REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI TIM ZA ZDRAVLJE

ŽUPANIJSKA SLIKA ZDRAVLJA I PRIORITETI U OČUVANJU ZDRAVLJA

STANOVNIŠTVA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Čakovec, rujan 2004. godine

Sadržaj 1. Osnovni podaci o županiji................................................................................... 1

1.1. Zemljopisni položaj………………………………………………………… 1 1.2. Klima………………………………………………………………….......... 1 1.3. Administrativna podjela i ustroj……………………………………………. 1

2. Demografski pokazatelji……………………………………………………….. 2 2.1. Broj stanovnika.............................................................................................. 2 2.2. Dobna i spolna sruktura................................................................................. 3 2.3. Prirodno kretanje stanovništva....................................................................... 4 2.4. Kućanstva i obitelj..........................................................................................6 2.4. Osobe s invaliditetom..................................................................................... 6 2.5. Nacionalna struktura, vjeroispovjest i obrazovna struktura stanovništva...... 7 2.6. Pismenost i obrazovna struktura.................................................................... 7

3. Neki socijalno-ekonomski pokazatelji................................................................ 9 3.1. Aktivnost, zaposlenje i zanimanje..................................................................9 3.2. Nezaposlenost................................................................................................ 10 3.3. Korisnici socijalne skrbi................................................................................. 11 3.4. Ostali oblici socijalne skrbi............................................................................ 12 3.5. Odjel skrbništva te zaštite tjelesno ili mentalno oštećenih osoba.................. 12 3.6. Analiza stanja socijalne skrbi u Međimurskoj županiji u 2003. godini......... 13 3.7. Gospodarstvo.................................................................................................. 14

4. Organizacija zajednice........................................................................................ 16 4.1. Predškolski odgoj........................................................................................... 16 4.2. Osnovne i srednje škole................................................................................. 16

4.2.1. Mreža osnovnih škola.......................................................................... 16 4.2.2. Mreža srednjih škola............................................................................ 16

4.3. Organizacija zajednice - Udruge građana (760 registriranih udruga)............ 16 4.4. Zdravstvene ustanove u Međimurskoj županiji na dan 31.12.2002. godine.. 17 4.5. Socijalna skrb………………………………………………………………. 19

4.5.1. Unutarnje ustrojstvo............................................................................. 20 4.5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi............................................................ 20 4.5.3. Domovi socijalne skrbi........................................................................ 20

5. Zdravstveni pokazatelji………………………………………………………... 22 5.1. Vodeći uzroci smrtnosti……………………………………………………. 22

5.1.1. Vodeći uzroci smrti po spolu……………………………………....... 23 5.1.2. Vodeći uzroci smrti umrlih do 65 godina u Međimurskoj županiji u

2002. godini.......................................................................................... 23 5.1.3. Nasilne smrti………………………………………………………… 24

5.1.3.1. Vodeće nasilne smrti prema spolu i dobi................................. 25 5.2. Zloćudne novotvorine.................................................................................... 26 5.3. Perinatalni mortalitet i mortalitet dojenčadi................................................... 28 5.4. Standardizirane stope smrtnosti..................................................................... 29 5.5. Incidencija raka u Međimurskoj županiji…………………………………... 32 5.6. Godine izgubljenog života............................................................................. 34 5.7. Zarazne bolesti............................................................................................... 35 5.8. Obvezna cijepljenja....................................................................................... 36 5.9. Ovisnost o psihoaktivnim drogama............................................................... 37

6. Okoliš................................................................................................................ 38 6.1. Komunalna infrastruktura.............................................................................. 38 6.2. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće u 2003. god. u Međimurskoj

županiji........................................................................................................... 38 7. Ispitivanje zdravstvenih potreba stanovnika Međimurske županije.............. 39

7.1. Kvalitativno istraživanje…………………………………………………… 39 7.2. Odabir zdravstvenih prioriteta u Međimurskoj županiji................................ 42

1. Osnovni podaci o županiji 1.1. Zemljopisni položaj

Međimurska županija nalazi se na sjeveru Republike Hrvatske, između rijeka Drave i Mure. Na dodiru je dviju velikih morfoloških cjelina ovoga dijela Europe: istočnih Alpa i Panonske nizine. Gornje Međimurje ima izrazita svojstva niskog pobrđa čije apsolutne visine ne prelaze 350 m, a nastavak su Slovenskih gorica. Najviši vrh Međimurja je Mohokos (344 m).

Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja vodenih tokova (Nedelišće - 171 m, Kotoriba - 136 m). Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure, primjer zajedničkih terasa i aluvija dviju rijeka. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Susjedne su joj županije na jugu Varaždinska, a na jugoistoku Koprivničko – križevačka. Međimurska županija se prostire na 729,5km” i najmanja je županija Hrvatske po površini sa udjelom u teritoriju Hrvatske od 1,29%. Po gustoći naseljenosti od 162,3 stanovnika na km kv. najgušće je naseljeno područje Hrvatske iza grada Zagreba. 1.2. Klima

Međimurje je reljefno otvoren prostor prema Panonskoj nizini, pa su panonski klimatski utjecaji snažniji od alpskih. To se očituje u relativno vrućim ljetima i hladnim zimama. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa u ožujku mogu biti vrlo visoke dnevne temperature. Česti su i štetni proljetni mrazovi, kao i visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima pojavljuju oluje s jakim pljuskovima, a ponekad i tučama. Po količini padalina, Međimurje pripada vlažnijim krajevima Panonske nizine. Zbog relativno velike vlažnosti tla često se javljaju magle.

1.3. Administrativna podjela i ustroj

Županija je podjeljena na 3 grada (Čakovec, Prelog, Mursko Središće) i 22 općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec, Pribislavec). Unutarnji ustroj u samoupravnom djelokrugu čine: Predstavničko tijelo: Skupština Međimurske županije (41 vijećnik) Izvršno tijelo: Poglavarstvo Međimurske županije (13 članova) Upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zavod za prostorno uređenje, Služba za međužupanijsku i međunarodnu suradnju, Odsjek za odnose s javnošću, Tajništvo

1

2. Demografski pokazatelji 2.1. Broj stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Međimurskoj županiji bilo je registrirano 118426 stanovnika, od toga 58 043 muškaraca i 60 383 žena.

Manje stanovnika od Međimurske županije imaju:

Šibensko-kninska 112.891Virovitičko-podravska 93.389Požeško-slavonska 85.831Ličko-senjska 53.677

Po općinama najviše stanovnika ima:

Grad Čakovec 30.455 Općina Nedelišće 11.544 Grad Prelog 7.871 Grad Mursko Središće 6.548 Općina Mala Subotica 5.676

U odnosu na broj stanovnika prema popisu iz 1991. godine kad je bilo registrirano 119 866 stanovnika, u Međimurskoj županiji došlo je do pada broja stanovnika za 1,2%. Međutim, važno je napomenuti da je od 1998. godine u Republici Hrvatskoj došlo do promijene metodologije u demografiji, te je bilježeno samo de facto stanovništvo, stanovništvo koje je godinu dana prije popisa bilo stalno prisutno na teritoriju Republike Hrvatske. Do promijene je došlo zbog usklađivanja naše metodologije s europskim načinom vođenja demografske statistike.

Kad bi se računalo prema definiciji stanovnika iz Popisa 1991. godine, Međimurska županija bi imala 121.033 stanovnika što je porast za 1.198 stanovnika ili 0,97%. U brojci 121.033 stanovnika nalaze se 2.643 stanovnika koji se nalaze u inozemstvu i vraćaju se rjeđe kući i 22 stanovnika koji su odsutni u zemlji više od godinu dana i vraćaju se rjeđe kući, a takvi po definiciji 2001. ne ulaze u sastav stanovništva.

U Međimurskoj županiji u vrijeme popisa bilo je odsutno 12.855 stanovnika ili 10,8%. Od toga u zemlji 3.992, a u inozemstvu 8.863 stanovnika. 2001. godine ima 14,8% više odsutnih na radu u inozemstvu ili kao članova obitelji u odnosu na 1991. godinu.

2

Slika1. Broj stanovnika u Međimurju prema popisima stanovništva od 1857.-2001. godine.

55455

119866

61994

8862399346

110686116825

115660112551

67245

73994

7999692386

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

1857. 1879. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

godina popisa stanovništva

broj

sta

novn

ika

118426112073

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

2.2. Dobna i spolna sruktura

Tabela 1. Raščlamba pučanstva Međimurske županije prema dobnoj strukturi (Popis stanovništva 2001. god.)

0-4 g. 5-9 g. 10-14 g. 15-19 g. 20-24 g. 25-29 g. 30-34 g. 35-39 g. 40-44 g. 45-49 g.

Muškarci 3.555 3.763 3.934 4.523 4.494 4.282 4.069 4.476 4.792 4.797

Žene 3.400 3.436 3.876 4.255 4.328 4.042 3.861 4.369 4.405 4.123

Ukupno 6.955 7.199 7.810 8.778 8.822 8.324 7.930 8.845 9.197 8.920

50-54 g. 55-59 g. 60-64 g. 65-69 g. 70-74 g. 75-79 g. 80-84 g. 85 i > nepoznato UKUPNO

Muškarci 3.829 3.059 2.636 2.187 1.762 1.096 404 243 142 58.043

Žene 3.339 3.024 3.352 3.475 3.030 2.294 954 687 133 60.383

Ukupno 7.168 6.083 5.988 5.662 4.792 3.390 1.358 930 275 118.426

Izvor podataka: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji

Najviše stanovnika Međimurske županije ima u dobnoj skupini 40-44 godina 9.197, muških ima najviše u dobnoj skupini 45-49, a ženskih u dobnoj skupini 40-44. Taj podatak je za općine vrlo šarolik. Mala Subotica, Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu imaju najviše stanovnika u dobi od 15-19 godina, Čakovec u dobi od 20-24 godina, Šenkovec, Kotoriba i Strahoninec u dobi 45-49, dok je „najstarije“ u Donjoj Dubravi u dobi od 50-54 godina.

3

Naselja sa najvećim brojem stanovnika u najmlađoj dobi su Držimurec i Trnovec, u kojima ima najviše stanovnika u dobi od 0-4 godina.

Slika 2. Stablo života .

3.4003.436

3.8764.2554.328

4.0423.861

4.3694.405

4.1233.339

3.0243.3523.475

3.0302.294

954687

0 2000 4000 6000

0-4 g.

5-9 g.

10-14 g.

15-19 g.

20-24 g.

25-29 g.

30-34 g.

35-39 g.

40-44 g.

45-49 g.

50-54 g.

55-59 g.

60-64 g.

65-69 g.

70-74 g.

75-79 g.

80-84 g.

85 i >Muškarci Žene

35553763

393445234494

42824069

447647924797

38293059

26362187

17621096

404243

6000 4000 2000

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Prosječna starost stanovništva Međimurske županije u 2001. godini iznosi 37,6 godina, indeks starenja 72,0 , dok je koeficijent starosti 18,7. U usporedbi sa 1991. godinom, prosječna starost stanovništva se povećala za 2,1 godinu.

Struktura stanovništva Međimurske županije prema popisu 2001. godine, a u odnosu na popis iz 1991. pokazuje da je došlo do pada udjela mlađih od 14 godina od 21,6% na 18,6% i povećanja udjela starijih od 65 godina od 12,1% na 13,7%.

U odnosu na prosjek za Republiku Hrvatsku udio mlađih od 14 godina prema posljednjem popisu stanovništva u našoj županiji veći je nego u Hrvatskoj (18,6%:17,1%), dok je udio starijih od 65 godina manji u Međimurju nego u Hrvatskoj (13,7%:15,7%).

2.3. Prirodno kretanje stanovništva

Temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku 1998. godine u Međimurskoj županiji bilježi se po prvi puta negativan prirodni prirast, potom 3 godine pozitivan , da bi 2002. godine ponovno bio negativan (1238 živorođenih, umrlih 1311, 73 više no što je bilo živorođenih). Ovi podaci se odnose na stanovništvo (u slučaju rođenih na njihove majke) s prebivalištem odnosno boravkom u Hrvatskoj najmanje jednu godinu ili duže u odnosu na vitalni događaj. Kao što je već ranije napomenuto, ova metodološka promjena u prikazivanju vitalno-statističkih podataka prema prihvaćenim standardima UN-a i EUROSTAT-a uvedena je u Republici Hrvatskoj 1998. godine.

4

Slika 3: Prirodno kretanje stanovništva u Međimurskoj županiji od 1998.-2002. godine

116011801200122012401260128013001320134013601380

1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

godina

broj

živ

orod

enih

i um

rlih

živorodeni

umrli

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Stopa nataliteta u 2002. godini u Međimurskoj županiji iznosila je 10,5, a stopa mortaliteta 11,1, te je prirodni prirast bio negativan i iznosio je – 0,6. Prirodni prirast je bio pozitivan u gradu Čakovcu i Murskom Središću , te u još 5 općina . Grad Prelog i sve ostale općine imale su negativnu stopu prirodnog prirasta. Općina sa najvišim prirodnim prirastom je Pribislavec (9,2), a najnižim Donji Vidovec (-10,7).

Slika 4. Prirodni prirast u gradovimai općinama Međimurske županije

-11,00

-6,00

-1,00

4,00

9,00

Prib

isla

vec

Ned

eliš

će

Dom

ašin

ec

Čak

ovec

Šenk

ovec

Stra

honi

nec

Mur

sko

Sred

išće

Mal

a Su

botic

a

Seln

ica

Sv. J

uraj

na

breg

u

Ore

hovi

ca

Prel

og

Kot

orib

a

Bel

ica

Vrat

išin

ec

Sv. M

artin

na

Mur

i

Sv. M

arija

Gor

ičan

Dek

anov

ec

Don

ji K

ralje

vec

Podt

uren

Štrig

ova

Don

ja D

ubra

va

Gor

nji M

ihal

jeve

c

Don

ji Vi

dove

c

Gradovi i općine

Priro

dni p

riras

t u p

rom

ilim

a

Izvor podataka : Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

5

2.4. Kućanstva i obitelj Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine u Međimurskoj županiji

je bilo 35.699 kućanstava, od čega 83,78% obiteljskih i 16,22% neobiteljskih. Od obiteljskih kućanstava najbrojnija su kućanstva sa 4 člana (za razliku od Hrvatske gdje su najbrojnija kućanstva sa 2 člana).

U Međimurju je vidljiv porast broja neobiteljskih kućanstava, a posebno samačkih kojih je 2001. bilo 19,7% više nego 1991.

U Međimurskoj županiji živi 24.717 obitelji koje imaju djecu, sveukupno 43.419 djece (1,76 djeteta po obitelji). Najviše obitelji ima po jedno dijete (44,05%). U odnosu na popis iz 1991. godine vidljivo je da je u Međimurskoj županiji smanjen broj obitelji s djecom za 1,86% (što je puno manji postotak nego u Hrvatskoj-pad od 8,32%). Struktura obitelji prema bračnim partnerima je slijedeća: 82,28% su bračni parovi s djecom, a 17,72% je nepotpunih obitelji - obitelji s jednim roditeljem (14,41% čine majke s djecom, a 3,31% očevi s djecom). 2.5. Osobe s invaliditetom

Broj invalidnih osoba te raspodjela funkcionalno onesposobljenih osoba po pokretljivosti – Popis stanovništva Međimurske županije 2001.

U Međimurskoj županiji 2001. bilo je registrirano 9849 invalidnih osoba (5469 M, 4380 Ž), što čini 8,32% od ukupnog stanovništva

podjela prema uzroku invalidnosti bolest - 5683 (57,7%) invalid rada - 1971 (20,0%) od rođenja - 827 (8,4%) prometna nesreća - 472 (4,8%) Domovinski rat i njegove posljedice - 316 (3,2%) Drugi svjetski rat i njegove posljedice - 87 (0,9%) ostalo - 493(5,0%)

od ukupnog broja invalidnih osoba 73,8% je sasvim pokretno, 20,5% je trajno ograničeno pokretno uz pomoć štapa, štaka ili hodalice 24% je trajno ograničeno pokretno uz pomoć invalidskih kolica, te 3,27% trajno nepokretno

6

2.6. Nacionalna struktura, vjeroispovjest i obrazovna struktura stanovništva

U Međimurskoj županiji ima:

Hrvata 112.746 95,20%Nacionalnih manjina 4.272 3,61%Nisu se nacionalno izjasnili 798 0,67%Nepoznato 515 0,43%

Od nacionalnih manjina najviše ima:

Roma 2.887 2,44%Slovenaca 522 0,44%Srba 248 0,21%Albanaca 185 0,16%Rusa 126 0,11%

U odnosu na 1991. povećan je broj:

Hrvata 1991. 93,05% 2001. 95,20% Roma 1991. 1,60% 2001. 2,44% Albanaca 1991. 0,09% 2001. 0,16%

a smanjen je broj:

Srba 1991. 0,35% 2001. 0,21%Slovenaca 1991. 0,71% 2001. 0,44%“Međimuraca” 1991. 0,09% 2001. 0,03%

Prema vjeroispovjesti 95% stanovništva Međimurja su Katolici, po 0,2% su osobe Pravoslavne vjere, Baptisti, te članovi Islamske vjerske zajednice, agnostici i neizjašnjeni čine 2,3%, a nisu vjernici 1%. 2.7. Pismenost i obrazovna struktura

U Međimurskoj županiji ima 104.272 stanovnika starijih od 10 godina:

Nepismeni 911 0,87%Muški 294 0,58%Ženski 617 1,15%

7

Najviše nepismenih ima u dobnoj granici od 65 i više godina, a zatim, što je neubičajeno u skupini od 45–49 godina. U odnosu na 1991. godinu, kad je postotak nepismenosti bio 1,1%, 2001. godine taj postotak je smanjen na 0,87% stanovnika.

VSS 3.411 3,54%VŠS 2.752 2,85%SSS 43.232 44,82%Osnovna škola 29.060 30,12%Bez škole, manje od 8 razreda 17.128 17,76%Magistara 109 0,11%Doktora 16 0,016%

U odnosu na 1991. godinu, vidljiv je pomak u:

VSS 1991. 2,00% 2001. 3,54%VŠS 1991. 2,70% 2001. 2,85% SSS 1991. 31,09% 2001. 44,82%

U odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj, uočljiva je jako nepovoljna

struktura stanovništva po kriteriju stručne spreme u Međimurskoj županiji (u Republici Hrvatskoj VSS 7,3 % VŠS 4,1% SSS 47,1 % OŠ 21,8% bez škole, manje od 8 razr. 8,6%).

8

3. Neki socijalno-ekonomski pokazatelji 3.1. Aktivnost, zaposlenje i zanimanje

Prema podacima Popisa stanovništva 2001. godine Međimurska županija ima 61.302 aktivna stanovnika (51,46%, što je više od hrvatskog prosjeka – 44,00%). Udio muškaraca u aktivnom stanovništvu je 54,04%. Neaktivnog stanovništva ima 57.124, od čega 23.173 (19,57%) osoba s osobnim prihodom) i 33.951 (28,67%) uzdržavanih osoba. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva zaposlenih je bilo 53.883 ili 87,90%, a nezaposlenih 7.416 ili 12,10%. Ta struktura je puno povoljnija od hrvatskog prosjeka (zaposleni –79,57%, nezaposleni–20,43%). U spolnoj strukturi zaposlenih prevladavaju muškarci 53,07%.

Tablica 2. STRUKTURA PREMA POLOŽAJU U ZAPOSLENJU

Zaposlenici u bilo kojem sektoru vlasništva 37.762 70,07% Individualni poljoprivrednici, ne zapošljavaju radnike 10.516 19,52% Pomažući član obitelji na poljoprivrednom gospodarstvo 1.792 3,33% Samozaposlenici, zapošljavaju radnike 2.001 3,17% Samozaposlenici, ne zapošljavaju radnike 1.041 1,93% Rade samo po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru i sl. 453 0,84% Individualni poljoprivrednici, zapošljavaju radnike 55 0,55% Ostali zaposleni 107 0,20%

Izvor podataka: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji

U odnosu na Republiku Hrvatsku, vidljivo je da u Međimurskoj županiji ima više individualnih poljoprivrednika (19,52%) u odnosu na Hrvatsku (7,01%), dok u Međimurju ima manje zaposlenih u bilo kojem sektoru (70,07%) u odnosu na Hrvatsku (81,53%). Struktura prema zanimanju - u Međimurskoj županiji ima najviše stanovnika u kategoriji poljoprivrednih, lovno-uzgojnih, šumskih radnika i ribara 23,36% (u Hrvatskoj 9,57%) i zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 22,30% (u Hrvatskoj 14,17%).

Manje u odnosu na Hrvatsku ima stručnjaka i znanstvenika 4,13% (u Hrvatskoj 9,48%), uredskih i šalterskih radnika 6,42% (u Hrvatskoj 11,29%) i inžinjera, tehničara i srodnih zanimanja 9,87% (u Hrvatskoj 14,17%).

Struktura prema djelatnostima - u odnosu na Hrvatsku vidljiv je povećan broj zaposlenih u poljoprivredi, lovu i šumarstvu – 23,99% (u Hrvatskoj 11,02%), prerađivačkoj industriji 23,83% (u Hrvatskoj 18,47%) i građevinarstvu 8,19% (u Hrvatskoj 5,96%). Manje ima zaposlenih u odnosu na Hrvatsku u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju 3,35% (u Hrvatskoj 7,78%), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 2,49% (u Hrvatskoj 5,41%), obrazovanju 3,25% (u Hrvatskoj 5,14%) . U odnosu na Popis 1991. u Međimurju je znatan porast poljoprivrednog stanovništva (1991. 17,01%, 2001. 23,99%), a smanjen broj industrije (1991. 33,14%, 2001. 23,83%) čemu je uzrok propast više industrijskih poduzeća.

9

3.2. Nezaposlenost

Potkraj srpnja 2004. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područne službe Čakovec, bilo je evidentirano 7212 nezaposlenih osoba, što je povećanje nezaposlenosti od 2.6% u odnosu na isti mjesec 2003. godine. U ukupnom broju nezaposlenih udio žena iznosi 59,6%, što je porast udjela žena u odnosu na srpanj prošle godine (kada je udio bio 58,6%).

Prema razini obrazovanja najviše je nezaposlenih bilo sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine, te osoba bez škole, odnosno sa nezavršenom osnovnom školom. Što se tiče dobi veliki udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godina-18,1%, koje na Zavod za zapošljavanje dolaze zbog stečajeva poduzeća ili smanjenja opsega poslovanja. Jedino udio nezaposlenih u dobnom razredu od 20-24 godine premašuje taj postotak. U evidenciji nezaposlenih dominiraju osobe s radnim iskustvom (67,0%), a najveći udio se odnosi na prerađivačku industriju i trgovinu.

10

3.3. Korisnici socijalne skrbi

2003 godina 2002 godina Naziv pomoći, naknade i rashoda

Utrošeno Broj Utrošeno Broj

Indeks rasta utroš. sredst.

Indeks

koris.

POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE 22.148.447,89 5797 19.655.135,73 5682 113 102

DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU 6.596.412,83 1703 5.014.120,87 1299 132 131

NAKNADA ZA SMJEŠTAJ DJECE 3.108.685,94 167 2.923.393,00 148 106 113

NAKNADA ZA SMJEŠTAJ ODRASLIH 3.075.313,78 137 2.603.491,00 122 118 112

JEDNOKRATNA NOVČANA 1.899.889,00 3175 1.238.017,00 2703 153 117

POMOĆ ZA OSOBNE POTREBE 185.035,63 209 144.553,00 172 128 122

NOVČANA NAKNADA DO ZAPOSLENJA 340.009,68 105 338.396,00 98 100 107

OSOBNA INVALIDNINA 5.080.832,22 451 4.772.911,00 409 106 110

NAKNADA 50% PLAĆE I DO 7.GOD. ŽIVOTA DJETETA 2.347.000,00 114 2.529.014,39 118 93 97

POMOĆ ZA PRIJEVOZ KORISNIKA 121.947,20 25 117.201,20 32 104 78

OSTALE POMOĆI NAKNADE 57.356,94 119 30.987,52 21 185 567

POMOĆ ZA ODJEĆU I OBUĆU 147.671,79 155 122.863,08 95 120 163

POMOĆ ZA OGRJEV OBITELJIMA 1.162.033,70 1638 1.320.000,00 1639 88 89

POMOĆ ZA ŠKOLSKE UDŽBENIKE 745.256,58 1539 476.980,00 1228 156 125

UKUPNO POMOĆI I NAKNADE 47.015.893,18 15334 40.810.083,79 12538 115 122

rasta br. korisn. korisn.

POMOĆ

Prema podacima Centra za socijalnu skrb Čakovec u Međimurskoj županiji je 2003. godine oko 9500 osoba koristilo neki oblik materijalne skrbi (oko 8% stanovništva). Među njima je najviše osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje (5.797), a od ukupnog broja korisnika te pomoći, najveći broj njih čini romska populacija (4.051 korisnik – 69,9%).

Iz tabele je vidljiv porast broja korisnika primarnih oblika pomoći, kao što su pomoć za uzdržavanje, doplatak za pomoć i njegu i jednokratne pomoći. Međutim, uzme li se u obzir da je indeks rasta utrošenih sredstava za pomoć za uzdražavanje u 2002. godini iznosio 130,5, a porast broja korisnika pomoći za uzdržavanje bio 111, vidljivo je da je uvođenjem mjera aktivne politike tržišta rada donekle smanjen priljev radno sposobnih osoba u sustav socijalne skrbi.

Iz tabele je također vidljivo da nam je i dalje u porastu broj korisnika doplatka za pomoć i njegu, kojima je temeljem Nalaza i mišljenja PTV-a utvrđena potreba pomoći i njege druge osobe, a koje pravo im je, na osnovi toga, priznao Centar za socijalnu skrb Čakovec. U odnosu na 2002. godinu taj broj porastao je za 31%.

11

3.4. Ostali oblici socijalne skrbi

Odjel za zaštitu djece, braka i obitelji (zaštita braka i obitelji, te zaštita tretmana djece i mladeži s poremećajima u ponašanju). U 2003. godini za pružanje pomoći obratilo se:

- 148 obitelji za posredovanje prije rastave braka, - za 151 dijete sačinjen je prijedlog sudu radi povjeravanja djece na skrb jednom

od roditelja, - donijeto je 8 rješenja o posvojenju - donijeto je 20 odluka o roditeljskoj skrbi, - donijeto je 13 odluka o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj drugoj osobi, - izrečeno je 22 upozorenja roditeljima na pogreške i propuste u odgoju djeteta,

s čime je obuhvaćeno 45 djece, - donijeto je 88 odluka o nadzoru nad roditeljskom skrbi, - evidentirano je 57 djece čiji roditelji zanemaruju svoje roditeljske dužnosti,

roditelji sedmoro djece zlorabe svoja roditeljska prava, - evidentirana su 204 slučaja nasilja u obitelji, od čega su 72 slučaja bila nasilje

prema djeci, - pokrenut je 41 prekršajni postupak zbog grubog zanemarivanja roditeljske

dužnosti.

U 2003. godini evidentirano je 175 maloljetnika s poremećajima u ponašanju, od čega je u stalnom tretmanu Centra 142 maloljetnika i mlađa punoljetnika. Od tog broja u 2003. godini je:

- u odgojnu ustanovu upućeno je 20 - odgojna mjera pojačane brige i nadzora 15 - mjera posebnih obveza 41 - u odgojni zavod smješteno je 27 - u dječji dom smješteno je 23 - u dom za ovisnike smješteno je 5 - u maloljetnički zatvor 4 - na stacionarnu opservaciju 1 - u posebnu odgojnu ustanovu 7

3.5. Odjel skrbništva te zaštite tjelesno ili mentalno oštećenih osoba

Na području Međimurske županije je 568 osoba pod skrbništvom, od čega je 30 osoba do 18. godine. Od tog broja 125 osoba smješteno je u ustanove socijalne skrbi, a 59 ih u 2003. godini smješteno u udomiteljske obitelji. Broj slučajeva skrbnika za poseban slučaj u 2003. je 62.

U stalnom tretmanu Centra je u 2003. godini evidentirano 657 tjelesno ili mentalno oštećenih osoba u dobi do 21. godine života. Od tog broja je 145 djece polaznika Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu. Njih 33 provodi u Centru za odgoj i obrazovanje radno proizvodne aktivnosti koje financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Od 33 djece koje provodi radno proizvodne aktivnosti njih 13 je u dobi između 15. i 21. godine, a 20 ih je u dobi starijoj od 21. godine života.

12

U 2003. godini: − 94 djece osposobljava se za samostalan život, − 56 osposobljava se za samostalan rad ( uključeni su u srednje obrazovanje po

posebnom programu, radi stjecanja PKV u nekoj od strukovnih škola ili adekvatnim ustanovama socijalne skrbi),

− 105 već osposobljenih invalidnih osoba ostvarilo je u 2003. godini pravo na novčanu naknadu do zaposlenja za što je utrošeno 340.009,68 kuna.

Roditelji tjelesno ili mentalno oštećene djece za svoju djecu, po ocjeni

Prvostupanjskog tijela vještačenja, ostvaruju pravo na dopust do 7. godine djetetova života ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. U 2003. godini to je pravo ostvarilo 114 djece na što je utrošeno 2.347.000,00 kuna

Posebna pozornost će se i nadalje posvećivati programima zapošljavanja invalidnih osoba, u skladu s novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom, i trenutno važećom odlukom o poticajnim mjerama za zapošljavanje invalidnih osoba. 3.6. Analiza stanja socijalne skrbi u Međimurskoj županiji u 2003. godini

Redovna djelatnost Centra opterećena je, osim svakodnevnim stresnim situacijama, naročito i potrebom skrbi o velikom broju Roma koji obitavaju na području Međimurja (u ugrožavajućim uvjetima), zbog čega su uglavom svi korisnici nekog od oblika pomoći iz sustava socijalne skrbi.

Tijekom proteklih nekoliko godina posebno je uočljivi i trend rasta broja zlostavljanja u obitelji, seksualne zloporabe maloljetnika, te ostalih slučajeva nasilništva, u čijem rješavanju smo upućeni na suradnju s policijom a, u konačnici, odluku o sankcioniranju ovakvog ponašanja donosi sud.

Osim specifičnih uvjeta obavljanja redovne djelatnosti Centra, kao i u prethodnom razdoblju (zbog nedostatka potrebnih sredstava ili nedostatne dinamike rješavanja zacrtanih ciljeva) na područj u Međimurja i nadalje postoji potreba za:

1. otvaranjem Kuće za krizna stanja,

2. otvaranjem Prihvatnog centra,

3. stalnom edukacijom djelatnika, sukladno Pravilniku o stručnom

osposobljavanju.

13

3.7. Gospodarstvo Zaposlenost i plaće

Danas na području Međimurske županije aktivno djeluje 1753 poslovnih subjekata (doo), od čega je 26(1,5%) velikih poduzetnika, 72 (4,1%) srednjih, 1655 (94,4%) malih i 1979 obrtnika.

Prema podacima dobivenim obradom financijskih izvještaja, poduzetnici Međimurske županije zapošljavali su u 2003. godine, prosječno 22.915 radnika ( po stvarnom stanju), što je za 4,5% više od prosječnog broja zaposlenih u 2002. godini. Najveći broj radnika, njih 9.160 ili 40% od ukupnog broja zaposlenih bilo je zaposleno kod malih poduzetnika, 8.497 radnika ili 37% kod velikih poduzetnika i 5.255 radnika ili 23% kod srednjih poduzetnika.

Slika 5. Zaposleni radnici prema veličini poslodavca

VELIKI37%

MALI40%

SREDNJI23%

Izvor podataka: Ured za gospodarstvo Međimurske županije Promatramo li zaposlenost po gospodarskim djelatnostima, najveći broj radnika,

12.079 zaposlen je u prerađivačkoj industriji. U trgovini na veliko i malo zaposleno je 3.784, u građevinarstvu zaposleno je 2.625 radnika, dok je u ostalih devet gospodarskih djelatnosti zaposleno 3.998 radnika. U odnosu na 2002. godinu, najviši relativni porast broja zaposlenih ostvarile su uslužne djelatnosti (22,6), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (19,4%) i financijsko posredovanje (17%). Pad broja zaposlenih u 2003. godini bilježi područje poljoprivrede i to za 2,4%, što je uvjetovano bitno pogoršanim materijalnim položajem ove djelatnosti u prošloj godini.

Prema podacima dobivenim obradom godišnjih financijskih izvještaja, prosječna mjesečna bruto plaća po radniku u gospodarstvu Međimurske županije u 2003. godini iznosila je 4.030 kuna i bila je za 4,5% veća nego godinu dana ranije.

Isplaćena prosječna neto plaća u međimurskom gospodarstvu u 2003. godini iznosila je 2.602 kune, što je mininalni porast od 5,9% prema plaći isplaćenoj u 2002. godini, a to je realno povećanje za 3,7%. Usporedimo li prosječnu neto plaću isplaćenu u međimurskom gospodarstvu sa neto plaćom isplaćenom u gospodarstvu Republike Hrvatske vidjet ćemo da se nastavlja tendencija zaostajanja međimurskih plaća za republičkim prosjekom. Naime, prosječna neto plaća u međimurskom gospodarstvu zaostaje za 24,8% za republičkim prosjekom.

Najveća isplaćena neto plaća po zaposlenom isplaćena je, kao i prethodne godine, u djelatnosti opskrbe strujom, plinom i vodom u iznosu od 4.249 kuna što je 63,3% više

14

od prosjeka međimurskog gospodarstva. Slijedeća po visini, isplaćena je u djelatnosti financijskog posredovanja u iznosu od 3.192 kuna. Što se tiče najnižih plaća, i dalje su najmanje plaće isplaćivane u području ugostiteljstva i to 1.775 kuna što je manje za 31,8% od međimurskog prosjeka.

Analiza rezultata po gospodarskim područjima pokazuje da je od ukupno 12 područja u koja su raspoređeni međimurski poduzetnici, njih 8 iskazalo pozitivan konačan rezultat.

Negativan konačan rezultat iskazan je u četiri gospodarska područja: građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i u obrazovanju. Područje građevinarstva, bilo je u 2003. godini najneprofitabilnija gospodarska djelatnost. Međutim, isključimo li podatke Međimurje Visokogradnje d.d. u stečaju, konačan rezultat građevinarstva bio bi pozitivan jer bi iznosio 363 tisuće kuna dobiti. Uz građevinarstvo, visokim svotama gubitka po zaposlenom opterećeno je područje ugostiteljstva 26 tisuća kuna, trgovina sa 17 tisuća kuna, tekstilna proizvodnja 11,6 tisuća kuna i financijsko posredovanje sa 12 tisuća kuna.

Najveći iznos konsolidirane dobiti, 97 miljuna kuna, ostvarili su poduzetnici prerađivačke industrije, s time da trećina svote, 32 miljuna kuna, pripada proizvođačima hrane, a daljnja 23 miljuna kuna proizvođačima metalske struke. Treća djelatnost u okviru prerađivačke industrije, s ostvarenih 17 miljuna kuna dobiti, je proizvodnja tekstila. Paradoksalno je da u toj djelatnosti, uz značajne dobitaše, istovremeno imamo i velike gubitaše.

Proizvođači hrane, s preko 20 tisuća kuna ostvarene dobiti po radniku, ovoga su trenutka najprofitabilniji segment međimurskog gospodarstva. Kod toga, svakako treba naglasiti da je jednu šestinu dobiti prerađivačke industrije, ostvarila jedna tvrtka – Čakovečki mlinovi d.d.

15

4. Organizacija zajednice 4.1. Predškolski odgoj

Na području Međimurske županije prema najnovijim podacima Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji (rujan 2004.) djeluju ukupno 22 ustanove koje obuhvaćaju 2363 djece. Od toga:

- 7 je ustanova u privatnom vlasništvu i obuhvaćaju 608 djece - 3 su vjerska vrtića - 12 je ustanova u državnom vlasništvu i obuhvaćaju 1682 djece

4.2. Osnovne i srednje škole 4.2.1. Mreža osnovnih škola

Na području Međimurske županije djeluje ukupno 30 osnovnih škola i 1 Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec s ukupno 11290 djece šk. godine 2004/2005., te 66 djece u posebnim odjelima Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, što čini ukupno 11 356 učenika i 574 razrednih odjela. 4.2.2. Mreža srednjih škola

Na području Međimurske županije djeluje 6 srednjih škola . U gradu Čakovcu je 5 srednjih škola – Gimnazija Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec, Tehnička, industrijska i obrtnička škola Čakovec, te Gospodarska škola Čakovec, a u gradu Prelogu je jedna –Srednja škola Prelog. U školskoj godini 2004./2005. upisano je 4677 učenika u 183 razredna odjeljenja.

U Međimurskoj županiji djeluju još 1 visoka učiteljska škola s oko 500 studenata i 1 visoka poslovna škola (oko 250 studenata). 4.3. Organizacija zajednice - Udruge građana (760 registriranih udruga)

Udruge u oblasti kulture 72 Okupljanje i zaštita žena 12 Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji 8 Zaštita prava 5 Udruge u oblasti zdravstva 14 Udruge nacionalnih zajednica – (Udruga Roma-Bajaša

Međimurske županije, Udruga “Bajaši Međimurja”, Udruga Roma Međimurja) 3 Socijalne (udruge osoba s posebnim potrebama 7,

umirovljenika 8, Udruga solidarne pogrebne pomoći –1,”Društvo za psihosocijalnu pomoć Čakovec”1) 17 Humanitarne udruge 9 Udruge domovinskog rata 7 Športske udruge 300 Udruge tehničke kulture 112 Ekološke udruge 10

16

Udruge iz oblasti gospodarstva 52 Znanstvene 5 Duhovne 3 Hobističke 4 Ostale djelatnosti 16 Prosvjetna 1

4.4. Zdravstvene ustanove u Međimurskoj županiji na dan 31.12.2002. godine

U Međimurskoj županiji djeluje 11 zdravstvenih ustanova, 5 županijskih, te 6 privatnih. U gradovima:

Ljekarna Čakovec Županijska bolnica Čakovec Poliklinika za ginekologiju, dermatologiju, citologiju i ultrazvučnu

dijagnostiku "medikol“ Privatna ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući Spomenka

Mađarić Dom zdravlja Čakovec Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Ljekarna "Počuča“ Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Živković”

U općinama:

Ljekarne Petek Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Strahija” Ljekarna “Dominko”

Organizacija zajednice – zdravstvene ordinacije privatne prakse u Međimurskoj županiji na dan 31.12.2002.godine

47 ordinacija opće medicine 43 stomatološke ordinacije 11 zubotehničkih laboratorija 5 pedijatrijskih ordinacija (sve u gradu Čakovcu) 5 ljekarni po 2 ginekološke, oftalmološke, ordinacije medicine rada, te stomatološke

specijalističke ordinacije (sve u gradu Čakovcu) po 2 kućne njege i rehabilitacije po 1 dermatološka, internistička, neurološka, te ordinacija fizikalne medicine i

rehabilitacije (sve u gradu Čakovcu)

17

Tabela 3. Broj zdravstvenih djelatnika zaposlenih u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnim ordinacijema, te broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika u Međimurskoj županiji 2002. godine

ZDRAVSTVENI DJELATNICI SVEUKUPNO

BROJ STANOVNIKA NA JEDNOG

Doktori medicine 195 607 Doktori stomatologije 48 2.467 Farmaceuti 44 2.692 Suradnici s VSS 3 39.475 VŠS 77 1.538 SSS 465 255 NSS 14 8.459

Ukupno 846 140

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ZDRAV. DJELATNIKA

Tabela 4. Broj zdravstvenih djelatnika zaposlenih u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnim ordinacijema, te broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika u Hrvatskoj 2002. godine

ZDRAVSTVENI DJELATNICI SVEUKUPNO

BROJ STANOVNIKA NA JEDNOG

Doktori medicine 11.388 390 Doktori stomatologije 3.177 1.424 Farmaceuti 2.439 1.819 Suradnici s VSS 789 5.624 VŠS 6.845 648 SSS 28.773 154 NSS 574 7.731

Ukupno 53.925 82

HRVATSKA ZDRAV. DJELATNIKA

Tabela 5. Rad stacionarne zdravstvene ustanove (Županijska bolnica Čakovec) u 2002. godini

BROJ POSTELJA 399/351*

BROJ ISPISANIH BOLESNIKA 14.012

BROJ DANA BOLNIČKOG LIJEČENJA 121.036

BROJ POSTELJA NA 1000 STANOVNIKA 2,96

PROSJEČNA DUŽINA LIJEČENJA (dana) 8,64

GODIŠNJA ZAUZETOST POSTELJA (dana) 345

ISKORIŠTENOST POSTELJA U % 94,52

Izvor podataka: Tabela 3., 4.i 5: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

18

4.5. Socijalna skrb

Na području Međimurske županije djeluje jedan centar za socijalnu skrb (tzv. “regionalni centar”, bez podružnica) - Centar za socijalnu skrb Čakovec, sa sjedištem u ul. Vladimira Nazora br. 16.

Centar za socijalnu skrb Čakovec osnovala je Republika Hrvatska kao ustanovu socijalne skrbi, sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i upisan, kao ustanova s javnim ovlastima.

Do srpnja 2001. godine, rad Centra financiran je isključivo iz Republičkog proračuna, a od srpnja 2001. godine, u skladu s decentralizacijom u sustavu socijalne skrbi i odgovarajućim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, došlo je do preuzimanja obveze podmirenja troškova za materijalne izdatke i pomoći za ogrjev korisnicima na teret proračuna Županije. Istovremeno Zakonom je ustrojen način upravljanja radom Centra, izmjenjen Statut i usklađeni ostali akti, te izvršeno imenovanje članova Upravnog vijeća, koje je postalo najviši organ upravljanja radom Centra. 4.5.1. Unutarnje ustrojstvo

Prema Statutu Centar obavlja svoje djelatnosti u ustrojbenim jedinicama:

o Odjel opće socijalne skrbi (za poslove općeg socijalnog rada), o Odjel skrbništva te zaštite tjelesno ili mentalno oštećenih osoba, i o Odjel za zaštitu djece, braka i obitelji (za poslove zaštite braka, djece i

obitelji te za poslove zaštite i tretmana djece i mladeži s poremećajima u ponašanju).

Odjel opće socijalne skrbi obavlja sve poslove temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, preventivni rad na zaštiti obitelji, zbrinjavanje djece odbjegle iz obitelji i ustanova, zaštitu starih i nemoćnih, organiziranje pružanja pomoći i njege u kući, priznavanje svih vrsta materijalne pomoći i smještavanja i zbrinjavanja osoba u institucionalnim i vaninstitucionalnim oblicima smještaja. Opći socijalni rad pokriva 11 polivalentnih socijalnih radnika za područje cijele Međimurske županije.

Odjel skrbništva te zaštite tjelesno ili mentalno oštećenih osoba obavlja sve poslove vezane za pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti i stavljanja pod skrbništvo odraslih osoba i maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi. Vodi brigu o upravljanju njihovom imovinom, liječenju i zaštiti zdravlja. Pruža materijalnu pomoć i smještaj izvan obitelji. Radi na ranom otkrivanju djece sa smetnjama u razvoju, provodi postupak razvrstavanja u svrhu utvrđivanja stupnja ometenosti i uključivanja u adekvatne oblike habilitacije. Odlučuje o priznavanju prava odraslima, te djeci i njihovim roditeljima, temeljem nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja (PTV).

Odjel za zaštitu djece, braka i obitelji obavlja poslove savjetovališta za probleme braka i obitelji, odgoja djece i posvojenja. Rješava u 1. Stupnju o pravima iz obiteljsko-pravne zaštite, daje prijedloge i mišljenja u sudskim postupcima, te provodi ovrhu svojih rješenja, brine o materijalnoj zaštiti djece i mladeži u smislu zaključenja

19

vansudskih nagodbi o provođenju obveze uzdržavanja. Nadalje: provodi obiteljsko-pravnu zaštitu djece do 14 godina i preventivni rad s djecom i njihovim obiteljima. Daje izvješća za maloljetnike počinitelje kaznenih djela državnom odvjetništvu i sudu. Provodi sve odgojne mjere po posebnim zakonima.

Posebna služba čijim radom neposredno rukovodi Ravnatelj obavlja poslove obračuna, knjiženja i isplata svih vrsta materijalnih davanja korisnicima socijalne skrbi, vrši obračun plaća i vodi kadrovsku evidenciju. Također, vodi evidenciju i dokumentaciju korisnika, zaprima pismena, vrši poslove otprema i arhiviranja.

Na dan 31. prosinca 2003. godine u Centru je bilo zaposleno ukupno 36 djelatnika, od čega 27 stručnih (20 socijalnih radnika, 4 pravnika, 2 psihologa, 1 socijalni pedagog-defektolog). Čak i nakon povećanja broja zaposlenih (provedenog temeljem suglasnosti nadležnog ministarstva dana iz listopada 2003. godine) u Centru još uvijek nedostaje 14 djelatnika.

4.5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske Centar za socijalnu skrb Čakovec korisnicima pruža slijedeće oblike pomoći:

- savjetovanje, - pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća, i - priznavanje materijalnih prava:

pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njega u kući, osobnu invalidninu, osposobljavanje za samostalan život i rad, skrb izvan vlastite obitelji, i druge materijalne pomoći (osiguranje odjeće i obuće, pogrebni

troškovi, pomoć u prehrani) 4.5.3. Domovi socijalne skrbi

1. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec (s Depadansom), u kojem Centar za socijalnu skrb ima mogućnost smještaja korisnika prema ugovoru s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi.

2. Dom socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe Kotoriba, s kojim Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ima sklopljen ugovor za 30 smještajnih kapaciteta.

Osim ovih domova u Međimurskoj županiji ima uredno registriranih 5

privatnih domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama, sa ukupnim smještajnim kapacitetom od cca 150 osoba. Ti domovi ugovaraju smještaj na tržišnom principu.

20

To su domovi: 1. Dom socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe Kotoriba 2. Dom za starije i nemoćne osobe Buza, Slakovec 3. Centar za pomoć i njegu Mesmar, Prelog 4. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Donji Kraljevec 5. Dom umirovljenika Ščavničar, Selnica

Smještajne mogućnosti za odrasle, stare i nemoćne osobe su zadovoljavajuće, ali je smanjena mogućnost zbrinajvanja psihički bolesnih osoba jer postoji samo jedna ustanova za zbrinjavanje istih koja je već godinama prekapacitirana. Stoga je u tijeku postupak za preregistraciju Doma za stare i nemoćne osobe u Kotoribi u Dom za psihički bolesne osobe. Također je važno napomenuti kako nema ustanova socijalne skrbi za smještaj i zbrinjavanje djece školske i predškolske dobi te invalidnih osoba. Stoga djecu predškolske i školske dobi (njih 167 u 2003. god.) zbrinjavaju 64 udomiteljske obitelji. Zbog nedostatka adekvatnih smještajnih kapaciteta na području Međimurske županije prošle je godine Centar smjestio 8 djece na područje susjednih županija, kao i 10 odraslih (duševno bolesnih) osoba. Za rješavanje spomenutih problema pokrenute su slijedeće inicijative. Privatna inicijativa izgradnje objekta za stacionarni i dnevni boravak invalidne djece i mladeži, te inicijativa Udruge invalida zajedno sa Centrom za socijalnu skrb, osnivanja Doma za samostalno stanovanje odraslih invalidnih osoba. Međutim, i nadalje ostaje problem smještaja djece i mladeži.

21

5. Zdravstveni pokazatelji 5.1. Vodeći uzroci smrtnosti

U 2002. godini od ukupno 1311 umrlih u Međimurskoj županiji, 75,9% (995 osoba) je bilo starijih od 65 godina, a stopa smrtnosti za dob iznad 65 godina je 61,7/1000 st.

Na prvom mjestu rang ljestvice uzroka smrti u Međimurskoj županiji 2002. god. nalazi se IX skupina bolesti-Bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 727 osoba, te je njihov udio među ukupno umrlima iznosio 55,4%. Druga po redu skupina bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti su Zloćudne novotvorine od kojih su umrle 303 osobe, što čini 23,1% od svih umrlih, dok su na trećem mjestu umrli od Ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzroka (XIX skupina) sa udjelom od 5,5%(72 osobe).

Slika 6. Udio pojedinih skupina bolesti u ukupnom broju umrlih u 2002. godini u Međimurskoj županiji

IX55,4%

II23,1%

XIX5,5%

XI4,3%

X3,6%

XIV1,9%

IV1,7%

I Zarazne i parazitarne bolesti VII

I Bolesti uha i mastoidnog nastavka XV Trudnoća, porođaj, babinje

II Novotvorine IX Bolesti cirkulacijskog sustava XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te određene bolesti imunološkog sustava

X Bolesti dišnog sustava XVII Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti

IV Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma

XI Bolesti probavnog sustava XVIII

Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i lab. nalazi neuvršteni drugamo

V Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja XII Bolesti kože i potkožnog tkiva XIX Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

VI Bolesti živčanog sustava XIII

Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

XX Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta

VII Bolesti oka i očnih adneksa XIV

Bolesti genitourinarnog sustava XXI Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Kardiovaskularne bolesti čine vodeće uzroke smrti u Međimurskoj županiji. Među 10 vodećih uzroka smrti u Međimurskoj županiji u 2002. godini, koji u ukupnom mortalitetu sudjeluju s 56%, nalazi se čak sedam dijagnoza iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Na vrhu se nalaze ishemične bolesti srca (akutni infarkt

22

srca i kronična ishemična bolest srca) s udjelom od 17,6% i 230 (112M, 118 Ž) umrlih osoba, te cerebrovaskularne bolesti (inzult-moždani udar nespecificiran kao krvarenje ili infarkt) s udjelom od 17,3% i 227(126Ž,101M) umrlih osoba.

Tabela 6. Rang ljestvica te udio deset vodećih uzroka smrti u Međimurskoj županiji u 2002. godini UKUPNO

MKB-X ŠIFRA DIJAGNOZA BROJ %

I 64 Inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt 227 17,3 I 21 Akutni infarkt miokarda 132 10,1 I 25 Kronična ishemična bolest srca 98 7,5 I 50 Insuficijencija srca 74 5,6 C 34 Zloćudna novotvorina dušnica

( bronha ) i pluća 56 4,3

C 16 Zloćudna novotvorina želuca 35 2,6 I 70 Ateroskleroza 31 2,4 I 69 Posljedice cerobrovaskularnih bolesti 30 2,3 I 26 Plućna embolija 27 2,1 K 74 Fibroza i ciroza jetre 23 1,8

Ukupno Prvih 10 uzroka smrti 733 56,0

SVEUKUPNO UMRLI 1.311 100,0 Izvor podataka : Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije 5.1.1. Vodeći uzroci smrti po spolu

Kod muškaraca je pojedinačni vodeći uzrok smrti u 2002. godini bio moždani udar, od kojeg je umro 101 muškarac, slijedi infarkt srca (83 umrlih), na trećem mjestu je rak pluća (49 umrlih muškaraca), na 4. kronična ishemična bolest srca (29 umrlih), te na 5. mjestu insuficijencija srca (27 umrlih).

Vodeći uzrok smrti u 2002. godini kod žena je također bio moždani udar od kojeg je umrlo 126 žena, zatim slijedi kronična ishemična bolest srca (69 umrlih), na 3. mjestu je akutni infarkt srca (49 umrlih žena), na 4. insuficijencija srca (47 umrlih), a na 5. mjestu rak dojke (20 umrlih). 5.1.2. Vodeći uzroci smrti umrlih do 65 godina u Međimurskoj županiji u 2002. godini

U dobi od 0-14 godina umrlo je 15 osoba , 9 osoba muškog spola i 6 ženskog. 13 osoba je umrlo u dojenačko doba (<1 god.), 6-ero zbog “Smrti u koljevci”, 5 zbog određenih stanja nastalih u perinatalnom razdoblju, 1 zbog kongenitalne malformacije, 1 zbog upale pluća. Zbog bolesti probavnog sustava umrlo je jedno dijete starije od godinu dana, a u dobi od 10-14 godina jedno je dijete umrlo zbog kongenitalnih malformacija

23

U dobi od 15-34 godine umrlo je 18 osoba, 14 osoba muškog spola i 4 ženskog. Među osobama muškog spola najviše je umrlo zbog ozljeda (11), 6 osoba zbog samoubojstava, 5 zbog prometnih nesreća, 2 osobe zbog raka. Osobe ženskog spola umrle su zbog: nasilne smrti-samoubojstvo (1 osoba), 1 osoba zbog raka pluća, 1 zbog epilepsije, 1 zbog KOPB).

U dobi od 35-39 godina umrlo je 50 osoba (15 žena i 50 muškaraca). Najviše je muškaraca umrlo zbog bolesti srca i krvnih žila (16 osoba), potom zbog malignih bolesti(13), ozljeda (9), te zbog bolesti vezanih uz alkoholizam(7). Vodeći pojedinačni uzrok smrti u muškaraca je bio infarkt srca (7 osoba), potom ciroza jetre (5osoba) i samoubojstva (4), te prometne nesreće (4) i moždani udar (4). Najviše žena u ovoj dobnoj skupini umrlo je zbog raka (4 – sve zbog raka dojke), a potom zbog moždanog udara (3 osobe), po 2 osobe zbog infarkta i zbog samoubojstava.

U dobi od 50-64 godine umrlo je 218 osoba, daleko više muškaraca (151), nego žena (67). Najviše umrlih muškaraca te dobne skupine umrlo je zbog bolesti srca i krvnih žila (63), zatim zbog malignih bolesti (48), te potom zbog bolesti probavnog sustava.

Vodeći pojedinačni uzrok smrti u muškaraca je bio infarkt srca od kojeg su umrla 23 muškarca, na 2. mjestu je moždani udar (21 osoba), slijedi rak pluća (14 osoba), ciroza jetre (11 osoba), te samoubojstva (11 osoba).

Od umrlih žena te dobne skupine najviše je bilo iz skupine malignih bolesti od kojih je umrlo 29 žena, te zbog bolesti srca i krvnih žila (26 osoba).

Vodeći pojedinačni uzrok smrti u žena te dobi je bio moždani udar (9 umrlih osoba), zatim infarkt srca (8), slijedi rak dojke (6 osoba) i rak debelog crijeva (5 osoba). 5.1.3. Nasilne smrti

Među umrlima od ozljeda (XIX skupina bolesti ) - 72 osobe u 2002. godini, kod 32 osobe smrt je uzrokovana namjernim samoozljeđivanjem (44,4%) sa stopom od 27,0/100.000, dok je ista ova stopa za Republiku Hrvatsku bila niža i iznosila je 19,9/100.000. Po učestalosti među ozljedama slijede padovi od kojih je umrla 21 osoba (29,2%), te potom nesreće pri prijevozu od kojih je umrlo 14 osoba (19,4%), 10 muškaraca i 4 žene, dok je stopa iznosila 11,8/100.000. U istoj godini opća stopa smrtnosti od ozljeda pri prijevozu u 2002. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 14,4/100.000 st. , dakle viša je nego u Međimurskoj županiji.

24

Slika 7. Udio pojedinih vrsta ozljeda u ukupnom broju umrlih od ozljeda u Međimurskoj županiji

1,4%

44,4%

19,4%

5,6%

29,2%

Nesrece pri prijev ozuV00-V99

Padov i W00-W19

Ostali v anjski uzrocislucajnih ozljeda W20-X59

Namjernosamoozljediv anje X60-X84

Ostali v anjski uzroci X85-Y98

5.1.3.1. Vodeće nasilne smrti prema spolu i dobi

Kod osoba muškog spola vodeće nasilne smrti su samoubojstva (53,2% od ukupnog broja umrlih od nasilnih smrti), slijede nesreće pri prijevozu i padovi (po 21,3%). Među muškarcima u dobi od 25-39 god. i 40-64 godine najviša je bila smrtnost zbog samoubojstava, a potom zbog nesreća pri prijevozu, dok je u dobi od 65 godina i više smrtnost bila najviša zbog padova, potom zbog samoubojstava, a na 3. mjestu zbog nesreća pri prijevozu.

U osoba ženskog spola vodeće nasilne smrti u 2002. godini bili su padovi (44%), potom samoubojstva (28%), te na 3. Mjestu nesreće pri prijevozu (16%). Kod žena su stope smrtnosti vrlo niske do dobi od 64 godine, a u dobi od 65 godina i više najviša je smrtnost zbog padova, potom zbog samoubojstava i na 3. mjestu zbog nesreća pri prijevozu. Slika 8. Mortalitet od ozljeda u Međimurskoj županiji u 2002. odini po dobnim skupinama prema vanjskom uzroku smrti – osobe muškog spola

0

50

100

150

broj

um

rlih

na 1

00 0

00 s

t

0-14 15-24 25-39 40-64 65>

Nesrece pri prijevozu V00-V99

Padovi W00-W19

Ostali vanjski uzroci slucajnihozljeda W20-X59

Namjerno samoozljedivanje X60-X84

Ostali vanjski uzroci X85-Y98

25

Slika 9. Mortalitet od ozljeda u Međimurskoj županiji u 2002. Godini po dobnim skupinama prema vanjskom uzroku smrti – osobe ženskog spola.

0

20

40

60

80

100

broj

um

rlih

na 1

00 0

00 s

t

0-14 15-24 25-39 40-64 65>

Nesrece pri prijevozu V00-V99

Padovi W00-W19

Ostali vanjski uzrocislucajnih ozljeda W20-X59

Namjerno samoozljedivanjeX60-X84

Ostali vanjski uzroci X85-Y98

Izvor podataka slika7.,8.,9.: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije 5.2. Zloćudne novotvorine

Rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Republici Hrvatskoj i u Međimurskoj županiji. Kao što je ranije navedeno, 2002. godine umrlo je od različitih sijela raka 303 žitelja Međimurja, od kojih su bile 182 osobe muškog spola i 121 osoba ženskog spola. Gruba stopa smrtnosti za muškarce iznosila je 313,6 na 100.000 stanovnika, za žene 200,4/100.000 a ukupna stopa 255,9/100000 stanovnika. Pet najčešćih sijela raka po smrtnosti među muškarcima čine: bronhi i pluća (26,9%), želudac (12,6%), prostata (7,7%), debelo crijevo-kolon (7,1%), te završno debelo crijevo-rektum (4,9%). Među umrlim osobama ženskog spola pet najučestalijih sijela raka čine: dojka (16,5%), želudac (9,9%), debelo crijevo-kolon (9,9%), rak bronha i pluća (5,9%), non Hodgkin limfom (5,0%), kao i rak jajnika (5,0%).

Slika 10. Udio pet vodećih malignih bolesti kao uzroka smrti osoba muškog spola u Međimurskoj županiji u 2002. godini

26,9%

12,6%

7,7%7,1%4,9%

40,8%

C 34 dušnice (bronh ipluća)C 16 želudac

C 61 kestenjača(prostata)C 18 debelo crijevo(kolon)C 20 završno debelocrijevo (rektum)Ostalo

26

Slika 11.; Udio pet vodećih malignih bolesti kao uzroka smrti osoba ženskog spola u Međimurskoj županiji u 2002. godini 16,5%

9,9%

9,9%

5,9%5,0%5,0%

47,8%

C 50 dojka

C 16 želudac

C 18 debelo crijevo(kolon)C 34 dušnice (bronh Ipluća)C 85 non HodgkinlimfomC 56 jajnik (ovarij)

Ostalo

Slika 12. Dobna i spolna struktura umrlih od svih sijela raka u Međimurskoj županiji u 2002.godini

0

5

10

15

20

25

30

35

40

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80 iviše

Dobne skupine

Broj

um

rlih

MuškarciŽene

Izvor podataka slika9.,10.,11.: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

27

5.3. Perinatalni mortalitet i mortalitet dojenčadi

U praćenju smrtnosti stanovništva značajna pozornost pridaje se stopama perinatalnog mortaliteta i mortaliteta dojenčadi. Te specifične stope mortaliteta, a posebno mortalitet dojenčadi, značajan su pokazatelj socijalno-gospodarskih prilika i kulturnog okruženja, a ne samo zdravstvene skrbi.

Perinatalni mortalitet u 2002. godini za Međimursku županiju iznosio je 8,8‰, a za Republiku Hrvatsku 8,7‰. Vitalno-statistički podaci se prikupljaju za sve živorođene neovisno o težini, a za mrtvorođene od najmanje 500 grama težine te s najmanje 22 navršena tjedna gestacije (preporuka SZO-a za nacionalne statistike). Međunarodne usporedbe u perinatalnoj smrtnosti provode se samo za rođene i perinatalno umrle porodne težine iznad 1.000 grama. Stoga je perinatalni mortalitet u 2002. godini prema metodologiji SZO za međunarodne usporedbe iznosio 7/1.000 rođenih>1.000 grama porodne težine.

U Međimurskoj županiji je u 2002. godini umrlo 13 dojenčadi te je stopa mortaliteta dojenčadi iznosila 10,5 /1.000 živorođenih , dok je u cijeloj Republici umrlo 282 dojenčadi sa stopom od 7/1.000 živorođenih.

Od 13-ero umrle dojenčadi u našoj županiji, 6-ero (46,2%), je umrlo zbog nedovoljno definiranih stanja , odnosno svi zbog iznenadne dojenačke smrti. Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju bila su uzrokom smrti 5-ero dojenčadi sa udjelom od 38,4%, a potom jednak udio od 7,7%( po jedno umrlo dojenče) čine XVII skupina bolesti - Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske anomalije i X skupina - Bolesti dišnog sustava.

Slika 13. Stope perinatalnog mortaliteta u Međimurskoj županiji i u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1993.-2002. godine

perinatalni mortalitet u Medimurskoj županiji i Republici Hrvatskoj

0

5

10

15

20

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Medimurska županija

Republika Hrvatska

28

Slika 14. Stope mortaliteta dojenčadi u Međimurskoj županiji i u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1993.-2002. godine

mortalitet dojencadi u Medimurskoj županiji i Republici Hrvatskoj

0

5

10

15

20

1990. 1992. 1994. 1996. 1998.* 2000. 2002.

MedimurskažupanijaRepublikaHrvatska

Izvor podataka slika 13.,14: ZZJZ Međimurske županije 5.4. Standardizirane stope smrtnosti

Dobno standardizirane stope smrtnosti , za razliku od krutih stopa, izračunate su na apstraktno stanovništvo (tzv. staro svjetsko) da bi se mogle uspoređivati među područjima s različitim dobnim sastavom stanovništva, a koji ima utjecaj na pojavnost određenih bolesti i uzroka smrti. Slika 15. Standardizirana stopa smrtnosti od ishemične bolesti srca za dob 0-64 godine- usporedba sa Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od ishemicne bolesti srca za dob 0-64 godina, na 100.000 stanovnika

0,0010,0020,0030,0040,0050,0060,0070,0080,0090,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti /1

00.0

00

Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

29

Slika 16. Standardizirana stopa smrtnosti od ishemične bolesti srca za sve dobi ukupno- usporedba sa Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od ishemicne bolesti srca na 100.000 stanovnika

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti/10

0.00

0 s

Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

Slika 17. Standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za dob od 0-64 godine- usporedba sa Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za dob 0-64 godina, na 100.000 stanovnika

0,005,00

10,0015,0020,0025,0030,0035,0040,0045,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti/10

0.00

0 Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

30

Slika 18. Standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za sve dobi ukupno-usporedba s Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti , na 100.000 stanovnika

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti/10

0.00

0 Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

Slika 19. Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke žena za dob 0-64 godine- usporedba sa Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke žena za dob 0-64 godina, na 100.000 stanovnika

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti/10

0.00

0 Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

Slika 20.Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke žena za dob 0-64 godine- usporedba sa Hrvatskom i zemljama Europe (indikatori SZO “Zdravlje za sve”)

Standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke žena , na 100.000 stanovnika

0,005,00

10,0015,0020,00

25,0030,0035,0040,00

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

stan

dard

izira

na s

topa

sm

rtnos

ti/10

0.00

0 Medimurska županija

Hrvatska

Austrija

Ceška

Slovenija

Madarska

Poljska

EUROPA

Izvor podataka: Slika 15.-20.: ZZJZ Međimurske županije

31

5.5. Incidencija raka u Međimurskoj županiji

Prema podacima Državnog registra za rak ukupno je 2001. godine u Međimurskoj županiji bila registrirana 461 novooboljela osoba od različitih sijela malignih bolesti (osim raka kože), 260 muškaraca i 201 žena.

najučestalija sijela kod žena rak dojke (50 novooboljelih -24,9%), zatim slijedi rak tijela maternice (20-10,0%), rak želuca je na trećem mjestu po učestalosti (17-8,5%), slijedi rak debelog crijeva (16-8,0%), rak jajnika (14-7,0%), rak završnog debelog crijeva (10-5,0%)

najučestalija sijela kod muškaraca

na drugom je mjestu rak prostate (29-11,2%), na trećem kao i kod žena rak želuca (28-10,8%), četvrto sijelo po učestalosti dijele rak debelog crijeva (12-4,6%), te rak

mokraćnog mjehura (12-4,6%), zatim slijedi rak završnog debelog crijeva (10-3,8%)

Slika 21. Krute stope incidencije ukupnog raka u Međimurju prema spolu od 1977.-2000.godine

447,9

369,3

407,8

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 0godina

stop

a na

/cru

de ra

te p

er 1

00 0

00

muškarci ženeukupno

Slika 22. Prosječne godišnje krute stope incidencije najčešćih sijela raka u Međimurju od 1977.-2000. godine-žene

32

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

77-81 82-86 87-91 92-96 97-00

godišnja razdoblja

stop

a na

/cru

de ra

te p

er 1

00 0

00

mammaventriculuscervix utericorpus utericolon+rectumovarium

Slika 23. Prosječne godišnje krute stope incidencije najčešćih sijela raka u Međimurju od 1977.-2000. godine-muškarci

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

77-81 82-86 87-91 92-96 97-00

TRACHEA,BRONCHUS ETPULMOVENTRICULUS

PROSTATA

COLON+RECTUM

LARYNKS

Izvor podataka slika 21-23.: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

U promatranom 24 godišnjem periodu porast incidencije prisutan je za sva promatrana sijela, osim za rak želuca u oba spola i invazivni rak vrata maternice u žena. U incidenciji raka jajnika nije bilo većih promijena. Najviši porast stopa incidencije zabilježen je u oba spola za kolorektalni rak, ali je porast bio veći u muškaraca, potom u žena za rak dojke, te rak tijela maternice, a u muškaraca rak prostate i rak pluća.

33

5.6. Godine izgubljenog života

Potencijalno preventabilnim, preranim smrtima smatramo one nastale prije 65 godine života, a godine izgubljenog života čini zbroj svih godina koje su umrli prije navršene 65. godine života mogli doživjeti, a nisu. Tako je u 2002. godini u Međimurskoj županiji izgubljeno 4.528 potencijalnih godina života. Najveći gubitak je ostvaren na račun bolesti cirkulacijskog sustava 23,7%, malignih bolesti 21,3%, te ozljeda 18,2%.

Važno je primjetiti da u ukupnoj smrtnosti ozljede čine samo 5,5%, a njihov udio u godinama izgubljenog života 18,2%. Od 824 godine izgubljenog života zbog ozljeda 461 otpada na samoubojstva što čini 10,2% ukupno izgubljenih godina života, a 270 na prometne nezgode (6,0% ukupno izgubljenih godina života).

Također je veliki broj izgubljenih godina života na račun nepoznatih uzroka jer se u tu skupinu bolesti ubraja sindrom iznenadne smrti dojenčeta (“Smrt u koljevci”) od kojeg je umrlo 2002. godine u Međimurskoj županiji šestero djece do dobi od godinu dana. Zbog ishemične bolesti srca izgubljeno je 446 potencijalnih godina života (10% od ukupnog broja), a od cerebrovaskularnih bolesti 382 godine što čini 8,4% od ukupnog broja. Slika 24. Godine izgubljenog života u Međimurskoj županiji u 2003. godini

godine izgubljenog ž ivota u Međimurskoj županiji 2002.god.

23,7%

21,3%18,2%

8,5%

8,0%

7,0%13,3%

boles ti c irkulac ijskogsus tava

z loćudne novotvorine

oz ljede I otrovanja

nepoznati uz roc i

boles ti probavnogsus tava

perinatalna s tanja

os talo

Izvor podataka: ZZJZ Međimurske županije

Pomnožimo li 4528 izgubljenih godina života sa 3.412 USD(GDP/per capita u 2002. godini u Međimurskoj županiji ) gubitak od 15.449 536 USD bruto društvenog proizvoda, kojeg bi prerano umrle radno aktivne osobe u Međimurskoj županiji ostvarile da su doživjele dob od 65. godina. Tome još treba dodati troškove liječenja.

34

5.7. Zarazne bolesti Slika 25. Prikaz najčešće prijavljenih zaraznih bolesti u 2002. godini

2215

1074

405310 257

90 71 49 36 270

150300450600750900

105012001350150016501800195021002250

Grip

a

Vode

ne k

ozic

e

Salm

onel

oza

Stre

ptok

okna

upa

la g

rla

Šarla

h

Eriz

ipel

Her

pes

zost

er

Aktiv

na T

BC

Hel

min

toze

Upa

la p

luća

Izvor podataka (poglavlje 7.1.): Prijave zaraznih bolesti u 2002. godini, ZZJZ Međimurske županije Tabela 7. Incidencija tuberkuloze po županijama 2002. godine

ŽUPANIJA Apsolutni broj na 100 000

st.

Bjelovarsko-bilogorska 62 46,6

Brodsko-posavska 87 49,2

Dubrovačko-neretvanska 15 12,2

Grad Zagreb 187 24,0

Istarska 74 35,9

Karlovačka 48 33,9

Koprivničko-križevačka 46 37,0

Krapinsko-zagorska 64 44,9

Ličko-senjska 22 41,0

Međimurska 43∗ 36,3

Osječko-baranjska 114 34,5

Požeško-slavonska 35 40,8

35

Primorsko-goranska 82 26,8

Sisačko-moslavačka 106 57,2

Splitsko-dalmatinska 112 24,2

Šibensko-kninska 27 23,9

Varaždinska 72 39,0

Virovitičko-podravska 33 35,3

Vukovarsko-srijemska 100 48,8

Zadarska 43 26,5

Zagrebačka 98 31,6

Ukupno 1.470 33,1

Izvor podataka: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2002. godinu, Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2003. god.

5.8. Obvezna cijepljenja Tabela 8. Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca obavljeno u 2002. godini PRIMOVAKCINACIJA REVAKCINACIJA PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTAK PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTA

K 1218 1122 92,1 2504 2297 91,7 Tabela 9. Ponovno cijepljenje protiv difterije i tetanusa obavljeno u 2002. godini

ANA-DI-TE PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTAK 4271 4149 97,1

Tabela 10. Cijepljenje protiv poliomijelitisa obavljeno u 2002. godini PRIMOVAKCINACIJA REVAKCINACIJA PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTAK PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTA

K 1218 1122 92,1 5471 5240 95,8 Tabela 11. Cijepljenje protiv morbila, rubeole i parotitisa obavljeno u 2002. godini MORBILI-RUBEOLA-PAROTITIS PRIMOVAKCINACIJA REVAKCINACIJA* PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTAK PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTA

K 1303 1253 96,1 2857 2816 98,6 *I i IV razred O.Š.

36

Tabela 12. Cijepljenje protiv hepatitisa B i protiv Haemophilus influenzae tip B u 2002. godini HEPATITIS B - PRIMOVAKCINACIJA Hib - PRIMOVAKCINACIJA PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOTAK PREDVIĐENO CIJEPLJENO POSTOT

AK 1357 1347 99,3 814 569 69,9 IIzvor podataka (Tabela 8-12): Godišnje izvješće o izvršenim obveznim imunizacijama u 2002. godini, ZZJZ Međimurske županije 5.9. Ovisnost o psihoaktivnim drogama

U Županijskoj bolnici Čakovec 2002. godine bile su liječene 23 osobe zbog zlouporabe svih tipova droga (5 novootkrivenih), od toga 12 zbog ovisnosti o opijatima (2 novootkrivena)

U Županijskom centru za suzbijanje ovisnosti 2002. godine zbog zlouporabe svih tipova droga bilo je liječeno 128 osoba (58 novootkrivenih), od toga 71 zbog ovisnosti o opijatima (11 novootkrivenih)

Ukupno je iz Međimurske županije u 2002. godini liječena zbog ovisnosti o drogama 141 osoba (75 osoba o opijatima), a stopa liječenja iznosila je 119,1/100.000, ukupno je bilo 68 novootkrivenih(prvi put registriranih), među njima 15 ovisnih o opijatima

Stopa liječenja za Međimursku županiju raste (2000. je iznosila 49,8/100.000, a 2001. 81,1/100.000 st.), kao i za Rep. Hrvatsku u cjelini

U Republici Hrvatskoj iste je godine bilo ukupno liječeno 5 785 osoba zbog ovisnosti o drogama (4041 ovisnih o opijatima), a stopa liječenja je iznosila 130,4/100.000, ukupno je bilo 2067 novootkrivenih, među njima 846 ovisnih o opijatima

Najviša stopa liječenja u Rep. Hrvatskoj u 2002. godini bila je u Istarskoj županiji, slijedi grad Zagreb, Šibensko-kninska županija, Zadarska, Primorsko goranska, Varaždinska, te potom Međimurska županija

37

6. Okoliš 6.1. Komunalna infrastruktura

Međimurska županija ima najviši postotak suvremenog kolnika u Republici Hrvatskoj i on iznosi 95%. Plinom se koristi više oko 61% kućanstava, dok je plinofikacija provedena u 100% naselja.

Javni vodoopskrbni sustav potpuno ili djelomićno opskrbljuje 119 naselja u županiji od ukupno 129 (98%). Na javni vodoopskrbni sustav je priključeno oko 78% domaćinstava.

U Međimurskoj županiji je od 1998. godine u funkciji mehaničko biološki pročistač otpadnih voda (za sada za grad Čakovec) pročistač otpadnih voda. Kanalizacijskom mrežom obuhvaćeno je oko 30% područja Međimurja, u gradu Čakovcu je na kanalizacijsku mrežu priključeno 89% domaćinstava.

Organizirano skupljanje krutog otpada primjenjuje se u gotovo svim općinama (izuzev Dekanovca, D.Dubrave, D.Vidovca i Kotoribe. 6.2. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće u 2003. god. u MŽ-i

U okviru kontrole zdravstvene ispravnosti vode za piće , uzeto je 187 uzoraka vode iz bunara i javnog vodoopskrbnog sustava u 23 općine u Međ. županiji u 2003. Od 94 uzoraka vode iz bunara, odredbe Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće nije udovoljavalo 77 uzoraka (81,9%). Od toga 11 nije zadovoljavalo samo fizikalno-kemijska svojstva, 37 samo mikrobiološka, a 29 nije zadovoljavalo i fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva.

Od 93 uzorka iz javnog vodoopskrbnog sustava, odredbe Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće nije udovoljavao samo 1 uzorak (1,1%). Nitrati potječu uglavnom od tretiranja poljoprivrednih površina umjetnim gnojivima, a amonijak dolazi u vodu uglavnom kao rezultat neriješene odvodnje. Na to ukazuje i mikrobiološko onečišćenje koje se javlja putem indikatora fekalnog onečišćenja.

38

7. Ispitivanje zdravstvenih potreba stanovnika Međimurske županije 7.1. Kvalitativno istraživanje

Tim Međimurske županije proveo je kvalitativno istraživanje intervjuiranjem ili anketiranjem pojedinaca ili fokus grupa iz zajednice , te grupe observera- promatrača. Ukupno je provedeno intervjuiranje 88 ispitanika (70 iz zajednice i 18 iz grupe opservera), 13 fokus grupa iz zajednice, te 15 anketa iz grupe opservera.

Kako je u kvalitativnom istraživanju važno ne zapostaviti rijetke odgovore-zapažanja, mi smo pokušali obraditi slobodan tekst – esej napisan nakon intervjua imajući u vidu spomenuto.

Kvalitativno istraživanje – fokus grupe (83 intervjua -70 pojedinačnih ispitanika i 13 grupa)

mladi – srednjoškolci i studenti umirovljenici – smješteni u Domovima za stare i nemoćne, te oni koji žive u

domaćinstvima nezaposleni - Gornje i Donje Međimurje osobe s invaliditetom (tjelesni invalidi, osobe s lakom mentalnom

retardacijom, slijepi i slabovidni, gluhi i nagluhi) roditelji osoba s mentalnom retardacijom i tjelesnim invaliditetom volonteri u udrugama za osobe s invaliditetom žene-radno aktivne oboljeli od raka – (Klub žena operiranih na dojku Čakovec, Klub

laringektomiranih) Međimurski Savez sportske rekreacije “Sport za sve”

GRUPU OBSERVERA su činili:

- dužnosnici lokalne samouprave - ravnatelji osnovnih i srednjih škola - zdravstveni i socijalni djelatnici

• Broj ispitanika: 33, muškaraca 17, žena 16 • Prosječna starost: 45 godina • Mjesto stanovanja: gradovi 20, selo 13 • Obrazovna struktura: VSS 22, VŠS 2, SSS 9 • U 18 slučajeva proveden je intervju, a u 15 slučajeva anketa.

Intervjuiranje su provodili svi članovi tima, a kao podsjetnik za vođenje intervjua koristili smo slijedeća pitanja:

Što sve ugrožava Vaše zdravlje i zdravlje Vaše obitelji (koji negativni čimbenici i na koji način utječu negativno)? Izdvojite tri najveća poblema ili potrebe u obitelji i široj zajednici, a koje

utječu na zdravlje, odnosno bolest (definicija problema)

39

Koje bi promjene u Vašoj obitelji i cijeloj županiji mogle unaprijediti zdravlje stanovništva Međimurja ? Brinete li Vi o vlastitom zdravlju i kako ?(odgovornost za vlastito zdravlje) Tko su najnesretniji ljudi u našoj županiji ? (nejednakosti)

A) Rezultati ispitivanja upitnikom

ODGOVORI NA 1. i 2. PITANJE Što sve ugrožava Vaše zdravlje i zdravlje Vaše obitelji (koji negativni čimbenici i na koji način utječu negativno)? Izdvojite tri najveća poblema ili potrebe u obitelji i široj zajednici, a koje utječu na zdravlje, odnosno bolest (definicija problema)

Prema odgovorima na 1. i 2.pitanje možemo vidjeti da su sve skupine ispitanika navele različite čimbenike koji uključuju ekonomsko i društveno okruženje, fizičko okruženje, te individualne osobine i ponašanje pojedinca. Odgovorima na prva dva pitanja dobili smo mišljenje naših ispitanika o NAJVAŽNIJIM ODREDNICAMA ILI PREDUVJETIMA ZA ZDRAVLJE. Stres je istaknut kao najučestaliji čimbenik. On je najčešće uzrokovan ekonomskim okolnostima, ali i društvenim. Najčešće je to briga za egzistenciju (nezaposlenost, gubitak posla, radna nesigurnost, nedostatna primanja, lošije stambene okolnosti,), stres izazvan barijerama (građevinskim, administrativnim, u ostvarenju zdravstvene zaštite), stres izazvan strahom od smrti ili od osamljenosti, odnosno izoliranosti, lošim odnosima u obitelji, nerazumijevanjem okoline za potrebe bolesnih, zbog opterećenosti nastavnim programom ili preopterećenosti poslom. Stil života (osobne zdravstvene navike)– su visoko pozicionirali i zajednica i observeri kao čimbenike koji im ugrožavaju zdravlje; ovisnosti- (pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, opojnih droga), loše prehrambene navike, nedovoljnu tjelesnu aktivnost, a što se ogleda i u podacima rutinske zdravstvene statistike. Prirodno okruženje –čimbenike okoliša (zagađen okoliš) istaknuli su kao negativne čimbenike i zajednica i observeri . Zdravstvena zaštita – i zajednica i observeri istaknuli su kao negativni čimbenik lošu organizaciju zdravstvene zaštite i nedostupnost (primarnu i sekundarnu), te nedjelotvornost posebno preventivne zdravstvene zaštite. Mreža društvene potpore – loši odnosi u obitelji istaknuti su kao negativni čimbenici i kod zajednice i kod obserevra.

40

ODGOVORI NA 3. PITANJE Koje bi promjene u Vašoj obitelji i cijeloj županiji mogle unaprijediti zdravlje stanovništva Međimurja ?

Odgovorima na 3. pitanje dobili smo mišljenje naših ispitanika o SMJERNICAMA ZA PROMIJENE kako u obitelji tako i u zajednici. Zajednica je mišljenja da treba poboljšati edukaciju, odnosno općenito preventivu, životne navike (tjelesnu aktivnost), ali i osigurati preduvjete za promjenu životnog stila – bolja ponuda i dostupnost , unaprijediti zaštitu okoliša, zatim promjene u gospodarstvu (poboljšanje socio-ekonomskih prilika), reorganizacija zdravstvenog sustava i razvijati mrežu društvene potpore. Observeri posebno istiću važnost promjena u socijalnom okruženju razvijanjem mreže društvene potpore, unapređenje zaštite okoliša, poboljšanje posebno preventivne zdravstvene zaštite, te promjenu stila života.

ODGOVORI NA 4. PITANJE Brinete li Vi o vlastitom zdravlju i kako ?

Odgovorima na 4. pitanje dobili smo mišljenje ispitanika o VLASTITOJ ODGOVORNOSTI ZA ZDRAVLJE. Malo je ispitanika iz obje skupine navelo da ne brinu o vlastitom zdravlju. Iz skupine observera je 21% ispitanika navelo da ne brinu ili ne brinu dovoljno o vlastitom zdravlju, dok isto misli 10% ispitanika iz zajednice.

ODGOVORI NA 5. PITANJE Tko su najnesretniji ljudi u našoj županiji ? (nejednakosti)

Odgovorima na 5. pitanje ispitanici su istaknuli utjecaj DRUŠTVENO-EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI na zdravstevno stanje. Kao nesretne osobe istaknute su osobe koje su nisko pozicionirane na ekonomskoj i društvenoj ljestvici, te bolesni kojima upravo bolest uvjetuje njihovu poziciju na tim ljestvicama.

41

7.2. Odabir zdravstvenih prioriteta u Međimurskoj županiji

Probleme smo izdvojili temeljem kvantitativnih i kvalitativnih podataka, te u dva navrata tražili rangiranje zdravstvenih problema od zajednice. U prvom navratu smo rangiranje tražili od zajednice s kojom smo proveli kvalitativno istraživanje, ali da bi povećali uzorak uključili smo iz iste grupe u zajednici druge osobe (125 ispitanika). 1. stres 2. nezdrava prehrana 3. egzistencijalna nesigurnost 4. bolesti srca i krvnih žila 5. alkoholizam 6. pušenje 7. nedovoljna tjelesna aktivnost 8. mentalno zdravlje 9. nedovoljna prevencija 10. rak dojke 11. zagađenje okoliša 12. loša organizacija zdravstvene zaštite 13. ovisnost o drogama 14. nedostatna komunikacija u obitelji

Nakon toga smo organizirali Konsenzus konferenciju na koju su se odazvali predstavnici slijedećih institucija, udruga, društava:

Županijske bolnice Čakovec, Dječjeg centra Čakovec, Doma za psihički bolesne odrasle osobe Orehovica, Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Čakovec, Udruge tjelesnih invalida Međimurja, Grada Čakovec, Grada Prelog, Grada Mursko Središće, Kluba žena operiranih na dojku Čakovec, Ljekarne Čakovec, Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve”, Obrtničke komore, Općine Donja Dubrava, Općine Domašinec, Policijske uprave Međimurske, Savjeta za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije, Savez za šport invalida Međimurske županije, Predstavnici učenika Ekonomske škole, TIOŠ-a i Gimnazije Čakovec, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec, Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije, Udruga slijepih Međimurske županije, Udruga umirovljenika Međimurske županije, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Doma zdravlja Čakovec, Crvenog križa Čakovec, Dječjeg vrtića “Bambi”, Gospodarske kompre Čakovec, Poduzetničkog centra, Kluba laringektomiranih Čakovec, Zaklade “Katruža”, ZEON “Nobilis”, Sindikati, predstavnici medija –HRT, TV Čakovec, Radija Čakovec, Radija ČK, Radija 1, lista “Međimurje”, “Međimurskih novina”. Konsenzusom zajednice i županijskog tima odabrano je 5 prioriteta: 1. Koronarna srčana bolest 2. Moždani udar 3. Nedovoljna tjelesna aktivnost 4. Rak dojke 5. Pušenje i prekomjerno pijenje alkohola u mladih

42

43

Izvor podataka: 1. Zdravstveno stanje pučanstva i rad zdravstvene djelatnosti u Međimurskoj županiji od 1996.-2003., Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, interna dokumentacija Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije 2. Državni zavod za statistiku 3. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2002. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2003. god. 4. Izvješće o radu Centra za socijalnu skrb Čakovec u 2003. godini, Centar za socijalnu skrb Čakovec, Čakovec, 26.veljače 2004. godine 5. Informacije o stanju Gospodarstva Međimurske županije u 2003. godini, rujan 2004., Upravni odjel za gospodarstvo Međimurske županije 6. Mjesečni bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Čakovec, Čakovec, kolovoz 2004. 7. Rezultati obrade podataka dobivenih popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2001. za Međimursku županiju, Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Pododsjek za statistiku, Čakovec, srpanj 2002. godine. 8. HBSC-ponašanje u vezi s zdravljem u djece školske dobi-2001-2002.