UPUTE ZA VRŠENJE „MSP TESTA“ - RIAria.ba/wp-content/dokumenti/Upute za vrsenje MSP testa... · 2017-06-16 · - Nelojalna konkurencija - Neprijavljeni rad i siva ekonomija -

UPUTE ZA VRŠENJE MSP TESTA – verzija od 31. augusta 2012.

UPUTE ZA VRŠENJE

„MSP TESTA“


Procjena učinaka na ekonomiju (MSP test)

Uvod

Ministarstvo ekonomskog razvoja i tehnologije (MEDT) pripremilo je formular za procjenu učinaka propisa na

ekonomiju pod nazivom MSP test. Zakonodavni organi moraju ispuniti MSP test za svaki prijedlog propisa koji

utiču na osnivanje, poslovanje i funkcionisanje mikro, malih i srednjih preduzeća (MSP), kao i velikih kompanija.

Procjenjivanjem prijedloga propisa, zakonodavni organ vrši preliminarnu procjenu učinaka tog propisa na

ekonomiju, naročito sa aspekta rezultata učinaka na MSP.

MSP test je jedna od mjera koja podržava razvoj malih i srednjih kompanija (MSP) i poduzetništva koje su

integrisane u okvir provedbe Zakona o malim preduzećima za Europu, čija je svrha da poboljša opći pristup

politike poduzetništvu, integraciju principa „Prvo misli na male“ u kreiranje politike i podsticanje rasta MSP

putem rješavanja problema koji sprečavaju njihov razvoj i razvoj poslovnog okruženja. Treći princip Zakona

potiče države članice i EU u cjelini da pripremaju propise u skladu sa principom „Prvo misli na male“ tako što

uzimaju u obzir karakteristike MSP u pripremi legislative i pojednostavljenju regulatornog okruženja.

Od država članica tražilo se da osiguraju ostvarivanje rezultata politike uz istovremeno smanjivanje troškova i

opterećenja za kompanije putem cjelovitog programa za smanjivanje administrativnih opterećenja, i da

posebno procijene učinak budućih učinaka regulative na ekonomiju (MSP test). Ministarstvo ekonomskog

razvoja i tehnologije postavilo je MSP test još ambicioznije, tj. kao test kojim treba procijeniti učinke regulative

na cijelu ekonomiju. Na taj način, Slovenija je zapravo pripremila MSP test kao kompletnu procjenu učinaka na

ekonomiju. MSP test je dio sveobuhvatne procjene propisa koja uključuje učinak na ekonomiju u budućnosti,

kao i učinak na društvo i okoliš.

MSP test omogućava pripremu analize troškova i koristi koja obuhvata i procjenu mogućih alternativnih

legislativnih rješenja za MSP, kao i izuzetke i potpuna ili djelimična oslobađanja za MSP. Test pomaže

zakonodavnim organima u formuliranju prijedloga legislative kao i politika ili reagovanja na metod koji će

doprinijeti ostvarenju ciljeva zakonodavnih organa bez neopravdanog ograničavanja ili na bilo koji način

smanjivanja šansi za MSP na tržištu ili ograničavanja razvoja poslovnog okruženja.

Proces procjene počinje u fazi pravljenja nacrta za prijedlog propisa, tj. prije javne rasprave o propisu, a

završava se kada se objavi usvojeni propis.


Važno je to što MSP test ne ograničava protok legislative, nego vodi zakonodavne organe već u fazi pripreme

propisa, kako bi mogli provjeriti kako mjere sadržane u propisima utiču na MSP.

Ciljevi MSP testa nisu samo da se popuni obrazac i ustanove potencijalni učinci propisa na ekonomiju, nego i da

dâ prijedloge i upute u pogledu realizacije principa pripreme bolje regulative. Namjena MSP testa je i da

omogući zakonodavnim organima da prouče alternativna statutarna rješenja u proizvodnim kompanijama, tj.

izdvajanje MSP putem pojednostavljenih pregleda, rjeđeg izvještavanja, izuzimanja MSP, itd. Prilagodljiviji

pristupi razmatranju MSP mogu pomoći zakonodavnim organima i da osiguraju bolje rezultate za propise i

politike, i smanje troškove za MSP, te time stvore konkurentnije poslovno okruženje i smanje opterećenja na

ekonomiju, naročito MSP.

Važne faze MSP testa

Najvažnije faze procesa su sljedeće:

- U Preliminarnoj fazi test pruža pomoć zakonodavnim organima tako da su već u procesu pripreme

propisa u stanju da procijene da li će sadržaj propisa imati učinak na ekonomiju i poslovno okruženje u

Sloveniji, naročito ako će se takvi učinci osjećati u MSP.

- U Fazi 1, zakonodavni organ procjenjuje obaveze koje propis zahtijeva od MSP i velikih kompanija. Za

njom slijedi sljedeća faza MSP testa, koja zakonodavnom organu omogućava da procijeni opseg i

dimenzije učinaka koje bi propis imao na MSP.

- U Fazi 2, MSP test služi za preciznu procjenu i specifično određivanje učinaka koje bi propis imao na

MSP, što čini i srž ovog testa. Učinci mogu biti direktni, npr. jednokratna isplata, što bi MSP opteretilo

više nego velike kompanije, ili indirektni, tj. kada se kompanije moraju prilagoditi novim postupcima,

kupiti novu opremu, itd. Zakonodavni organ mora izvršiti test prije pravljenja konačnog prijedloga

propisa a ne tek prije njegovog podnošenja na proces prilagođavanja između resornih ministarstava,

jer se predviđa da zakonodavni organ istovremeno vrši sve aktivnosti za smanjenje administrativnih

opterećenja.

- U završnoj Fazi 3, nakon dobijanja potpune slike o pozitivnim i negativnim učincima propisa na MSP i

nakon javne rasprave, zakonodavni organ mora razmisliti i pripremiti prijedloge alternativnih pristupa

(npr. mogućnost izuzetaka), koji su prikladni za MSP, kao i prijedloge za potpuno ili djelimično

oslobađanje MSP.

Saradnja između MEDT i drugih resornih ministarstava:

Konsultacije sa predstavnicima ekonomije igraju važnu ulogu u MSP testu. Konsultacije sa MSP i njihovim

predstavnicima (komorama, udruženjima) nisu jednostavan zadatak, jer kompanije nemaju vremena da se

odazovu na pozive za raspravu o određenim propisima. Zato će, ako to bude potrebno, Ministarstvo

ekonomskog razvoja i tehnologije pomagati zakonodavnim organima u konsultacijama sa predstavnicima MSP.

MEDT će ustanoviti i održavati bazu podataka o predstavnicima ekonomije, naročito MSP koji pokazuju interes

za saradnju sa zakonodavnim organima u fazama pripreme, javne rasprave, itd. Javna rasprava i saradnja sa

zainteresiranim stranama mogu se održavati sa predstavnicima ekonomije i kompanijama iz raznih sektora,

regija i različite veličine. Naša sugestija je da zakonodavni organi šalju kompanijama kratke upitnike

istovremeno sa informacijama o pripremi propisa.

Javna rasprava uglavnom se fokusira na procjenu ispravnog vršenja MSP testa od strane zakonodavnog organa

a ne samo na koncept vezan za sadržaj. Stoga, ta rasprava pokazuje da su zakonodavni organi svjesni učinaka

koje propisi mogu imati na ciljnu grupu MSP i na koncept propisa koji se tiču ciljne grupe MSP.


Postupak pripreme propisa prikazan je na sljedećoj slici.

MSP test

PRIJEDLOG PROPISA (naziv propisa)

Da li propis predviđa učinke na ekonomiju u Republici Sloveniji?

↓ DA

Da li prijedlog ima učinke na MSP i/ili velike kompanije?

↓ DA

Specificirati obaveze koje propis zahtijeva (vidi Aneks 1)

↓

Za svaku obavezu: - Procijeniti udio MSP, aktivnosti/sektore, regije - Specificirati učestalost aktivnosti (koliko puta godišnje se zahtijeva)

↓

Procjena finansijskog rasterećenja ili opterećenja MSP (Vidi Aneks 2 – vrste troškova, i Aneks 3 – izračun)

- Direktni finansijski troškovi (porezi, pristojbe, doprinosi, kazne, naknade) - Indirektni finansijski troškovi:

Stvarni indirektni troškovi (kupovina/prilagođavanja/održavanje robe i usluga + direktno ostvarenje javnog interesa)

Administrativni troškovi (vrijeme potrošeno za određenu aktivnost, materijalni troškovi, vanjski troškovi, opći troškovi – prostorije, struja, voda, odvoz smeća, itd.)

↓

Ocjena kvaliteta učinaka na MSP: (vidi Aneks o objašnjenju pojmova) - Pravna sigurnost - Nelojalna konkurencija - Neprijavljeni rad i siva ekonomija - Produktivnost - Ulaganja u istraživanje i razvoj - Internacionalizacija

↓

JAVNA RASPRAVA: prijedlozi za pojednostavljenje propisa, kakva su opterećenja, prijedlozi dobrih praksi, informacije su koje se koriste u druge svrhe (za druge propise)

↓

KONAČNI PRIJEDLOG PROPISA

↓

HARMONIZACIJA IZMEĐU RESORNIH MINISTARSTAVA

↓

NADZOR KOJI VRŠI administrator testa

NE


Upute za vršenje MSP testa

1. MSP test vrše zakonodavni organi u periodu pravljenja nacrta propisa. Važno je da se MSP test pripremi

tokom prilagođavanja propisa između resornih ministarstava.

2. Zakonodavni organi šalju cijele MSP testove Ministarstvu ekonomskog razvoja i tehnologije (MEDT), koje je

administrator MSP testa. Zakonodavni organi šalju MSP test na adresu [email protected], a primatelj je MEDT –

DPKT/SKIP. Nadležni stručnjaci pregledaju MSP test u MEDT i ocjenjuju da li je test dobro pripremljen.

3. Pojmovi koji se koriste u MSP testu definisani su u Aneksu 1 ovih uputa.

4. Popunjavanje obrasca:

Naziv propisa – navesti pun naziv propisa i njegovu skraćenicu (primjer: Zakon o privrednim društvima, ZGD-1)

Kategorija propisa – odnosi se na osnovu za pripremu propisa. Moguć je samo jedan odgovor.

0.0. Odredite da li prijedlog propisa ima ikakvih učinaka (direktnih ili indirektnih) na ekonomiju. Ako nema

učinaka, ne treba vršiti MSP test.

1.0. Faza 1. Određivanje obaveza

Odredite obaveze koje se uvode/modificiraju/ukidaju propisima.

Svaku obavezu treba ukratko opisati. (Primjer: obaveza 1 je dužnost da se vrši mjesečni obračun PDV, obaveza 2

je da se dobiju dozvole, licence, registracije, certifikati, šalju izvještaji, informacije trećim stranama, statistički

izvještaji).

2.0. Faza II: Vrijednosna procjena učinaka na poslovne subjekte za svaku obavezu

Stavke 2.1 do 2.5 moraju se popuniti za svaku obavezu kako je to opisano u 1.1.

2.1. Navedite isto određenje obaveza kao u 1.1.

2.2. Navedite djelatnosti/sektore (vidi stavku 4 Aneksa 5 ovih Uputa)

Ako prijedlog propisa ili obaveze koja proističe iz takvog prijedloga utiče na sve sektore, tekst „Svi

sektori“ mora se unijeti u svako polje.

Ako prijedlog utiče samo na pojedine sektore, oni se moraju posebno navesti.

Ako se pojedini sektori ne mogu isključiti, tekst „pojedini sektori se ne mogu isključiti“ mora se unijeti

u svako polje.

Izračunajte udio svih poslovnih subjekata tako što ćete podijeliti broj poslovnih subjekata u određenoj

djelatnosti brojem svih poslovnih subjekata (koji su navedeni u tabeli MSP testa pod 2.1.).

2.3. Navedite da li obaveza sadrži izuzetke za neke poslovne subjekte. Izuzeci se mogu odrediti za poslovne

subjekte prema validnom pravnom obliku, veličini, itd.

2.4. U ovom dijelu, prikažite procjenu direktnih finansijskih troškova.

mailto:[email protected]


Opišite učinak na direktne finansijske troškove (primjer: propisom se ukidaju/primjenjuju novi porezi,

davanja, propisom se pojednostavljuje/otežava pristupačnost izvora finansiranja itd.)

Označite odgovarajući odgovor prema predviđenim učincima (pozitivni, neutralni ili negativni).

Unesite kalkulaciju za svaki tip/veličinu poslovnog subjekta:

(1) Populacija – broj poslovnih subjekata (vidi Aneks 5).

(2) Učestalost – učestalost izvršavanja obaveza na godišnjem nivou (primjer: učestalost godišnjeg

izvršavanja obaveza (svakog mjeseca (npr. izračunavanje doprinosa na plate) – budući da godina

ima 12 mjeseci, učestalost je 12); ako je učestalost izvršavanja obaveza jednom godišnje,

učestalost je 1; ako je to jednom u dvije godine, učestalost je 0.5). U slučaju jedinstvenog

događaja, nakon promjena ili kad nastupi neka aktivnost, događaj ili administrativna aktivnost,

učestalost je uvijek 1.

(3) Iznos novčane obaveze koji je direktno vidljiv iz propisa – obaveza se može u MSP testu navesti

kao apsolutna vrijednost (npr. iznos obaveze ili poreza na isplaćene plate). Ako propis navodi

obavezu u relativnom smisli, apsolutni iznos mora se koristiti za izračun direktnih finansijskih

troškova (primjer: porez na dobitak povećava se za 5%, osnova za procjenu poreza je profit

poslovnih subjekata gdje se računa iznos povećanja obaveze).

(4) Na toj osnovi, možete izračunati ukupne direktne finansijske troškove (DFC) (primjer kalkulacije u

Aneksu 3):

DFC = količina x obaveza Količina = populacija x učestalost

Objašnjenje: navedite tip i procijenite iznos pozitivnih/negativnih direktnih finansijskih troškova.

Iznesite tvrdnju o njihovim učincima.

2.5. U ovom dijelu, prikažite procjenu indirektnih finansijskih troškova.

o Opišite učinak na indirektne finansijske troškove.

o Označite odgovarajući odgovor u pogledu predviđenih učinaka (pozitivni, neutralni ili negativni).

o Izračunajte stvarne indirektne troškove (AIC):

Populacija – navedite broj poslovnih subjekata (kao u 2.2. – kolona: broj poslovnih subjekata),

Procijenite AIC po poslovnom subjektu – saberite troškove robe (materijala i troškova

investiranja), troškove usluga i troškove održavanja (primjer: kupovina certificirane kase i troškovi

održavanja certificirane kase),

Izračunajte procijenjene AIC --- (3) = (1) * (2)

Stvarni indirektni troškovi uvijek se računaju na godišnjem nivou.

AIC = količina x cijena Količina = populacija x učestalost Cijena = troškovi robe (materijal + troškovi investiranja) + troškovi usluga + troškovi održavanja

Ako nemate određene informacije, ostavite to polje prazno.

o Izračunajte procjenu administrativnih indirektnih troškova (ADIC):

(1) Cijena – računa se kao proizvod satnice i procijenjenog potrošenog vremena, plus procjena

troškova i procjena mogućih vanjskih troškova

(2) Navedite procjenu vremena koje se potroši na ispunjenje obaveze u satima (vidi Aneks 6 o

procijenjenim vrijednostima za svaki tip administrativne aktivnosti)

(3) Količina – računa se kao proizvod populacije i učestalosti.

(4) Satnica – jednoobrazne tarife na sat određuju se za mjerenje administrativnih troškova; prosječna

bruto plata po uposleniku u RS/broju sati – 10,18 Eura za 2011. godinu.

(5) Navedite procjenu izdataka – materijalne troškove vezane za određenu aktivnost (npr. kopiranje,

poštarina, formulari, koverte, softver, itd.)


(6) Navedite procjenu svih vanjskih troškova (npr. troškovi konsultanata, troškovi dobijanja certifikata

putem vanjskog ugovarača, itd.)

(7) Populacija – navedite broj poslovnih subjekata (kao u 2.2. – kolona: broj poslovnih subjekata)

(8) Učestalost – učestalost izvršavanja obaveze godišnje

(9) Izračunajte procijenjene ADIC --- (9) = (1) * (3)

ADIC = učestalost x populacija x ((procjena potrošenog vremena u satima x satnica) + troškovi + vanjski troškovi) Satnica = prosječna bruto plata po uposleniku u Republici Sloveniji

o Navedite indirektne finansijske troškove koji su zbir stvarnih indirektnih i administrativnih indirektnih

troškova.

o Objašnjenje: navedite koji se pozitivni i/ili negativni finansijski troškovi ističu. Procijenite iznos

pozitivnih i negativnih indirektnih troškova. Iznesite tvrdnju o njihovom učinku.

Važno je imati u vidu da se izračun direktnih i indirektnih troškova mora izvršiti za svaku obavezu posebno i prikazati pod stavkom 4.0 MSP testa kao kumulativni rezultati.

3.0. Procjena općih pozitivnih i negativnih učinaka na poslovne subjekte i kumulativna procjena svih obaveza

o Stavke 3.1 do 3.9 moraju se ispuniti za sve obaveze zajedno. Označite odgovarajući planirani učinak:

pozitivni, negativni ili nikakvi planirani učinci; objasnite svoju tvrdnju.

o Pojmovi koji se koriste u pojedinačnim pitanjima objašnjeni su u Aneksu 1 (npr. pravna sigurnost,

nelojalna konkurencija, itd.)

4.0. Kumulativna procjena finansijskih učinaka svih obaveza poslovnih subjekata

o Navedite kako bi prijedlog propisa uticao na ukupne finansijske troškove: pozitivno (postojeći

finansijski troškovi se smanjuju a nema novih), neutralno (postojeći finansijski troškovi se ne

povećavaju a nema novih) ili negativno (postojeći finansijski troškovi se povećavaju ili se uvode novi).

Označite jednu opciju.

o Za svaku obavezu navedenu u stavki 1.1., navedite (1) ukupne direktne finansijske troškove kako su oni

navedeni pod 2.4. (zadnja kolona), (2) ukupne indirektne finansijske troškove kako su navedeni pod

2.5 (predzadnji red) i (3) ukupne finansijske troškove koji su zbir direktnih i indirektnih finansijskih

troškova.

o Objašnjenje: navedite koji se pozitivni i/ili negativni ukupni finansijski troškovi ističu. Procijenite iznos

pozitivnih i negativnih indirektnih troškova. Iznesite tvrdnju o njihovom učinku. Detalji metode za

smanjenje legislativnih troškova prikazani su u Zajedničkoj metodologiji za mjerenje troškova koji se

subjektima nameću legislativom (CMMC), dio 4.


Aneks 1. Objašnjenje pojmova

Pojam Objašnjenje

Propis Pojam propis odnosi se na zakone i izvršne akte (propise, pravila, uredbe).

Poslovni subjekt AJPES kategorizira poslovne subjekte u pet grupa u pogledu validnog pravnog oblika: 1. Korporativni subjekti i zadruge 2. Samostalni poduzetnici 3. Pravni subjekti koji se rukovode javnim pravom 4. Neprofitne organizacije – pravni subjekti koji se rukovode privatnim pravom 5. Udruženja 6. Druga fizička lica koja obavljaju registrovane ili regulirane djelatnosti

MSP test navodi šest kategorija poslovnih subjekata prema veličini: mikro kompanije (sa ili bez uposlenika), male kompanije, srednje kompanije, MSP i velike kompanije. Statistika Statističkog zavoda Republike Slovenije pored MSP i velikih kompanija obuhvata i zadruge, udruženja i institute.

Obaveza Kompanija mora izvršavati obaveze da bi zadovoljila zahtjeve koji se utvrđuju legislativom.

Populacija Populacija je broj kompanija koje moraju izvršavati određenu obavezu ili administrativnu aktivnost (npr. PDV račun = populacija je broj PDV obveznika).

Učestalost Učestalost znači koliko se puta godišnje aktivnost mora vršiti (učestalost 1 = jednom godišnje (npr. godišnji izvještaj), učestalost 4 = kvartalno (npr. tromjesečni izvještaj), učestalost 12 = mjesečno, učestalost 0,5 = svake dvije godine). U slučaju jednokratnog događaja, učestalost je uvijek 1.

Finansijski troškovi Direktni i indirektni finansijski troškovi proističu iz zadovoljavanja zahtjeva koje određenim subjektima nameće legislativa i zovu se obaveze.

Direktni finansijski troškovi

Direktni finansijski troškovi direktno su evidentni iz propisa. Oni proističu iz specifične i direktne obaveze prijenosa novca vladi ili nadležnom organu (sumirano iz CMMC, http://www.minus23gov.si/enotna-metodologija/, 2012). Kalkulacija je prikazana u Aneksu 3. Primjer: porezi, doprinosi, carine, pristojbe i kazne.

Indirektni finansijski troškovi

Indirektni finansijski troškovi (troškovi usklađivanja) su rezultat indirektne obaveze koju određuje legislativa; oni se dijele na stvarne indirektne i administrativne troškove. Stvarni indirektni troškovi proističu iz obaveza u pogledu kupovine/prilagodbe/održavanja robe i usluga, i služe direktnom ostvarenju javnog interesa. Stvarni indirektni troškovi nastaju kada propis propisuje obaveznu kupovinu nekih roba da bi se zadovoljili uslovi propisanih standarda specificiranih propisima (npr. određene opreme, određenog prostora, instrumenta, itd.). Oni mogu biti pojedinačni (kada se obavlja kupovina) a uz pojedinačni izdatak nastaju troškovi održavanja te robe koji ostaju permanentni. Administrativni troškovi su troškovi administrativnih aktivnosti koje kompanija, pojedinac ili druga organizacija treba vršiti da bi osigurala potrebne informacije (IO) koje zahtijevaju legislativa ili drugi propisi (sumirano iz CMMC, 2009). Administrativni troškovi proističu iz obaveza informisanja (IO) (vođenja evidencije, izvještavanja, slanja, kopiranja, distribucije, ispunjavanja formulara) vezanih za dostavljanje informacija državnim vlastima ili trećim stranama. Na obaveze informisanja ne može se žaliti (to je neprinudna obaveza); upitnici (ako propis ne predviđa da kompanija mora popunjavati neki upitnik).

Pravna sigurnost Pravna sigurnost je pravo svakog da zahtijeva sigurnost od državnih vlasti ako smatra da su njihova prava prekršena. Sigurnost se zahtijeva ulaganjem žalbe, izvanrednom pravnom sigurnošću ili pravnim postupkom pred nadležnim državnim organom. U tom trenutku, pokreće se postupak pravne zaštite (npr. žalbeni postupak pred administrativnim organom ili suđenje u krivičnom ili građanskom postupku).

http://www.minus23gov.si/enotna-metodologija/


Postupak pravne zaštite okončava se konačnom odlukom (npr. presudom), kojom država priznaje ili ne priznaje pravnu sigurnost podnositelju. Ako se sigurnost prizna, država i sprovodi pravnu zaštitu.

Nelojalna konkurencija Nelojalna konkurencija je potez neke kompanije na tržištu koji je suprotan dobroj poslovnoj praksi i koji uzrokuje ili može uzrokovati štetu drugim učesnicima na tržištu (Član 13 Zakona o zaštiti konkurencije). Zato u slučaju nelojalne konkurencije postoji konkurencija; međutim, konkurenti djeluju suprotno dobroj poslovnoj praksi.

Neprijavljeni rad i siva ekonomija

Siva ekonomija podrazumijeva sve ekonomske aktivnosti koje doprinose zajedničkom ekonomskom stvaranju vrijednosti u Republici Sloveniji, ali koje nisu uključene u društveno računovodstvo ili u ocjenu GDP. Neprijavljeni rad je segment sive ekonomije i jedan od oblika neformalnog rada. Prema definiciji EK, neprijavljeni rad je svaka neplaćena aktivnost koja je po prirodi zakonita, ali nije registrirana kod državnih organa i zato je neoporezovana. U skladu sa Zakonom o zaštiti od neprijavljenog rada i zapošljavanja Slovenije, neprijavljeni rad se objašnjava kao rad koji se ne unosi u sudski registar ili kao vršenje aktivnosti koja nije utvrđena u osnovnom aktu.

Produktivnost Produktivnost se definira kao veza između proizvoda i proizvodnog faktora (rad/uposlenici i kapital). Radna produktivnost u poslovnom subjektu pokazatelj je odnosa između proizvedenog proizvoda i količine rada uloženog u njegovu proizvodnju. Na nju utiče tehnološka oprema potrebna za rad, know-how aktivnih radnika i organizacija, kao i odnosi u određenim proizvodnim pogonima i ekonomiji. (IMAD). Specifična kalkulacija: prihod od poslovanja / broj uposlenika. Produktivnost kapitala (prihod od poslovanja/kapital) označava odnos između proizvedenog proizvoda i iznosa kapitala potrebnog da se proizvod proizvede.

Ulaganja u ljudske resurse

Ljudski resursi su područje aktivnosti čija je svrha da ostvari optimalne kapacitete ljudskih resursa putem ostvarivanja određenih ciljeva. Ljudski resursi obuhvataju uposlenike, njihove sposobnosti, znanje, motivaciju, vrijednosti itd., kao i njihov odnos sa timom, organizaciju, njihovu motivaciju za saradnju, itd. Investicije u ljudske resurse su finansijska sredstva kojima firma namjerava da poveća sposobnosti, znanje, itd. uposlenika.

Ulaganja u istraživanje i razvoj

Naučno istraživanje i eksperimentalni razvoj sastoje se od kreativnog i sistemskog posla koji se obavlja da bi se uvećalo znanje o ljudima, kulturi i društvu i omogućila upotreba tog znanja za razvijanje novih primjena (OECD, Frascati priručnik). Naučno istraživanje i eksperimentalni razvoj obuhvataju tri vrste aktivnosti:

- fundamentalna istraživanja, - primijenjena istraživanja, - eksperimentalni razvoj.

Ulaganja u istraživanje i razvoj su troškovi namijenjeni za gore navedene oblasti.

Internacionalizacija Internacionalizacija podrazumijeva sve oblike međunarodne ekonomske saradnje. To je proširivanje ekonomske aktivnosti u nekoliko zemalja. Ekonomska aktivnost uključuje međunarodnu razmjenu i međunarodnu proizvodnju. U skladu sa Programom internacionalizacije 2010-2014., internacionalizacija je proces uključivanja u međunarodne aktivnosti.


Aneks 2: Primjeri obaveza

Obaveze Obaveze informiranja za administrativne troškove

Direktni finansijski troškovi (direktno su evidentni iz propisa)

Plaćanje poreza (npr. PDV) Plaćanje neke pristojbe (npr. porez za zaštitu okoliša na odlaganje otpadnih voda, itd.) Plaćanje neke naknade (npr. sudska taksa, itd.) Plaćanje kazne

Stvarni indirektni troškovi (odnose se na kupovinu/prilagođavanje/održavanje robe i usluga i služe direktnom ostvarenju javnog interesa)

Prilagođavanje poslovanja, uvođenje/prilagođavanje novih proizvoda, standarda i tehnologija Trošak kupovine novih proizvoda, usluga (npr. postrojenje za prečišćavanje, itd.) Troškovi održavanja (kontinuirani, jednokratni, periodični) Dodatni zadaci/aktivnosti koji dovode do otvaranja novih radnih mjesta ili eksternaliziranja Obrazovanje, obuka (npr. obuka iz sigurnosti na radu, itd.) Istraživanje, priprema studija, elaborata (npr. studija izvodljivosti za dobijanje građevinske dozvole, itd.) Autorska prava ili prava industrijskog vlasništva (npr. patenti, modeli, zaštitni znakovi, itd.) Obavezne dozvole za ulazak na tržište (npr. licence, zanatske dozvole, itd.) Članarine (npr. komore, udruženja, itd.)

Administrativni indirektni troškovi (proističu iz obaveza informiranja (IO) vezanih za dostavljanje informacija državnim vlastima ili trećim stranama)

Vođenje evidencije (npr. baza podataka, računovodstvenih knjiga, itd.) Zahtjevi, obavještenja o aktivnostima (obavještenja o prijevozu opasnog otpada) Podnošenje izvještaja (porezne prijave) Etikete sa informacijama za treća lica (npr. sastav proizvoda, itd.) Dostavljanje informacija trećim licima (npr. dokumentacija radi dobijanja certifikata, itd.) Zahtjev za određenu aktivnost, izuzeće, nadoknadu (npr. zahtjev za građevinsku dozvolu ili zahtjev za smanjenje poreza za zaštitu okoliša zbog neke relevantne investicije, zahtjevi za priznavanje obrazovanja, itd.) Opći zahtjevi za određene aktivnosti ili izuzeća (npr. zahtjev za okolinsku dozvolu, molba za dobijanje stipendija, socijalnih transfera) Registracija (npr. unošenje u porezni registar, registar kompanija) Certificiranje proizvoda, procesa Kontrola (npr. praćenje uslova rada) Inspekcija (npr. propis koji predviđa inspekciju kao što je porezna, radna, itd., arhiviranje evidencije za potrebe kontrole ili inspekcije u poreznim procedurama) Zahtjevi za subvencije, garancije Obrazovanje, obuka (npr. obuka radnika za radni proces, opremu za rad)

Administrativnu aktivnost treba specificirati za svaku obavezu informiranja:

- troškovi održavanja (trajni, jednokratni, periodični); priprema potrebnih informacija na osnovu postojećih podataka ili preračunavanje ili transformiranje podataka)

- dobijanje novih podataka - Kreiranje odgovarajućih podataka (npr. tabela,

slika, priprema brošura, letaka) - Popunjavanje obrazaca, prognoze, računi - Konsalting, sazivanje sastanaka (internih,

eksternih zbog obaveze informiranja) - Kontrola i saradnja u vršenju eksterne inspekcije

(kao i informiranje, podaci koji trebaju biti raspoloživi u slučaju inspekcije)

- Kopiranje, distribucija (npr. izvještaja, letaka, etiketa)

- Izvještavanje/dostavljanje informacija (kad izvještaj treba poslati nadležnom organu)


Aneks 3: Vrste troškova (uključujući primjere)

Direktni finansijski troškovi direktno su evidentni iz propisa.

Primjeri: porezi, doprinosi, pristojbe, nameti i kazne.

Indirektni finansijski troškovi dijele se na:

- Stvarne indirektne troškove koji proističu iz obaveza vezanih za kupovinu/prilagođavanje/održavanje

robe i usluga, i služe direktnom ostvarenju javnog interesa.

Troškovi robe: (1) Materijalni troškovi (npr. autorska prava ili prava industrijskog vlasništva – patenti, zaštitni znakovi modela; obavezne dozvole za ulazak na tržište, obavezne članarine) (2) Investicijski troškovi (troškovi prilagođavanja poslovanja, uvođenja novih proizvoda, novih standarda i tehnologija) Troškovi usluga: troškovi što proističu iz dodatnih zadataka/aktivnosti i dovode do otvaranja novih radnih mjesta ili eksternaliziranja, troškovi obrazovanja, troškovi obuke, troškovi istraživanja, studije, pripreme elaborata. Troškovi održavanja (kontinuirani, jednokratni, periodični)

- Administrativni indirektni troškovi proističu iz obaveza informiranja (IO) (vođenje evidencija,

izvještavanje, slanje, kopiranje, distribuiranje, popunjavanje obrazaca) vezanih za dostavljanje

informacija državnim organima ili trećim stranama.

Protiv obaveza informiranja ne može se žaliti (to je neprinudna obaveza); upitnici (ako propis ne

predviđa da kompanija mora popunjavati upitnik).

Troškovi zbog propisa

izravni finansijski troškovi (porezi, naknade i

novčane kazne)

Obveza (o)

indirektni finansijski troškovi

Administrativni troškovi (izvještavanje, vođenje

evidencije)

informacijske obaveze (IO)

Stvarni neizravni troškovi (troškovi robe,

usluga i održavanje) obaveznost (0)


- Vrijeme potrošeno za određenu aktivnosti (procjenjuje se prema plaćanju za utrošeno vrijeme) - Materijalni troškovi vezani za određenu aktivnost (npr. kopiranje, poštarina, obrasci, koverte, softver,

itd.) - Vanjski troškovi (trošak konsultanata, troškovi dobijanja certifikata putem vanjskog ugovarača, itd.) - Opći troškovi (iznajmljivanje/amortizacija poslovnih prostorija, telefon, grijanje, struja, voda, odlaganje

otpada, IT oprema, itd.). Ti troškovi nastaju bez obzira na to da li uposlenik obavlja osnovni posao ili administraciju ili je čak i prisutan.


Aneks 4: Primjeri izračuna pojedinačnih vrta troškova

Primjeri izračuna direktnih i indirektnih finansijskih troškova

Direktni finansijski troškovi

Direktni finansijski troškovi = količina x davanje

Količina = populacija x učestalost

Obaveza Davanje

(1 = 2 x 3) % povećanja davanja (2)

Prosječna osnova za

davanje (3)

Populacija (4)

Učestalost (5)

Direktni finansijski

trošak (6 = 1 x 4 x 5)

Uvećani PDV

Davanje = procenat povećanja davanja x prosječna osnova za davanje (za pojedinačnu ciljnu populaciju)

Primjer: Povećanje PDV-a za 5%: osnova je godišnji prihod od prodaje, koji se množi procentom povećanja

poreza

Indirektni finansijski troškovi

Stvarni indirektni troškovi

Stvarni indirektni troškovi = cijena x količina


Obaveza Cijena

(1) Populacija

(2) Učestalost

(3)

Stvarni indirektni trošak

(4 = 1 x 2 x 3C)

Kupovina certificirane kase

Administrativni indirektni troškovi (ADIC)

Administrativni indirektni trošak = cijena x količina

Cijena = vrijeme potrošeno u satima x (bruto plata/sat) + izdaci + vanjski troškovi


Potrošeno vrijeme = vrijeme u satima x količina

Obaveza

Cijena (1 = 2 x 4 + 5 +

6)

ADIC u

satima (2)

Količina (3 = 7 x

8)

Bruto plata/sat

(4)

Izdaci (materijalni

troškovi) (5)

Vanjski troškovi

(6)

Populacija (7)

Učestalost (8)

Administrativni trošak

(9 = 1 x 3)

Godišnji izvještaj

Priprema porezne prijave

Ukupno


Aneks 5: Tabela šifri za MSP test

Kategorija Distribucija kompanija Definirano u Izvor Podaci

1 Veličina kompanije Kompanije - zajedno Propis 800/2008 ili ZGD-1

SURS Y 2010

Mikro kompanije1

Mikro kompanije bez uposlenika

Male kompanije2

Srednje kompanije3

Velike kompanije

2 Poslovni subjekti prema grupama

Korporativni subjekti i zadruge ZGD-1, Zakon o zadrugama, itd.

AJPES 30.juni 012

Samostalni poduzetnici

Pravni subjekti koji se rukovode javnim pravom

Neprofitne organizacije – pravni subjekti koji se rukovode privatnim pravom

Udruženja

Ostala fizička lica koja obavljaju registrovane ili regulirane aktivnosti

3 Kompanije prema pravnom obliku

Kompanije - ukupno ZGD-1, Zakon o udruženjima, Zakon o zadrugama, Zakon o lokalnoj upravi, itd.

SURS g. 2010.

11 Pravna lica, ukupno

111 Korporativni subjekti

11101 Kompanije s ograničenom odgovornošću

11102 Kompanije s neograničenom odgovornošću

11103 Javna društva s ograničenom odgovornošću

11104 Komanditna društva

112 Druga pravna lica

11201 Državni organi i lokalne zajednice

1 ZGD-1, Član 55: Mikro kompanija je kompanija koja zadovoljava dva od sljedećih kriterija:

- prosječan broj uposlenika u poslovnoj godini nije veći od 10 - neto godišnji prihod od prodaje nije veći od 2.000.000 eura, i - vrijednost imovine nije veća od 2.000.000 eura 2ZGD-1, Član 55: Mala kompanija je kompanija koja nije mikro kompanija prema prethodnom paragrafu i koja

zadovoljava dva od sljedećih kriterija: - posječan broj uposlenika u poslovnoj godini nije veći od 50 - neto godišnji prihod od prodaje nije veći od 8.800.000 eura, i - vrijednost imovine nije veća od 4.400.000 eura. 3ZGD-1, Član 55: Srednja kompanija je kompanija koja nije mikro kompanija prema drugom paragrafu ovog

Člana ni mala kompanija prema prethodnom paragrafu, i koja zadovoljava dva od sljedećih kriterija: - posječan broj uposlenika u poslovnoj godini nije veći od 250 - neto godišnji prihod od prodaje nije veći od 35.000.000 eura, i - vrijednost imovine nije veća od 17.500.000 eura.


11203 Zavodi

11204 Udruženja i savezi udruženja

11207 Zadruge

11208 Ostali oblici kompanija

12 Fizička lica, ukupno

121 Fizička lica

12101 Samostalni poduzetnici

12102 Druga fizička lica

4 Kompanije prema aktivnosti (1)

SKD klasifikacija Kategorizacija u skladu sa SKD (u Aneksu 5)

SURS g. 2010.

SKD 2008 – Ukupno

A POLJOPRIVREDA I LOV, ŠUMARSTVO, RIBOLOV

A01 Poljoprivreda i lov, i pripadajuće uslužne djelatnosti

A02 Šumarstvo

A03 Ribolov i uzgoj vodenih organizama

B VAĐENJE RUDA I KAMENA

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C20 Proizvodnja hemikalija, hemijskih proizvoda

C30 Proizvodnja drugih vozila i plovila

F GRAĐEVINARSTVO

F41 Visokogradnja

F42 Niskogradnja

F43 Druge specijalizirane građevinske aktivnosti

G TRGOVINA, ODRŽAVANJE I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA

G45 Trgovina motornim vozilima i popravak motornih vozila

G46 Trgovina na veliko, osim motornim vozilima

G47 Trgovina namalo, osim vozilima

H SAOBRAĆAJ I SKLADIŠTENJE

H49 Kopneni saobraćaj, cjevovodni transport

H50 Vodeni saobraćaj

H51 Zračni saobraćaj

H52 Skladištenje i prateće prijevozne djelatnosti

H53 Poštanske i kurirske djelatnosti

I DJELATNOSTI SMJEŠTAJA I PRIPREME I POSLUŽIVANJA HRANE

I55 Djelatnosti smještaja

I56 Priprema i služenje hrane i pića


J INFORMATIKA I KOMUNIKACIJE

J58 Izdavaštvo

J59 Djelatnosti snimanja filmova, video i audio snimanja

J60 Radio i televizijske djelatnosti

J61 Telekomunikacijske djelatnosti

J62 Kompjutersko programiranje, konsalting i druge vezane djelatnosti

J63 Ostale IT djelatnosti

K FINANSIJSKE I OSIGURAVAJUĆE DJELATNOSTI

K64 Finansijske usluge, osim osiguravajućih djelatnosti i djelatnosti penzionih fondova

K65 Djelatnosti osiguranja, reosiguranja i penzionih fondova, osim obavezne socijalne sigurnosti

K66 Dodatne djelatnosti za finansijske i osiguravajuće usluge

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA

L68 Poslovanje nekretninama

M PROFESIONALNE, NAUČNE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

M69 Pravne i računovodstvene djelatnosti

M70 Upravljanje kompanijama, poduzetnički i poslovni konsulting

M71 Arhitektonsko i tehničko projektovanje, tehničko testiranje i analiza

M72 Naučno istraživanje i razvojna djelatnost

M73 Oglašavanje i istraživanje tržišta

M74 Ostale stručne i tehničke djelatnosti

M75 Veterinarska medicina

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE DJELATNOSTI

N77 Iznajmljivanje i lizing

N78 Djelatnosti zapošljavanja

N79 Putničke agencije, organizatori putovanja i turističke djelatnosti

N80 Sigurnost i istrage

N81 Uredske i ostale poslovne usluge

O JAVNA UPRAVA I ODBRANA, OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE


O84 Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

P OBRAZOVANJE

P85 Obrazovanje

Q LJUDSKO ZDRAVLJE I SOCIJALNI RAD

Q86 Zdravstvena zaštita

Q87 Socijalno osiguranje i smještaj

Q88 Socijalno osiguranje bez smještaja

R KULTURNE, ZABAVNE I REKREATIVNE DJELATNOSTI

R90 Kulturne i rekreativne djelatnosti

R91 Biblioteke, arhivi, muzeji i druge kulturne djelatnosti

R92 Igre na sreću

R93 Sport i druge rekreativne djelatnosti

S OSTALE DJELATNOSTI

S94 Djelatnosti organizacija članica

S95 Popravke kompjutera i proizvoda široke potrošnje

S96 Ostale usluge

T DJELATNOSTI DOMAĆINSTAVA KAO POSLODAVACA, PROIZVODNE DJELATNOSTI DOMAĆINSTAVA ZA VLASTITE POTREBE

T97 Domaćinstva sa uposlenicima

T98 Razne vrste proizvoda domaćinstava za vlastitu upotrebu

U DJELATNOSTI EKSTRATERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

U99 Djelatnost ekstrateritorijalnih organizacija i tijela

5 Kompanije prema djelatnostima

Ukupno Kategorizacija u skladu sa SKD (u Aneksu 5)

AJPES 30.juni 2012.

A Poljoprivreda i lov, šumarstvo, ribolov

B Vađenje ruda i kamena

C Prerađivačke djelatnosti

D Snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom

E Vodoopskrba; upravljanje otpadnim vodama i otpadom; sanacija okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina, održavanje i


popravak motornih vozila

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti smještaja, pripreme i posluživanja hrane

J Informatika i komunikacije

K Finansijske i osiguravajuće djelatnosti

L Poslovanje nekretninama

M Profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne djelatnosti

O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti vezane za ljudsko zdravlje i socijalni rad

R Kulturne, zabavne i rekreativne djelatnosti

S Ostale djelatnosti

T Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca, proizvodne djelatnosti domaćinstava za vlastitu upotrebu

U Djelatnosti ekstrateritorijalnih organizacija i tijela

6 Regije Kompanije - UKUPNO Distribucija u skladu sa SURS

Ajpes 30. JUNI 2012-

Pomurje

Podravlje

Koroška

Savinjska regija

Zasavje

Spodnjeposavska regija

Jugoistočna Slovenija

Centralna Slovenija

Gorenjska

Notranjsko-kraška regija

Goriška

Obalno-kraška regija

7 Vrsta kompanije Proizvodnja AJPES

Usluge

Trgovina

...

8 Kompanije prema djelatnosti, veličini i pravnom obliku

Kontinuirano


AJPES

Agencija Republike Slovenije

Za javnu pravnu evidenciju i vezane usluge

Jedinica u Ljubljani

Datum: 13.decembar 2011.

Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji bez uposlenika,

Prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, na dan 12.decembra 2011.

Djelatnost prema SKD Broj poslovnih subjekata




D Opskrba električnom energijom, gasom i parom


F Građevinarstvo

G Trgovina, održavanje i popravak motornih vozila








O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje




T Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca, proizvodne djelatnosti domaćinstava za vlastite potrebe

U Djelatnost ekstrateritorijalnih organizacija i tijela

UKUPNO

Izvor podataka: Poslovni registar Slovenija

Napomena:

1) Izvori podataka o broju uposlenika su godišnji izvještaji za 2010. godinu.


AJPES





Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji sa 1 do 9 uposlenika,








F Građevinarstvo









O Javna upravai odbrana, obavezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje






UKUPNO


Napomena:



AJPES













F Građevinarstvo










P Obrazovanje






UKUPNO


Napomena:



AJPES













F Građevinarstvo










P Obrazovanje






UKUPNO


Napomena:



AJPES





Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji sa 250 i više uposlenika,








F Građevinarstvo










P Obrazovanje






UKUPNO


Napomena:



AJPES





Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji bez uposlenika, prema pravnom

obliku na dan 12.decembra 2011.

Oblik Naziv Broj poslovnih subjekata

Društvo sa neograničenom odgovornošću (d.n.o.)

Komanditno društvo (k.d.)

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Dioničarsko društvo (d.d.)

Komanditno društvo s dioničkim kapitalom (k.d.d.)

Ekonomska interesna zajednica (EIZ)

Zadruga (z.o.o.)

Zadruga (z.b.o.)

Strani poslovni subjekt prema ZZK-1

Podružnica strane kompanije

Samostalni poduzetnik (s.p.)

Pomoćna poljoprivredna djelatnost

Fond

Javni fond

Javna agencija

Republika Slovenija

Vladin organ, organizacije šire lokalne zajednice

Lokalne zajednice/mjesne zajednice

Gradska lokalna zajednica, druge gradske zajednice

Zavod/institut

Javni zavod

Zajednica zavoda

Komora

Trgovačka komora

Zajednica vlasnika stambenih prostora

Institucija

Omladinsko vijeće

Nacionalna zajednica

Studentska organizacija

Nevladina organizacija

Politička stranka

Savez

Udruženje, savez udruženja

Podružnica stranog udruženja

Vjerska zajednica i slične vjerske organizacije

Stambeno štedna zadruga

Dobrovoljna organizacija

Poljoprivredna zadruga

Institut u privatnom vlasništvu

Istraživačka organizacija

Zadruga

UKUPNO


Napomena: 1) Izvori podataka o broju uposlenika su godišnji izvještaji za 2010.


AJPES





Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji sa 1 do 9 uposlenika, prema

pravnom obliku na dan 12.decembra 2011.







Zadruga (z.o.o.)

Zadruga (z.b.o.)

Evropska ekonomska interesna zajednica (EGIZ)



Fond

Javni fond

Javna agencija

Vlada, vladin ured

Sud (vrhovni, viši, okružni, lokalni)

Administrativni organ

Vladin organ, organizacije šire lokalne zajednice


Gradska lokalna zajednica, druge gradske zajednice

Nezavisni državni organ

Javna kompanije

Javni ekonomski institut

Zavod/institut

Javni zavod

Zajednica zavoda

Komora

Trgovačka komora

Zajednica vlasnika stambenih prostora

Institucija

Ostale zajednice

Omladinsko vijeće

Nacionalna zajednica


Politička stranka

Savez



Stambeno štedna zadruga

Zadruga zanata i malih preduzeća




Zadruga u privatnom vlasništvu

Zadruga

Drugi oblici poslovnih subjekata

UKUPNO


Napomena: 1) Izvori podataka o broju uposlenika su godišnji izvještaji za 2010. godinu.


AJPES













Zadruga (z.o.o.)



Javni fond

Javna agencija

Predsjednik republike

Predstavničko tijelo (Narodna skupština, Nacionalno vijeće)

Ombudsman za ljudska prava

Vlada, vladin ured


Državno tužilaštvo



Povjerenik za informisanje

Zavod/institut

Javni zavod

Zajednica zavoda

Komora

Članica univerziteta

Institucija


Politička stranka

Savez






Zadruga

UKUPNO




AJPES











Zadruga (z.o.o.)

Zadruga (z.b.o.)



Javni fond

Javna agencija

Ustavni sud

Revizorski sud

Vlada, vladin ured

Ministarstvo


Državno tužilaštvo

Državno pravobraniteljstvo



Zavod/institut

Javni zavod

Zajednica zavoda

Komora


Trgovačka komora


UKUPNO




AJPES





Poslovni subjekti u Registru kompanija u Sloveniji sa 250 i više uposlenika, prema






Zadruga (z.o.o.)


Predstavnički tijelo (Narodna skupština, Narodno vijeće)

Vlada, vladin ured

Ministarstvo



Administrativna jedinica


Javni zavod


UKUPNO




Aneks 6: Procijenjene vrijednosti za svaku vrstu administrativnih obaveza

(u satima godišnje)4

Standardna IO Jednostavna Složena

I. Vođenje evidencije Nema jednoobrazne

standardizirane vrijednosti

Nema jednoobrazne standardizirane vrijednosti

II. Registracija, objavljivanje aktivnosti

III. Izvještavanje/dostavljanje informacija (kad se izvještaj mora stvarno podnijeti relevantnom tijelu; tj. ne informacije koje moraju biti raspoložive u slučaju da ih zahtijeva to tijelo, što je uključeno u saradnju prilikom inspekcije)

IV. Etikete s informacijama za treće strane

V. Obezbjeđivanje informacija trećim stranama

VI. Zahtjev za neku djelatnost, izuzeće, nadoknadu

VII. Opšti zahtjevi za neke djelatnosti ili izuzeća

VIII. Registracija Nema jednoobrazne



IX. Certifikacija proizvoda, procesa Nema jednoobrazne



X. Nadzor

XI. Prijave za subvencije, garancije

XII. Obuka, obrazovanje

XIII. Ostalo (opišite administrativnu aktivnost) Nema jednoobrazne



4Procijenjene vrijednosti utvrđene su za prosječno efikasnu kompaniju ili pojedinca. Potrošnja vremena za

svaku vrstu administrativne obaveze procijenjena je na godišnjem nivou, tj. prema broju sati u pojedinoj godini koje pojedini subjekt potroši za ispunjavanje svake obaveze


Aneks 7: Troškovni parametri:

Satnica: ---------------------------------------------------------------------------------- KOMPANIJA – BRUTO PLATA U Republici Sloveniji po uposleniku -------------------------------------------------------------------------------- GRAĐANI – neto plata u Republici Sloveniji po pojedincu

Papir/list formata A4

Crno-bijela fotokopija formata A4 po jedinici

Kolor fotokopija formata A4 po jedinici

Plastifikacija formata A4 po jedinici

Uvezivanje 100 stranica formata A4

Standardno pismo

Obično pismo -------------------------------------------------------------------------------- Do 20g -------------------------------------------------------------------------------- Od 500g do 1000g

Preporučeno pismo -------------------------------------------------------------------------------- Do 20g -------------------------------------------------------------------------------- Od 500g do 1000g

Pismo u pravnom, administrativnom i krivičnom postupku -------------------------------------------------------------------------------- Lično ---------------------------------------------------------------------------------- Od 500g do 1000g

Koverta formata A5

Izvod iz sudskog registra5

Koverta prema Zakonu o administrativnom postupku

Izvori:

Slovenačka pošta – www.posta.si

Agencija za poštansku i elektronsku komunikaciju Republike Slovenija – www.apek.si

DZS – Državna založba Slovenija (Komercijalno odjeljenje: 01/306 98 50)

Državni portal Republike Slovenije – http://e-uprava.gov.si/e-uprava/

5Izvod iz sudskog registra nekad se može dobiti besplatno u elektronskom obliku.

http://www.posta.si/

http://www.apek.si/

http://e-uprava.gov.si/e-uprava/

Documents

UPUTE ZA VRŠENJE „MSP TESTA“ - RIAria.ba/wp-content/dokumenti/Upute za vrsenje MSP testa... · 2017-06-16 · - Nelojalna konkurencija - Neprijavljeni rad i siva ekonomija -