URBANA POVIJEST ­ STARI VIJEK

Urbanizam ­ Proučavanje karakterističnog načina života ljudi i kulture u gradovima

najraniji gradovi temelje se na poljoprivredi

Max Weber: Grad je istodobno gospodarska i političko­upravna zajednica, zbijenije naselje.

Mogu postojati gradovi­potrošači i gradovi­proizvođači. Svaki grad ima: OBRAMBENI

BEDEM (utvrda, kaštel), TRG, SUD I VLASTITE ZAKONE, ON JE POLITIČKA

ZAJEDNICA I POSJEDUJE MAKAR DJELOMIČNU AUTONOMIJU

Grad prvenstveno nastaje zato što je to prirodno

U gradovima čovjek nalazi sigurnost i stabilnost

Čovjek je društveno biće, sklon stabilnosti. Materijalne potrebe ostvaruje boravkom na istom

mjestu ­ protourbano naselje > grad

Primjer razvoja gradova u Mediji, u vrijeme Dejoka (700.­647.), prvog medijskog vladara,

koji je u početku bio arbitar između susjednih naselja

Zadržavanjem na istom prostoru čovjek se udomaćuje što pogoduje većem razmnožavanju

Otkrićem pluga razvija se i grad

Pojava aristokracije (iz sloja lovaca)

Upotreba metala > povećanje ratnih sukoba > veća moć vladara

Gradnja kanala za razvodnjavanje ­ kolektivni rad > hijerarhija

Prvo obilježje nastanka grada je CITADELA u kojoj se nalazi palača, vojarna (za vladarevu

osobnu stražu i vojsku), hram i skladište

Vladar je istovremeno i svećenik. Svoju vlast opravdavao je voljom bogova

Primjer grada Zincirli: Citadela zauzima 4 hektara, grad 40 hektara. Dva koncentrična zida sa

100 kula. Kružnog oblika sa citadelom u sredini ­ karakteristika najranijih gradova

Hatra, Suza, Ekbatana, Ur

Los Millares, 3000. g. pr. Kr., današnja Španjolska

S razvojem grada javlja se potreba za administracijom > javljaju se funkcioneri palače

Gradovi postaju središtem agresije, ali i ciljem agresije. S jedne strane, gradovi agresijom

pribavljaju ekonomske resurse i šire svoju vlast. S druge strane zbog svojega bogatstva postaju

ciljem agresije.

Najstariji prikazi gradova u povijesti su prikazi njegovog rušenja i osvajanja

Aktivnosti grada iznutra: racionalnost, blagostanje, razvitak i napredak

Aktivnosti grada izvana: iracionalnost, netrpeljivost, uništenje i grabež

Zaključak: Grad starog istoka je naselje oko citadele gdje je središte aristokracije koja

stanovnike drži pod učinkovitom kontrolom

Citadela > klasna segregacija, tajnovitost, nasilje, apsolutna kontrola, ekonomski parazitizam

Grad > prijateljsko susjedstvo, duhovna zajednica, sigurnost, norme ponašanja, velika

koncentracija ljudi, sustav stručne pomoći, male udaljenosti

GRADOVI BLISKOG ISTOKA

po mezopotamskom viđenju brda i pustinje predstavljaju kaos, a grad je božanski red

da bi naselje bilo grad mora imati palaču i hram

Grad Erid ­ imao je male količine kamena

Grad Mosul ­ mramor

Drva u području Mezopotamije gotovo da i nema ­ palma i fikus su loše kvalitete za gradnju.

Drvo je dolazilo iz planinskog područja, posebno iz Libanona (cedar)

Svi gradovi nastaju uz obale rijeka, rukavaca i kanala gdje je zemlja izrazito plodna i pogodna

za žitarice (tri žetve godišnje)

TRSKA ­ može služiti kao potporanj prilikom gradnje, često se od nje izrađivao i namještaj

BLATO ­ koristilo se za cigle i žbuku

PIJESAK

SLAMA ­ ostaci žetve, vrlo važna sirovina

BITUMEN ­ smolasta smjesa, lako se skuplja i ima ga u velikim količinama. Ulijevao se i u

žbuku zbog izolacije i ljepljivosti

UMJETNI KAMEN ­ vapnenac + žbuka

Crijep (dabrov rep)

NEPEČENA CIGLA ­ na suncu sušena cigla od blata s velikim količinama slame, osnovni

građevinski materijal. Sušile su se 45 dana uz stalno okretanje. Jeftina i laka za izradu. Postojale

su dvije vrste takvih cigli: crveno­smeđe (od blata) i sive (od građevinskog otpada, sive zbog

pepela)

PLANO CONVEX ­ cigla sa jednom ravnom stranom i drugom zaobljenom. Koristili su je oni

koji nisu bili vješti zidari i s njom se brže gradilo. Korištena je za gradske bedeme Uruka iz

doba Gilgameša

Stropovi građevina su bili visoki zbog vrućine, a zidovi su se radili od ćerpića, što deblji zbog

izolacije

Obične kuće nisu imale temelje. Karakteristike: mali prozori (nema prozora koji su okrenuti

prema ulici), vjerski dio, mjesto za okupljanje, unutrašnje dvorište, rezidencija vlasnika je na

katu, nema mnogo namještaja, podnica povišena

Nema komunalnih službi, smeće se ostavlja pored kuće

Ispod razine kuće nalazi se privatna kripta gdje se pokapaju članovi obitelji. Mala djeca

pokapala su se u dvorištu u keramičkim posudama

TELL (arap. brdo) ­ gomila ruševina, hrpa građevinskog materijala i ćerpića. To su arheološki

lokaliteti

Gradovi se razvijaju organski, a ne planski. Gustoća stanovništva neprestano raste, stambeni

objekti su nepravilni, trgovi se nalaze na praznim površinama. Najizraženija trgovina je na

gradskim vratima i na raskrižjima ulica. Ulice su uske zbog hladovine i zaštite od pješčanih oluja.

Tek od 8. st. Asirci popločuju ulice. Ne smije se graditi samo na kraljevskom putu.

Planski se gradi samo elitni dio grada ­ HRAMOVI i PALAČE

Mali ćerpići svjedoče nam da su se izrađivale i makete

HRAM ­ najznačajnija građevina. U 5. tis. pr. Kr. u Eriduu nalazio se najstariji hram u

Mezopotamiji. U njemu su pronađene i najstarije glinene pločice. U svetište ulazi samo svećenik

i pojedinci koji sudjeluju u obredima. Svaki hram ima svoju platformu i odredište. Postoji samo

jedan ulaz u hram, a nalazio se ili na sjeveroistoku ili na jugoistoku. Hram je bio građen tako da

su mu kutovi odgovarali stranama svijeta.

ZIGURAT ­ niz platformi naslagane jedna na drugu s hramom na vrhu. Javljaju se u 22. st. pr.

Kr., za vrijeme treće dinastije Ura.

Zigurat u gradu Borsippa ­ 7 platformi, svaka u drugoj boji (7 planeta po sumerskoj

astronomiji), visina: 70 metara

Hramovi nemaju samo vjersku, već i ekonomsku i socijalnu ulogu. Posjeduju velike zemljišne

površine. Djeca bez roditelja boravila su u hramu ­ prostitucija. Hramom je upravljao vrhovni

svećenik. Hram je bila KORPORACIJA

PALAČA ­ do asirskog perioda manja od hrama. Samostalna tvrđava, središte administracije,

vojarna. Gradnjom palače želi se impresionirati i narod i strance

palača Sargona II., asirskog kralja (721.­705. pr. Kr.) ­ Dur Sharrukin (debljina zidova 4­9

metara

Karakteristike tog perioda: velika koncentracija stanovništva, uvjetovanost dostupnim

građevinskim materijalima, podjela grada na stambeni i elitni dio. Javni sadržaji se šire izvan

rezidencijalnog dijela. Izvan elitnog dijela nije bilo planske gradnje. Postojale su religiozne i

astrološke norme razmještaja i orijentacije gradova

URBANIZAM FARAONSKOG EGIPTA

Kamen dostupan, nedostaje stabala, nema bitumena, nema vodootpornih žbuka, pa su ćerpići

osjetljivi na poplave Nila

Egipat je za razliku od Mezopotamije razvio naciju bez prethodnog koraka stvaranja

gradova­država

Nema vladarskih citadela

Naselje se označava sa sa dva hijeroglifa: NIWT i HWT

Postoje niz naselja uz obalu Nila ­ rijeka je glavna prometnica

Nema razlikovanja naselja po veličini

Naselja: Metelis, Merimda, Letopolis, Heliopolis ­ kuće su razmaknute, a utvrđuju se samo

pogranična naselja, nema naselja bez hrama

Memfis (nastao oko 3000. g. pr. Kr.) ­ nije se razvio kao mezopotamski grad, prostire se 18

km uzduž rijeke

Početkom 3. tis. pr. Kr. javljaju se prve vladarske palače u Hermopolisu, Abydosu i Tinisu

Postoji katastar koji se regulira svake dvije godine ­ preddinastički ili ranodinastički period

Međutim, postoje posljedice urbanizma! Egipatski urbanizam je izrastao na drugačijim

osnovama nego u Mezopotamiji. Prirodna izoliranost stvara jedinstvenu i u sebe zatvorenu

kulturu koja traje 2500 godina uz minimalne vanjske utjecaje

Društveno vodstvo ne javlja se kao aristokracija iz citadele, nego kao aristokracija NOMA

(Nom ­ administrativni okrug)

Društvena organizacija nastala je zbog specifičnog načina poljoprivrede

Granice NOMA su promjenljive

Brzi transport Nilom omogućava nagle brutalne unifikacije

Viškovi se ne akumuliraju u centru, nego u samim selima. Na čelu je struktura koja kontrolira

redistribuciju dobara i veličinu naselja ­ osnova iz koje je nastao nukleus preddinastičkog

Egipta i razvio se faraonski Egipat

Država je apsolutna teokracija u kojoj se potencira gradnja monumentalnih objekata, a

stambena arhitektura je od vrlo propadljivog materijala. Fortificiraju se samo naselja blizu

granice. Zbog toga gradovi nisu zbijeni, već se šire u zaleđe i duž rijeke

U Delti nema puno prostora, zato su ukopi u gradovima (a ne u grobljima izvan naselja).

Gradovi su mali, pa su i grobnice iste veličine, bez obzira na status pokojnika ­ zbog prostora se

izbjegavaju velike grobnice

Naqada ­ 3000. g. pr. Kr., nema fortifikacije, ima hramski kompleks, veliki razmak između

kuća, hram Setha sa skladišnim prostorom

Deir el Medina ­ urbanistički organizirano naselje za radnike

Nema tipičnog naselja niti u jednom periodu. Nema vrste naselja koje bi bilo tipično za neki

period. Gradovi u Egiptu se ne mogu definirati po veličini i gustoći

Grad u Egiptu je hijerarhijsko naselje koje ima specijaliziranu ulogu unutar interaktivne mreže

okolnih naselja

Grad određuju njegova zemljopisna i povijesna pozadina: 1.) Principi upravne hijerarhije

(prijestolnica ­ primarni, upravni centri ­ sekundarni)

2.) udaljenost između naselja

(transportna ograničenja)

3.) ideološki obziri (smještaj i

unutrašnja struktura naselja)

Prema Bietaku (1979.) gradove u Egiptu dijelimo na:

1.) Planirani gradovi ­ Amarna, Pi­Ramzes, rani Memfis

2.) Gezira (otočni) gradovi ­ predominantni u Delti ­ Buto, Tell Ibrahim Awad

3.) Gradovi na nasipu ­ na povišenim obalama

4.) Tell­gradovi ­ 217 gradova i tvrđava na uzvišenjima

5.) Veliki gradovi (city) ­ dvije nacionalne prijestolnice Luxor­Karnak i Memfis

Tell el­Amarna > najistraženiji od planiranih gradova, nalazi se na pola puta između Memfisa i

Tebe, uz obalu Nila. U središtu se nalaze hramovi i palače, kraljevska cesta, kuće vojskovođa i

činovnika, te radnička naselja koja su bila vrlo organizirana. Radnici su radili u kamenolomima.

Tri su glavna dijela grada: SREDIŠNJI, ELITNI i PLANIRANI SIROMAŠNI dio

Svi egipatski hramovi orjentirani su na istok, odnosno ulaz je na istoku

Amenofis IV. (1352.­1336. pr. Kr., Eknaton) dao je sagraditi grad koji obožava boga Sunca

Atona ­ sunce izlazi točno u procjepu uzvišenja. Cijeli grad je planiran prema nacrtu hrama

Stambena arhitektura egipatskih gradova ­ siromašnije kuće bile su veličine oko 20 kvadrata,

kuhinje nisu imale krov. Imućnije kuće bile su na velikim površinama, sa velikim dvorištima

(veliki vrtovi, spremište za žitarice, štenare, štale, konjušnice…). Prednji vrt je uglavnom ukrasni

vrt, većina tih kuća imala je i bazen sa ribama, lopočima, patkama. Bazeni su imali i svoj čamac.

Kuće su bile okružene zidom od nepečene cigle. Posluga je živjela u odvojenom dijelu kuće i

imala je vlastitu kuhinju.

Unutrašnji zidovi su bili obavezno obojani i dekorirani. Žbuka se postavljala samo vodoravno, a

između cigala stavljala se glina

Bunari su kopani u obliku slova V

Ebers Papyrus ­ javnomedicinski papir (oko 1500. g. pr. Kr.) ­ lijek za astmu, savjeti za

zdravlje, lijek za smrt (pola glavice luka i četvrtina piva (oko 20­25 % alkohola)), higijenski

savjeti za kuću itd.

Gradovi su imali kanale za otpadnu vodu i organizirani odvoz smeća

Namještaj je bio skroman, kuće su imale mnogo sjedalica, sa naslonom i bez. Jastuk je bio

stalak za glavu. Postojale su velike količine škrinja. Nije bilo stolova za jelo, svatko je jeo

zasebno. Stolovi su služili za igru

Religija ­ bez nje bi vladao kaos. Svećenici (vabu) bili su obrijane glave. U hramovima se

neprestano vršio obred. 12 svećenika se izmjenjivalo svakih sat vremena ­ unu­sat. Hram je

posjedovao velike površine i rudnike koje je iznajmljivao. Hram je bio i ekonomsko središte, te

proizvodno, trgovačko i znanstveno središte. Hram je bio i središte pismenosti i u njemu je

nastalo kazalište

Hram: dvorište, hipostilna dvorana i svetište

Perzepolis

najplanskije građena perzijska prijestolnica, arhitektonski ravna svjetskom čudu

Thais > Atenjanka, prostitutka, inicijatorica jednog od najvećih kulturocida u povijesti. Nakon

što je Aleksandrova vojska 330. g. pr. Kr. osvojila Perzepolis Thais je pijanom Aleksandru i

pijanoj vojsci predložila da zapale Perzepolis iz osvete za palež Atene. Spominju ju Plutarh,

Ciceron, Ovidije (u Metamorfozama), Dante, Christian Marlowe, Georg Friedrich Händel…

Perzepolis je bio sjedište perzijske države

najraniji ostaci datiraju iz 515. g. pr. Kr.

Lokaciju je odabrao kralj Kir Veliki (559.­530. g. pr. Kr.)

Prvu palaču sagradio je Darije I. (522.­486. g. pr. Kr.)

Najveći dio kompleksa sagradio je Kserkso (486.­465. g. pr. Kr.)

Karakteristike: “Kapija svih nacija”

Apadana ­ velika dvorana i ulazni trijem (porticus)

Stupovi u apadani visoki su 24 metra, dvostruki bik na vrhu

kompleks Apadane ima 1000 kvadratnih metara i 72 stupa

Minojski urbanizam

prvo europsko urbano društvo

brončano doba: pojava minojske i mikenske civilizacije

tehnika je uvezena s Istoka

procvat: 2000.­1400. g. pr . Kr.

gradovi nastaju na jugu i šire se prema sjeveru i zapadu

utjecaji iz Egipta i Palestine

oko palače se širi grad

sredinom 15. st. pr. Kr. ­ erupcija vulkana na otoku Teri?

Knosos živi do 1180. g. pr. Kr. kada je razoren u provali Dorana

Agrarna samodovoljnost, geografski položaj i nalazišta ruda (bakar) pogodovalo je brzom

razvoju sekundarne i tercijarne privrede

trgovina s Egiptom i Palestinom

raščlanjivanje plemenskog društva i formiranje slobodne zajednice

gradovi nastaju oko javnih trgovišta

između religioznih središta razvija se mreža cesta oko kojih se postupno grupiraju naselja

odsustvo rigorozne klasne diferencijacije

Urbana hijerarhija

1.) Gradovi s velikim upravnim građevinama

2.) Gradovi sa znatnim centralnim građevinama koje oponašaju one u velikim centrima

3.) Gradovi s jednom ili dvije građevine s većim nivoom smještaja

4.) Gradovi bez elitnih građevina

Iz minojske civilizacije pronađeno je 130 gradova ­ nema bedema

Nedostatak bedema nužno ima utjecaja na prostornu organizaciju jer bedemi ograničavaju

širenje grada i povećavaju gustoću naseljenosti. Bedemi utječu i na orijentaciju građevina u

njihovoj blizini. Ulice koje izlaze na gradske kapije imaju veći socio­politički fokus. To utječe na

smještanje važnijih objekata i nekih skupina stanovnika koji se grupiraju uzduž “glavnih ulica”

Kretski gradovi nisu međusobno ratovali. Otok se vjerojatno branio mornaricom

Povezanost javnog i privatnog prostora

vladarska palača je na istaknutom položaju, ali uvijek samo dio integralne cjeline

palača je središte društvenog i političkog života i glavne ulice vode do nje

nema hramova u gradu, samo oltari u kućama i svetišta pod otvorenim nebom

hramova je malo i oni su izolirani, izvan grada u prirodi

Rijetkost velikih javnih građevina

mali broj “javnih svetišta” (ne hramova) predstavlja potpuno drugačiji koncept obožavanja

gradovima ne dominira “arhitektura moći” ­ palače su manje dominantne i uklapaju se u

postojeću predpalačku arhitekturu

Knosos, Malia, Phaistos ­ palača zauzima 2% grada

Gourtina, Petras, Zakro ­ palača zauzima 4­5% grada

organski rast > stambene jedinice grupirane su u blokove koji oblikuju nepravilne spletove ulica

MODULARNI SUSTAV ­ nastao je sukcesivnim dodavanjem jedinica. Određen je tipom kuće i

unutrašnje organizacije prostora

URBANE KUĆE ­ ponekad prizemnice, ali postojale su i neke visoke do tri kata. Organizirane su u

blokovima. Mala, unutrašnja dvorišta omogućavaju dovođenje svjetla i zraka

Naglasak

komfor, funkcionalni raspored, svjetlo, likovna ekspresija (sve je ukrašeno, boja se nabavljala iz

Egipta); provjetravanje, prostranost, vodovod i kanalizacija unutar kuća, prilagodba toploj

klimi, prilagodba trusnom području (nosivost i elastičnost zidova) > protupotresna gradnja,

velike kuće (i do 30 soba), jaki temelji (donji dio od kamena), duboki temelji (gornji dio od

ćerpića > izolacija), drven i ravan krov, pod > kamene ploče, žbuka, glačani kamen ili drvene

grede, unutrašnje stepenište, zahod i kupatilo okrenuti prema ulici, u prizemlju uglavnom nema

prozora, a na katu su prozori vrlo veliki (umjesto stakla postavljala se tkanina namočena uljem ­

dobar izolator), okviri vrata i prozora su od drvenih greda; vanjski zid je obavezno ožbukan i

bojan jarkim bojama; velika pažnja posvećena je prozračivanju, unutarnji pregradni zidovi

zamjenjivani su stupovima zbog svjetlosti i prozračivanja; na krovu su se nalazile spavaonice za

ljetne vrućine, malo kućno svetište (božanstva su isključivo ženska)

MINOJSKI HRAM Anemosphilia ­ svetište propalom erupcijom Tere; nalazilo se uz goru

Idu

minojska nova godina vjerojatno je počinjala zimskim solsticijem

Mikenski urbanizam

nastanak mikenskog polisa

wa­na­ka > vladar, poglavica ­ uređuje akropolu i fortificira je

ASTY ­ naseljeno područje

Asty i akropola se udružuju i fortificiraju i postaju jedna urbana cjelina

zauzimaju zaleđe

POLIS ­ teritorij koji pripada jednom vladaru

u arhitekturi vidljivi su utjecaji minojske kulture, ali uz prilagodbe mikenskim društvenim

odnosima i potrebama

linear B nastaje pod utjecajem lineara A

imitira se minojska gradnja pomoću nosivih drvenih greda, te gradnja nižih dijelova u kamenu, a

viših u ćerpićima

slikarska tehnika na freskama je potpuno minojska (možda i majstori), ali motivi su potpuno

različiti

Tyrins, Mikena, Pylos

Dvije forme preuzete su s Krete i razvijene su u novu kvalitetu:

1.) Megaron ­ velika dvorana, preteča grčkog hrama

2.) Tholos ­ grobnica ukopana u brdo, ima kupolu, ali lažni svod; prilaz grobnici je dugačak

na Kreti megaron je relativno manja prijestolna dvorana u kojoj je tron nasuprot ulaza i u kojoj

kralj prima goste (ceremonijalna dvorana). Megaron ovdje nije odvojen od okolne arhitekture

u mikenskoj kulturi megaron je proširen, ima jedan ulaz i odvojen je od okolnih prostorija

motivi na freskama u megaronu svjedoče o gozbama, sastancima, recitiranjima poezije,

žrtvovanjima životinja…

minojski tholos je manji

Atrejeva riznica

Mikena ­ ima agoru, megaron, palaču, kiklopske bedeme sa lavljim vratima. U bedemu se

nalazio bunar

Tyrins ­ bedemi imaju stražarsku šetnicu široku 7 metara; sustav obrane gradskih vrata ­ više

vrata; skladište se nalazilo unutar bedema

Pylos ­ Nestorov grad, palača nije fortificirana; pronađena najveća zbirka lineara B

Rezidencijalna arhitektura je slabo arheološki istražena

neke privatne kuće imale su ulazni stil megarona, na kraju hodnika nalazile su se stepenice za

kat; unutar kuće nalazila se kuhinja i oltar, stražnje prostorije služile su kao skladište s posebnim

ulazom. podovi su bili od žbuke ili nabijene zemlje, stražnji dio kuće ima apsidu (ponekad i

četvrtastu), krovovi su najvjerojatnije bili ravni

Grčki urbanizam

SINEIKIZAM ­ proces nastanka polisa, prema prazniku sineikia (ujedinjenje svih naselja u

Atici); oko zajedničkog svetišta, defanzivni pakt, političko objedinjavanje

TEŽNJA ZA OSOBNOM SLOBODOM

SVE ŠIRI IMUĆNIJI SLOJ ­ trgovina se brzo širi > sve više ljudi se bogati

Grčki polis nastaje u “mračnom razdoblju”

4 temeljne institucije: hram, citadela (akropola), palača (vijećnica), agora (prvo mjesto

okupljanja i rasprave oko političkih ideja, kasnije trgovački prostor)

Stoa ­ trgovački centar, agora se pretvara u tržnicu i približava se luci

Na brdu Pniks zasjedala je narodna skupština nakon što se agora pretvorila u tržnicu

3 središta utjecaja na razvoj urbanizma: Delfi, Olimpija i Kos

Delfi > Apolonovo svetište, proročište, mjesto državne blagajne, pitijske igre (važna

natjecanja, glazbeno natjecanje bilo je vrlo cijenjeno), nastao kult teatra

Olimpija > glavni Zeusov hram, naglasak na sportu, ideja borilišta (palestra ­ škola hrvanja,

borilište je pokriveno pijeskom), mjesta za treniranja

Kos > bogat grad, trgovina svilom prolazila otokom, grad boga Asklepija, filozofija zdravlja

­ najčuvenije lječilište ­ sanatorij. Teoretska medicina i apotekarstvo, poboljšanje

higijenskih i zdravstvenih uvjeta i standarda života u gradovima (kako izbjeći jako sunce,

provjetravanje, izbjegavanje močvara i nepogodnog tla, parkovi, čisti izvori vode, ljekovita

svojstva mineralnih voda i biljaka)

Ideja gradskog planiranja postoji samo kao predmet komedije

sustav ulica je kaotičan ­ snalaze se samo oni koji tu žive (dobro protiv lopova i neprijatelja)

privatne kuće > bogate i siromašne kuće nalaze se jedna do druge, male su razlike među njima

(veličina i unutrašnjost), prema ulici nema prozora, samo ulazna vrata kraj kojih se nalazi mali

Apolonov žrtvenik (bog ulica). Bogatije kuće imaju dva unutrašnja dvorišta. Kuća je podijeljena

na muški, andronitis, i ženski, gynaikonitis, dio

Izvori: Aristofan (“Žene u skupštini”) i Ksenofont

Ksenofont piše da su muškarac i žena imali odvojene spavaonice, a gosti su se primali što dalje

od obitelji da se obitelj ne uznemirava. Također spominje da se Perzijanci srame vršiti nuždu u

javnosti

u kuhinji nema dimnjaka pa se dim razvlači po kući, količina vode je ograničena, kuća nema

vodovodne instalacije, nema tragova sanitarnih uređaja

atenska kuga 430. g. pr. Kr. ­ Typhoidna groznica (trbušni tifus) ­ bolest nehigijene

Grčki kolonijalni grad

Hersonez, Sirakuza, Posidonia, Selinunt, Neapolis

pravilan raspored ulica

nastaje na strateškoj i obranjivoj lokaciji, ima dobro poljoprivredno zaleđe

strogost geometrijskog reda, pravilna prostorna konstrukcija

Lumbardska psefizma ­ starogrčki povijesni dokument epigrafskog karaktera iz 3. stoljeća

prije Krista. Sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli.

Prvo se grade bedemi, a svaki stanovnik dobiva tri pletera zemlje.

Svi naseljenici u grčkim kolonijalnim gradovima su jednaki i svakome pripada jednak dio

sustav parcela u obradivom području nalazi se izvan grada

primjer: Olint ­ potpuno jednaki raspored prostora

Rimski urbanizam

Groma ­ rimski geodetski mjerni instrument koji se zabijao u samo središte grada. Njime bi se

odredile dvije glavne ulice: cardo maximus, sjever­jug (okomita ulica) i cardo decumanus,

istok­zapad (vodoravna ulica)

mreža svih ulica je pravokutna

grad ima četiri četvrti

Etrurska tradicija (svećenstvo, orijentacija, limitacija i posvećivanje stanovnika)

Prije gradnje grada svećenici plugom zaoru brazdu za gradske zidine ­ svečani trenutak

zatim se određuje pomerium ­ sveta granica grada unutar koje vas štite bogovi zaštitnici grada.

Ovdje nema gradnje i obrađivanja zemlje! U pomeriumu se često nalaze teatri i amfiteatri

onaj vladar koji bi proširio pomerium dobio bi naslov pater patriae (otac domovine)

u središtu grada je forum i kapitolij (hramovi)

grobovi su uz ceste van grada jer su Rimljani vjerovali da čovjek živi vječno ako ostane spomen

na njegovo ime. Prolaznici su tako “oživljavali” mrtve

Ager ­ poljoprivredno i ekonomski iskoristiv prostor, parcele se dijele po ulicama cardo i

decumanus. Jedna kvadratna parcela naziva se centuria

Rimske kolonije

dodijela parcela > census > lustrum (ritualni proces očišćenja) > zakopavanje Forma coloniae

(nacrt parcela s vlasnicima) i Lex coloniae (dokument iz Rima o osnivanju kolonije) na mjestu

gdje je postavljena groma kada se planirao grad

Kastrametatacija

postavljanje vojnog logora

uvijek su isti i svaki vojnik zna svoj posao i mjesto gdje se nalazi njegov šator

ima četiri ulaza i četiri ravne ulice

u središtu se postavlja principium ­ zapovjednikov stožer

dvije glavne ulice su praetoria (sjever­jug) i principalis (istok­zapad)

između palisada (improvizirani bedemi) i šatora nalazi se prazan prostor za manevar u slučaju

borbe

Castra stativa ­ nepomični vojni kampovi

od cara Hadrijana (117.­138.) vojska je u defanzivi i ostaje stacionirana na jednom mjestu

vojni logor postavlja se kao što se i postavlja vojni logor, ali grade se pravi bedemi. Vojska više

ne spava u kožnim šatorima

stacionar ­ bolnica

ambari ­ skladišta

svaki vojnik morao je izučiti zanat za tesara i zidara

uz logor nastaje i naselje, dolaze trgovci (vojnici imaju plaću ­ stipendium)

stanovnici: sluge, žene vojnika, njihova djeca, apotekari, liječnici…

nastaju gradovi uz Rajnu i Dunav: castrum → castra stativa → grad

Forum ­ središte grada, mjesto okupljanja

Bazilika ­ uvijek uz forum, trobrodna

Terme ­ kupališta

Kurija ­ mjesto sastajanja Senata

Ordo de curiorum ­ najvažnije tijelo grada

Teatar ­ grandiozniji od grčkog, rimski se gradi, ne usijeca se u brdo

Amfiteatar ­ borilište gladijatora

Circus Maximus ­ trkalište, u Rimu se nalazilo u dolini između brežuljka Palatina i Aventina

Via Gratia ­ zaleđe jadranske obale

Tabula Peutingeriana ­ karta s ucrtanim rimskim cestama nacrtana u 4. stoljeću

Rimska kuća

Domus ­ privatna kuća. Ima fauces (ulazni dio), atrij, ložište, peristil (nutarnje dvorište);

triklinij ­ prostorija sa tri ležaljke (blagovaonica), lectus ­ jedan ležaj, tablinum (radna soba,

između atrija i peristila); spavaća soba vrlo mala. Namještaj jednostavan (mensa ­ mali, niski

stol na jednoj nozi, okrugli). Stolica najćešće nije bilo

Insula ­ u Rimu ih ima 24 puta više od domusa. Kuće za iznajmljivanje. U 3. st. pr. Kr. insule

na tri kata bile su uobičajene. Car Vespazijan (69.­79.) ograničio je visinu na 70 stopa (20

metara). Obuhvaćaju 300­500 četvornih metara površine, imaju slabe temelje, tanke zidove da

se ne gubi na unutrašnjem prostoru > vrlo su nestabilne

Ulpijan, pravni povjesničar, piše da je u Rimu svaki dan izbijao po jedan požar

problem sa vodom ­ insule nisu spojene na gradske kanalizacije

Aquarii ­ najveći ološ među robovima, pripadaju nekretnini

cenaculum ­ stan; problem sa grijanjem; nema atrija, nema ognjišta i nema sustava dimnjaka