odvjetnik, mogu od državnog odvjetnika zatražiti savjetodavni sastanak, a tijekom rada na složenim predmetima u kojima izvide provodi policija i druga državna tijela državni odvjetnik saziva savjetodavni sastanak najmanje jednom. Na tom sastanku se određuju i provjeravaju načini suradnje, razmjena prikupljenih podataka i usmjerava se zajedničko djelovanje policije i drugih državnih tijela u provođenju izvida.

3.2. Istraga, “zamrzavanje“ i oduzimanje imovinske koristi

3.2.1. Istraga51

Na temelju rješenja državnog odvjetnika istraga se u pravilu provodi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina, a mora se provesti ako postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora teža od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora, te ako postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti.

Kad je donio rješenje o provođenju istrage državni odvjetnik može podnijeti sucu istrage obrazloženi prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istražni zatvor ili da se poduzmu druge mjere nužne za djelotvorno vođenje kaznenog postupka i zaštitu osoba.

U istrazi se prikupljaju dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odlučiti hoće li nakon završene istrage podignuti optužnicu ili obustaviti postupak, te dokazi za koje postoji opasnost da se neće moći ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvođenje bilo otežano.

Državni odvjetnik provodi istragu, odlučuje o prekidu i obustavi istrage, ispituje okrivljenika (koji mora biti ispitan prije okončanja istrage), a nalogom može povjeriti provođenje dokaznih radnji istražitelju, koji je dužan po nalogu postupati.

Istraga je nejavna, a ako bi javno objavljivanje podataka iz istrage štetilo probicima postupka može se odrediti tajnost cijele ili dijela istrage iz razloga propisanih ZKP-om.

Prema Izvješću DORH-a za 2016. za koruptivna kaznena djela u 2016. godini USKOK je donio 130 rješenja o istrazi, a dovršene su istrage protiv 99 osoba. Za kaznena djela organiziranog kriminaliteta u 2016. godini su donesena 353 rješenja, a dovršene su istrage protiv 389 osoba.

50 Članci 63. - 66. ZDO 51 Članci 216. - 234. ZKP

17

Kako su u ovom izvještajnom razdoblju riješene i 3 istrage iz 2015., tako je u 2016. godini dovršeno ukupno 491 istraga.

3.2.2. Oduzimanje imovinske koristi

Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela u hrvatskom je kaznenom pravu uređeno kao posebna kaznenopravna mjera kojom se ostvaruje načelo da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom (Članak 5. KZ) kako fizička, tako ni pravna osoba.

Prema mišljenju E. Ivičević Karas, „uz obvezu suda da po službenoj dužnosti utvrdi i oduzme imovinsku korist stečenu kaznenim djelom, državno odvjetništvo mora imati aktivnu ulogu u iniciranju postupka oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, u postupku utvrđivanja njezina iznosa te naposljetku u žalbenom postupku u kojemu dakle treba reagirati na svaki propust suda da imovinsku korist stečenu kaznenim djelom utvrdi i oduzme po službenoj dužnosti.”52

KZ dalje u člancima 77. i 78. propisuje uvjete i način oduzimanja imovinske koristi te prošireno oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadležan USKOK, te za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (Glava XVII. KZ) i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (Glava XXV. KZ).

U odnosu na pravne osobe, sukladno članku 19. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, na oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta primjenjuju se odredbe KZ-a i posebnih zakona.

Oduzimanje stečene imovinske koristi treba biti primarni cilj tijela kaznenog postupka i zbog toga su u zakonodavstvima zemalja razrađeni postupci kojima se regulira privremeno oduzimanje, “zamrzavanje” te imovine do odluke suda u kaznenom postupku. Ove mjere služe kako bi se spriječili počinitelji da otuđe i sakriju imovinu, odnosno porijeklo novca i prikažu ga kao redoviti prihod i time osujete oduzimanje.53

Istovremeno s izmijenjenim ZKP-om i ZUSKOK-om, 27. srpnja 2017., na snagu je stupio Zakon o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 70/2017). Materiju oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem su do trenutka donošenja i stupanja na snagu ovih izmjena ZKP-a, ZUSKOK-a i prestanka važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 145/10, u daljnjem tekstu: ZOPOIK), regulirala sva tri zakona. ZOPOIK je u prvom redu bio donesen s ciljem da se u njemu objedini zakonska regulacija postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem odnosno postigne cjelovito, jasnije i jednostavnije uređenje ovog postupka. Međutim, ta je materija i dalje ostala regulirana i u drugim zakonima, pa navedeni cilj nije bio ostvaren. Naime, uslijed činjenice da je materija oduzimanja imovinske koristi djelomično ostala regulirana i drugim propisima, u praksi se postupak

52 E. Ivičević Karas: Kaznenopravno oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2/2007, str. 673.-694. 53 D. Novosel: Posebnosti Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 8, broj 2/2001, str. 41.-83.

18

oduzimanja imovinske koristi mogao provesti i bez pozivanja na ZOPOIK, što je dovelo do rijetke primjene navedenog zakona u praksi.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 70/2017) te Zakona o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 70/2017) na jednom se mjestu objedinjuju sve odredbe koje se tiču oduzimanja imovinske koristi, i to u odnosu na sva kaznena djela.

Znači, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 70/2017) izmijenjene su i dopunjene odredbe Glave XXVIII. ZKP-a na način da je u njih prenesen dio odredbi ZOPOIK-a. Pri tome su neke od transponiranih odredbi ZOPOIK-a sadržajno izmijenjene, a dodane su i nove odredbe, radi transponiranja odredaba Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji.

Time se na jednom mjestu - ZKP-om objedinjuju i sve odredbe o postupku predlaganja i određivanja privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, koje će se primjenjivati i u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, zbog čega je reguliranje ovih mjera odredbama ZUSKOK-a također postalo suvišno. Stoga su odredbe Glave IV, koje se odnose na osiguranje prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarene kaznenim djelom, te dotični članci 50. – 57. i članci 59. – 61. brisani Zakonom o izmjenama Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 70/2017).

Predmete koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim počinjenjem privremeno oduzima policija i predaje ih tijelima, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima nadležnima za raspolaganje i upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.54 Radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom ovlašteni tužitelj može prije i nakon pokretanja kaznenog postupka sudu predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha.55

Državni odvjetnik može od policije, Ministarstva financija, Državnog ureda za reviziju i drugih državnih tijela, organizacija, banaka i drugih pravnih osoba zahtijevati kontrolu poslovanja pravne i fizičke osobe i u skladu s odgovarajućim propisima privremeno oduzimanje do donošenja presude, novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu poslužiti kao dokaz, obavljanje nadzora i dostavu podataka koji mogu poslužiti kao dokaz o počinjenom kaznenom djelu ili imovini ostvarenoj kaznenim djelom, te zatražiti obavijesti o prikupljenim, obrađenim i pohranjenim podacima u vezi neobičnih i sumnjivih novčanih transakcija. 56

Ako je imovinsku korist stečenu kaznenim djelom počinitelj prikrio ili ako postoji osnov sumnje na pranje novca, državni odvjetnik će poduzeti sve što je potrebno da bi se ta imovina pronašla i osiguralo njezino oduzimanje. Za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda u kojima postoje osnove sumnje da je stečena znatna imovinska korist, u provođenju izvida i hitne dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta sudjeluju financijski istražitelji, državnoodvjetnički savjetnici

54 Članak 556.a ZKP 55 Članak 557.a ZKP 56 Članak 206.g stavak 2. ZKP

19

i stručni suradnici iz posebnog odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom u sastavu državnog odvjetništva. 57

Državni odvjetnik može sudu predložiti da naloži banci dostavu podataka o računima i prihodima ili da prati platni promet i transakcije na računima određene osobe i o tome ga izvješćuje; da naloži pravnoj ili fizičkoj osobi da privremeno obustavi izvršenje određene financijske transakcije te da se financijska sredstva i gotovinski iznosi deponiraju na poseban račun i čuvaju.58

Trajanje, postupak ukidanja ili preinačenja, produljenja, zamjene privremenih mjera te ostale odredbe o osiguranju oduzimanja imovinske koristi sadržane su u člancima 557.a – h ZKP-a.

Oduzimanje sredstava, prihoda ili imovine osiguranih privremenom mjerom se i dalje izvršava prema odredbama sadržanima unutar Glave XXVIII. ZKP-a o postupku za oduzimanje predmeta i imovinske koristi.

Predmeti koji se po zakonu imaju oduzeti, kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju probici javne sigurnosti ili zaštite časti i dostojanstva građana, oduzet će se i kad kazneni postupak ne završi presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim.59 Sud će i bez prijedloga ovlaštenog tužitelja od optuženika oduzeti onu imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom koja je sadržana u opisu kaznenog djela iz optužbe.60

Oduzimanje imovinske koristi sud će izreći u osuđujućoj presudi odnosno presudi kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravnu radnju koja je predmet optužbe. U presudi kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe za kazneno djelo, ili se optužba odbija, odbit će se prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.61

Prema Izvješću DORH-a za 2016. sudskim odlukama je za kaznena djela organiziranog kriminaliteta u 2016. godini oduzeta imovinska korist u 66 predmeta; nadalje od 94 fizičke osobe i 1 pravne osobe oduzeto je ukupno 16.876.824,25 kuna, od čega se iznos od 13.927.712,19 kuna odnosi na kaznena djela korupcije, a iznos od 2.949.112,06 kuna na kaznena djela organiziranog kriminala.

Ministarstvo nadležno za državnu imovinu vodi evidenciju o privremeno i trajno oduzetim predmetima i imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom koji su pravomoćnom sudskom odlukom privremeno odnosno trajno oduzeti od okrivljenika ili s njim povezanih osoba te koji su takvom odlukom predani na čuvanje i upravljanje ministarstvu nadležnom za državnu imovinu.62

57 Članak 206.i ZKP 58 Članci 265. i 266. ZKP 59 Članak 556. ZKP 60 Članak 557. ZKP 61 Članak 560. ZKP 62 Članak 563. ZKP

20

3.3. Sporazumijevanje o uvjetima priznavanja krivnje i sankciji63

Institut sporazumijevanja uveden je Zakonom o kaznenom postupku (NN 152/2008), a u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a članci kojima je propisan stupili su na snagu 1. srpnja 2009. godine.

Sporazumijevanje je pravo i dužnost državnog odvjetnika. Ako se ispune propisane pretpostavke donosi se presuda na temelju sporazuma stranaka.

Državni odvjetnik i okrivljenik mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o kazni i drugim mjerama iz točke 3. u tekstu niže. Tijekom pregovora okrivljenik mora imati branitelja.

Naputak64 za sporazumijevanje o sankciji s okrivljenikom daje Glavni državni odvjetnik. Naputkom se propisuje način vođenja pregovora, pisani oblik i sadržaj sporazuma čiji je sastavni dio izjava za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka te način izračunavanja umanjene zakonske kazne koja bi se trebala primijeniti u konkretnom slučaju.

Ako su prije početka sjednice ili tijekom sjednice optužnog vijeća državni odvjetnik i okrivljenik i branitelj potpisali izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, predaju izjavu vijeću odmah nakon otvaranja sjednice.

Izjava sadrži:

1. opis kaznenog djela koje je predmet optužbe, 2. izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo, 3. sporazum o vrsti i mjeri kazne, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi,

posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, oduzimanju predmeta te o troškovima postupka, 4. očitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu, 5. izjavu okrivljenika o prihvaćanju prijedloga državnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere

i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, 6. potpis stranaka i branitelja.

Državni odvjetnik i okrivljenik mogu odustati od izjave za donošenje presude na temelju sporazuma do donošenja presude, u kom slučaju se dana izjava i svi ostali podaci koji se na nju odnose izdvajaju iz spisa i predaju sucu istrage i ne mogu se razgledati ni upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.

Prema Izvješću DORH-a za 2016. od ukupno 282 presude koje su donesene u 2016. godini, njih 132 ili 46,81% doneseno je po sporazumu stranaka. Iz tih podataka slijedi i kako su četiri županijska suda nadležna za suđenje za kaznena djela organiziranog kriminaliteta i korupcije u 2016. godini, nakon provedene rasprave donijela 150 presuda.

63 Članci 360. - 362. ZKP; 74.,75., 82. stavak 2. ZDO 64 Naputak o pregovaranju i sporazumijevanju s okrivljenikom o priznanju krivnje i sankciji, od 17. veljače 2010., dostupan je na: http://www.dorh.hr/PresudaPoSporazumu.

21

3.4. Podizanje optužnice

Po završetku istrage državni odvjetnik podiže optužnicu, a za kaznena djela za koja se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice.

Državni odvjetnik može podignuti optužnicu i bez provođenja istrage za kaznena djela za koja se inače po odredbama ZKP-a istraga provodi, ako rezultati provedenih radnji koji se odnose na kazneno djelo i počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice.

Prije podizanja optužnice okrivljenik mora biti ispitan, osim ako je u optužnici predloženo suđenje u odsutnosti.65

Prema Izvješću DORH-a za 2016. za koruptivna kaznena djela u 2016. godini podignuto je 95 optužnica, a za kaznena djela organiziranog kriminaliteta 352 optužnice.

3.5. Zastupanje optužbe pred sudom

Ako optužno vijeće ustanovi da je optužnica osnovana, donijet će rješenje kojim potvrđuje optužnicu, koje se dostavlja državnom odvjetniku, okrivljeniku, branitelju i oštećeniku.

Optužno vijeće prilikom odlučivanja o optužnici može obustaviti kazneni postupak u odnosu na sve ili pojedine točke optužnice, odbaciti optužnicu ili vratiti optužnicu državnom odvjetniku s navođenjem razloga zbog kojih nije potvrđena te radnjama koje je propustio poduzeti.

Ako je državnom odvjetniku optužnica vraćena (osim zbog nepropisnog sastavljanja), dužan je donijeti rješenje o dopuni istrage ili poduzeti dokaznu radnju odnosno obustaviti istragu ili odbaciti kaznenu prijavu.66

Državni odvjetnik može povući optužnicu prije nego što je potvrđena. Rješenje vijeća o potvrđivanju optužnice se s optužnicom i spisom predmeta bez odgode dostavlja predsjedniku vijeća radi određivanja rasprave.67

Ako se prema odredbama ZPK-a68 održava pripremno ročište, državni odvjetnik će izložiti dio optužnice, može predložiti izricanje određene kazne i drugih mjera, obrazložiti će dokazne prijedloge te će se očitovati o prijedlozima suprotne stranke i oštećenika.

Rasprava započinje čitanjem optužnice. Nakon očitovanja optuženika o optužnici i imovinskopravnom zahtjevu predsjednik vijeća poziva stranke da održe uvodne govore 69, nakon čega slijedi provođenje dokaznog postupka70.

65 Članak 341. ZKP 66 Članci 354. - 356. ZKP 67 Članci 365., 367. ZKP 68 Članci 370. - 379. ZKP 69 Članci 415., 417. ZKP 70 Članci 418. - 440. ZKP

22

Ako državni odvjetnik u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo činjenično stanje izloženo u potvrđenoj optužnici, on može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optužnicu.71

Nakon završenoga dokaznog postupka stranke će održati završne govore72, a potom će uslijediti izricanje, objava i dostava presude73.

Prema Izvješću DORH-a za 2016. za koruptivna kaznena djela u 2016. godini doneseno je ukupno 176 presuda, od kojih osuđujućih 152. Za kaznena djela organiziranog kriminaliteta doneseno je ukupno 106 presuda, od čega 103 osuđujućih.

3.6. Pravni lijekovi

Od redovnih pravnih lijekova, stranke mogu podnijeti žalbu protiv presude i žalbu protiv rješenja74, a od izvanrednih pravnih lijekova strankama je na raspolaganju obnova kaznenog postupka75. Državni odvjetnik može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika.

Prema Izvješću DORH-a za 2016. za koruptivna kaznena djela u 2016. godini podneseno je 58 žalbi, a za kaznena djela organiziranog kriminaliteta 21 žalba.

Protiv pravomoćnih sudskih odluka okrivljenik još može podignuti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude76, a Glavni državni odvjetnik zahtjev za zaštitu zakonitosti77 ako je povrijeđen zakon.

Glavni državni odvjetnik će podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom. Odluku o podizanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti Glavni državni odvjetnik donosi nakon pribavljenog mišljenja sjednice Kaznenog odjela DORH-a.78

4. Različite kategorije svjedoka u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta

4.1. Krunski svjedok

ZKP propisuje mogućnost Glavnog državnog odvjetnika da pod uvjetima i na način propisan ZUSKOK-om rješenjem odbaci kaznenu prijavu ili odustane od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka ako je to razmjerno težini počinjenih kaznenih djela i značenju iskaza te osobe, važno za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i članova zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja.79

71 Članak 441. ZKP 72 Članak 443. ZKP 73 Članci 448. - 462. ZKP 74 Članci 463. - 496. ZKP 75 Članci 497. - 508. ZKP 76 Članci 515. - 519. ZKP 77 Članci 509. - 514. ZKP 78 Članak 84. ZDO 79 Članak 206.e ZKP

23

ZUSKOK nadalje detaljnije propisuje kako Glavni državni odvjetnik može, na obrazloženi prijedlog Ravnatelja do zakazivanja glavne rasprave, od suda zahtijevati donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postala pripadnik zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja:

1. protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz nadležnosti USKOK-a počinjeno u okvirima zločinačke organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zločinačke organizacije može osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna može ublažiti,

2. ako je iskaz te osobe razmjeran težini počinjenoga kaznenog djela i važnosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije ili njihovih počinitelja, odnosno za otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela zločinačke organizacije.80

Na obrazloženi prijedlog Ravnatelja Glavni državni odvjetnik može sudu podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je kao pripadnik zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja pravomoćno osuđena, zajedno sa zahtjevom za obnovu kaznenog postupka radi preinake te pravomoćne presude glede odluke o kazni (članak 43. stavak 5. ZUSKOK-a i članak 497. stavak 2. ZKP-a), ako je njezin iskaz važan za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja ili počinitelja tih kaznenih djela, ili za otkrivanje i sprječavanje činjenja kaznenih djela od strane pripadnika zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja. Umjesto zahtjeva, Glavni državni odvjetnik može sudu nadležnom za uvjetni otpust zatvorenika podnijeti prijedlog za uvjetni otpust izvan rokova za ponavljanje prijedloga propisanih posebnim zakonom.81

Ne može se ispitati kao svjedok (pojedinačni) počinitelj koji je:

1. počinio jedno ili više kaznenih djela navedenih u točkama 1. i 2. stavka 1. čl. 39. ZUSKOK-a, 2. organizator zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja, 3. poticatelj na počinjenje kaznenog djela iz nadležnosti USKOK-a u cilju da protiv potaknute

osobe bude pokrenut postupak za to djelo.82

Rješenjem kojim prihvaća zahtjev Glavnoga državnog odvjetnika sudsko vijeće će:

1. dopustiti da se osoba označena u zahtjevu ispita kao svjedok u kaznenom postupku (krunski svjedok),

2. odrediti da se iz spisa predmeta izdvoje zapisnici i službene bilješke te osobe o njezinim ranijim iskazima koje je dala kao osumnjičenik ili okrivljenik ako takvi postoje. Ti se iskazi kao i drugi dokazi za koje se iz njih saznalo ne mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.83

Nakon ispitivanja osobe iz članka 37. ZUSKOK-a, sudsko vijeće će, ako njen iskaz može bitno pridonijeti otkrivanju i dokazivanju kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja ili počinitelja tih kaznenih djela, ili otkrivanju i sprječavanju

80 Članak 36. ZUSKOK 81 Članak 37. ZUSKOK 82 Članak 39. ZUSKOK 83 Članak 42. ZUSKOK

24

činjenja kaznenih djela od strane pripadnika zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja, odgovarajućom primjenom odredbe članka 498. ZKP-a (preinaka pravomoćne presude bez obnove postupka) presudom preinačiti glede odluke o kazni pravomoćnu presudu kojom je ta osoba osuđena te je osuditi na kaznu koja će od ranije izrečene kazne biti manja najmanje za jednu trećinu, a najviše za dvije trećine te kazne.84

Ako nije ranije odbacio protiv njega kaznenu prijavu, Glavni državni odvjetnik će izjaviti da protiv krunskog svjedoka odustaje od kaznenog progona najkasnije do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka protiv pripadnika zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja.85

Državni će odvjetnik nastaviti kazneni progon ili pokrenuti kazneni postupak:

1. ako krunski svjedok nije iznio sve poznate mu činjenice i okolnosti ili je dao lažni iskaz, 2. ako krunski svjedok prije pravomoćnog okončanja kaznenog postupka počini novo kazneno

djelo iz nadležnosti USKOK-a i članka 39. ZUSKOK-a, 3. ako je krunski svjedok u roku od dvije godine nakon rješenja kojim se prihvaća zahtjev

Glavnoga državnog odvjetnika (članak 42. ZUSKOK), postao pripadnik zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja i u njenim okvirima počinio kazneno djelo iz nadležnosti USKOK-a.86

4.2. Zaštićeni (ugroženi) svjedok

Zaštita svjedoka sastoji se od posebnog načina ispitivanja i sudjelovanja u postupku (prema odredbama ZKP-a) i mjera zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka (prema odredbama Zakona o zaštiti svjedoka87). 88

Kad postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izložio ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega (ugroženi svjedok), on može uskratiti iznošenje osobnih podataka, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne osigura zaštita svjedoka.

Čim sazna za vjerojatnost postojanja prethodno navedenih okolnosti ugroze, državni odvjetnik će sucu istrage predložiti i označiti posebni način sudjelovanja u postupku i posebni način ispitivanja svjedoka te navesti razloge za to.

Ako sudac istrage prihvati prijedlog državnog odvjetnika, odredit će rješenjem:

1. pseudonim ugroženog svjedoka, 2. posebni način sudjelovanja u postupku (pozivanje, pristup sudu i slično), 3. posebni način ispitivanja.

84 Članak 43. ZUSKOK 85 Članak 45. ZUSKOK 86 Članak 46. ZUSKOK 87 Zakon o zaštiti svjedoka (NN 163/03, 18/11, dalje: Zakon o zaštiti svjedoka) 88 Članak 294. ZKP

25

Podatke o ugroženom svjedoku koji će se ispitati i sudjelovati u postupku na poseban način, sudac istrage će zapečatiti u posebni omot i predati na čuvanje državnom odvjetniku. To će zabilježiti u spisu koristeći pseudonim svjedoka.

Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o ugroženom svjedoku dužne su ih čuvati kao tajnu. Tijelo koje vodi radnju osobno je odgovorno za zaštitu tajnosti podataka.

Nakon što je donio rješenje o posebnom načinu sudjelovanja u postupku i posebnom načinu ispitivanja, sudac istrage određuje dokazno ročište i provodi ispitivanje ugroženog svjedoka. Kod pozivanja, pristupa ugroženog svjedoka na ročište, boravka i odlaska s ročišta, sudac istrage i državni odvjetnik mogu naložiti policiji poduzimanje mjera zaštite svjedoka.89

Zakon o zaštiti svjedoka se primjenjuje ako bi dokazivanje kaznenog djela bilo povezano s nerazmjernim teškoćama ili se ne bi moglo provesti na drugi način bez iskaza ugrožene osobe kao svjedoka koji uslijed moguće ugroženosti neće slobodno iskazivati u kaznenom postupku za kaznena djela:

1. protiv Republike Hrvatske, 2. vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 3. organiziranog kriminaliteta, 4. za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna.90

Glavni državni odvjetnik može na prijedlog nadležnoga državnog odvjetnika ili ugrožene osobe podnijeti zahtjev Povjerenstvu (tijelo koje je ovlašteno za donošenje odluke o uključivanju i prekidu provedbe Programa zaštite) za uključivanje ugrožene osobe u Program zaštite, ako se na drugi način ne bi mogao osigurati slobodan iskaz svjedoka u kaznenom postupku.

4.3. Parcijalni imunitet svjedoka

Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.

Ako je svjedok uskratio odgovor na pitanja jer bi time izložio sebe ili svoga bliskog srodnika kaznenom progonu, državni odvjetnik može izjaviti da neće poduzeti kazneni progon ako je odgovor na pitanje i iskaz svjedoka važan za dokazivanje kaznenog djela druge osobe, i to:

1. kataloga kaznenih djela navedenih u točki 1. stavka 2. čl. 286. ZKP-a, 2. kaznenih djela protiv Republike Hrvatske i protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske za koja

je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina, 3. kaznenih djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Izjavu o nepoduzimanju kaznenog progona državni odvjetnik može dati ako je pribavio pisanu izjavu svjedoka da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da neće prešutjeti ništa što mu je poznato o kaznenom djelu o kojem iskazuje i njegovom počinitelju i ako je dani odgovor na određena pitanja važan za dokazivanje kaznenog djela druge osobe, a vjerojatno je da bi

89 Članak 295. ZKP 90 Članak 3. Zakona o zaštiti svjedoka

26

svjedok odgovorom na pitanje sebe ili svog bliskog srodnika izložio kaznenom progonu za kazneno djelo s manjom propisanom kaznom od kazne koja je propisana za kazneno djelo u odnosu na koje iskazuje. Ne može se dati izjava o nepoduzimanju kaznenog progona za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža.

Osuđujuća presuda ne može biti utemeljena isključivo na iskazu ovakvog svjedoka te na iskazu ugroženog svjedoka. 91

5. Odnos s policijom

5.1. Koordinacija aktivnosti

Poduzimanje mjera (prije započinjanja kaznenog postupka) radi otkrivanja kaznenih djela i počinitelja je pravo i dužnost dvaju različitih i posve odvojenih državnih tijela - policije i državnog odvjetništva. Policija je tijelo pretprocesnih djelatnosti, jer su za poduzimanje potrebnih mjera da se počinitelj kaznenog djela pronađe, ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te da se prikupe potrebne obavijesti za uspješno vođenje kaznenog postupka (čl. 207. ZKP), potrebna odgovarajuća kriminalistička znanja i iskustvo, što imaju specijalizirane policijske kriminalističke službe. S druge strane, za ocjenu o postojanju zakonskih uvjeta za započinjanje kaznenog progona, tj. o postojanju osnovane sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i nepostojanju zakonskih smetnji za progon te osobe (načelo legaliteta kaznenog progona, čl. 2. st. 3. ZKP), a zatim i za ocjenu o postojanju zakonskih pretpostavki za određivanje pritvora (čl. 112.- 118. ZKP) i predlaganje istražnog zatvora (čl. 122. - 143. ZKP), potrebno je stručno pravno znanje i iskustvo koje imaju državni odvjetnici. Stoga, i policija i državno odvjetništvo moraju imati udjela u pretprocesnoj djelatnosti i pritom surađivati.

Policija dakle ima važne zadaće u pretprocesnoj djelatnosti. Ona poduzima izvide kaznenih djela, o čemu obavještava državnog odvjetnika te na temelju provedenih izvida sastavlja kaznenu prijavu ili izvješće o provedenim izvidima u kojemu navodi dokaze za koje je saznala (čl. 207. ZKP), može prikupljati obavijesti od građana te prisilno dovesti osumnjičenika (članak 208. ZKP), ovlaštena je uhititi osobu (čl. 107. ZKP) te može poduzeti hitne dokazne radnje (čl. 212. ZKP). Međutim, poduzimanje potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja počinitelja zadaća je i državnog odvjetnika. U skladu s temeljnom ovlasti i dužnosti državnog odvjetnika da progoni počinitelje kaznenih djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, državni odvjetnik poduzima izvide kaznenih djela te nalaže i nadzire provođenje pojedinih izvida radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje istrage (čl. 38. ZKP).92

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 70/2017) mijenja se dosadašnja obveza policije obavijestiti državnog odvjetnika o poduzetim izvidima odmah, a najkasnije u roku od dvadeset i četiri sata, sa obvezom obavijestiti ga pravovremeno. Ovim

91 Članak 298. ZKP 92 V. Ljubanović: Novo hrvatsko pravo državnog odvjetništva Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 8, broj 2/2001, str. 3.-29.

27

izmjenama nastoji se smanjiti nepotrebno administriranje u komunikaciji policije i državnog odvjetnika i ubrzati postupanje uz zadržavanje nadzora državnog odvjetnika nad radom policije.

Ako se uz osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, pojave naznake organiziranog kriminaliteta ili korupcije, policija će odmah o tome izvijestiti nadležno državno odvjetništvo i u dogovoru s tim državnim odvjetništvom poduzeti bez odgode potrebne radnje i o tome izvijestiti USKOK. Nakon primitka obavijesti USKOK može, ako ocijeni da je počinjeno kazneno djelo iz njegove nadležnosti, preuzeti rad u predmetu. Po dovršetku izvida, državno odvjetništvo ustupa predmet USKOK-u, ako smatra da je počinjeno kazneno djelo iz njegove nadležnosti ili ga izvješćuje da će nastaviti postupak.93

Ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz nadležnosti USKOK-a i naznake organiziranog kriminaliteta, USKOK i policija poduzet će sve što je potrebno da bi se prodrlo u središte zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja, razotkrili njezini članovi i organizatori te prikupili svi podaci i dokazi potrebni za kazneni postupak. S tim ciljem, policija bez odgode izvješćuje USKOK o započinjanju i provođenju izvida za kaznena djela za koja je sama saznala, a USKOK se po svojoj prosudbi uključuje bez odgode u izvršavanje svojih ovlasti poduzimanja, nalaganja, nadzora i usmjeravanja izvida kaznenih djela (članak 38. stavak 2. točka 1. i 2. ZKP-a). Glavni ravnatelj policije Ministarstva unutarnjih poslova organizira središnje prikupljanje, pohranu i obradu svih obavijesti koje su važne za pokretanje i vođenje kaznenog postupka za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a.94

Ako postoje osnove sumnje da je stečena imovinska korist velike vrijednosti državni odvjetnik će zatražiti od čelnika policije i nadležnih upravnih tijela Ministarstva financija da mu stave na raspolaganje službenike koji će pod njegovim nadzorom sudjelovati u zajedničkim izvidima s ciljem utvrđivanja vrijednosti imovine i osiguranja oduzimanja, odnosno pronalaženja imovine stečene kaznenim djelom. Za vrijeme dok sudjeluju u zajedničkom radu službenici postupaju po nalogu državnog odvjetnika i njemu su odgovorni za svoj rad. O potrebi upućivanja službenika državni odvjetnik se savjetuje s Ravnateljstvom policije i Ministarstvom financija.95

Suradnja policije i državnog odvjetništva detaljnije je uređena i Protokolom o zajedničkom radu policije i državnog odvjetništva tijekom prethodnog i kaznenog postupka, potpisanim 29. rujna 2011. godine.

5.2. Suradnja između USKOK-a i Policijskog nacionalnog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK)

Prema odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva unutarnjih poslova96 PNUSKOK prati i izučava određene pojavne oblike korupcije i organiziranog kriminaliteta, njihovih trendova i načina izvršenja; provodi složenija kriminalistička istraživanja korupcije i organiziranog kriminaliteta na nacionalnoj razini u uskoj suradnji sa USKOK-om, drugim državnim

93 Članak 24. ZUSKOK 94 Članak 25. ZUSKOK 95 Članak 206.i, stavak 3. ZKP 96 Članak 33. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva unutarnjih poslova (NN 70/12, 140/13, 50/14, 32/15 i 11/17)

28

odvjetništvima, te ostalim nadležnim državnim tijelima; neposredno obavlja poslove nacionalne razine složenog i organiziranog kriminaliteta u raznim kriminalističkim istraživanjima; nadzire provođenje složenijih kriminalističkih istraživanja u policijskim upravama, vodi zbirku kriminalističkih evidencija i provodi potražnu djelatnost za najtraženijim počiniteljima teških kaznenih djela; sudjeluje u međunarodnim aktivnostima vezanim uz problematiku korupcije i organiziranog kriminaliteta te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti.

Za obavljanje poslova iz djelokruga rada PNUSKOK-a ustrojavaju se ovom Uredbom propisane službe.

Sporazumom između USKOK-a i Ravnateljstva policije o razmjeni podataka u predistražnoj fazi postupka, potpisanim 25. kolovoza 2009., određeno je pristupanje USKOK-a podacima kriminalističko-obavještajnog sustava i informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova RH. USKOK određene baze podataka Ravnateljstva policije može koristiti u slučajevima u kojima postoje osnove sumnje na pripremu ili počinjenje kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala, što ubrzava provođenje i usmjeravanje izvida te pridonosi učinkovitosti suzbijanja kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.97

6. Odnos s drugim državnim tijelima

Policija, ministarstvo nadležno za financije, Državni ured za reviziju i druga državna tijela, organizacije, banke98 i druge pravne osobe dostavit će podatke koje je od njih zatražio državni odvjetnik, osim onih koji predstavljaju zakonom zaštićenu tajnu.99

Sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe koje u svojem djelokrugu ili u obavljanju svoje djelatnosti saznaju za okolnosti i podatke koji upućuju da je u pravnom prometu imovina stečena kaznenim djelom, posebno ako postupanje s ostvarenim financijskim sredstvima ili imovinom ukazuje na pranje novca ili na prikrivanje te imovine, dužne su bez odgode o tim okolnostima i podacima obavijestiti državnog odvjetnika.100 Za saznanja u vezi s kaznenim djelima iz nadležnosti USKOK-a propisana je i obveza obavještavanja USKOK-a.101

Sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe koje u svojem djelokrugu ili u obavljanju svoje djelatnosti saznaju za okolnosti i podatke koji upućuju na neko kazneno djelo iz nadležnosti USKOK-a, dužne su o tim okolnostima podnijeti kaznenu prijavu ili obavijestiti USKOK.102

Ako izvidi policije ili državnog odvjetništva pokažu da postoje naznake organiziranog kriminaliteta kod određenih kaznenih djela koja su počinjena s ciljem pribavljanja veće imovinske koristi, USKOK će od nadležnih upravnih organizacija Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Financijskog inspektorata, Ureda za sprječavanje pranja novca) zatražiti kontrolu poslovanja pravne i fizičke osobe i privremeno oduzimanje novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu poslužiti kao dokaz, te zatražiti obavijesti o prikupljenim, obrađenim i

97 http://www.dorh.hr/PotpisanSporazumIzmeduUSKOK-a 98 Članak 49. ZUSKOK 99 Članak 206.g stavak 2. ZKP 100 Članak 206. i stavak 4. ZKP 101 Članak 23. st. 2. ZUSKOK 102 Članak 23. st. 1. ZUSKOK

29

pohranjenim podacima u vezi s neobičnim i sumnjivim novčanim transakcijama. U svom zahtjevu USKOK može pobliže označiti potreban sadržaj tražene mjere ili radnje te zahtijevati da ga se o njoj izvijesti, kako bi im mogao biti nazočan Ravnatelj ili zamjenik ravnatelja. Ne postupanje po zahtjevu ili dulje neizvršavanje zahtjeva predstavlja težu povredu službene ili radne dužnosti.103

6.1. Porezna uprava Ministarstva financija

Porezna uprava je jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa.

U području suzbijanja protupravnih radnji naročito je važna njezina zadaća suzbijanja poreznih prijevara i vođenja prekršajnih postupaka.104

6.2. Carinska uprava Ministarstva financija

Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija koja priprema stručne podloge za utvrđivanje ekonomske i razvojne politike u području carinskog i trošarinskog sustava i sustava carinske i izvancarinske zaštite te donosi mjere za njihovu provedbu. Jedna od važnijih funkcija je da otkriva, sprječava i suzbija prekršaje i kaznena djela, prikuplja podatke o tim djelima i počiniteljima te provodi dokazne radnje za potrebe prekršajnog i kaznenog postupka; vrši inspekcijski nadzor nad provedbom propisa o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te otkriva i sprječava sve oblike nedozvoljene i protuzakonite trgovine te da vrši nadzor unosa i iznosa gotovine preko državne granice sukladno propisima o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.105

6.3. Samostalni sektor za financijske istrage

Donošenjem nove Uredbe MF, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2017. godine, u Središnjem uredu Porezne uprave ustrojen je novi, Samostalni sektor za financijske istrage (SSFI)106, kojim upravlja pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. Novoosnovani SSFI nastavlja djelovanje i u cijelosti preuzima poslove Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, osnovanog na temelju Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija NN 134/14, koji je operativno počeo djelovati u siječnju 2015. godine.

U SSFI ustrojavaju se:

1. Služba za otkrivanje i financijske istrage organiziranih poreznih i gospodarskih prijevara 2. Služba za otkrivanje i financijske istrage nezakonito stečene imovine 3. Služba za suradnju s tijelima kaznenog progona i obavještajnim agencijama.

103 Članak 26. ZUSKOK 104 Članci 37. - 82. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 54/2017 , dalje: Uredba MF) 105 Članci 83. - 99. Uredba MF 106 Članak 47. Uredba MF

30

SSFI obavlja zadaće na temelju ovlasti iz Zakona o Poreznoj upravi i Općeg poreznog zakona, a nadležan je za porezne obveznike na cijelom području Republike Hrvatske. SSFI obavlja poslove analize i financijskog istraživanja te pruža potporu tijelima kaznenog progona i obavještajnim agencijama u vidu financijskih analiza i istraga u predmetima u kojima postoje ozbiljne naznake organiziranog kriminaliteta, koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela subvencijskih prijevara na štetu sredstava Europske unije.107

6.4. Ured za sprječavanje pranja novca 108

Sukladno međunarodnim standardima hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca (dalje: Ured) je središnje nacionalno tijelo za prikupljanje, analizu i dostavljanje nadležnim tijelima slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma koje primarno ima zadaću:

- analitičko-obavještajno obrađivati sumnjive transakcije zaprimljene od obveznika, te nakon što ocijeni da u vezi s transakcijom ili određenom osobom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u zemlji ili inozemstvu, Ured slučajeve, u pisanom obliku, dostavlja na daljnje postupanje i procesuiranje nadležnim državnim tijelima;

- međuinstitucionalno surađivati u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma sa svim nadležnim državnim tijelima u RH (DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA, Porezna uprava, Carinska uprava, Financijski inspektorat);

- razmjenjivati podatke, informacije i dokumentaciju sa stranim financijsko-obavještajnim jedinicama i drugim stranim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnim za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma;

- preventivno djelovati u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uključujući neizravni (administrativni) nadzor i izobrazbu obveznika (banaka, brokera, investicijskih fondova, casina, javnih bilježnika, odvjetnika i drugih), te izobrazbu državnih tijela;

- objavljivati statističke podatke s područja pranja novca i financiranja terorizma i na odgovarajuće načine obavještavati javnost o tehnikama, metodama i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma.

Ured je osnovan ZSPNFT-om, ustrojen je u okviru Ministarstva financija kao posebna ustrojstvena jedinica i potpuno je operativno neovisan i autonoman u svome postupanju.

Ako postoji sumnja na pranje novca, Ured će o saznanjima obavijestiti USKOK i dati sve raspoložive podatke o transakcijama osumnjičenika, kao i izvršiti potrebne provjere s ciljem utvrđivanja postojanja takvih transakcija.109

Ministarstvo financija podnosi godišnje izvješće o radu Ureda Vladi Republike Hrvatske.

107 https://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Financijske-istrage.aspx 108 http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca 109 Članak 27. ZUSKOK

31

U zadnjem Godišnjem izvješću o radu Ureda za 2015. godinu110 se navodi da je u 2015. godini Ured, surađujući s nadležnim tijelima, otvorio ukupno 80 predmeta, od kojih najviše u suradnji s MUP-om (48), potom u suradnji sa USKOK-om (6) te s DORH-om (5).

Ured kontinuirano međuinstitucionalno surađuje i sudjeluje, unutar svojih zakonskih ovlasti, u većem broju predmeta DORH-a, USKOK-a i policijskih izvida koruptivnih kriminalnih aktivnosti vezanih za zlouporabu javnih ovlasti radi ostvarivanja privatnih probitaka. Ured može potvrditi svoj rad na većini slučajeva organiziranog kriminaliteta i korupcije i drugih teških oblika kaznenih djela vezanih za pranje novca o kojima su ranije druga nadležna državna tijela izvijestila medije i javnost.

6.5. Financijski inspektorat

Financijski inspektorat je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija koja nadzire primjenu propisa u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te na području deviznog poslovanja i pružanja usluga platnog prometa i prijenosa novca.111

U području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Financijski inspektorat nadzire provedbu mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, propisanih ZSPNFT-om i propisima donesenima na temelju toga Zakona.112

Financijski inspektorat, između ostalih poslova, samostalno i u suradnji s Uredom i državnim odvjetništvom planira, organizira i provodi inspekcijski nadzor radi otkrivanja kažnjivih djela i prikupljanja dokaza na području pranja novca i financiranja terorizma te na području deviznog poslovanja i pružanja usluga platnog prometa i prijenosa novca, te na zahtjev suda i državnog odvjetnika pruža pomoć u provođenju financijske istrage, posebno u predmetima u kojima je potrebno pribaviti podatke o novčanim transakcijama i poslovnoj dokumentaciji okrivljenika te o nadziranju kretanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.113

6.6. Državni ured za reviziju

Državni ured za reviziju je, odredbama članka 54. Ustava, članka 2. Zakona o Državnom uredu za reviziju (NN 80/11, dalje: ZDUR) i članka 3. Statuta državnog ureda za reviziju KLASA: 012-03/15-01/1, URBROJ: 613-01-01-15-1, Zagreb, 17. travnja 2015., dalje: Statut), definiran kao najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu. Državnim uredom za reviziju upravlja glavni državni revizor koji o njegovu radu izvješćuje Hrvatski sabor. Osnivanje, ustrojstvo, nadležnost, upravljanje, način rada i izvješćivanje, dužnosti i prava ovlaštenih državnih revizora i drugih zaposlenika te suradnju Državnog ureda za reviziju s drugim

110 http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Godisnje%20izvjesce%20o%20radu%20Ureda%20za%202015.%20godinu.pdf 111 Članak 1. stavak 2. Zakona o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (NN 85/08, 55/11, 25/12, dalje: ZFIRH) 112 Članak 3. ZFIRH 113 Članak 4. ZFIRH

32

tijelima uređuje ZDUR.114 Poslovi, zadaće i odgovornosti Državnog ureda za reviziju su utvrđeni ZDUR-om i Statutom.115

Odredbom članka 21. ZDUR-a propisano je da u izvršavanju svojih zadataka Državni ured za reviziju surađuje s drugim tijelima državne vlasti, na način da ne dovede u pitanje svoju samostalnost i neovisnost.

U skladu sa ZDUR-om, Državni ured za reviziju obavlja financijsku reviziju i reviziju učinkovitosti subjekata iz svoje nadležnosti. Nabava roba, radova i usluga jedno je od područja revizije neovisno je li subjekt revizije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi.

Na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju (www.revizija.hr) dostupna su sva izvješća o obavljenim revizijama u zadnjih deset godina te sva izvješća o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije.

Sva izvješća o obavljenim revizijama, nakon dostave Hrvatskom saboru, dostavljaju se i DORH-u. Uz izvješća, u kojima je izraženo nepovoljno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju subjekta revizije, dostavlja se i prikupljena dokumentacija. Također, uz izvješća u kojima su opisane nepravilnosti, a za koje se sumnja da imaju obilježja kaznenog djela, DORH-u se dostavlja i dokumentacija koje se odnosi na nepravilnosti za koje se sumnja da imaju obilježja kaznenog djela. Nakon dostavljenih izvješća, na traženje DORH-a, Državni ured za reviziju dostavlja i traženu dokumentaciju. 116 Također, na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, Državni ured za reviziju dostavlja tražena izvješća o obavljenim revizijama i dokumentaciju koju je prikupio za potrebe revizije.

Odredbama članka 49. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16 i 70/17), propisano je da je Državni ured za reviziju obvezan o povredama ovoga Zakona obavijestiti DORH i dostaviti raspoloživu dokumentaciju. Sukladno navedenoj odredbi, po obavljenoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, te po uvidu u dostavu i objavu godišnjih financijskih izvještaja, Državni ured za reviziju dostavlja obavijest DORH-u o povredama Zakona s dokumentacijom koju je prikupio.

7. Međunarodna pomoć i suradnja

Prema odredbama ZOMPO-a117 međunarodna pravna pomoć pruža se u najširem smislu, u skladu s načelima domaćega pravnog poretka, načelima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.118

Prema načelu locus regit actum međunarodno pravo svoju prednost ustupa unutarnjem pravu u pitanjima dopuštenosti i načina izvršenja radnje međunarodne pravne pomoći, na temelju čega

114 Članak 54. Ustav, članak 1. ZDUR 115 Članak 3. Statuta državnog ureda za reviziju KLASA: 012-03/15-01/1, URBROJ: 613-01-01-15-1, Zagreb, 17. travnja 2015., dalje: Statut) 116 U skladu sa člankom 26. Statuta 117 Članak 4. ZOMPO 118 Članak 1. ZOMPO

33

zamoljena država poduzima dokazne radnje u skladu sa svojim zakonodavstvom pa se valjanost rezultata procesne radnje pravne pomoći poduzete u zamoljenoj državi utvrđuje prema pravu zamoljene države, a ne pravu države moliteljice (uz određene iznimke kada država moliteljica zahtjeva da nadležna tijela zamoljene države provedu određene dokazne radnje na način propisan njezinim pravom, pod uvjetom da takvo postupanje nije protivno temeljnim načelima pravnog poretka zamoljene države).

Neki autori razlikuju tzv. primarnu i tzv. sekundarnu pravnu pomoć. Primarna pravna pomoć se odnosi na one oblike pravne pomoći kojima se država moliteljica odriče prava kaznenog progona, odnosno delegira ga drugoj državi (ustup/preuzimanje kaznenog progona –važno s aspekta državnog odvjetništva i provođenja učinkovitih istraga, te preuzimanje izvršenja strane kaznene presude), dok se sekundarna pravna pomoć odnosi na one oblike pravne pomoći kojima zamoljena država pruža pomoć drugoj državi u ostvarivanju prava kaznenog progona (izručenje te tzv. mala međunarodna pravna pomoć - također važna s aspekta državnog odvjetništva i provođenja učinkovitih istraga, a koja obuhvaća uručenje pismena i provođenje dokaznih radnji).

DORH je sklopilo više sporazuma/memoranduma o suradnji s raznim državnim odvjetništvima/tužiteljstvima širom svijeta. Ovim sporazumima željelo se omogućiti državnim odvjetništvima brzo i učinkovito stupanje u kontakt s državnim odvjetništvima u različitim državama svijeta, a u cilju pribavljanja potrebnih podataka u kratkom roku. Tužiteljski sporazumi nisu međunarodni ugovori već međunarodni akti. Njima se ne regulira međunarodna pravna pomoć, nego samo suradnja između tužiteljstava, a pribavljana dokumentacija se ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Tužiteljski sporazumi se odnose na sporazume kojima se regulira neposredna suradnja, sporazume kojima se regulira posredna suradnja te sporazume kojima se regulira suradnja u predmetima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.119

Tijekom 2004. DORH je potpisao ugovor o pristupanju Savjetodavnoj mreži tužitelja jugoistočne i istočne Europe "SEEPAG", putem koje USKOK surađuje s državama u regiji s ciljem učinkovitijeg suzbijanja prekograničnog organiziranog kriminaliteta.

7.1. USKOK - međunarodna pomoć i suradnja

Republika Hrvatska pristupila je ključnim multilateralnim međunarodnim pravnim instrumentima koji sadrže odredbe vezane za učinkovito sprječavanje korupcije i borbu protiv organiziranog kriminaliteta, a od njih treba istaknuti Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta te Djelomični i prošireni sporazum o osnivanju „Skupine država za borbu protiv korupcije - GRECO“.

119 Međunarodna pravna pomoć i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima-teorijski i praktični aspekti – Priručnik za polaznike/ice, Izrada obrazovnog materijala: mr. sc. Danka Hržina, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Zagreb, ožujak 2016.

34

Na temelju preuzetih međunarodnih obveza te iskustava ukazala se potreba za osnivanjem posebnog odjela unutar USKOK-a, koji bi surađivao u pitanjima koja se odnose na poslove iz djelokruga USKOK-a s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija.120

Tako je člankom 17. ZUSKOK-a predviđeno da Odjel za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage određuje članove zajedničkih istražnih tijela osnovanih radi istrage, kaznenog progona ili zastupanja optužbe pred sudom za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a, u Republici Hrvatskoj, ili jednoj ili više drugih država. Nadalje, propisani su poslovi navedenog Odjela.

U Izvješću DORH-a za 2016. stoji kako je USKOK u 2016. godini koristio instrumente međunarodnopravne pomoći u ukupno 21 predmetu. U 16 predmeta upućeno je 35 zamolnica inozemnim pravosudnim tijelima, dok je istovremeno USKOK zaprimio ukupno 14 zamolnica.

7.2. Eurojust i Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima

Eurojust je tijelo Europske unije s pravnom osobnošću osnovano Odlukama Vijeća Europske unije broj 2002/187/PUP, 2003/659/PUP i 2009/426/PUP, za poticanje i unapređenje suradnje nadležnih pravosudnih tijela država članica u sprječavanju teških oblika kriminala.121

Eurojust nudi širok raspon oblika praktične pomoći: olakšava kontakt između tijela kaznenog progona u složenim i hitnim slučajevima, olakšava dobivanje podataka o statusu izvršenja zamolnice, pružanje pomoći u sprječavanju ili rješavanju sukoba nadležnosti, koordinira kaznene progone u više država članica, organizira koordinacijske sastanke.

Koordinacijski sastanci osim istražitelja, tužitelja, sudaca istrage iz različitih država članica mogu uključivati i predstavnike trećih država, Europola i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (dalje: OLAF). Koordinacijski sastanci omogućuju praktičarima razmjenu informacija o povezanim istragama i planiranje daljnjih radnji. Nadalje, Eurojust pomaže i uspostavljanju suradnje s "trećim državama".

Eurojust ima važnu ulogu i u osnivanju zajedničkih istražnih timova, odnosno pružanju financijske i drugu podrške te olakšava uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih istražnih timova (dalje: ZIT). U slučajevima kada se to smatra korisnim, nacionalni članovi Eurojust također mogu sudjelovati u ZIT-ovima.122

Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima (dalje: EPM) je mreža nacionalnih kontakt osoba namijenjena olakšavanju pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.123

Nacionalne kontakt osobe su državni odvjetnici, suci istrage ili druge osobe koji rade skoro isključivo na predmetima međunarodne pravosudne suradnje124, a imenuje ih svaka država

120 Međunarodna pravna pomoć i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima-teorijski i praktični aspekti – Priručnik za polaznike/ice, Izrada obrazovnog materijala: mr. sc. Danka Hržina, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Zagreb, ožujak 2016. 121 Članak 2. točka 5. ZPSKS-EU 122 Međunarodna pravna pomoć i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima-teorijski i praktični aspekti – Priručnik za polaznike/ice, Izrada obrazovnog materijala: mr. sc. Danka Hržina, DORH, Zagreb, ožujak 2016. 123 Članak 2. točka 6. ZPSKS-EU 124 Članak 11. ZPSKS-EU

35

članica iz središnjih ili drugih tijela nadležnih za predmete međunarodne pravosudne suradnje. EPM se sastoji od preko 300 nacionalnih kontakt osoba u 28 država članica.125

7.3. AFCOS mreža126

AFCOS mreža je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske u cilju postizanja pune operativnosti AFCOS sustava u svrhu zaštite financijskih interesa Europske unije u Republici Hrvatskoj, te izravne suradnje s OLAF-om.

AFCOS mrežu čine Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija - Porezna uprava, Carinska uprava, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, Ured za sprječavanje pranja novca, Sektor za financijski i proračunski nadzor, Ministarstvo gospodarstva - Uprava za sustav javne nabave, DORH te Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Zadaće AFCOS mreže su suradnja sa Ustrojstvenom jedinicom za suzbijanje nepravilnosti i prijevare Ministarstva financija – koordinira rad tijela u AFCOS sustavu i OLAF-om, vezano za pitanja zaštite financijskih interesa Europske unije; predlaganje zakonodavnih i drugih mjera s ciljem učinkovite zaštite financijskih interesa Europske unije te jačanje međuinstitucionalne suradnje, komunikacije i razmjene podataka s tijelima AFCOS sustava.

Umjesto zaključka

Prilikom izrade ovog pregleda normativnog okvira rada i uloge USKOK-a u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta, u obzir je uzeta državnoodvjetnička organizacija u cjelini.

Naime, za predmete korupcije i organiziranog kriminaliteta prvenstveno je nadležan USKOK, kao posebno državno odvjetništvo ustanovljeno za područje cijele Republike Hrvatske. Međutim, kako bi se USKOK-u omogućilo bavljenje složenim i teškim predmetima u skladu s odredbama ZUSKOK-a, u manje složenim predmetima, u rad se upućuju državni odvjetnici i zamjenici iz redovnih općinskih i županijskih državnih odvjetništava. Njih po obrazloženom prijedlogu ravnateljice USKOK-a posebnim rješenjem na rad u tim predmetima upućuje Glavni državni odvjetnik, a Ravnateljica i zamjenici ravnateljice kontinuirano prate i nadziru rad na tim predmetima. 127

Primjerice, prema statističkim podacima za 2016. godinu, došlo je do takvog upućivanja u rad u 137 predmeta ili prema 298 osoba iz stvarne nadležnosti USKOK-a.128

Kako građani percipiraju rad pravosuđa u cjelini pokazali su rezultati istraživanja zadovoljstva, iskustava i stavova građana, poslovne zajednice, korisnika sudova te zaposlenika u odabranim

125 Međunarodna pravna pomoć i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima-teorijski i praktični aspekti – Priručnik za polaznike/ice, Izrada obrazovnog materijala: mr. sc. Danka Hržina, DORH, Zagreb, ožujak 2016. 126 Članci 1. - 3. Odluke o osnivanju AFCOS mreže (NN 92/2008) i Odluke o osnivanju AFCOS mreže (NN 151/2013) 127 Izvješće DORH-a za 2016. 128 Ostali statistički podaci o radu USKOK-a sastavni su dio Izvješća DORH-a, koja su javno dostupna na internetskim stranicama DORH-a, u rubrici Izvješća o radu, Godišnja izvješća: http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=645

36

ustanovama, koje je provodilo Ministarstvo pravosuđa i agencija Ipsos Puls d.o.o. od 2010. do 2016. godine.129

Prema tom istraživanju 59% građana nema povjerenja u sudove, 54% njih u državno odvjetništvo, a 68% ima negativno općenito mišljenje o funkcioniranju pravosuđa.130

Percepciju javnosti svakako bi trebalo obuhvatiti kao jedan od segmenata prilikom daljnjeg unapređenja rada pravosuđa.

129 Evaluacija kvalitete usluga pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj 2016., Ministarstvo pravosuđa RH i Ipsos Public Affairs 130 Prema percipiranoj proširenosti korupcije, u usporedbi s drugim institucijama, pravosudne institucije su na vrhu (40% percipira korupciju proširenom u institucijama pravosuđa), a približno polovina građana korupciju vidi kao veliki problem (51% smatra korupciju među sucima i u državnom odvjetništvu velikim problemom). Međutim, percipira se da je jedan od glavnih izvora korupcije u pravosuđu utjecaj politike - dvije trećine građana smatra ga velikim problemom, drugi je po važnosti uzrok visoke percipirane razine korupcije, a gotovo polovina građana (48%) smatra da suci i državni odvjetnici nisu neovisni od političkih pritisaka.