URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA BILO II. ODREDBE ZA ...primosten.hr/wp-content/uploads/2012/10/II-ODREDBE-ZA-PROVODJENJE.pdf · URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA BILO II

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA NASELJA BILOII. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

ARHEO d.o.o. Zagreb

1

Na temelju აlanka 100. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07. i 38/09.) i აlanka 27. Statuta Opၰine Primoᘐten (Slu០beni vjesnik ᘀibensko kninske ០upanije br.19/01) Opၰinsko vijeၰe Opၰine Primoᘐten na svojoj 13. sjednici odr០anoj 15. listopada 2010. godine, donosi slijedeၰu:

ODLUKU o donoᘐenju Urbanistiაkog plana ureᄐenja

naselja Bilo

I. TEMELJNE ODREDBE

Ⴠlanak 1.Donosi se Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja Bilo (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradilo poduzeၰe ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.

Ⴠlanak 2.Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja Bilokoji se sastoji od:

I. Tekstualnog dijela (Odredbe za provoᄐenje) sa slijedeၰim sadr០ajem:

1. Uvjeti odreᄐivanja i razgraniაavanja povrᘐina javnih i drugih namjena2. Uvjeti smjeᘐtaja graᄐevina gospodarskih djelatnosti3. Uvjeti smjeᘐtaja graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti4. Uvjeti i naაin gradnje stambenih graᄐevina 5. Uvjeti ureᄐenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mre០e s pripadajuၰim objektima i povrᘐinama6. Uvjeti ureᄐenja javnih zelenih povrᘐina7. Mjere zaᘐtite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graᄐevina i ambijentalnih

vrijednosti8. Postupanje s otpadom9. Mjere sprjeაavanja nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ10.Mjere provedbe Plana

II. Grafiაkog dijela koji sadr០i kartografske prikaze u mjerilu M 1:1000 i to:

1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA2. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MRE័A2.1. PROMET2.2. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV2.3. VODOOPSKRBA2.4. ODVODNJA3. UVJETI KORIᘀTENJA, UREᄀENJA I ZAᘀTITE POVRᘀINA4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE 4.1. OBLICI KORIᘀTENJA4.2. NAჀIN GRADNJE


ARHEO d.o.o. Zagreb

2

III. Obveznih priloga Urbanistiაkog plana ureᄐenja:− Obrazlo០enje− Izvod iz dokumenata prostornog plana ureᄐenja ᘐireg podruაja, − Popis dokumenata i propisa − Zahtjevi iz აlanka 79. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji− Miᘐljenja iz აlanka 94. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji− Izvjeᘐၰa s prethodne rasprave− Izvjeᘐၰe s javne rasprave− Izvjeᘐၰe s ponovljene javne rasprave− Evidencija postupka izrade i donoᘐenja prostornog plana− Sa០etak za javnost− Sa០etak za javnost za ponovljenu javnu raspravu

Elaborat iz stavka 1. ovog აlanka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se peაatom Opၰinskog vijeၰa Opၰine Primoᘐten i potpisom predsjednika Opၰinskog vijeၰa Opၰine Primoᘐten.

Ⴠlanak 3.Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja Bilo izraᄐen je prema Odluci o izradi istog (Slu០beni vjesnik ᘀibensko-kninske ០upanije 08/08.) te u skladu s Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Primoᘐten (Slu០beni vjesnik ᘀibensko-kninske ០upanije 13/05, 10/08).

Uvid u Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja Bilo mo០e se obaviti u prostorijama Opၰine Primoᘐten, Trg don Ive ᘀariၰa 1, u Primoᘐtenu.

II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

1.UVJETI ODREᄀIVANJA I RAZGRANIჀAVANJA POVRᘀINA

JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Ⴠlanak 4.Uvjeti za odreᄐivanje koriᘐtenja povrᘐina za javne i druge namjene u Urbanistiაkom planu ureᄐenja naselja Bilo (u daljnjem tekstu Plan) su:

− temeljna obilje០ja Opၰine Primoᘐten i ciljevi razvoja Opၰine Primoᘐten (unutar zone obuhvata Plana)

− postojeၰi i planirani broj stanovnika− poᘐtivanje principa odr០ivog koriᘐtenja i kriterija zaᘐtite okoliᘐa,− poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana− racionalno koriᘐtenje infrastrukturnih sustava− osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadr០aje u skladu s

potrebama gospodarskog razvoja.

Povrᘐine javnih i drugih namjena razgraniაene su i oznaაene bojom i planskim znakom u grafiაkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj “1. Koriᘐtenje i namjena povrᘐina” u mjerilu 1:1 000 i to:


ARHEO d.o.o. Zagreb

3

1. Mjeᘐovita namjena – prete០no stambena M1

2. Mjeᘐovita namjena – prete០no poslovna M2

3. Stambena namjena S

4. Javne zelene povrᘐine Z1

5. Zaᘐtitne zelene povrᘐine Z

6. Povrᘐine infrastrukturnih sustava IS

2.UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI

2.1. Gradnja unutar Mjeᘐovite i Stambene namjene

Ⴠlanak 5.Planom je dozvoljena izgradnja i smjeᘐtaj graᄐevina gospodarskih djelatnosti unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០ito poslovne (M2).Planom je dozvoljena izgradnja i smjeᘐtaj graᄐevina gospodarskih djelatnosti unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1), te stambene namjene (S) uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadr០aj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Gospodarske djelatnosti unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០ito poslovne (M2), mogu se smjestiti u poslovne graᄐevine jedne namjene ili u sklopu poslovno- stambenih graᄐevina.Gospodarske djelatnosti unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1) mogu se smjestiti u sklopu stambeno-poslovnih graᄐevina. Iznimno, se mogu graditi i jednonamjenske graᄐevine poslovne namjene.Gospodarske djelatnosti unutar povrᘐina stambene namjene (S) mogu se smjestiti u sklopu stambeno-poslovnih graᄐevina.

Planom se zabranjuje izgradnja sadr០aja koji zagaᄐuju zrak, izazivaju buku veၰu od normi utvrᄐenih za stambene zone, privlaაe pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike povrᘐine zemljiᘐta ili na bilo koji drugi naაin negativno utjeაu na kvalitetu stanovanja.

Ⴠlanak 6.Unutar poslovno-stambenih i stambeno-poslovnih graᄐevina mogu se smjestiti gospodarske djelatnosti: turistiაko-ugostiteljske i proizvodno-uslu០ne. Navedeni sadr០aji unutar poslovno-stambene graᄐevine mogu zauzimati minimalno 50% GBP graᄐevine.Navedeni sadr០aji unutar stambeno-poslovne graᄐevine mogu zauzimati maksimalno 50% GBP graᄐevine.


ARHEO d.o.o. Zagreb

4

Pod ugostiteljsko-turistiაkim djelatnostima smatraju se slijedeၰe djelatnosti:− smjeᘐtaj i boravak gostiju (apartmani) − pru០anje ugostiteljskih usluga ( restorani, barovi, konobe)

Pod proizvodno-uslu០nim djelatnostima smatraju se slijedeၰe djelatnosti:− frizerski, kozmetiაki saloni i sl.− trgovaაki sadr០aji − servisne radionice

Ⴠlanak 7.Poslovne graᄐevine su graᄐevine koje nemaju stambene povrᘐine.

Unutar graᄐevinskog podruაja naselja dozvoljava se izgradnja poslovnih graᄐevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti: turistiაko-ugostiteljskih i proizvodno-uslu០nihdjelatnosti.Pod ugostiteljsko-turistiაkim djelatnostima smatraju se slijedeၰe djelatnosti:

− smjeᘐtaj i boravak gostiju ( manji hoteli, pansioni, prenoၰiᘐta)− ugostiteljske usluge ( restorani, barovi, konobe…)− prateၰi i pomoၰni ugostiteljski objekti i sadr០aji− sadr០aji za sport, zabavu i rekreaciju

Pod proizvodno-uslu០nim djelatnostima smatraju se slijedeၰe djelatnosti:− trgovaაki sadr០aji, − uslu០no i proizvodno zanatstvo, − servisne radionice

Ⴠlanak 8.Kapacitet pojedinaაne smjeᘐtajne graᄐevine ugostiteljsko turistiაke namjene (hotel, pansion, prenoၰiᘐte i sl.), ako se nalazi unutar povrᘐine mjeᘐovite namjene iznosi do 80 kreveta.Uvjeti gradnje i smjeᘐtaja poslovnih i poslovno stambenih graᄐevina (kig, kis, katnost, min. i max. povrᘐina graᄐevne აestice, minimalna ᘐirina აestice, visina graᄐevine,graᄐevinska (bruto) povrᘐina graᄐevine, graᄐevinski pravac, regulacijski pravac, uvjeti oblikovanja graᄐevine, nagib krova), jednaki su uvjetima propisanim za gradnju viᘐeobiteljskih graᄐevina(4. Uvjeti i naაin gradnje stambenih graᄐevina).

3.UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA DRUᘀTVENIH

DJELATNOSTI

Ⴠlanak 9.Graᄐevine druᘐtvene djelatnosti mogu se smjestiti kao osnovna i sekundarna namjena unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០no poslovne– M2.Graᄐevine druᘐtvene djelatnosti mogu se smjestiti kao sekundarna namjena unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០no stambene – M1 i stambene namjene (S) uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadr០aj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.


ARHEO d.o.o. Zagreb

5

Ⴠlanak 10.Pod druᘐtvenim djelatnostima podrazumijevaju se:- javne (upravna, udruge graᄐana, druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena,

kulturna)- i ᘐportsko rekreacijske djelatnosti.

Ⴠlanak 11.Unutar povrᘐina, mjeᘐovite-prete០no poslovne(M2), mjeᘐovite-prete០no stambene (M1) i stambene namjene(S), svi sadr០aji javne i druᘐtvene namjene mogu se naၰi unutar zgrade osnovne stambene namjene u najviᘐe cijeloj prizemnoj eta០i, pri აemu se tada stambeni prostori nalaze u eta០ama iznad.

Iznimno, unutar povrᘐina mjeᘐovite-prete០no poslovne namjene(M2), za smjeᘐtaj javnih i druᘐtvenih sadr០aja moguၰe je namijeniti cjelokupnu zgradu osnovne namjene u kojoj se mo០e (ali i ne mora) nalaziti stambeni prostor.

Ⴠlanak 12. Uvjeti gradnje za graᄐevine koje sadr០e druᘐtvene djelatnosti kao sekundarnu namjenu(kig, kis, katnost, min. i max. povrᘐina graᄐevne აestice, minimalna ᘐirina აestice, visina graᄐevine, graᄐevinska (bruto) povrᘐina graᄐevine, graᄐevinski pravac, regulacijski pravac, uvjeti oblikovanja graᄐevine, nagib krova) utvrᄐuju se u skladu sa uvjetima propisanim za gradnju viᘐeobiteljskih graᄐevina (4. Uvjeti i naაin gradnje stambenih graᄐevina).

U okviru graᄐevne აestice treba osigurati prostor za parkiranje u skladu sa ovim Odredbama.

Omoguၰava se prenamjena postojeၰih graᄐevina u graᄐevine za druᘐtvene djelatnosti kao i zamjena postojeၰih graᄐevina za potrebe druᘐtvenih djelatnosti. U tim sluაajevima prihvaၰaju se uvjeti pod kojima je izgraᄐena postojeၰa graᄐevina.

Ⴠlanak 13. Ukoliko se unutar povrᘐine mjeᘐovite namjene-M2, graᄐevine druᘐtvenih djelatnosti grade kao zasebne graᄐevine primjenjuju se i slijedeၰi uvjeti:

- minimalna veliაina graᄐevne აestice iznosi 800 m2;- maksimalni koeficijent izgraᄐenosti graᄐevne აestice iznosi 0,4;

- graᄐevinska (bruto) povrᘐina graᄐevine(GBP) iznosi maksimalno 960 m2- udaljenost graᄐevina od susjednih graᄐevnih აestica ne mo០e biti manja od polovine

visine graᄐevine;- maksimalna visina graᄐevina mo០e iznositi podrum i tri nadzemne eta០e, uz

moguაnost gradnje suterena, visine graᄐevine 12,0 m;- graᄐevna აestica mora imati pristup na javno prometnu povrᘐinu minimalne ᘐirine

5,5 m; - u okviru graᄐevne აestice osigurati prostor za parkiranje u skladu sa ovim

Odredbama


ARHEO d.o.o. Zagreb

6

4.UVJETI I NAჀIN GRADNJE STAMBENIH GRAᄀEVINA

4.1.Uvjeti i naაin gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graᄐevina

Ⴠlanak 14.Unutar povrᘐina mjeᘐovite namjene – prete០no stambene(M1) i stambene namjene(S), mogu se graditi graᄐevine iskljuაivo stambene namjene ili graᄐevine prete០ito stambene namjene-stambeno poslovne (najmanje 50% graᄐevinske bruto povrᘐine graᄐevine je stambene namjene).Prostori poslovne namjene mogu se u stambeno-poslovnim objektima izvoditi samo ako njihova namjena ne ometa osnovnu namjenu stanovanja.Unutar mjeᘐovite namjene – prete០no poslovne(M2) moguၰe je i smjeᘐtanje sadr០aja stambene namjene აija povrᘐina iznosi maksimalno 50% GBP graᄐevine.

Ⴠlanak 15.Na jednoj graᄐevnoj აestici se mo០e graditi samo jedna glavna (stambena, stambeno poslovna,poslovno stambena, poslovna) graᄐevina. Pored glavne graᄐevine na istoj აestici moguၰe je graditi i pomoၰne graᄐevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgraᄐenosti (Kig), iskoristivost (Kis) graᄐevne აestice.

Ⴠlanak 16.Na podruაju namijenjenom stanovanju (mjeᘐovita namjena – prete០no stambena M1 i stambena namjena -S) mogu se graditi obiteljske i viᘐeobiteljske graᄐevine.

Male აestice, odnosno manje od 200 m2 u izgraᄐenom dijelu graᄐevinskog podruაja naselja koje su do sada ostale neizgraᄐene, აija veliაina i oblik ne omoguၰavaju izgradnju objekata, ili koje nemaju direktan pristup sa javne povrᘐine smatraju se zelenim povrᘐinama na kojima nije dozvoljena gradnja graᄐevina.

Ⴠlanak 17.

Obiteljska graᄐevina u smislu ovih Odredbi, jest graᄐevina stambene ili stambeno -poslovne namjene na zasebnoj graᄐevnoj აestici s najviᘐe podrumom i dvije nadzemne eta០e. Maksimalna visina graᄐevine 7,5 m . Obiteljska graᄐevina mo០e imati najviᘐe 2 stana.Izuzetno, na kosim terenima graᄐevine mogu imati suteren i najveၰu visinu 9,0m.

Ⴠlanak 18.Obiteljske graᄐevine mogu se graditi kao samostojeၰe i dvojne.Dvojna graᄐevina se mora prisloniti uz susjednu graᄐevinu, s kojom აini arhitektonsku cjelinu, jednim punim zabatnim zidom. Zabatni zid se izvodi kao protupo០arni zid na vlastitoj graᄐevnoj აestici.

Ⴠlanak 19.

Viᘐeobiteljska graᄐevina u smislu ovih Odredbi, jest graᄐevina stambene ili stambeno poslovne namjene na zasebnoj graᄐevnoj აestici, s najviᘐe suterenom, dvije nadzemne eta០e i stambenim potkrovljem (uz moguაnost gradnje podruma), odnosno maksimalne visine 9,0 m.


ARHEO d.o.o. Zagreb

7

Viᘐeobiteljska graᄐevina mo០e imati najviᘐe 4 stana ukljuაujuၰi u taj broj i stambene jedinice apartmanskog tipa (poslovni dio graᄐevine).

Ⴠlanak 20.

Veliაina graᄐevne აestice i intenzitet izgraᄐenosti graᄐevne აestice za gradnju obiteljske i viᘐeobiteljske graᄐevine na podruაju naselja Bilo, odreᄐuje se prema dolje prikazanoj tablici:

graᄐevna აestica za gradnju obiteljske i viᘐeobiteljske graᄐevine

NAჀIN IZGRADNJE Najmanja i najveၰa povrᘐina (m2)

Minimalna ᘐirina (m)

Maksimalni koeficijent izgraᄐenosti kig

Maksimalni koeficijent iskoriᘐtenosti kis

GBP graᄐevine (m2)

Neizgraᄐeni dio naselja samostojeၰe graᄐevine

420 – 600 16,0 0,3 0,9 540

dvojne graᄐevine 350 – 420 13,0 0,3 0,9 378

Prete០ito izgraᄐeni dio naseljasamostojeၰe graᄐevine

350 – 550 14,0 0,35 1,0 550

Obi

teljs

ke g

raᄐe

vine

dvojne graᄐevine 300 – 420 11,0, 0,35 1,0 420

Neizgraᄐeni dio naseljasamostojeၰe graᄐevine

800 – 1200 25,0 0,25 0,5 600

Prete០ito izgraᄐeni dio naselja

Viᘐ

eobi

teljs

ke

graᄐ

evin

e

samostojeၰe graᄐevine

400 – 600 18,0 0,3 0,9 540

Maksimalna ᘐirina graᄐevne აestice za gradnju dvojnih (poluugraᄐenih) graᄐevina iznosi 16,0m.

Ⴠlanak 21.Samostojeၰe obiteljske i viᘐeobiteljske graᄐevine u neizgraᄐenom dijelu naselja ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne meᄐe. Balkoni, terase i otvorena stubiᘐta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 m metra od meᄐe susjedne graᄐevne აestice.Na isti naაin, kao u prethodnom stavku, moraju biti udaljene od granice graᄐevne აestice i susjednih graᄐevina dvojne graᄐevine sa svoje tri slobodne strane.

Ⴠlanak 22.U prete០ito izgraᄐenim dijelovima naselja, samostojeၰe graᄐevine mogu se graditi i na udaljenosti manjoj od 4,0 m m od susjedne meᄐe, ali ne manje od 2,0 m, pod uvjetom da na tom proაelju graᄐevine prema susjedu nema otvora.


ARHEO d.o.o. Zagreb

8

Otvorom se ne smatra se fiksno ostakljenje neprozirnim staklom najveၰe povrᘐine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacijski otvori najveၰeg promjera 15 cm.Pri tome je potrebno poᘐtivati va០eၰe mjere Zaᘐtite od po០ara.

Na isti naაin, kao u prethodnom stavku, moraju biti udaljene od granice graᄐevne აestice i susjednih graᄐevina dvojne graᄐevine sa svoje tri slobodne strane.

Ⴠlanak 23.Udaljenost graᄐevine(graᄐevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi min. 5,0 m.

Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog აlanka mo០e biti i manja u sluაaju interpolacije nove graᄐevine izmeᄐu postojeၰih legalnih graᄐevina koje su smjeᘐtene na manjoj udaljenosti. U tom sluაaju utvrᄐuje se udaljenost od regulacijskog pravca prema susjednoj postojeၰoj legalnoj graᄐevini gdje je ta udaljenost veၰa.

Ukoliko se na prednjem proაelju graᄐevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubiᘐta i sl.) graᄐevinski pravac definiran je njom.

Ograda graᄐevne აestice mora se postaviti iza regulacijskog pravca.

Ⴠlanak 24.Interpolacija novih stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih graᄐevina dopuᘐta se u prete០no izgraᄐenom dijelu graᄐevinskog podruაja naselja u prete០no izgraᄐenom uliაnom potezu i na აestici kojoj su susjedne აestice s veၰ izgraᄐenim graᄐevinama. Graᄐevna აestica na kojoj se mo០e graditi interpolirana graᄐevina mora imati najmanju povrᘐinu 200 m2 i najveၰu povrᘐinu 550 m2 za stambene i stambeno poslovne graᄐevine,te najmanju povrᘐinu 500 m2 i najveၰu povrᘐinu 800 m2 za poslovne graᄐevine.

Ostali uvjeti za gradnju graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka primjenjuju se kao za obiteljsku ili viᘐeobiteljsku graᄐevinu.

Ⴠlanak 25.Nadogradnja postojeၰih graᄐevina, izgraᄐenih prije 15. veljaაe 1968. godine ili na temelju graᄐevne dozvole, mo០e se dozvoliti na postojeၰem graᄐevnom pravcu, ukoliko se takvom gradnjom ne pogorᘐavaju uvjeti stanovanja u postojeၰim graᄐevinama na susjednim graᄐevnim აesticama.

Naაin gradnjeჀlanak 26.

U obuhvatu Plana predviᄐeni su (u grafiაkom dijelu Urbanistiაkog plana ureᄐenja naselja Bilo, kartografski prikaz broj 4.2. Naაin gradnje u mjerilu 1:1000) slijedeၰi naაini gradnje:

(1) Naაin gradnje prema uvjetima za neizgraᄐeni dio naselja prikazan je oznakom 1.1.Unutar ovih povrᘐina razgraniაene su povrᘐine:

- 1.1.a, gdje je dozvoljena gradnja samostojeၰih i dvojnih graᄐevina - 1.1.b, gdje je dozvoljena gradnja samostojeၰih graᄐevina.

Unutar ovih povrᘐina dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih i stambeno-poslovnih graᄐevina.


ARHEO d.o.o. Zagreb

9

(2) Naაin gradnje prema uvjetima za prete០ito izgraᄐeni dio naselja prikazan je oznakom 2.1. Unutar ovih povrᘐina razgraniაene su povrᘐine:

- 2.1.a, gdje je dozvoljena gradnja samostojeၰih i dvojnih graᄐevina - 2.1.b, gdje je dozvoljena gradnja samostojeၰih graᄐevina.

Unutar ovih povrᘐina dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnihgraᄐevina.

(3) Naაin gradnje prema uvjetima za neizgraᄐeni dio naselja prikazan je oznakom 2.2.Unutar ovih povrᘐina dozvoljena je gradnja samostojeၰih i dvojnih graᄐevina. Unutar ovih povrᘐina dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graᄐevina.

(4) Naაin gradnje prema uvjetima za mjeᘐovitu-prete០no poslovnu namjenu (M2)Unutar ovih povrᘐina dozvoljen je smjeᘐtaj poslovno-stambenih i poslovnih graᄐevina, tegraᄐevina javne i druᘐtvene djelatnosti.

4.2.Pomoၰne i gospodarske graᄐevine

Ⴠlanak 27.Pomoၰnom graᄐevinom sukladno Odredbama ovog Plana smatraju se: gara០a, spremiᘐte, ljetna kuhinja, radne prostorije i sl, koje funkcionalno slu០e stambenoj graᄐevini.

Planom se dozvoljava izgradnja pomoၰnih graᄐevina:-u gabaritu osnovne graᄐevine;-na udaljenosti od najmanje 2,0 m od granice graᄐevne აestice

Pomoၰna graᄐevina mo០e biti prislonjena uz osnovnu graᄐevinu. Ako pomoၰnagraᄐevina nije prislonjena uz osnovnu graᄐevinu minimalna udaljenost od osnovne graᄐevine mora biti 3m.

Ⴠlanak 28.Planom utvrᄐena najviᘐe dopuᘐtena katnost pomoၰnih graᄐevina, osim gara០a, mo០e bitisuteren, prizemlje i krov uz moguაnost gradnje podruma. Visina graᄐevine je max. 4,0 m.

Povrᘐina pomoၰne graᄐevine uraაunava se u povrᘐinu izgraᄐenosti graᄐevne აestice za obiteljsku ili viᘐeobiteljsku graᄐevinu.

4.3.Oblikovanje graᄐevina i ureᄐenje აestica

Oblikovanje graᄐevina

Ⴠlanak 29.Graᄐevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadr០avati osobitosti autohtone i tradicionalne primorske arhitekture.

Horizontalni i vertikalni gabarit graᄐevine (novih i rekonstruiranih graᄐevina), oblikovanje fasada i kroviᘐta, te upotrebljeni graᄐevinski materijal, moraju biti usklaᄐeni s vrijednostima krajobraza, vrijednostima tradicijske arhitekture i u funkciji podizanja


ARHEO d.o.o. Zagreb

10

urbaniteta podruაja.

Graᄐevine koje se izgraᄐuju kao dvojne moraju s graᄐevinom uz koju su prislonjeni აiniti arhitektonsku cjelinu u pogledu visine graᄐevine, usklaᄐenosti vijenca graᄐevine, dimenzija i polo០aja otvora, balkonske ograde, upotrijebljenog materijala, arhitektonskih detalja na proაelju i dr.

Ⴠlanak 30.Ukoliko se fasade izvode u kamenu ne smije se raditi imitacija kamena, oblagati fasada ploაama od ᘐkriljaca a fuge se moraju obraditi u svijetlim bojama. Proაelja se moraju odmah bojati nakon ០bukanja i to u svijetlim nijansama.

Ⴠlanak 31.Krov mo០e biti kosi, ravni ili u kombinaciji ravnog i kosog krova. Ukoliko se radi kosi krov, izvodi se u nagibu od 22 - 350. Za pokrov se koristi kupa kanalica ili mediteran crijep. Kroviᘐte ne smije imati strehu. Vijenac krova mo០e biti max. 20-25 cm istaknut od ruba fasade graᄐevine, a na zabatu 10 cm. U sluაaju gradnje dvovodnog krova obvezno je postavljanje sljemena krova paralelno sa slojnicama terena ili paralelno sa glavnim uliაnim proაeljem graᄐevine.Na kroviᘐtima stambenih i drugih graᄐevina mogu se ugraᄐivati sunაevi kolektori.

Ⴠlanak 32.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom (luminari). Nagib krovne konstrukcije luminara mora biti isti kao i nagib ostalog dijela kroviᘐta. Luminar mo០e obuhvatiti samo jedan otvor najveၰe ᘐirine 1,2 m.

Ⴠlanak 33.Lokacijska dozvola ili odobrenje za rekonstrukciju postojeၰe graᄐevine koja je graᄐena kao dvojna mora istovremeno obuhvatiti i rekonstrukciju druge graᄐevine uz koju je prislonjena, ukoliko se mijenja visina a radi oblikovnog usklaᄐivanja dvojnih graᄐevina.

Prilikom rekonstrukcije postojeၰih stambenih (obiteljskih i viᘐeobiteljskih) graᄐevina, odnosno gradnje novih stambenih (obiteljskih i viᘐeobiteljskih) graᄐevina volumen graᄐevine se oblikuje na naაin da je du០a tlocrtna dimenzija (du០ina graᄐevine) veၰa od visine graᄐevine do sljemena graᄐevine.

Ureᄐenje graᄐevne აestice

Ⴠlanak 34.Na graᄐevnoj აestici potrebno je maksimalno saაuvati postojeၰe drveၰe. Podne povrᘐine dvoriᘐta, terasa i staza na აestici poploაati kamenom ili opekom. Nad dvoriᘐtima ili terasama dozvoljava se odrina i tradicijsko zelenilo. Na nenatkrivenim balkonima moguၰe je postavljanje platnenih tendi. Najmanje 30% povrᘐine graᄐevne აestice treba biti ureᄐeno kao vodopropusna povrᘐina zelenila na zemlji u ᘐto nije ukljuაena povrᘐina parkiraliᘐta.

Ⴠlanak 35.

Prilikom definiranja tlocrta graᄐevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeၰe visoko zelenilo. Ukoliko nije moguၰe izbjeၰi uklanjanje odreᄐenog broja stabala, odgovarajuၰi broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima graᄐevne აestice.


ARHEO d.o.o. Zagreb

11

Ⴠlanak 36.Teren oko graᄐevina, potporni zidovi, terase i sliაno, moraju se izvesti tako da ne naruᘐavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na ᘐtetu susjedne აestice i graᄐevina.Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojeၰim okolnim prilikama tj. predla០e se tradicionalna obrada potpornih zidova (kamen). Najveၰa visina potpornog zida mo០e biti 1,5 m. U sluაaju da je potrebno izgraditi potporni zid veၰe visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama s horizontalnom udaljenoᘐၰu zidova od najmanje 1,5 m, a teren svake terase zazeleniti. Vrednije dijelove suhozida unutar graᄐevne აestice zadr០ati kao karakteristiაan element krajobraza.

Ograde graᄐevne აestice Ⴠlanak 37.

Ograde se mogu izvoditi od zelenila (០ivice raznog oblika) ili kao metalne ograde na betonskom ili kamenom postolju visine do 0,5 m (visina postolja), odnosno ukupne visine ograde od najviᘐe 1,80 m. Na potezu ulice je potrebno uskladiti ograde kao jedinstveni potez u pogledu visine, materijala, kamenog veza i drugih detalja.

5. UVJETI UREᄀENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE

I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE័E S PRIPADAJUၠIM OBJEKTIMA I

POVRᘀINAMA

Ⴠlanak 38.Povrᘐine infrastrukturnih sustava su povrᘐine na kojima se mogu graditi komunalne graᄐevine i ureᄐaji i graᄐevine infrastrukture na posebnim prostorima i graᄐevnim აesticama.

Manje infrastrukturne graᄐevine (trafostanice, crpne stanice) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnoloᘐkim potrebama i propisima, na naაin da ne naruᘐavaju prostorne i ekoloᘐke vrijednosti okru០enja.

Ⴠlanak 39.Unutar obuhvata Plana osigurane su povrᘐine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

− prometni sustav;− telekomunikacije i poᘐte,− energetski sustav;− vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graᄐevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvrᘐiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.


ARHEO d.o.o. Zagreb

12

5.1.Uvjeti gradnje prometne mre០e

Ⴠlanak 40.Na povrᘐinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureᄐivati graᄐevine, instalacije i ureᄐaji za:

Cestovni promet§ uliაna mre០a,§ stajaliᘐte autobusa, § pjeᘐaაke povrᘐine.

Ovim Planom predviᄐa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pjeᘐaაkih zona, putova i sliაno, tako da se osigura usklaᄐen razvoj javnog pjeᘐaაkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeၰe i formiranje nove mre០e javnih urbanih prostora.

Osnovna uliაna mre០a sastoji se od dr០avne ceste D8 (Jadranska turistiაka cesta) na jugozapadnoj granici obuhvata, te nerazvrstanih cesta (ceste, prilazi, pjeᘐaაki putevi i drugi putevi) koje treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice koje ၰe u kratkom razdoblju doprinijeti o០ivljavanju ovog dijela naselja.

Ⴠlanak 41.Prilikom rekonstrukcije razvrstanih i drugih cesta (javno prometnih povrᘐina) potrebno je obuhvatiti cjelovito rjeᘐenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, ureᄐenjem pjeᘐaაkog nogostupa i drugo.

Ⴠlanak 42.

Unutar obuhvata Plana utvrᄐeni su zaᘐtitni koridori prometnica unutar zone koje treba rezervirati i oაuvati za izgradnju planirane, te proᘐirenje i modernizaciju postojeၰe Planom obuhvaၰene cestovne mre០e. Koridori prometnica prikazani su u grafiაkim prikazima. Eventualno proᘐirenje koridora prometnica neၰe se smatrati izmjenom ovog Plana.

Kolnik ceste mora imati najmanju ᘐirinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku). Najmanja ᘐirina nogostupa iznosi 1,5 m.Unutar zaᘐtitnog koridora prometnica dozvoljena je gradnja infrastrukturnih objekata,ureᄐenje zelenih povrᘐina i sl., uz dopuᘐtenje poduzeၰa nadle០nog za tu prometnicu. Prije izdavanja lokacijske dozvole za graᄐevine unutar zaᘐtitnog koridora prometnicapotrebno je zatra០iti uvjete nadle០ne Uprave za ceste.

Ⴠlanak 43.

Promet u mirovanju obvezatno treba rijeᘐiti unutar აestice. Potrebno je u okviru graᄐevne აestice osigurati minimum parkiraliᘐnih mjesta i to prema slijedeၰim kriterijima:

- za stambenu graᄐevinu; na svaki stan 1,5 PM,- za turistiაki apartman; na svaki apartman 1,5 PM,- za zanatske, servisne, uslu០ne i sl. graᄐevine; 1 PM na 60 m2 neto povrᘐine

graᄐevine,- za hotele, pansione, motele: po 1PM na 1 smjeᘐtajnu jedinicu- za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 4-10 sjedala,


ARHEO d.o.o. Zagreb

13

- za trgovine: na 100 m2 brutto izgraᄐene povrᘐine prodajnog dijela 4 PM,- upravna, socijalna graᄐevina: 1PM na 50 m2 GBP graᄐevine- ambulante: 1PM na 50 m2 GBP graᄐevine- za ostale prateၰe sadr០aje stanovanja; po 1PM na 40 m2 neto povrᘐine

graᄐevine

Ⴠlanak 44.Graᄐevna აestica mora imati neposredan pristup na javno prometnu povrᘐinu najmanje ᘐirine 4,0 m.Pristupna cesta mo០e biti i manjeg profila ako je za istu izdana lokacijska dozvola ili drugi odgovarajuၰi akt o graᄐenju.

Ⴠlanak 45.

Ako se graᄐevna აestica nalazi na spoju ulica razliაitog znaაaja obvezno se prikljuაuje na ulicu ni០eg znaაaja.

Prikljuაak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadle០ne uprave za ceste u postupku ishoᄐenja lokacijske dozvole.

Ⴠlanak 46.Udaljenost objekata od linije izvlaᘐtenja dr០avne ceste D-8 (jugozapadna granica obuhvata Plana) ne smije biti manja od 10,0 m.

Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste iznosi najmanje 4,25 m za dvosmjerne ulice, a 3,25 m za jednosmjerne ulice.

Ⴠlanak 47.Linije javnog prijevoza autobusima mogu se osigurati na dr០avnoj cesti, te po potrebi i na ostalim sabirnim ulicama u skladu s potrebama i moguၰnostima u prostoru.

Ⴠlanak 48.Nije dopuᘐtena gradnja graᄐevine, zidova i ograda te podizanje nasada koji spreაavaju proᘐirivanje uskih ulica, uklanjanje oᘐtrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozaაa i time ugro០avaju sigurnost odvijanja prometa.

Ⴠlanak 49.Sve prometne povrᘐine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omoguၰi slobodno kretanje invalidnim osobama.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mre០e i poᘐte

Ⴠlanak 50.Za prikljuაenje korisnika unutar obuhvata UPU-a na javnu telekomunikacijsku mre០u potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima ၰe u izgraᄐenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvuၰi odgovarajuၰe telekomunikacijske kabele i zavrᘐiti ih u distribucijskim toაkama – kabelskim ormarima na svakoj graᄐevini.


ARHEO d.o.o. Zagreb

14

Mjesto i naაin prikljuაivanja povrᘐina na telekomunikacijsku mre០u odredit ၰe se izvedbenim projektom telekomunikacijske mre០e ili uvjetima koje daje nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima.

Pri projektiranju i izvedbi dijelova telekomunikacijske mre០e potrebno je primijeniti materijale koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mre០u te koristiti upute za pojedinu vrstu radova koje izdaje nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima.

Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pjeᘐaაkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica.

Pri paralelnom voᄐenju i kri០anju distribucijske kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama treba zadovoljiti meᄐusobne minimalne udaljenosti.

Unutar obuhvata Plana za cjelovito podruაje naselja Bilo u sklopu javnih prometnih povrᘐina moguၰa je izvedba javne telefonske govornice.Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za graᄐenje novih ili rekonstrukcije postojeၰih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehniაkim rjeᘐenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguၰe izvedbu planom predviᄐenog cjelovitog rjeᘐenja.

Ⴠlanak 51.Urbanistiაki plan ureᄐenja ne definira toაan polo០aj objekata elektroniაke komunikacijske infrastrukture (RTV mre០a), ali omoguၰuje ureᄐenje odnosno izgradnju istih u okvirusadr០aja koji upotpunjuju javni standard naselja. Elektroniაka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema moraju se planirati u skladu sa აlankom 25. va០eၰeg Zakona o elektroniაkim komunikacijama (ZEK).

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mre០e

Ⴠlanak 52.Izgradnja graᄐevina i ureᄐaja komunalne infrastrukturne mre០e mora biti u skladu s propisanim opၰim i posebnim uvjetima za ove vrste graᄐevina te ၰe se odgovarajuၰom struაnom dokumentacijom razraᄐivati.

Planom su odreᄐene trase mre០e komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za graᄐenje novih ili rekonstrukcije postojeၰih objekata komunalne infrastrukture planom utvrᄐene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehniაkim rjeᘐenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguၰe izvedbu cjelovitih rjeᘐenja komunalne infrastrukturne mre០e predviᄐenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za graᄐenje mo០e se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrᄐene ovim planom, ukoliko se time ne naruᘐavaju planom utvrᄐeni uvjeti koriᘐtenja povrᘐina.


ARHEO d.o.o. Zagreb

15

Ⴠlanak 53.Planom su osigurane povrᘐine za razvoj graᄐevina, objekata, ureᄐaja slijedeၰih sustava komunalne infrastrukture:

− vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)− energetski sustav (elektroenergetska mre០a)

Pri projektiranju i izvoᄐenju pojedinih graᄐevina, objekata i ureᄐaja komunalne infrastrukture potrebno je se pridr០avati va០eၰih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureᄐaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mre០e iz ovog აlanka predviᄐena u koridorima javnih prometnih povrᘐina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura mo០e se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih povrᘐina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe odr០avanja ili zamjene.

Prikljuაenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrᘐi se u skladu s uvjetima distributera iste.

5.3.1. Vodoopskrba

Ⴠlanak 54.Smjeᘐtaj infrastrukturnih vodova se predviᄐa izvan dr០avne prometnice D-8 (jugozapadna granica obuhvata Plana), a za toაan polo០aj je potrebno ishodovati posebne uvjete od nadle០ne Ispostave Hrvatskih cesta.

Ⴠlanak 55.Kod ostalih prometnica (unutar obuhvata Plana), cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti 1,0 m od iviაnjaka (na suprotnu stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m raაunajuၰi od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim ᘐahtovima u აvorovima.

Vodoopskrbne cijevi pola០u se na koti viᘐoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi graᄐenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, va០eၰim normama i uvjetima nadle០ne slu០be koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mre០a zbog uvjeta protupo០arne zaᘐtite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Ⴠlanak 56.Radi ostvarivanja protupo០arne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mre០a protupo០arnih hidranata prema va០eၰem Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara.

5.3.2. Odvodnja otpadnih vodaჀlanak 57.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.


ARHEO d.o.o. Zagreb

16

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema crpnoj stanici u jugozapadnom dijelu obuhvata koja usmjerava otpadne vode u planirani preაistaა otpadnih voda.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smjeᘐtene unutar zelenih povrᘐina ili pjeᘐaაkih staza te se upuᘐtaju u najbli០i recipijent poslije tretmana preko separatora masti i ulja.

Ⴠlanak 58.Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta prikljuაenja.Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka u njima na 0,5 bara.

5.3.3. Elektroenergetska mre០a i javna rasvjeta

Ⴠlanak 59.Na აitavom podruაju obuhvata Plana kako je predviᄐeno programom razvoja elektroenergetske mre០e planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to iskljuაivo kabliranjem. Planirane trafostanice 10-20kV/04 izvodit ၰe se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu podruაja.

Ukoliko se uka០e potreba za gradnjom dodatnih trafostanica, navedene se mogu graditi unutar svih namjena.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, odr០avanja i upravljanja.

Planirane transformatorske stanice gradit ၰe se kao samostojeၰe graᄐevine.

Minimalna povrᘐina za smjeᘐtaj TS 10(20)/0,4 Kv iznosi 30 m2 u neizgraᄐenom graᄐevinskom podruაju, a unutar izgraᄐenog graᄐevinskog podruაja (interpolacije) mo០e biti i manja.Udaljenost TS 10(20)/0,4 Kv u neizgraᄐenom i izgraᄐenom dijelu graᄐevinskog podruაja od susjedne აestice mora iznositi minimalno 2,0 m. Udaljenost TS 10(20)/0,4 Kv(graᄐevinski pravac) od regulacijskog pravca mora iznositi minimalno 3 m.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi raაuna o trasi polo០enog podzemnog voda 10/20 kV te respektirati njegov zaᘐtitni koridor.

Postojeၰe nadzemne vodove treba zamijeniti podzemnim.

Ⴠlanak 60.Prikljuაak i mjerenje javne rasvjete ၰe biti u posebnom slobodnostojeၰem razvodnom ormaru smjeᘐtenom izvan trafostanice.

Mjerenje potroᘐnje elektriაne energije za pojedine korisnike, izvesti ၰe se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.


ARHEO d.o.o. Zagreb

17

Ⴠlanak 61.Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i ᘐtedljivi.

Paljenje rasvjete predviᄐa se automatski putem Luxomata a re០im rada odrediti ၰe nadle០no komunalno poduzeၰe.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviᄐeni su stupovi visine 6 – 9 m a kao izvor svjetlosti predviᄐena je ០arulja VTNa 1x250V.

Svjetiljke moraju biti djelomiაno zasjenjenje refraktorima.

Ⴠlanak 62.Zaᘐtita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rjeᘐava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, mora se povezati sa zaᘐtitnim vodiაem, a nul vodiა i zaᘐtitni vodiა moraju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.U okviru mre០e javne rasvjete potrebno je osigurati zaᘐtitu od atmosferskog pra០njenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivaა koji se pola០e uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

5.3.4. PlinoopskrbaჀlanak 63.

U svim planiranim ulicama na podruაju obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlaაnih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara, predtlaka.Prilikom odreᄐivanja mjesta gdje ၰe se skladiᘐtiti ili koristiti zapaljivi plinovi, odnosno mjesta gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim plinovima, na odgovarajuၰi naაin, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih plinova.

Uliაni plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosjeაna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlaაne plinovode 0,8 – 1,5 m, za niskotlaაne plinovode 0,8 – 1,3 m, a za kuၰne prikljuაke 0,6 –1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeၰi dubinu 2 m.

Plinovod polo០iti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenაiၰa kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 – to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilje០avanje plinovoda s natpisom «POZOR PLINOVOD». Osim te trake postaviti i traku s metalnom ០icom koja slu០i za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najni០im toაkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u sluაaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja neაistoၰe ili pri puᘐtanju plinovoda u rad.


ARHEO d.o.o. Zagreb

18

Sekcije plinovoda meᄐusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Ⴠlanak 64.Iznimno, do izgradnje plinovoda, dozvoljava se moguၰnost izgradnje plinskog spremnika za ukapljeni naftni plin (UNP) na graᄐevnim აesticama unutar obuhvata Plana. Kapacitet pojedinog rezervoarskog prostora je 2x15m3 i sastoji se od dvije grupe po tri prijenosna rezervoara po 5m3, koji su smjeᘐteni u ograᄐenom prostoru uz pripadnu isparivaაko-regulacijsku stanicu. Meᄐusobna udaljenost rezervoara je 1,5 m. Ograda je udaljena 7,5m od ruba rezervoara, u svim smjerovima. Ograda s dvokrilnim vratima je visine 2,0m i izraᄐena je od ០iაanog pletiva. Ograᄐeni prostor ၰe biti oაiᘐၰen, posut ᘐljunkom i bez ikakvog raslinja.Rezervoari su smjeᘐteni u skladu s Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (NN, br. 117/08). Toაna lokacija skladiᘐta UNP-a definirat ၰe se u skladu s detaljnijom razradom pojedinih zona.

Ⴠlanak 65.U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mre០e treba primijeniti domaၰe va០eၰe propise (npr. Pravilnik za izvoᄐenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemaაke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Ⴠlanak 66.Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehniაkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i odr០avanje plinskih kotlovnica («Sl.list» br. 10/90 i 52/90.), koji se primjenjuje temeljem აlanka 20. Zakona o tehniაkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

6.UVJETI UREᄀENJA JAVNIH ZELENIH POVRᘀINA

6.1. Uvjeti ureᄐenja zaᘐtitnih zelenih povrᘐina

Ⴠlanak 67.Unutar obuhvata Plana odreᄐene su neizgraᄐene povrᘐine koje su kategorizirane kao zaᘐtitne zelene povrᘐine (Z).

To su podruაja oko cestovnih koridora აije ureᄐenje i odr០avanje spada u obvezu poduzeၰa nadle០nog za tu prometnicu.Na povrᘐinama ove namjene mo០e se postavljati dodatna prometna mre០a i vodovi komunalne infrastrukture.

Ⴠlanak 68.Planom se predviᄐa ureᄐenje zelenih povrᘐina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu ureᄐenja prostora i zaᘐtite okoliᘐa.U zaᘐtitne zelene povrᘐine (Z) spadaju sve povrᘐine urbanog zelenila kao ᘐto su drvoredi, travnjaci, zelenila uz prometnice kao i zelene povrᘐine na graᄐevnim აesticama. Preporuაa se sadnja autohtonog mediteranskog bilja.


ARHEO d.o.o. Zagreb

19

Zaᘐtitne zelene povrᘐine uz prometnice ureᄐuju se kao travnjaci s primjenom visoke vegetacije formirajuၰi poteze zelenila u formi drvoreda.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu, a posebice preglednost na raskri០jima.

6.2. Uvjeti ureᄐenja javnih zelenih povrᘐina

Ⴠlanak 69.Unutar obuhvata Plana odreᄐene su povrᘐine koje ၰe se ureᄐivati kao javne zelene povrᘐine (Z1).

- Unutar javnih zelenih povrᘐina (Z1) moguၰe je ureᄐivati djeაja i manja sportska igraliᘐta, staze i odmoriᘐta. Pored toga moguၰe je graditi paviljone, manje ugostiteljske sadr០aje, sanitarne აvorove, fontane, najveၰe tlocrtne povrᘐine do 50 m2, ali ne viᘐe od 5% ukupne javne zelene povrᘐine.

Udaljenost objekata(graᄐevinski pravac) od regulacijskog pravca mora iznositi minimalno 5m.Maksimalna katnost graᄐevina je prizemlje (P), uz moguაnost gradnje suterena, visine do 4 m. Parkovi s pripadajuၰim graᄐevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog ureᄐenja javne zelene povrᘐine.Za izgradnju i ureᄐenje parkova potrebno je izraditi hortikulturni projekt.

7. MJERE ZAᘀTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAᄀEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ⴠlanak 70.Prema podacima Ministarstva kulture, Uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine, konzervatorski odjel u ᘀibeniku, na podruაju obuhvata Plana nema registriranih nepokretnih kulturnih dobara.Ako se pri izvoᄐenju graᄐevinskih i nekih drugih radova naiᄐe na arheoloᘐko nalaziᘐte ili pojedinaაni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadle០nu ustanovu.Mjere oაuvanja i zaᘐtite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i graᄐevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su va០eၰim Zakonom o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara i va០eၰim Zakonom o zaᘐtiti prirode.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Ⴠlanak 71.Na podruაju obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama va០eၰeg Zakona o otpadu.


ARHEO d.o.o. Zagreb

20

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj graᄐevnoj აestici mora biti postavljen na za to odgovarajuၰe dostupno i zaᘐtiၰeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji ၰe se vrᘐiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeၰa nadle០nog za tu djelatnost.

Graᄐevinski otpad koji ၰe nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat ၰe se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na odreᄐenu deponiju.

9.MJERE SPRJEჀAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA

NA OKOLIᘀ

Ⴠlanak 72.Na podruაju obuhvata Plana ne predviᄐa se razvoj djelatnosti koje ugro០avaju zdravlje ljudi i ᘐtetno djeluju na okoliᘐ.Mjere sprjeაavanja nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ su:

Ⴠlanak 73.Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete tla

− dugoroაno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr០avati funkcije tla, primjereno staniᘐtu, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unoᘐenja ᘐtetnih tvari

− opo០arene povrᘐine აim prije poᘐumljivati kako bi se smanjio uაinak erozije tla,− izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na naაin da se nepovratno izgubi ᘐto

manje tla.

Ⴠlanak 74.Zaᘐtita zrakaU cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka odreᄐuju se i slijedeၰe mjere i aktivnosti na podruაju obuhvata Plana:

− osigurati protoაnost prometnica− unaprijediti javni prijevoz− osigurati dovoljnu koliაinu zelenila unutar graᄐevinskih podruაja− koristiti tzv. აiste energente− uz prometnice postavljati zaᘐtitno zelenilo

Ⴠlanak 75.Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete voda

− planiranje i gradnja graᄐevina za odvodnju otpadnih voda i ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda;

− usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaᘐtitu okoliᘐa;− ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i

talo០nika; − usvojen zatvoreni sustav odvodne kanalizacije;− usvojen je odgovarajuၰi kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaᘐtitu

okoliᘐa, ljudi i njihove imovine;− zabrana, odnosno ograniაenje ispuᘐtanja opasnih tvari propisanih uredbom o


ARHEO d.o.o. Zagreb

21

opasnim tvarima u vodama;− kontrolirano odlaganje otpada− poveၰati udio zelenih, vodopropusnih povrᘐina u cilju poboljᘐanja re០ima oborinske

odvodnje podruაja.

Ⴠlanak 76.Zaᘐtita moraZaᘐtita mora od oneაiᘐၰenja, oაuvanja kvalitete obalnog mora i sprijeაavanja daljnih nepovoljnih utjecaja kopna osigurava se provoᄐenjem slijedeၰih mjera:

- Izgradnjom kanalizacijskih sustava u svim graᄐevinskim podruაjima naselja na obali uz obavezno mehaniაko-bioloᘐko proაiᘐၰavanje;

- Potrebno je permanentno odr០avanje kanalizacijskog sustava,

Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na prostoru obuhvata Plana sveden iskljuაivo na djelatnosti koje nemaju tehnoloᘐke procese iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksiაnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.

Ⴠlanak 77.Zaᘐtita od bukeRadi zaᘐtite od buke potrebno se pridr០avati va០eၰe zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina.

Smanjenje buke postiၰi ၰe se upotrebom odgovarajuၰih materijala kod gradnje i rekonstrukcije graᄐevina, njihovim smjeᘐtajem u prostoru te postavljanjem zona zaᘐtitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema jaაim prometnicama.

Mjere zaᘐtite od buke obuhvaၰaju:- Spreაavanje nastajanja buke na naაin da se planira gradnja graᄐevina, koje mogu

predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neၰe djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit ၰe se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliᘐ;

- Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati ၰe se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za odreᄐeno podruაje te inspekcijskim nadzorom;

Ⴠlanak 78.Zaᘐtita od po០araVatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim povrᘐinama აime jeomoguၰen pristup do svake graᄐevne აestice.

− Sve vatrogasne pristupe, te povrᘐine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama prema va០eၰem Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe

− Planirane cjevovode za koliაine vode potrebne za gaᘐenje po០ara treba izvesti u skladu s odredbama va០eၰem Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara

− Izgradnja graᄐevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti protupo០arne zaᘐtite. U svrhu sprjeაavanja ᘐirenja po០ara na susjednu graᄐevinu, graᄐevina mora biti udaljena od susjednih graᄐevina najmanje 4 m. Iznimku predstavljaju dvojne graᄐevine, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje, brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevine, da


ARHEO d.o.o. Zagreb

22

se po០ar neၰe prenijeti na susjednu graᄐevinu, ili mora biti odvojena od susjedne graᄐevine protupo០arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluაaju da graᄐevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov graᄐevine 0,5 m. ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1,0 m., ispod pokrova kroviᘐta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na du០ini konzole.

Ⴠlanak 79.Zaᘐtita od potresaProstor obuhvata Plana prema seizmiაkim kartama nalazi se u zoni VII° seizmiაnosti (po MCS). Izgradnja i sanacija graᄐevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

10.MJERE PROVEDBE PLANA

Ⴠlanak 80.Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omoguၰavaju njegovu provedbu i implementaciju na naაin da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tra០ena razina zaᘐtite okoliᘐa.

Do realizacije planirane prometne infrastrukture, na pojedinim graᄐevnim აesticama koje imaju osiguran pristup na postojeၰe prometnice minimalne ᘐirine 3,0 m moguၰe je ishoditi odgovarajuၰi akt za graᄐenje uz obaveznu rezervaciju zemljiᘐta za prometnu i drugu infrastrukturu.

Ⴠlanak 81.Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili toაni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski polo០aj u prostoru, te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog podruაja.

Nije moguၰe stavljanje pojedine graᄐevine u upotrebu, ako nije osiguran pristup s ureᄐene prometne povrᘐine, te prikljuაak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.


ARHEO d.o.o. Zagreb

23

III. ZAVRᘀNE ODREDBE

Ⴠlanak 82.Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Slu០benom glasniku Opၰine Primoᘐten.

OPၠINSKO VIJEၠEOPၠINE PRIMOᘀTEN

Klasa: 350-02/08-01/24Urbroj: 2182/02-01-10-19/41Primoᘐten, 15.listopada 2010.

PredsjednikOpၰinskog vijeၰa

gosp. Vinko Bolanაa

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA BILO II. ODREDBE ZA ...primosten.hr/wp-content/uploads/2012/10/II-ODREDBE-ZA-PROVODJENJE.pdf · URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA BILO II