1

UPUTE ZA DROBI 3D PRINTER

SADRŽAJ

Uvod ........................................................................................................................................................................ 3

Što je 3D printanje? ............................................................................................................................................ 3

Što je 3D printer? ................................................................................................................................................ 3

Kako radi 3D printer? .......................................................................................................................................... 3

Materijal za 3D printanje .................................................................................................................................... 3

Proces 3D printanja ............................................................................................................................................ 3

Modeliranje .................................................................................................................................................... 3

Slicanje ........................................................................................................................................................... 4

Printanje ......................................................................................................................................................... 4

Upotreba programa za sliceing ............................................................................................................................... 5

Učitavanje i pozicioniranje modela ..................................................................................................................... 5

Odabir postavki printera, načina printanja i materijala ...................................................................................... 5

Pregled rezultata slicinga .................................................................................................................................... 5

Priprema g-code datoteke .................................................................................................................................. 6

Upotreba 3D printera .............................................................................................................................................. 7

Djelovi 3D printera .............................................................................................................................................. 7

Instalacija programske podrške .......................................................................................................................... 7

Uključivanje 3D printera ..................................................................................................................................... 8

Priključivanje na računalo ................................................................................................................................... 8

Pronterface ......................................................................................................................................................... 8

Inicijalizacija 3D printera ..................................................................................................................................... 9

Autolevel ............................................................................................................................................................. 9

Priprema podloge za ispis ................................................................................................................................... 9

Umetanje ili promjena filamenta ...................................................................................................................... 10

Početak ispisa predmeta ................................................................................................................................... 10

2

Završetak ispisa ................................................................................................................................................. 11

Redovito održavanje 3D printera ...................................................................................................................... 11

Općeniti savjeti ................................................................................................................................................. 12

3

UVOD

Hvala Vam što ste odabrali dRobi 3D printer. U sljedećih nekoliko stranica objasnit ćemo Vam osnove korištenja

i održavanja Vašeg 3D printera. Molimo Vas da prije rada pročitate ove upute kako bi mogli koristiti 3D printer

na što bolji i sigurniji način.

ŠTO JE 3D PRINTANJE?

3D printanje je jedan od aditivnih načina izrade predmete. Posebno je prigodno za izradu predmeta u malim

serijama (mali broj istih predmeta, često samo jedan) ili kad želimo nešto isprobavati i mijenjati u toku rada

(npr., izradimo držač za mobitel, pa se vidi da treba biti malo veći, ili malo više nagnut, pa se izmjeni i isprinta

novi i tako ponavljamo dok ne dobijemo predmet kakav želimo).

ŠTO JE 3D PRINTER?

3D printer je uređaj pomoću kojeg se može kompjuterski dizajnirni model predmeta pretvoriti u stvarni

predmet. dRobi je FDM tip 3D printera (eng. fused deposition modeling). To znači da ima vruću glavu (hotend)

u kojoj se tali plastika i motore koji mogu pozicionirati glavu točno na mjesto gdje treba položiti plastiku kako bi

u konačnici dobili predmet koji želimo. Uz mehaničke komponente, 3D printer se sastoji i od pokretačke

elektronike koja upravlja motorima, grijačima i senzorima te komunicira i zaprima komande sa računala.

KAKO RADI 3D PRINTER?

Jedan od glavnih dijelova 3D printera je ispisna glava. To je zagrijani metalni komad sa finom sapnicom

(rupicom) (eng. nozzle) kroz koji se istiskuje rastaljena plastika. Računalo i upravljačka elektronika 3D printera

precizno kontroliraju položaj glave i količinu istisnute plastike. Na taj način možemo „crtati“, samo što umjesto

traga od tinte puštamo trag rastaljene plastike. Računalo podijeli nacrt predmet (model predmeta) koji 3D

printamo na mnoštvo tankih slojeva (layers). Zatim 3D printer krene crtati predmet sloj po sloj, počevši od

najdonjeg prema najgornjem. Slojevi su međusobno slijepljeni i u konačnici imamo predmet napravljen baš

prema našem nacrtu.

MATERIJAL ZA 3D PRINTANJE

3D printer koristi razne termoplastke kao materijal za printanje. To su razne vrste plastka koje se na visokim

temperaturama rastale, a nakon hlađenja se ponovno stvrdnu. Najčešće se koriste dvije vrste plastika PLA i

ABS. Svaka ima svojih prednosti i nedostataka i dostupne su više različitih boja. Ovisno o predmetu i njegovoj

namjeni trebamo izabrati prikladni materijal s kojim ćemo printati. Materijal za 3D printanje dolazi u obliku

tanke plastične žice koju zovemo filament. Postoje dvije standardne debljine filamenta 1.75mm i 3mm. dRobi

koristi 1.75mm-ski filament.

PROCES 3D PRINTANJA

Kada 3D printamo neki predmet, obično prolazimo kroz 3 koraka: modeliranje, sliceanje, printanje.

MODELIRANJE

Proces 3D printanja počinje s kompjuterskim modelom predmeta koji želimo isprintati. Za modeliranje

predmeta mogu se koristiti programi za 3D modeliranje, posebno CAD programi (Computer Aided Design).

Proces modeliranje je kompleksno područje i programi koji se koriste za to imaju pregršt mogućnosti i koncepta

te nisu tema ovih uputa. Bilo da sami modeliramo predmet ili ga preuzmemo sa interneta (npr.

4

www.thingiverse.com), u konačnici trebamo dobiti 3D model predmeta u STL formatu. To je standardan format

datoteke za opis predmeta u industriji 3D printera, i većina programa za 3D modeliranje može spremiti (ili

eksportati) modelu u STL format.

SLICANJE

3D printer može izvršavati samo jednostavne kretnje poput pravocrtnog pomicanja do neke točke u prostoru ili

istiskivanja zadane količine plastike. Da bi izradili neki predmet moramo razbiti potrebne radnje u niz

jednostavnih radnji koje 3D printer može izvršiti. To je zadatak za vrstu programa koja se zove slicer. Naziv

dolazi od eng. riječi slice (feta, šnita). Način na koji ti programi rade je da podijele predmet u niz tankih feta

(sliceova) i za svaku fetu izrade naredbe za 3D printer koje će nacrtati tu fetu od rastaljene plastike. Osim

samog modela predmeta koji želimo isprintati, prilikom sliceinga potrebno je definirati i niz parametara kojima

utječemo na konačni rezultat. Izborom parametara definiramo preciznost i čvrstoću predmeta, brzinu i

kvalitetu ispisa, količinu potrošene plastike i sl.

Rezultat sliceanja „gcode“ datoteka. To je datoteka u kojoj se nalaze sve naredbe potrebne da bi 3D printer

ispisao zadani predmet. Naredbe su pisane u G-code formatu, što je standardni jezik za upravljanje 3D

printerima i CNC mašinama

PRINTANJE

I zadnji korak u procesu 3D printanja je naravno samo printanje. Potrebno je pripremiti printer i podlogu za

printanje te dati na ispis g-code program dobiven u prethodnom koraku. 3D printerom upravlja računalo putem

posebnog programa (u našem slučaju Pronterface). To je program koji omogućava da vidimo trenutno stanje

printera, pripremio printer za ispis (zagrijemo podlogu, ispisnu glavu), kalibriramo printer i ručno upravljamo sa

printerom. Gcode datoteku koju smo prije pripremili sad možemo učitati u Pronterface i dati na ispis. Printanje

obično traje dugo (i nekoliko sati). Tijek ispisa možemo pratiti u Pronterface koji osim što šalje printeru

komande iz gcode datoteke nama prikazuje status printera i statistiku ispisa (gdje je trenutno ispis, koliko još

ima do kraja).

5

UPOTREBA PROGRAMA ZA SLICEING

Za generiranje gcode datoteka koristimo open source program slic3r (http://www.slic3r.org). Nakon pokretanja

slicer prikazuije heatbed na kojeg možemo posložiti modele koje želimo sliceati. Prozor programa sastoji se od

4 taba:

Plater – ovdje možemo dodavati modele koje želimo sliceati, razmjesiti ih i orijentirati u prostoru,

odabrati brze postavke za ispis, filament i printer i vidjeti rezultate sliceanja, te eksportati gcode

datoteku.

Print Settings – postavke ispisa kao što su visina sloja, brzina ispisa, gustoća i vrsta ispune, debljina

stjenke, …

Filament Settings – postavke vezane za filament, poput promjera filamenta, temperature hotenda itd..

Printer Settings – postavke vezane za printer, broj ekstrudera, veličina nozzla-a itd..

UČITAVANJE I POZICIONIRANJE MODELA

Pritisnite tipku „Add“ da biste dodali jedan ili više modela koji želite sliceati. Nakon učitavanja model je moguće

pozicionirati na heatbedu i ako je potrebno zarotirati u željeni položaj.

ODABIR POSTAVKI PRINTERA, NAČINA PRINTANJA I MATERIJALA

S desne strane imate 3 padajuća menija u kojima možete birati postavke za printanje, vrstu filamenta i printer

za koji sliceate. U tabovima „Print Settings“, „Fillament Settings“ i „Printer Settings“ možete vidjeti detalje svih

postavki i prilagoditi ih ako želite.

PREGLED REZULTATA SLICINGA

Nakon završetka procesa sliceanja rezultat možete vidjeti klikom na tab „Preview“. U donjem djelu prozora. S

desne strane imate vertikalni klizač s kojim možete odabarati sloj koji pregledavate. Sad možete provjeriti da li

je slicer napravio što ste očekivali ili treba još podesiti postavke.

6

PRIPREMA G-CODE DATOTEKE

Kad je model slicean možete exporati gcode datoteku klikom na gumb „Export G-code“ u gornjem desnom

dijelu prozora.

7

UPOTREBA 3D PRINTERA

DJELOVI 3D PRINTERA

Glavni djelovi 3D printera su:

Heatbed – grijana podloga na koju se ispisuje predmet

Ispisna glava (hotend) – sustav za taljenje termoplastike sa kontrolom temperatrue. Pojedini djelovi glave mogu

biti zagrijani i na 300 stupnja pa treba biti oprezan da se ne ozljedite. Glavu nemojte nikad dirati golim rukama.

Extruder – mehanička komponeta 3D printera koja gura ili povlači plastični filament u hotend. Motor okreće

specijalno izrađen zupčanik sa sitnim i oštrim zarezima koji se urezuju u filament i snažno ga guraju kroz prema

hotendu.

Klizači – dio sustava za pomicanje ispisne glave. Klizači su ograničeni da se mogu gibati samo linearno po

vertikalnim tornjevima i spojeni su remenom na motore kojma upravlja mikroprocesor. Njihovim pomicanjem

pozicioniramo glavu u željenu točku 3D prostora.

LCD zaslon (opcionalno) – Zaslon na kojem su prikazane osnovne informacije o printeru. Na njemu je i rotaciona

tipka sa tipkalom, pomoću koje možete kontrolirati printer i birati opcije iz menija. Okretanjem tipke se krećete

po opcijama menija dok pritiskom na tipku birate odabranu opciju.

Pokretačka elektronika – Centralni dio printera. Sadrži mikrokontroler i potrebne elemente za upravljanje

motorima, grijačima i senzorima printera. Mikrokontroler procesira gcode naredbe i pretvara ih odgovarajuće

pomake motora, uključuje i isključije grijače, ventilatore i ostale potebne stvari za rad 3D printera.

Napajanje – Pretvara 220V AC na 12V DC. Napajanje je jedini dio 3D printera gdje se nalazi visoki napon i

potrebno je pažljivo rukovati s njime.

INSTALACIJA PROGRAMSKE PODRŠKE

Za sliceanje (pripremu g-code datoteke) te nakon toga slanje g-code komandi printeru potrebna nam je

odgovarajuča programska podrška. dRobi se trudi maksimalno koristiti programe otvorenog koda (open

source). Čak i upravljačka elektronika je bazirana na open source rješenjima te koristi Marlin - jedan od

najpopularniji open source firmware za kontrolu 3D printera.

Na vašem računalu potrebno je instalirati 3 programa:

Slic3r – Open source slicer za izradu G-code programa na osnovi 3D modela predmeta

Pronterface – program za upravljanje sa 3D printerom.

Driver za 3D printer

Svi potrebni programi mogu se preuzeti sa naših web stranica

http://www.3Dautomatika.com/upute/download, ili direktno sa web stranica njihovih open source projekata

(http://www.slic3r.org i http://www.pronterface.com/)

8

UKLJUČIVANJE 3D PRINTERA

Glavni prekidač za printer nalazi se na napajanju. Provjerite da je u isključenom položaju i uključite 3D printer u

struju.

Upalite printer na glavnom prekidaču. Ventilator na napajanju i ispisnoj glavi će se automatski uključiti. Ti

ventilatori rade neprekidno dok je 3D printer uključen. Pomoćni ventilator za hlađenje predmeta neće biti

uključen.

PRIKLJUČIVANJE NA RAČUNALO

3D printer se priključuje na računalo preko USB 2.0 porta. Uključite USB kabel u slobodni USB port na vašem

računalu.

Prvo spajanje - Kada spajate printer po prvi put na neko računalo, moguće je da će vam biti potrebni driveri za

chipset od 3D printera koje možete pronaći na našoj stranici www.3dautomatika.com pod Upute->Download.

Nakon uspješnog spajanja, na računalu ćete imati serijski port (COM port) preko kojeg će program Pronterface

komunicirati i kontrolirati printer.

Pokrenite program Pronterface i on će se spojiti sa vašim printerom. Sada možete početi koristiti Vaš 3D

printer.

PRONTERFACE

Za kontrolu i komunikaciju sa printerom postoji odličan open source paket programa Printrun. Dio tog paketa je

i program za kontrolu printera sa grafičkim korisničkim sučeljem – Pronterface.

Nakon pokretanja progama prikazat će nam se glavni prozor prikazan na slici ispod.

Korisničko sučelje se sastoji od 3 dijela. Na lijevom djelu su komande za kontrolu printera: za pomicanje glave,

postavanje temperature ispisne glave i heatbeda, istiskivanje ili povlačenje filamenta i slično.

9

U srednjem djelu je prikaz heatbeda. Tu vidimo model koji ispisujemo i tokom ispisa se prikazuje do kud je ispis

došao. Ispod su i gumbi sa često korištenim komandama.

U desnom dijelu je prikazana je konzola. U njoj se ispisuje komunikacija sa printerom a moguće je ručno slati G-

code komande i time kontrolirati printer. U konzoli se ispisuju i korisne informacije, kao npr. kad se učita g-code

datotke u konzoli se vidi procjena količine filamenta koja će se potrošiti za ispis i koliko će ispis trajati.

INICIJALIZACIJA 3D PRINTERA

Nakon uključivanja printera u struju ili spajanja pronterface na printer preko USBa program u printeru se

resetira i učita zadane početne vrijednosti iz memorije, te se pripremi za rad. Prvi zadatak je omogućiti printeru

da se orijentira u prostoru. To je proces koji zovemo „Homing“ odnosno dovođenje printera u jednu specijalnu

poziciju koja se zove „Home“ pozicija. Homing radimo tako da pritisnemo ikonu sa „kućicom“ u Pronterfaceu.

Kad je u „Home“ poziciji, printer točno zna gdje se nalazi i nakon toga može precizno pomaknuti ispisnu glavu u

bilo koji točku ispisnog prostora. Kod dRobi printera „home“ je pozicija kad nosači dijagonalnih šipki na sva 3

vertikalna tornja svojoj najvišoj poziciji.

AUTOLEVEL

Jedan od važnih elemenata za uspješno 3D printanje je dobar prvi sloj. Hotend mora biti na pravoj visini od

podloge i ona treba biti konstantna na cijeloj podlozi. Podloga po kojoj se ispisuje (staklo) se može vaditi iz

printera radi lakšeg čišćenja, pripremajna za ispis ili skidanja modela. Zbog toga je moguće da se nagib stakla ili

njegova pozicija malo promjene i tada ispisna glava više neće biti na pravoj visini za prvi sloj.

Taj problem rješavamo procedurom koja se zove „Autolevel“. Kad je staklo umetnuo i spremno za ispis,

Autolevel se pokreće g-code comandom „G29“, ili pritiskom na gumb „Autolevel“ u Prontefrace-u koji šalje G29

komandu printeru.

Autolevel proceduru printer radi tako da koristi autolevel probe (senzor udajenosti) s kojim ispita udaljenost

ispisne glave od podloge na raznim točkama heatbeda. Izmjerene udaljenosti zatim printer koristi prilikom

gibanja kako bi kompenzirao eventualne neravnine i nagib podloge i uvijek imao konstantu udaljenost glave od

podloge. Autolevel podaci se spremaju u memoriju printera i učitavaju nako restarta, tako da nije potrebno

ponavljati Autolevel poroceduru osim se mijenjala geometrija printera (micalo se staklo) ili ako vidite da prvi

sloj nije dobar (da je previsok – plastika se ne lijepi, ili prenizak – plastika je jako zgnječena i tanko je uopće

nema).

PRIPREMA PODLOGE ZA ISPIS

Da bi uspješno isprintali predmet potrebno je da se plastika prvog sloja dobro prilijepi na podlogu i ostane

zalijepljena do kraja ispisa. Za to je potrebno pripremiti podlogu (staklo) na odgovarajući način, ovisno o vrsti

materijala s kojim se printa, a ponekad postoje razlike i od proizvođača do proizvođača filamenta.

PLA – Za ovu vrstu plastike podlogu pripremamo na sljedeći način: Staklo zagrijemo na 60°C, te na zagrijano

staklo nanesemo tanak sloj laka za kosu kratkim i brzim špricanjem (sve skupa lak špricamo oko 1 sekunde).

Prilikom nanošenja laka potrebno je zaštitit sa komadom papira okolinu printera kako nebi špricali po

upravljačkoj elektronici ili mehaničkim komponentama printera. Tokom ove procedure ispisnu glavu držite što

dalje od podloge (home pozicija). Idealno bi bilo zagrijano staklo izvaditi i pošpricati izvan printera, iako u tom

slučaju treba posebno pripaziti da se ne opečete, pošto je na 60°C staklo neugodno vruće i sigurno je samo za

kratkotrajni dodir, a za primanje i pomicanje bi trebalo imati zaštitu za ruke. Nisu svi sprejevi za kosu jednako

10

dobro za ovu namjenu. Neke koji smo isprobali i znamo da rade dobro navedeni su na našim web stranicama.

Tokom ispisa PLA plastike potrebno je držati podlogu na 60°C. Na jednom pripremljenu površinu često je

moguće printati i više puta a da se PLA i dalje dobro uhvati za staklo.

ABS – Za dobro prianjanje predmeta koristi se „ABS slury“. ABS plastika je topiva u acetonu i ta otopina pomaže

zalijepiti predmet za podlogu. ABS slury je dakle mješavina acetona u kojoj smo otopili ABS plastiku. Zbog boje

filamenta, najbolje je slury raditi od istog filamenta sa kojim printamo. Tako se na gotovom modelu neće vidjeti

mrlje neke druge boje. Težinski omjer acetona i ABS plastike u sluriju nije kritičan, a 10:1 je dobar početak.

Znači u 100g acetona ubacite 10g ABS plastike i pričekajte da se otopi. Ako plastiku ubacujete u jednom velikom

komadu trebat će dugo da se u potpunosti otopi. Ali ako imate puno tankih trakica topljenje će ići puno brže.

Npr. Možete direktno iz zagrijanog hotenda istisnuti malo ABS-a pa ćete dobiti dugačke tanke niti koje se brzo

otapaju. ABS slury se nanosi na hladno staklo u tankom sloju pomoću kista ili papirnatog ručnika. Prilikom

ispisa temperatura heatbeda treba biti između 95°C-110°C (ovisno i konkretnom ABS filamentu). Najbolje je

koristiti najnižu temperaturu kod koje se predmet još uvijek čvrsto drži za podlogu (treba isprobati).

UMETANJE ILI PROMJENA FILAMENTA

dRobi može printati filamenta raznih termoplastika koje se tope na temperaturama do 250°C (najčešće se

koriste PLA, ABS, PETG). Promjer filamenta mora biti 1.75mm. Kod promjene ili umetanja filamenta najprije je

potrebno zagrijati ispisnu glavu na radnu temperaturu plastike s kojom radite (obično 190-210 za PLA, 220-250

za ABS, 210-230 za PETG). Kad se hotend zagrijao možete izvući filament koristeći komandu „Reverse“ u

Pronterface-u ili direktno na ekstruderu tako da pritisnete ručicu za brzo otpuštanje filamenta i drugom rukom

izvučete filament.

Prije umetanja filamenta provjerite da je hotend na radnoj temperaturi i da je filament pri vrhu ravan, bez

oštećenja i jednake debljine kao i ostatak filamenta (filament koji je već bio topljen u hotendu imat će

zadebljanje na vrhu koje je potrebno maknuti). Po potrebi odrežite vrh da dobijete čisti i ravan početak

filamenta. Tako pripremljeni filament umetnite u ekstruder. Prilikom umetanja morate držati pritisnutu ručicu

za brzo otpuštanje na ekstruder kako bi filament mogao proći kroz ekstruder. Filament umetnite kroz cijelu

teflonsku cijev, dok ne uđe u hotend. Nakon toga u pronterface-u istiskujte po 5 mm filamenta (komanda

„Extrude“) dok filament ne počne izlaziti na hotend. Ako mijenjate filament najprije će izaći određena količina

starog filamenta, zatim mješavina novog i starog i na kraju samo novi filament.

POČETAK ISPISA PREDMETA

1. Započnite sa dovođenjem printera u home poziciju.

2. Pripremite podlogu ako je potrebno i zagrijte ju na temperaturu za ispis. To može potrajati

nekoliko minuta, naročito ako je sobna temperaturu niska i printate ABS za koji treba biti

temperatura oko 100°C.

3. Dok se printer grije učitajte g-code file u pronterfce. Iznad središnjeg djela imate gumb „Load file“

koji pozove prozor za odabir datoteka. Kad pronterface prođe kroz datoteku ispisati će u konzoli

neke osnove statistike o modelu (veličina, procjena koliko će se filamenta potrošit, koliko će trajati

ispis). U središnjem prozoru biti će prikazan model koji printate

4. Kad se heatbed dovoljno zagrijao dovedite glavu printera bliže podlozi (npr na 100mm visine).

5. Zagrijte printer na temperaturu na kojoj planirate printati.

6. Kad se hotend zagrijao istisnite malo filamenta da budete sigurni da filament može slobodno

izlaziti. Korak 5 i 6 su opcionalni i daju dodatnu sigurnost da je sve spremno. Često možete i

direktno krenuti na korakom 7.

7. U ovom trenutku možete kliknuti na print komandu na vrhu središnjeg djela prozora. Printer će

sad pričekati da se hotend zagrije/ohladi i temperatura stabilizira. Nako toga će početi sa ispisom.

11

Prije samog početka, u desnom dijelu ekrana, ispod podataka o temperaturi, vidjet ćete kako

pritner odbrojava zadnji 10-tak sekundi do samog početka printanja. U tom trenutku pomoću

pincete uklonite eventualni višak filamenta koji je iscurio sa hotenda.

ZAVRŠETAK ISPISA

Nakon što je ispis završio isključite heatbed (Ovisno o postavkama silcera, obično je komanda za isključivanje

grijača hotenda i heatbeda već sadržana na kraju gcode datoteke i ne morate ništa dodatno raditi). Pričekajte

da se temperatura heatbeda na sobnu temperaturu (ili barem ispod 45°C). Ispisane djelove odvojite od

heatbeda rukom ili oprezno naoštrenom špatulom. Pazite da se ne ozlijedite ili oštetite printer. Radi lakšeg

rukovanja staklena površina se može izvaditi iz 3d printera.

REDOVITO ODRŽAVANJE 3D PRINTERA

Prilikom printanja obratite pažnju na sljedeće elemente:

Heatbed – staklena površina se stalno tretira sredstvima za bolje prianjanje (lak, ljepilo u stiku, ABS

slurry,…) koja se vremenom mogu nakupiti i smetati za ispis. Ostružite šapatulom veće komade i

operite staklo sa izopropilnim alkoholom ili acetonom (posebno pogodno za ABS slurry). Staklo za ispis

je potrošni materijal. Uslijed stalnog grijanja, hlađenja i struganja po njemu moguće je da se prilikom

skidanja isprintanog predmeta komadić stakla odlomi i ostane na predmetu. Ako vam se to dogodi

možete okrenuti staklo na drugu stranu. Kada to bude potrebno novo staklo možete naručiti kod nas.

Hotend – kroz ispisnu glavu se istiskuje rastopljena plastika. Ta plastika se zna uhvatiti za dijelove

ispisne glave i raditi probleme prilikom ispisa (zapinjati za printani model, prljati ga,…). Takve

zalijepljene dijelove plastike, najbolje je oprezno ostrugati pincetom dok je hotend vruć.

Nozzle – na samom vrhu hotenda nalazi se nozzle (sapnica). Rupica na nozzleu kroz koju prolazi

rastopljena plastika je vrlo mala (tipično 0.4 mm). Tako mali prolaz može se lako začepiti je potrebno

nozzle s vremena na vrijeme očistiti ili zamijeniti. Koliko često će to biti potrebno ovisi o puno faktora –

kvaliteti filamenta, vrsti filementa, koliko dugo filament stoji rastopljen u hotendu (nije dobro držati

hotend zagrijan ako se ne printa jer se filament „kuha“ i mogu nastati zagorene grudice koje onda

zapnu u nozzle-u), da li se koristi filament sa nekim primjesama (npr drvo, bakar, karbonska vlakna,…).

Nozzle možete pokušati očistiti na više načina:

o „Cold pull“ – hladno izvlačenje je postupak kojim ručno izvlačite filament na što nižoj

temperaturi (ovisno o vrsti filamenta, ali već na cca 120-150 za ABS i PETG, PLA još i niže).

Temperatura ne može biti preniska jer se može oštetiti hotend ili slomiti filament. Najbolje je

pomalo dizati temperaturu dok ne uspijete izvući filament snažnim ali ne presnažnim

povlačenjem. Omekšani ali ne skroz rastaljeni filament će na sebi pokupiti sve nečistoće pa

onda samo odrežete taj dio filamenta i bacite ga.

o Vađenje nozzlea – kad je hotend zagrijan nozzle se može odvrnuti tako da se francuskim

ključem uhvati aluminijski blok u kojem se nalazi nozzle a drugim klučem sam nozzle. Izvađeni

nozzle je moguće očistiti na više načina. Ako se radi o ABS-u možete ga staviti da odstoji preko

noći u acetonu. Za ostale plastike može se koristiti prioliza – izgaranje nečistoća – tako da se

nozzle zagrije na plinskom plameniku dok nečistoća ne izgori. Kompresor ili zrak u spreju

ovdje mogu pomoći da se propuše sva nečistoća s nozzla. Kad se nozzle ohladio dovoljno za

rukovanje možete ga vratiti u grijaći blok. Završno zatezanje je potrebno napraviti sa

zagrijanim blokom na 250°C kako bi dobili čvrsti spoj nozzlea i ostatka hotenda.

o Zamjena nozzlea - Sam nozzle je potrošna komponenta i s vremena na vrijeme ga se treba

zamijeniti sa novim kojeg možete naručiti kod nas.

12

Napomena: Postupak stavljanja i vađenja nozzlea radi čišćenja ili zamjene se radi na vrućim

djelovima i postoji opasnost od zadobivanja opeklina. Taj postupak treba raditi odrasla osoba,

na oprezan i pažljiv način.

OPĆENITI SAVJETI

3D printer je termoregulirani uređaj i nije dobro da ga izlažete utjecajima okoline koji bi mogli utjecati na

temperaturu njegovih dijelova dok je u pogonu. Izlaganje direktnom suncu, ili hladnom zraka od klime ili

ventilatora u sobi može otežati ili u potpunosti onesposobiti ispravan rad uređaja.

Printer koristite sobi sa dobrim prozračivanjem, posebno kod upotrebe ABS plastike.

Nemojte ostavljati printer da radi bez nadzora duže vrijeme.