UPUTE ZA PROVEDBU RADNOG POSTUPKA U SKLADU S

PRAVILIMA ZATITE NA RADU PRI UREDSKIM POSLOVIMA I RADU S RAUNALIMA

2016.

2

1. UVOD

Neosporna je injenica da radni procesi svojom raznolikou uvjeta rada mogu ugroziti i naruiti zdravlje radnika. tetni uvjeti pri uredskim poslovima mogu biti:

mehanike opasnosti

opasnost od padova

elektrina struja

fizikalne tetnosti

statodinamiki napori

psihofizioloki napori

napori vida.

Zatita na radu skup je djelatnosti (tehnikih, zdravstvenih, pravnih, pedagokih i dr.) kojima se otkrivaju i na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti koje ugroavaju i naruavaju zdravlje radnika. Svrha je zatite na radu stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se sprijeile ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Zatita na radu u Republici Hrvatskoj regulirana je zakonodavstvom iz zatite na radu. Osnovu ine Ustav, Zakon o radu i Zakon o zatiti na radu, a uz njih se pitanja iz zatite na radu ureuju i drugim zakonima i podzakonskim propisima. Uz to provedbu zatite na radu obvezuju i konvencije Meunarodne organizacije rada koje je Republika Hrvatska preuzela. Cilj je Zakona o zatiti na radu u Republici Hrvatskoj, kao i svih podzakonskih propisa donesenih na temelju njega, spreavanje nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te zatita radnog okolia.

U Hrvatskoj se godinje na radu ozlijedi prosjeno 25.000 radnika zbog ega se izgubi 550.000 radnih dana. Od ozljeda na radu godinje smrtno strada 40 ljudi, a 150 oboli od profesionalnih bolesti.

Kako je oito da ozljede na radu negativno utjeu na dravu, na svakog poslodavca zbog poveanja trokova i smanjenja prihoda, a posebno na samog radnika, proces poveanja sigurnosti radnika namee se kao vaan imperativ drutvu u cjelini.

Nezgodom na radu nazivamo neeljeni, odnosno nepredvieni dogaaj koji nastaje kao posljedica poremeaja u odnosima ovjeka i radne okoline. Ako poremeaja nema, vlada stanje dinamike ravnotee. Ravnoteu naruavaju opasni radni postupci ili opasni radni uvjeti, odnosno oboje zajedno.

Posljedica nezgode moe biti materijalni gubitak (teta) i ozljeda, pa ak i smrt. Dugotrajno izlaganje nezdravoj i tetnoj radnoj okolini uzrokuje profesionalna oboljenja. Kod pojave opasnih postupaka postoje odreene zakonitosti, dok do pogreke ovjeka dolazi zbog toga to neka osobina ovjeka nije u skladu sa zahtjevima rada.

Prilagoavanjem mjesta rada radniku, ureenjem radnog prostora, upotrebom sigurnih alata, strojeva i ureaja, opremanjem sredstvima zatite, njihovim pravilnim koritenjem, dakle stvaranjem sigurne radne okoline, mogu se sprijeiti nezgode na radu.

Posljedice nezgode na radu u materijalnom pogledu uzrokuju zastoj u proizvodnji, oteenje sredstava rada ili oteenje materijala. Meutim, nezgode koje imaju za posljedicu ozljedu na radu, laku ili teu, predstavljaju teret za ozlijeenog zaposlenika, njegovu obitelj, tvrtku u kojoj je zaposlen i cijelu zajednicu. Trokovi lijeenja i saniranja posljedica ozljede na radu u pravilu su vrlo veliki i predstavljaju ogromne gubitke za sve sudionike. S obzirom na to da se zatita na radu promatra kao humana, socijalna i ekonomska kategorija, svaka nezgoda predstavlja troak i zato je ulaganje u zatitu na radu veliki dobitak u svakom pogledu.

3

2. MEHANIKE OPASNOSTI

Mehanikim izvorima opasnosti smatraju se oni izvori koji uzrokuju takozvane mehanike ozljede kao to su udarci, prignjeenja, posjekotine i slino. Do mehanikih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja. Tako se na primjer opasnosti od mehanikih ozljeda javljaju pri rukovanju otrim i iljastim predmetima, rotirajuim predmetima (ili u njihovoj blizini), na mjestima ukljetenja, u blizini predmeta koji se gibaju pravocrtno i slino.

Uredska radna oprema koja moe predstavljati mehaniki izvor opasnosti U uredskoj radnoj opremi postoje mehanizmi kod kojih se pojavljuju razliita gibanja. To su dijelovi ureaja koji prenose gibanje ili obavljaju neku radnu operaciju. Takvi pokretni dijelovi mogu zahvatiti dijelove odjee, prste ili aku, a nisu zatieni na odgovarajui nain. Da bi se osobe koje rukuju tim strojevima i ureajima zatitile, ovi opasni dijelovi osiguravaju se posebnim poklopcima ili se cijeli ureaj nalazi u zatvorenoj kutiji. Takoer treba imati na umu da je otklanjanje kvara na uredskom stroju te njegovo podmazivanje posao koji treba obavljati sluba odravanja. Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima. Ne pokuavajte sami otkloniti kvar na uredskoj radnoj opremi. Razbijeno posue, ae ili boce svojim otrim bridovima predstavljaju opasnost od posjekotina. Ovakve razbijene predmete odmah sklonite i bacite. Ako ste ih bacili u koaru za smee, upozorite na to istaice.

4

3. OPASNOSTI OD PADOVA

Statistike pokazuju da se najvei broj ozljeda zbog padova dogaa kada se radnik spotakne o neto ili se poklizne, a velik je broj ozljeda i zbog padova sa stepenita i s visine. Takve ozljede ine ak i do 30 % svih ozljeda na radu. Osim ekonomske tete one uzrokuju bol, patnju, a ponekad ak i smrt radnika. Veina tih sluajeva nije se ni trebala dogoditi. Radnik se poklizne kada je premalo trenje izmeu obue koju nosi i povrine po kojoj hoda, a spotakne se kad se nogom nenamjerno udari u neki objekt i tako izgubi ravnoteu.

Najei uzroci padova kada se radnik poklizne:

mokre povrine ili proliveno ulje

vremenske neprilike

izlizani tepisi

podovi razliitog stupnja istezanja.

Najei uzroci padova kada se radnik spotakne:

nepreglednost radnog prostora

loa osvijetljenost

kablovi na putu

nezatvorene donje police

neravne podne povrine

naborani tepisi.

5

Kako sprijeiti da se radnik poklizne ili spotakne? - odmah oistiti, obrisati i osuiti sve prolivene tekuine - oznaiti mokra podruja - paziti da su radne povrine iste i prolazi slobodni - privrstiti (prilijepiti) i izravnati sve tepihe koji su naborani - uvijek zatvarati ladice - prekriti na odgovarajui nain kablove koji prolaze preko radnih povrina - odravati dobru osvijetljenost radnog prostora - nositi odgovarajuu obuu na radnim mjestima gdje mogu nastati mokre povrine i prolivenih tekuina - istiti radne prostorije nakon zavretka posla - i najvanije: uvijek paziti i gledati kuda se hoda. Pri kretanju po povrinama radnih i pomonih prostorija, hodnika ili prolaza, postoji opasnost od pokliznua, posrtanja i pada zbog prolivenih tekuina, razbacanog materijala, zakrenih prolaza, oteenih podova i prostiraa. Da bi se ove opasnosti otklonile, treba se pridravati odreenih pravila. Ako se po prolazima ili hodnicima nalaze rasuti ili razbacani materijali koji oteavaju prolaz, odmah o tome obavijestite osobe zaduene za odravanje. Kretanje stepenicama takoer moe predstavljati opasnost od ozljeda uslijed pada ako stepenice nisu ispravno izvedene, odravane, ili su pak slabo osvijetljene. Stepenice ne smiju biti klizave, naroito na rubovima, ni oteene. Stepenice moraju imati ogradu s rukohvatom za zatitu od pada.

Poslovi koji se obavljaju na povienim mjestima predstavljaju opasnost od padova. Najei su uzroci ozljeda u ovim sluajevima improvizirane radne platforme od stolica i sanduka te oteene, odnosno neodgovarajue ljestve. Opasnost od pada postoji takoer i u sluaju kada ljestve nisu propisno izvedene ili su izraene iz loeg materijala, ako se slomi preka, razmaknu dvostrane ljestve, ili se pak ljestve okliznu na glatkom betonskom podu ili parketu. Kada se radovi obavljaju na povienim mjestima, koristite samo ispravne i odgovarajue ljestve. Jedino se tako moete zatititi od padova. Vrlo je vano da se prije penjanja na ljestve one dobro pregledaju i po potrebi uvrste. Nikad se ne smije penjati na ljestve koje se tresu ili na ljestve sa skliskim prekama, niti se za penjanje smiju koristi stolice i slino.

6

Pri ienju podova obvezno oznaite mokra podruja. Ako se po podu prolije neka tekuina ili padnu predmeti, odmah ih odstranite ili pozovite istaicu da to uini kako se netko drugi na njih ne bi okliznuo ili spotaknuo. Po hodnicima ili prolazima ne bacajte otpatke od voa jer su opasniji od leda.

Pad predmeta

Predmeti odloeni na visini, to jest na ormarima, policama, pa i stolovima, mogu se prevrnuti ili pasti i tako prouzroiti razliite ozljede, od neznatnih udaraca pa do tekih povreda tijela, ruku, oiju i lica. Ne povlaite predmete koje ne moete dohvatiti bez uspinjanja. Na police i ormare iznad visine glave ne odlaite predmete koji se mogu otkotrljati. Pokuajte utvrditi koji bi predmeti mogli pasti s visine u vaoj okolini i na vrijeme ih uklonite.

7

4. ELEKTRINA STRUJA

Elektrina struja jako je opasna za ovjeka ako prolazi kroz njegovo tijelo. Izaziva teke ozljede, a moe prouzroiti i smrt ovjeka. Jedinica za mjerenje jakosti struje jest amper (A). Elektrina struja tee samo onda ako je strujni krug zatvoren. Elektrinu struju kroz ice vodie tjera elektrini napon. Jedinica za mjerenje napona je volt (V). Svaka tvar kroz koju tee elektrina struja prua odreeni otpor protjecanju struje. Jedinica za

mjerenje elektrinog otpora je om ( ). Glavne opasnosti vezane uz elektrinu struju:

elektrini udar

opekline nastale uslijed djelovanja elektrine struje

poari i eksplozije uzrokovane elektrinom strujom, odnosno elektricitetom

elektrini luk. DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA Prolazei kroz tijelo ovjeka elektrina struja ostavlja posljedice:

stvara opekline, vanjske ili unutarnje

razara krvnu plazmu

izaziva grenje miia (jaa struja moe izazvati gr grudnog koa i time prestanak disanja)

izaziva treperenje sranih miia i prestanak rada srca