ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA …bbz.hr/images/uploads/550/zupanijska-razvojna-strategija.pdf7 1. Uvod U prosincu 2009. godine Hrvatski Sabor donio je Zakon o regionalnom razvoju

1

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA BJELOVARSKO-BILOGORSKE

ŽUPANIJE 2011-2013

2

Sadrţaj

ŢUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŢUPANIJE 2011-2013

1

1. Uvod ................................................................................................................................................ 7

2. SAŽETAK ........................................................................................................................................... 9

CILJ 1: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA ŢUPANIJE ...................................... 11

CILJ 2: UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I POVEĆANJE KVALITETE ŢIVOT . 12

CILJ 3: RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ........................................................................... 13

3. POLOŽAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE ......................... 14

3.1 Poloţaj ............................................................................................................................................. 14

3.2 Administrativna podjela .................................................................................................................. 15

3.3 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 16

4. PRIRODNA OBILJEŽJA I RESURS ..................................................................................................... 17

4.1 Reljef ............................................................................................................................................... 17

4.2 Klima ............................................................................................................................................... 18

4.3 Tla ................................................................................................................................................... 19

4.4 Šume ................................................................................................................................................ 20

4.5 Vode ................................................................................................................................................ 20

4.6 Mineralne sirovine........................................................................................................................... 21

4.7 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 21

5. DEMOGRAFIJA ............................................................................................................................... 22

5.1 Prirodno kretanje stanovništva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji 2004.-2008. ............................ 22

5.2 Struktura stanovništva prema dobi i spolu (prema Popisu iz 2001.) ............................................... 22

5.3 Obrazovna struktura stanovništva (prema Popisu iz 2001.) ............................................................ 23

5.4 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 26

6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA................................................................................................... 27

6.1 Prometna infrastruktura ......................................................................................................................... 27

6.1.1 Cestovni promet .............................................................................................................................. 27

6.1.2 Ţeljezniĉki promet........................................................................................................................... 28

6.1.3 Zraĉni promet .................................................................................................................................. 29

6.1.4 Informacijsko- telekomunikacijska infrastruktura ........................................................................... 29

6.2 Opskrba energijom .......................................................................................................................... 30

6.2.1 Elektroopskrba ................................................................................................................................ 30

6.2.2 Plinovodi ......................................................................................................................................... 30

6.2.3 Naftni sustav .................................................................................................................................... 31

6.2.4 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 32

7. GOSPODARSTVO ............................................................................................................................ 33

3

7.1 Radno aktivno stanovništvo ............................................................................................................ 33

7.2 Zaposlenost ..................................................................................................................................... 33

7.3 Nezaposlenost ................................................................................................................................. 34

7.4 Osobe s invaliditetom na trţištu rada .............................................................................................. 37

7.5 Osnovni makroekonomski pokazatelji Bjelovarsko-bilogorske ţupanije........................................ 37

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po županijama NUTS-2 regije za 2009. godinu . 38

7.6 Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske ţupanije .............................. 39

7.7 Vanjskotrgovinska razmjena ........................................................................................................... 42

7.8 Obrtništvo ........................................................................................................................................ 43

7.9 Mjere poticanja poduzetništva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji – realizirani poduzetniĉki

projekti 45

5.4.1. Poduzetniĉke zone Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ...................................................................... 45

7.10 Najvaţnije gospodarske djelatnosti ................................................................................................. 46

7.10.1 Poljoprivreda ................................................................................................................................... 46

7.10.2 Korištenje poljoprivrednih površina ................................................................................................ 47

7.10.3 Agrarna struktura............................................................................................................................. 48

7.10.4 Stoĉarstvo ........................................................................................................................................ 49

7.10.5 Voćarsko-vinogradarska proizvodnja .............................................................................................. 51

7.10.6 Ekološka poljoprivreda ................................................................................................................... 51

7.10.7 Lovstvo ............................................................................................................................................ 52

7.10.8 Ljudski resursi u poljoprivredi ........................................................................................................ 52

7.11 Bjelovarski sajam ............................................................................................................................ 52

7.12 Drvna industrija ............................................................................................................................... 53

7.13 Industrija graĊevinskog materijala .................................................................................................. 53

7.14 Trgovina .......................................................................................................................................... 54

7.15 Tekstilna industrija .......................................................................................................................... 54

7.16 MetalopreraĊivaĉka industrija ......................................................................................................... 55

7.17 Transport ......................................................................................................................................... 56

7.18 Turizam ........................................................................................................................................... 56

7.19 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 58

8. ZAŠTITA OKOLIŠA ........................................................................................................................... 59

8.1 Gospodarenje otpadom .................................................................................................................... 60

8.2 Gospodarenje vodama ..................................................................................................................... 62

8.3 Odvodnja ......................................................................................................................................... 64

8.4 Zaštita prirode ................................................................................................................................. 64

8.5 Obnovljivi izvori energije ............................................................................................................... 65

8.6 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 65

9. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ............................................................................................................. 67

4

9.1 Kultura i kulturna baština ................................................................................................................ 67

9.2 Sport i sportska kultura ................................................................................................................... 68

9.3 Civilno društvo ................................................................................................................................ 69

9.4 Zdravstvena infrastruktura .............................................................................................................. 70

9.5 Socijalna infrastruktura ................................................................................................................... 70

9.6 Odgoj i obrazovanje ........................................................................................................................ 72

9.6.1 Predškolski odgoj ............................................................................................................................ 72

9.6.2 Osnovnoškolsko obrazovanje .......................................................................................................... 72

9.6.3 Srednjoškolsko obrazovanje ............................................................................................................ 73

9.6.4 Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................................. 73

9.6.5 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 73

10. UPRAVLJANJE RAZVOJEM .......................................................................................................... 75

10.1 Bjelovarsko – bilogorska ţupanija .................................................................................................. 75

10.2 Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije d.o.o. ........................................... 75

10.3 Hrvatski zavod za zapošljavanje ..................................................................................................... 76

10.4 Turistiĉka zajednica ......................................................................................................................... 76

10.5 Zavod za prostorno ureĊenje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ...................................................... 76

10.6 Hrvatska gospodarska komora ........................................................................................................ 77

10.7 Hrvatska obrtniĉka komora ............................................................................................................. 77

10.8 Civilni sektor ................................................................................................................................... 77

10.9 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 77

11. MEĐUŽUPANIJSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA .................................................................... 78

11.1 Rezultati provoĊenja dosadašnjih strategija .................................................................................... 78

11.2 Zakljuĉak: ........................................................................................................................................ 79

12 SWOT ANALIZA .......................................................................................................................... 80

Snage: 80

Slabosti: ........................................................................................................................................................ 80

Prilike: 81

Prijetnje: ....................................................................................................................................................... 81

13 VIZIJA BBŽ U PERIODU 2011 - 2013 ........................................................................................... 82

14 CILJEVI ........................................................................................................................................ 82

14.1 CILJ 1: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA ŢUPANIJE ......................... 82

14.2 CILJ 2: UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I POVEĆANJE KVALITETE

ŢIVOT 82

14.3 CILJ 3: RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE.............................................................. 83

15 PRIORITETI ................................................................................................................................... 84

15.1 Prioritet 1.1: Ruralni razvoj ............................................................................................................. 85

15.2 Prioritet 1.2: Razvoj turizma ........................................................................................................... 86

5

15.3 Prioritet 1.3.: Razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i obrtništva ..................................................... 87

15.4 Prioritet 1.4.: Jaĉanje ljudskih potencijala ....................................................................................... 88

15.5 Prioritet 2.1: Zaštita okoliša ............................................................................................................ 89

15.6 Prioritet 2.2: Razvoj zdravstvene, socijalne, sportske i kulturne infrastrukture .............................. 90

15.7 Prioritet 2.3: Razvoj civilnog društva .............................................................................................. 91

15.8 Prioritet 3.1: UnaprjeĊenje sustava vodoopskrbe i odvodnje .......................................................... 92

15.9 Prioritet 3.2: Prometna infrastruktura .............................................................................................. 93

15.10 Prioritet 3.3: UreĊenje prostora ....................................................................................................... 94

16 MJERE (detaljni opis) ................................................................................................................. 97

17 Politika županije prema posebnim područjima ....................................................................... 133

18 Financijski plan ........................................................................................................................ 134

19 Provedba ŽRS ........................................................................................................................... 135

20 Pradenje i izvještavanje ........................................................................................................... 137

Dodatak I.: Rezultati konzultacija s odgovarajudim partnerskim vijedem ........................................... 139

Prilog II.: Tablice podataka korištene u analizi stanja ......................................................................... 142

Prilog III: Izvori podataka: .................................................................................................................... 161

Prilog III: Akcijski plan: ......................................................................................................................... 162

6

UVODNA RIJEČ

Bjelovarsko - bilogorska županija pet godina nakon donošenja Regionalnog operativnog pla-

na, planiranje svoga razvoja nastavlja Županijskom razvojnom strategijom za razdoblje 2011. – 2013.

godine. Taj je dokument svojevrsna revizija Regionalnog operativnog plana i njegova evaluacija, a u

radu se slijedila najbolja praksa Europske unije u skladu s nacionalnom strategijom. Izrada Županij-

ske razvojne strategije povjerena je Regionalnoj razvojnoj agenciji Bjelovarsko-bilogorske županije

koja je taj posao obavila u zadanim rokovima.

U definiranje prioritetnih projekata Akcijskog plana Županijske razvojne strategije, kroz Par-

tnersko vijeće, bili su uključeni lokalni partneri, tako da su u izradi strateškog dokumenta županije već

drugi put uključeni djelatnici javne uprave, poslovnog sektora i civilnog društva. Javnim pozivom svi

su bili pozvani i imali mogućnost dostaviti projektne prijedloge, tako da je pristiglo čak 374 projekata.

Svi oni, ovisno o pripremljenosti i značaju, konkuriraju za realizaciju u skoroj budućnosti, dok je za

razdoblje od 2011. do 2013. izdvojeno 36 projekata. Prioritet smo dali projektima u koja su već

uložena znantna sredstva, razvojno su važni za našu Županiju i njezine graĎane, a dokumetacija im je

pripremeljena ili je već pri kraju izrade. Riječ je o županijskom vodoopskrbnom sustavu, Centru za

gospodarenje otpadom „Doline“, novoj zgradi Opće bolnice Bjelovar i Daruvarskim toplicama kao

nositelju razvoja kontinentalnog turizma Bjelovarsko-bilogorske županije. Ništa manje nisu nam važni

ostali projekti – izgradnja infrastrukture u poslovnim zonama dogradnja i izgradnja školskih objekata,

a predviĎamo da će i oni, uz vlastita ulaganja moći konkurirati za sredstva pretpristupnih, i uskoro

strukturnih i kohezijskog fonda Euroske unije i potencijalnih stranih ulagača.

S ovako strukturiranim razvojnim planom, temeljenim na standardima i zakonitostima

ekonomske struke, Županija nastoji osigurati preduvjete za cjelovit i ujednačen razvoj. Vodilo se

računa o dostizanju nacionalnog razvojnog standarda u svim razvojnim točkama, jer to nam je nužno

za konkurentnost gospodarstva na europskom tržištu. Svi prioriteti koje smo izdvojili u cilju su

dostizanja socijalno gospodarske razine koja će stanovnicima Bjelovarsko-bilogorske županije

osigurati bolji život meĎu članicama Europske unije.

Županijskom razvojnom strategijom stvorili smo moderan, sveobuhvatan razvojni okvir za Žu-

paniju kojim smo utvrdili razvojne prioritete od strane Županije kao i od strane resornih ministarsta-

va, različitih meĎunarodnih donatora, pretpristupnih fondova i drugih institucija kao vodič za njihovu

potporu Županiji.

Zahvaljujem svima koji su svojim znanjem i sudjelovanjem pridonijeli izradi Županijske raz-

vojne strategije, počevši od članova Partnerskog vijeća, djelatnika Regionalne razvojne agencije Bje-

lovarsko-bilogorske županije d.o.o. i tvrtke „Razbor d.o.o.“, a zahvaljujem i svima koji će sudjelovati

u njegovu ostvarenju.

Svima nam je isti cilj, učiniti Bjelovarsko-bilogorsku županiju onakvu kakvom želimo, onak-

vom kakvu je vidimo uz pomoć svega najboljeg što imamo:

Ţupanija poticajnog gospodarskog okruţenja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtniš-

tvu i turizmu uz ostvariv visok stupanj dodane vrijednosti s očuvanim okolišem te prirodnom i kultur-

nom baštinom; mjesto ugodnog ţivljenja u kojem se promiče kvaliteta ţivota.

Miroslav Čačija, mag.iur.

Bjelovarsko-bilogorski župan

7

1. Uvod

U prosincu 2009. godine Hrvatski Sabor donio je Zakon o regionalnom razvoju kojim

se ureĊuju ciljevi i naĉela upravljanja regionalnim razvojem, a sve s ciljem pridonošenja gos-

podarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima

zemlje omogućavati jaĉanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. Plan-

ski dokumenti politike regionalnog razvoja jesu Strategija regionalnog razvoja Republike Hr-

vatske i ţupanijske razvojne strategije odnosno strategija razvoja Grada Zagreba. Istim Zako-

nom ureĊeno je kako Ţupanijsku razvojnu strategiju donosi jedinica podruĉne (regionalne)

samouprave u skladu s naĉelom Partnerstva i suradnje. Navedeno naĉelo temelji se na par-

tnerstvu i suradnji izmeĊu javnog, privatnog i civilnog sektora, pod ĉim se razumijeva surad-

nja izmeĊu tijela drţavne uprave, jedinica podruĉne (regionalne) samouprava, jedinica lokalne

samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija

civilnog društva s podruĉja statistiĉke regije.

Na temelju ĉlanka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

(Narodne novine, broj 153/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodar-

stva donio je Pravilnik o obveznom sadrţaju, metodologiji izrade i naĉinu vrednovanja ţupa-

nijskih razvojnih strategija ĉijim ĉlankom 13. je propisano da je rok za donošenje Ţupanijske

razvojne strategije 6 mjeseci od dana usvajanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hr-

vatske na sjednici Vlade Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, 04. lipnja 2010. godine

Vlada je na svojoj 59. sjednici usvojila Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske

2011.-2013..

Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije d.o.o. na zahtjev Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije je pristupila izradi Ţupanijske razvojne strategije 2011.-2013.

obzirom je ista upisana kao regionalni koordinator u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i

podruĉne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uĉin-

kovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.

Ţupanijska razvojna strategija je planski dokument politike regionalnog razvoja koji je

po prvi put zakonska obveza. Njome se definiraju razvojni prioriteti i strateški ciljevi unutar

ţupanije koji su od interesa za odrţiv društveno-gospodarski razvoj ţupanije, a sve navedeno

mora biti u skladu s nacionalnom strategijom o regionalnom razvoju.

Izradom Ţupanijske razvojne strategije 2011.-2013. Ţupanija je dobila strateški do-

kument kojim se artikulira razvoj za navedeno razdoblje, te je to dokument koji će široj jav-

nosti na transparentan naĉin pokazati ono što radimo kako bi na taj naĉin postigli sinergiju u

daljnjem razvoju društva kao cjeline.

Strategijom se definiraju vizija, ciljevi, prioriteti proizašli iz naših ţelja i teţnji, naĉina

na koji ţelimo postići nama zadanu viziju. Poseban element je baza sa 375 projekata koji se

naslanjaju na mjere Strategije.

Ţupanijska razvojna strategija nastajala je u suradnji javnog, privatnog i civilnog sek-

tora, pod ĉim se razumijeva suradnja izmeĊu tijela drţavne uprave, jedinica podruĉne (regio-

8

nalne) samouprava, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajed-

nice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

Suradnja se oĉitovala ne samo kroz radne sastanke ĉlanove radne skupine, radne sas-

tanke ţupanijskog partnerskog vijeća nego i kroz prikupljanje podataka potrebnih za izradu

Strategije, a koji su se prikupljali od svih ranije navedenih subjekata koji su svesrdno pomaga-

li da dobijemo što kvalitetniji dokument koji bi pridonio gospodarskom razvoju naše ţupanije.

Svi koji su radili na dokumentu vide Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju u 2013. godini

kao gospodarski i infrastrukturno razvijenu regiju s gospodarstvom izraslim na vlastitim pri-

rodnim i stvorenim resursima, s oĉuvanim okolišem, prirodnim, povijesnim i kulturnim nasli-

jeĊem, u kojoj su njeni stanovnici ostvarili napredak.

9

2. SAŢETAK

Analiza stanja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije obuhvatila je slijedeća podruĉja:

Poloţaj i administrativna podjela Bjelovarsko-bilogorske ţupanije gdje je zakljuĉeno da je

prometno geografski poloţaj Bjelovarsko-bilogorske ţupanije vrlo povoljan jer je na trasama

kljuĉnih europskih i regionalnih prometnica i ĉvorišta, uz to je dobra prometna povezanost s

gradom Zagrebom kao centrom gospodarske i politiĉke aktivnosti u Republici Hrvatskoj.

Prirodna obiljeţja i resursi gdje je navedeno da su najveći prirodni potencijali Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije raspoloţiva poljoprivredna tla (51,2% ukupne površine ţupanije) i šume

(36,2% ukupne površine ţupanije). Postojeći prirodni potencijali su dobar preduvjet kao baza

gospodarskog razvoja ţupanije a klima i reljef su ugodni za ţivot i dobar preduvjet za bavlje-

nje poljoprivrednom proizvodnjom.

Demografija gdje je saţeto da se broj stanovnika kontinuirano smanjuje, te se slijedom nave-

denog i prosjeĉna starost stanovništva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije povećava, što ima

negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski razvoj.

Komunalna infrastruktura gdje je ustanovljeno da je cestovna mreţa Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije dovoljno razgranata, te da je niske prometne razvijenosti (lokalnih prometnica 43,24

% udjela u ukupnoj duţini prometnica) s nadprosjeĉnom gustoćom u odnosu na republiĉki

prosjek. TakoĊer je naglašeno da je postojeća pruga i ţeljezniĉka infrastruktura dotrajala, zas-

tarjela i neprimjerena stvarnim potrebama Ţupanije, te da je telekomunikacijska mreţa kao

preduvjet pristupa informacijama i komunikacijskim tehnologijama ravnomjerno dostupna u

visokom postotku svim stanovnicima. Manje od polovice naselja je pokriveno plinskom mre-

ţom, a nalazište nafte na naftnim poljima Šandrovac je jedno od najvećih nalazišta u Repub-

lici Hrvatskoj. No nalazišta nisu u vlasništvu Bjelovarko-bilogorske ţupanije i jedinica lokal-

ne samouprave, a jedinica lokalne samouprave na kojoj su nalazišta ima korist od koncesij-

skih ugovora.

Gospodarstvo gdje je zakljuĉeno da je 52% stanovništva radno neaktivno, te da je stopa regis-

trirane nezaposlenosti 26%- što je za 16,7% iznad prosjeka RH.

Evidentno je povećanje broja dugo nezaposlenih. Prosjeĉna neto plaća u Bjelovarsko-

bilogorskoj ţupaniji je 3.458 kuna, što znaĉi da je 25,4 % manja od prosjeka RH. Na podruĉju

Bjelovarsko-bilogorske ţupanije vidljiv je negativan trend ukupne gospodarske aktivnosti,

najviše zaposlenih i najveći broj poslovnih subjekata u preraĊivaĉkoj industriji, najveći gubi-

taši su preraĊivaĉka industrija i promet, te je loša tehnološka opremljenost i nedostatak nove

tehnologije, sukladno suvremenim standardima.

36,3% ili 95.973 ha ţupanijske površine je pod šumom - temeljno gospodarsko obiljeţje Ţu-

paniji daje proizvodnja hrane i drvopreraĊivaĉka industrija. U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupa-

niji je izraţena vaţnost stoĉarstva jer je stoĉarstvo primarna poljoprivredna industrija. Proiz-

10

vodnja kravljeg mlijeka i proizvodnja goveĊeg i svinjskog mesa su najzastupljenije u ţupani-

ji.

Zaštita okoliša gdje je zakljuĉeno da na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije stanje s

gospodarenjem otpadom ne zadovoljava: postoji velik broj divljih nesaniranih odlagališta koja

je potrebno sanirati, a 35% stanovništva nije obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komu-

nalnog otpada. Na podruĉju ţupanije postoji veliki potencijal za korištenje potencijala obnov-

ljivih izvora energije (geotermalni izvori, biomasa, …).

Društvene djelatnosti gdje je saţeto da je glavna karakteristika stanovnika ţupanije visoka

ţivotna dob ( prosjeĉna starosna dob 40 godina, što podrazumijeva povećanu potrebu za

zdravstvenim (medicinskim) uslugama. U zdravstvu je izraţen problem financiranja tekućeg

poslovanja, a poseban problem je neadekvatnost prostora bolnica. U planu je izgradnja nova

bolnica, što će znatno podići kvalitetu i nivo zdravstvenih usluga stanovnika Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije . Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije prevladava nedostatak

domova za starije i nemoćne osobe.

Upravljanje razvojem gdje je zakljuĉeno da na temelju navedenih usvojenih strateških doku-

menata institucije ţupanije upravljaju organizacijom i procesima provedbe strateškog razvo-

ja.: Prostorni plan, Regionalni operativni plan, Master plan turizma, Planovi ukupnog razvoja

jedinica lokalne samouprave.

MeĊuţupanijska i meĊunarodna suradnja gdje je zakljuĉeno da je Bjelovarsko-bilogorska

ţupanija dio Panonske NUTS2 regije, ĉime je ukljuĉena u sudjelovanje i voĊenje razvoja na

nivou regije, te ima svog predstavnika u Partnerskom odboru NUTS 2 regije.

Vizija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je:

Ţupanija poticajnog gospodarskog okruţenja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtniš-

tvu i turizmu uz ostvariv visok stupanj dodane vrijednosti s oĉuvanim okolišem te prirodnom i

kulturnom baštinom; mjesto ugodnog ţivljenja u kojem se promiĉe kvaliteta ţivota.

Analiza stanja je pokazala da su glavni ciljevi koji su proizašli iz osnovne analize, odnosno

swot analize koji stoje pred Ţupanijom slijedeći:

11

CILJ 1: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA ŢUPANIJE

Prioritet 1.1. Ruralni razvoj

MJERE 1.1.1 Edukacija poljoprivrednih proizvoĊaĉa

1.1.2 Razvoj ekološke i integrirane poljoprivrede

1.1.3 Razvoj konvencionalne poljoprivredne proizvodnje

1.1.4 UreĊenje poljoprivrednog zemljišta

1.1.5 Brandiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda

1.1.6 Razvoj ruralne infrastrukture

Prioritet 1.2. Razvoj kontinentalnog turizma

MJERE 1.2.1 Razvoj zdravstveno ljeĉilišnog i wellness turizma

1.2.2 Razvoj sportsko - rekreacijskog i kulturnog turizma

1.2.3 Razvoj agro - turizma

1.2.4 Promocija Ţupanije kao turistiĉke destinacije

Prioritet 1.3. Razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i Obrtništva

MJERE 1.3.1 Podrška izgradnji novih i modernizaciji postojećih proizvodnih kapaciteta

1.3.2 Podrška razvoju klastera

1.3.3 Razvoj poduzetniĉkih zona

1.3.4 Razvoj i unapreĊenje poslovne, tehnološke infrastrukture i potpornih institucija

1.3.5 Promocija i poticanje ulagaĉkih mogućnosti

Prioritet 1.4.Jaĉanje ljudskih kapaciteta

MJERE 1.4.1 Osuvremenjivanje uvjeta cjelokupnog obrazovanja

1.4.2 UsklaĊivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva

1.4.3 Razvoj visokoškolskog obrazovanja

1.4.4 Jaĉanje kapaciteta za upravljanje razvojem

12

CILJ 2: UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I POVEĆANJE

KVALITETE ŢIVOT

Prioritet 2.1. Zaštita okoliša

MJERE 2.1.1 Razvoj sustava za praćenje okoliša

2.1.2 Gospodarenja šumama i površinskim vodama

2.1.3 UnaprjeĊenje sustava gospodarenja otpadom

2.1.4 Razvoj sustava zaštite prirodne baštine

2.1.5 Istraţivanje mogućnosti i korištenja alternativnih izvora energije

2.1.6 Poticanje energetske efikasnosti

Prioritet 2.2. Razvoj zdravstvene i socijalne, sportske i kulturne infrastrukture

MJERE 2.2.1 Poboljšanje razine kvalitete zdravstvene i socijalne infrastrukture

2.2.2 Briga o posebno osjetljivim skupinama društva

2.2.3 Poticanje inicijativa u pruţanju „javnih“ usluga

2.2.4 Njegovanje kulturne baštine i razvoj kulture

Prioritet 2.3. Razvoj civilnog društva

MJERE 2.3.1 Umreţavanje civilnih inicijativa i razvoj suradnje

2.3.2 Poticanje aktivnije uloge mladih

13

CILJ 3: RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Prioritet 3.1. UnapreĊenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

MJERE 3.1.1 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava vodoopskrbe

3.1.2 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava odvodnje s proĉišćavanjem otpadnih voda

Prioritet 3.2. Prometna infrastruktura

MJERE 4.2.1 Povezivanje ţupanije brzim cestama, modernizacija i obnova prometnica

3.2.2. Razvoj zraĉnog i ţeljezniĉkog prometa

Prioritet 3.3. UreĊenje prostora

MJERE 4.3.1 Izrada izvješća o stanju u prostoru, sektorskih studija i struĉnih podloga

4.3.2 Izrada dokumenata prostornog ureĊenja

14

3. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA BJELOVARSKO-

BILOGORSKE ŢUPANIJE

3.1 Poloţaj

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Pa-

nonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne

Hrvatske, a rubnim istoĉnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja.

Obuhvaća prostor ĉetiri karakteristiĉne geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeve-

roistoĉno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istoĉno), Moslavaĉke gore (jugozapadno), te

pleistocenskih ravnjaka i dolina Ĉesme i Ilove (zapadno, centralno i juţno).

Prostorno-funkcionalno gledano, nalazi se u istoĉnom dijelu grupe Ţupanija Središnje

Hrvatske („stara“ podjela po SPU RH), najrazvijenijeg dijela Hrvatske i kljuĉnog ĉvorišta

europskih i regionalnih prometnih pravaca. Po „novoj“ statistiĉkoj podjeli Republike Hrvatske

pripada Središnjoj i Istoĉnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. MeĊutim, obzirom na rubni poloţaj, te

smještaj upravo izmeĊu najznaĉajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora,

te popreĉnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan

interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.

Izvor: Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije,2001. godine

Jedna je od dvije ţupanije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom drţavom, a

graniĉi:

- na sjeveru sa Koprivniĉko-kriţevaĉkom ţupanijom,

- na sjeveroistoku sa Virovitiĉko-podravskom ţupanijom,

15

- na jugoistoku sa Poţeško-slavonskom ţupanijom,

- na jugozapadu sa Sisaĉko-moslavaĉkom ţupanijom,

- na zapadu sa Zagrebaĉkom ţupanijom.

Sa površinom od 2.636,67 km2 (4,7 površine Republike Hrvatske) i 133.084 stanovni-

ka (3,0% stanovništva ), Republike Hrvatske) jedna je od ţupanija srednje veliĉine.

3.2 Administrativna podjela

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija formirana je 29. prosinca 1992. godine donošenjem

Zakona o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne

novine” broj 90/92), a obuhvaćala je 2 grada i 15 općina. Danas, nakon dvije izmje-

ne i dopune Zakona, obuhvaća 5 gradova i 18 općina.

GRAD NASELJA STANOVNIKA POVRŠINA

OPĆINA BROJ % BROJ % KM2 %

1 Bjelovar 31 9,60% 41869 31,46% 188,06 6,97%

2 Ĉazma 36 11,15% 8895 6,68% 238,07 8,83%

3 Daruvar 9 2,79% 13243 9,95% 64,02 2,37%

4 Garešnica 23 7,12% 11630 8,74% 225,91 8,38%

5 Grubišno Polje 24 7,43% 7523 5,65% 265,05 9,83%

Ukupno 123 38,08% 83160 62,49% 981,11 36,38%

1 Berek 13 4,02% 1706 0,14% 110,72 4,11%

2 Deţanovac 12 3,72% 3355 2,52% 102,49 3,80%

3 Đulovac 29 8,98% 3640 2,74% 188,22 6,98%

4 Hercegovac 5 1,55% 2791 2,10% 50,73 1,88%

5 Ivanska 13 4,02% 3510 2,64% 129,13 4,79%

6 Kapela 26 8,05% 3516 2,64% 104,55 3,88%

7 Konĉanica 9 2,79% 2824 2,12% 83,61 3,10%

8 Nova Raĉa 13 4,02% 4077 0,31% 92,73 3,44%

9 Rovišće 12 3,72% 5262 3,95% 78,70 2,92%

10 Severin 2 0,62% 1038 0,78% 25,91 0,96%

11 Siraĉ 9 2,79% 2546 1,91% 144,91 5,37%

12 Šandrovac 7 2,17% 2095 1,57% 62,78 2,33%

13 Štefanje 9 2,79% 2347 1,76% 72,18 2,68%

14 Velika Pisanica 8 2,48% 2151 1,62% 83,67 3,10%

15 Velika Trnovitica 8 2,48% 1661 1,25% 60,43 2,24%

16 Veliki GrĊevac 11 3,41% 3313 2,49% 169,44 6,28%

17 Veliko Trojstvo 11 3,41% 3092 2,32% 65,09 2,41%

18 Zrinski Topolovac 3 0,93% 1000 0,75% 30,27 1,12%

Ukupno 200 61,92% 49924 37,51% 1.655,56 61,39%

Sveukupno 323 100,00% 133084 100,00% 2.636,67 100,00%


Gradovi i općine su izrazito razliĉiti po površini (Grad Grubišno Polje 265,05 km2, a

Općina Severin 25,91 km2, broju naselja (Grad Ĉazma 36 naselja, a Općina Severin 2 nase-

lja), broju stanovnika (Grad Bjelovar 41.869, a Općina Zrinski Topolovac 1.000) te po pros-

torno razvojnim i resursnim znaĉajkama.

Sjedište Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je grad Bjelovar.

16


3.3 Zaključak:

Prometno geografski poloţaj Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je vrlo povoljan jer je na trasa-

ma kljuĉnih europskih i regionalnih prometnica i ĉvorišta. Uz to je dobra prometna poveza-

nost s gradom Zagrebom kao centrom gospodarske i politiĉke aktivnosti u Republici Hrvats-

koj.

Vaţno obiljeţje ţupanije je da je jedna od dvije ţupanije koja nema drţavnu granicu, ali je na

udaljenosti od 50 – 100 km od susjednih zemalja (MaĊarska, Slovenija, Bosnom i Hercegovi-

nom).

17

4. PRIRODNA OBILJEŢJA I RESURS

4.1 Reljef

U skladu s geomorfološkim, geološko-litološkim prilikama i u pedološkom pogledu

moguće je na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije izdvojiti nekoliko odvojenih reljefnih

cjelina:

- Planinsko podruĉje (dijelovi Papuka i Moslavaĉke gore),

- Bilogora s tercijarnim pribreţjem (podnoţja i obronci Papuka i Moslavaĉke gore),

- Pleistocenski ravnjak (podruĉje izmeĊu Bilogore, Moslavaĉke gore i Papuka),

- Rijeĉne i potoĉne doline i porjeĉja (doline Ĉesme, Ilove i ostalih manjih vodotoka).

Planine i planinski vrhovi :

PLANINA VRH NADMORSKA VISINA ( m )

BILOGORA Rijeka 307

MOSLAVAČKA GORA Hunka 488

PAPUK Papuk 953


Geološki sastav i reljef u globalu pogoduju društveno-ekonomskom valoriziranju Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije i ne predstavljaju ograniĉavajući faktor razvoja (izuzev manjih

brdsko-planinskih podruĉja). Prevladavaju tereni relativno malih visina, umjerenih nagiba,

povoljnog sastava i stabilnosti, što dozvoljava neometano gospodarsko iskorištavanje, ureĊe-

nje infrastrukture i urbanizaciju. Za daljnji odrţivi razvoj Ţupanije vaţno je provesti optimali-

zaciju prostora po iskoristivosti i namjeni, a pri tome vodeći raĉuna o odrţavanju prirodne i

ekološke ravnoteţe.

Prema seizmološkim kartama Geofiziĉkog zavoda “PMF”-a iz Zagreba za povratni pe-

riod od 50 do 10000 godina moţe se oĉekivati na podruĉju Ţupanije potres maksimalnog in-

tenziteta od 6 do 9 stupnja MSK skale.

18


4.2 Klima

Podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije pripada, prema Köppenovoj klasifikaciji,

klimi toplo umjerenog kišnog tipa (C) u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca

izmeĊu –3oC i 18

oC. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22

0C (b). Padaline

su podjednako rasporeĊene tijekom cijele godine (cf), s tim da manje koliĉine padnu u hlad-

nom dijelu godine (cfw). Tijekom godine su izraţena dva maksimuma padalina-rano ljeto i

kasna jesen, što se oznaĉuje oznakom (x ). Potpuna definicija klimatskog tipa ţupanije je

Cfwbx.

Srednja godišnja temperatura zraka je oko 10oC, a 127 dana u godini je preko 15

oC

(najpovoljnija za razvitak vegetacije). Srednja godišnja koliĉina padalina je izmeĊu 863 i 976

mm. Vjetrovi su, općenito, slabi. Prosjeĉna godišnja vlaga zraka u Bjelovarsko-bilogorskoj

ţupaniji je oko 74%, te se moţe reći da je relativno bogata vlagom tijekom cijele godine.

Kišnih dana je u prosjeku oko 121, sa grmljavinom 27, a tuĉom 1 dan u godini. Magla

se javlja prosjeĉno 46.6 dana u godini, a najĉešće u nizinskim dijelovima rijeka i potoka. Prvi

mraz na podruĉju Ţupanije moţe se oĉekivati 12. listopada, a posljednji 18. travnja. Prvi sni-

jeg na tlu moţe se oĉekivati 25. studenog, a posljednji 24. oţujka. Olujni vjetrovi snage veće

od 8B (19 m/s) su relativno rijetki, a javljaju se najĉešće u ljetnim mjesecima, uglavnom srp-

nju i kolovozu.

19

4.3 Tla

Poljoprivredna tla razliĉitih karakteristika zauzimaju ukupno 135.002,0 ha ili 51,2%

površine Ţupanije. Obzirom da geomorfološke grupe tala, odnosno lito-geološke, reljefne i

hidrološke osobine tala, uz prisutne klimatske uvijete bitno utjeĉu na rasprostiranje vegetacije

i naĉin iskorištavanja zemljišta, Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije izvršena

je procjena pedosistematskih jedinica na nivou tipa, uz odreĊenu modifikaciju na osnovi pri-

rodnih uslova, svojstava tala i upotrebne vrijednosti u konkretno postojećim uvjetima, te su tla

naĉelno podijeljena u tri bonitetne kategorije:

- vrijedna obradiva tla;

Obuhvaćaju lesivirana tla na zaravnima i sa nagibima ispod 5%. Na njima je vlaţenje

minimalno i bez većeg zadrţavanja vode u profilu. Fiziĉka svojstva tla za vodu su ug-

lavnom dobra. Tlo je vrlo pogodno za oraniĉnu biljnu proizvodnju. Deficit vlage se

ĉesto javlja u ljetnim mjesecima. Uz navodnjavanje, redovite agrotehniĉke mjere i

mjestimiĉnu-rijetku drenaţu, ova bi tla omogućila raznovrsnu, visoku i stabilnu proiz-

vodnju.

Na podruĉju Ţupanije ima ih 12.223,0 ha ili 9,1% ukupnih poljoprivrednih tala.

- ostala obradiva tla

Obuhvaćaju lesivirana i pseudoglejna obronaĉna tla sa nagibima 5-15%, zatim duboke

rigosole na lesolikim sedimentima i livadsko semiglejno tlo, te nešto lošija tla kao što

su pseudoglej na zaravni i koluvij. Uz razliĉite agrotehniĉke mjere i pravilan odabir

kulture (ovisno o karakteristikama tla), ova bi tla mogla omogućtia raznovrsnu, visoku

i stabilnu proizvodnju.


- ostale poljoprivredne površine

Obuhvaćaju uvjetno dobra tla kao što su pseudo glej-glej i hipoglej koja se nalaze u ši-

rim rijeĉnim dolinama i nepogodna tla koja u postojećim uvjetima obuhvaćaju amfig-

lejna i druga tla na nagibima većim od 15%. Znaĉajnijim investicijama mogu se posti-

ći za uzgoj nekih kultura pozitivne promjene u tlu.


Pri izradi Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske ţupanije vodilo se raĉuna o zaštiti

poljoprivrednih površina, te se pokušalo ograniĉiti prenamjenu najkvalitetnijih tala u nepoljo-

privredne svrhe. Isto nije dosljedno provedeno, obzirom da su u posljednje vrijeme relativno

veliki površine okrupnjenog, a dijelom i melioriranog poljoprivrednog zemljišta (uz suglas-

nost MPRRR) prenamijenjene, odnosno planirane za prenamjenu u gospodarske zone.

Planom navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ocijenjeno je realnim navod-

njavanje cca 800,0 ha površine na pet lokacija.

20

4.4 Šume

Šumske površine razliĉitih karakteristika zauzimaju ukupno 95.455,0 ha ili 36,2%

površine Ţupanije, što je kvalificira kao srednje šumovitu. Prostorno gledano šume su najzas-

tupljenije na okolnom gorju i pobrĊu: Bilogori, Papuku i Moslavaĉkoj gori, gdje su najzastup-

ljenije vrste hrast kitnjak, obiĉna bukva i grab. Porjeĉje i tokovi Ĉesme i Ilove staništa su ras-

prostiranja nizinskih šuma hrasta luţnjak, obiĉnog graba, poljskog jasena i crne johe.

Na drţavne šume kojima gospodare Hrvatske šume d.d. putem 10 šumarija (Bjelovar,

Ĉazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Siraĉ, Veliki GrĊevac, Velika

Pisanica u okviru Uprave šuma Bjelovar) otpada 83.555,0 ha, a ostalo su privatne, velikim

dijelom degradirane šume niskog uzgojnog oblika, koje sluţe gotovo iskljuĉivo za proizvod-

nju ogrjevnog drveta.

Uvaţavajući strukturu šumskog fonda (43% hrast, 48% bukva i 9% ostalih vrsta lista-

ĉa i ĉetinjaĉa) kao indikator kvalitetnog, odrţivog i certificiranog gospodarenja šumama (FSC

certifikat), te dobne razrede stabala i naĉin sjeĉe, moguće je ocijeniti da u ekonomskom pog-

ledu postoje izvanredni uvjeti za daljnji razvoj šumarstva, a što omogućuje i rehabilitaciju i

daljnji razvoj na šumarstvo oslonjene drvne industrije.

Šume na podruĉju Ţupanije nemaju samo privredni, već i općekorisni znaĉaj koji se

oĉituje u zaštiti vlastitog tla, ublaţavanju klime podruĉja odnosno nepoţeljnih posljedica pop-

lava i jakih vjetrova, reguliranju ukupnog vodnog reţima podruĉja, osiguravanju pitkosti pod-

zemnih voda, stvaranju kisika i proĉišćavanju zraka, te pruţanju nenadoknadivog prostora za

rekreaciju, sportske aktivnosti i turizma (osobito lovni).

4.5 Vode

Podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije u cijelosti pripada slivu rijeke Save, odnos-

no slivovima njezinih brojnih pritoka, a koji se organizacijski dijele na:

- sliv rijeka Ĉesme i Glogovnice (koji je prostorno vezan i na Zagrebaĉku i Koprivniĉ-

ko-Kriţevaĉku ţupaniju) i

- sliv rijeka Ilove i Pakre (koji je prostorno vezan i na Poţeško-slavonsku i Sisaĉko-

moslavaĉku ţupaniju),

a kojima gospodare Hrvatske vode, putem VGO Sava, VGI Bjelovar (sliv rijeka Ĉesme i Glo-

govnice) i VGI Daruvar (sliv rijeka Ilove i Pakre).

Tijekom gotovo pola stoljeća sustavnih aktivnosti na ureĊenju rijeĉnih korita i odvod-

nji zemljišta oba sliva, izvršeni su brojni radovi te je postignut relativno zadovoljavajući stu-

panj zaštite zaobalja od poplava. Posljednjih desetljeća planirana je i izgradnja ĉitavog niza

višenamjenskih akumulacija (za obranu od poplava, zadrţavanje vode u slivu, navodnjavanje,

rekreaciju,...), od kojih su izvedene svega tri, a u fazi projektiranja su dvije. Plan navodnjava-

nja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije izraĊen je 2010. godine.

Doline donjih tokova rijeka Ĉesme i Ilove su, zbog karakteristika reljefa i tala izuzetno

pogodne za izgradnju/ureĊenje ribnjaka. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća

21

izgraĊeno je gotovo 4000,0 ha privrednih i cca 40,0 ha sportskih ribnjaka, dio kojih je u pos-

ljednjih desetak godina devastiran.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je relativno siromašna podzemnim vodama, te se za

pitkom vodom opskrbljuje manjim dijelom iz vodotoka (podruĉje Daruvara i Siraĉa) i lokal-

nih izvora (podruĉje Ĉazme, Garešnice,...), a najvećim dijelom magistralnim vodovodom iz

vodonosnika na podruĉju Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije.

Od posebnih vodnih resursa na podruĉju Ţupanije za sada se iskorištavaju samo mine-

ralno-termalna vrela u Daruvarskim toplicama, u rehabilitacijske i turistiĉke svrhe. Prilikom

brojnih probnih bušenja u svrhu otkrivanja leţišta nafte i plina utvrĊeno je više leţišta geo-

termalne vode, a za iskorištavanje (proizvodnja elektriĉne i toplinske energije) je planirano

samo eksploatacijsko polje u Velikoj Cigleni.

4.6 Mineralne sirovine

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije nikada nisu provedena sveobuhvatna is-

traţivanja, ali je poznato da postoje iskoristiva leţišta mineralnih (i nemineralnih sirovina):

- relativno bogata leţišta plina i nafte, te manje koliĉine ugljena (upitne kvalitete) na Bi-

logori i pobrĊu,

- kvalitetnog graĊevinskog kamena na obroncima Papuka i Psunja,

- razliĉitih vrsta kamena (relativno upitne kvalitete), pijesaka i keramiĉke gline na ob-

roncima Moslavaĉke gore,

- opekarske gline na praktiĉno cijelom prostoru Ţupanije,

- geotermalne vode na podruĉju Daruvara i Bjelovara.

Detaljna inventarizacija i odgovarajuća Studija gospodarenja mineralnim sirovinama

na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije nikada nisu izraĊeni, a u posljednje vrijeme is-

korištavanje mineralnih sirovina (izuzev plina, nafte i termalnih voda) se smanjuje (na pod-

ruĉju Grada Ĉazme se planirano je zatvaranje i sanacija postojećih, a zabranjeno je otvaranja

novih eksploatacijskih polja)

4.7 Zaključak:

Najveći prirodni potencijali Bjelovarsko-bilogorske ţupanije su raspoloţiva poljoprivredna tla

(51,2% ukupne površine ţupanije) i šume (36,2% ukupne površine ţupanije). Ostali prirodni

resursi su površinske vode, termalni bazeni i mineralne sirovine (plin, nafta, graĊevinski ka-

men, kvarcni pijesak).

Postojeći prirodni potencijali su dobar preduvjet kao baza gospodarskog razvoja ţupanije.

Klima i reljef su ugodni za ţivot i dobar preduvjet za bavljenje poljoprivrednom proizvod-

njom.

22

5. DEMOGRAFIJA

Iz Popisa stanovništva 2001. godine vidljivo je kako na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţu-

panije ţivi 133.084 stanovnika koje stanovništvo ĉini 3% ukupnog stanovništva Republike

Hrvatske. Bjelovarsko-bilogorska ţupanija prema broju stanovnika trinaesta je ţupanija po

veliĉini.

5.1 Prirodno kretanje stanovništva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji 2004.-2008.

RoĊeni Umrli Prirodni

prirast

Vitalni

indeks

2004. 1.139 1.843 -711 61,4

2005. 1.258 1.866 -617 66,9

2006. 1.192 1.799 -615 65,8

2007. 1.178 1.866 -692 62,9

2008. 1.206 1.821 -622 65,8

2009. 1.217 1.892 -681 64

Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo kako je broj umrlih kontinuirano veći od broja roĊenih. Slijedom

navedenog, i indeks vitalnosti je za Ţupaniju daleko ispod prosjeka Republike Hrvatske koji

je u prosjeku oko 81.

5.2 Struktura stanovništva prema dobi i spolu (prema Popisu iz 2001.)

Dob Ţene Muškarci Ukupno

do 19 godina 15390 16443 31833

20 do 24 4140 4501 8641

25 do 39 12555 13148 25703

40 do 60 17467 17869 35336

60 i više 18892 12227 31119

Izvor: Drţavni zavod za statistiku

Promatarjući podatke obrazovne strukture stanovništva Ţupanije (iz Popisa stanovništva

2001. godine) moţe se reći da ni u kom sluĉaju nije zadovoljavajuća, budući da imamo 55,6%

23

stanovnika koji su bez škole, s nezavršenom ili samo završenom osnovnom školom, dok je

visokoobrazovanih samo 6,4%.

5.3 Obrazovna struktura stanovništva (prema Popisu iz 2001.)

Ukupno Muški Ţenski %

Nepismeni 2737 536 2201 2,42

Bez škole 3928 835 3093 3,47

1-3 razr. OŠ 6384 2040 4344 5,64

4-7 razr. OŠ 20263 7804 12459 17,92

OŠ 29587 13403 16184 26,17

SSS 42207 24372 17835 37,34

VŠS 2919 1528 1391 2,6

VSS I/II 4300 2206 2094 3,8

Dr 30 21 9 0,02

Nepoznato 661 335 326 0,58

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Stanovništvo je unutar Ţupanije nejednako rasporeĊeno što je manjim dijelom rezultat

prirodnih datosti i društveno-povijesnih okolnosti, a najvećim dijelom ipak negativna

posljedica prostornoplanerski neusmjeravanog procesa urbane tranzicije.

Prosjeĉna gustoća naseljenosti prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine na

podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije iznosi 50,18 stanovnika po 1 km2

dok je podatak za

gustoću stanovništva Republike Hrvatske 78,5 stanovnika po 1 km2

.

Izvor: Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije, 2001. godine

24

Udio stanovnika Ţupanije u ukupnom broju stanovništva Republike Hrvatske smanjuje se već

skoro 50 godina. Na takav tijek demografskih kretanja najznaĉajnije je utjecao proces urbane

tranzicije, te iz njega proizašle promjene drušveno-gospodarskih, kulturno-obrazovnih,

zdravstveno-socijalnih i drugih ĉinitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter

ţupanije.

Iz Popisa stanovništva od 1971.-2001. godine razvidno je kako se broj stanovnika za taj

period smanjio za 14,8% odnosno 23.275 stanovnika.

Slika 2. Grafički prikaz kretanja broja stanovnika 1971.-2001. godina

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija danas je ţupanija malih naselja i disperzne naseljenosti, koji

oblik naseljenosti je oteţavajuća okolnost u ureĊenju prostora (oteţana izgradnja prometnica,

vodovoda, plinovoda, kanalizacija i dr.).

Ţupanija je prema Popisu stanovništva 2001. godine imala 323 naselja od kojih 177 naselja

ima do 200 stanovnika ili 56,8% (Republika Hrvatska 51%), nadalje 304 naselja ima do 1000

stanovnika ili 94,2 % (Republika Hrvatska 91 %).

25

Izvor: Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, 2001. godine

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji temeljem ĉetiri nezavisne varijable (broj stanovnika, %

broja poljoprivrednog stanovništva, % radnika u mjestu stanovanja, % domaćinstava bez po-

ljoprivrednog gospodarstva) izdvojeno je samo pet gradskih naselja u kojima je prema statis-

tiĉkom popisu ţivjelo 47.268 odnosno 33 % stanovnika (za Republiku Hrvatsku prosjek je

51,3 %). Navedeni podatak govori o tome kako je Bjelovarsko-bilogorska ţupanija daleko

ispod prosjeka drţave, a koja drţava je u odnosu na Europu još uvijek u slabije urbaniziranim

zemljama.

47.088 odnosno 32,5 % stanovnika ţivi u prijelaznim naseljima kojih je izdvojeno 90 od ĉega

jaĉe urbanizirano 14,5 % što je ispod prosjeka Republike Hrvatske.

Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Ţupaniji još uvijek ima 228 odnosno 70,5

% i u njima ţivi 20,68 % stanovništva. Ta naselja još uvijek nisu doţivjela znaĉajnije preob-

razbe i u njima će procesi urbanizacije vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazliĉitiji. Jedan

veliki dio će se ugasiti tijekom vremena, neka će se urbanizirati, a neka jaĉati svoj agrarni

karakter uz modernizaciju ţivota i rada u njima.

Da je proces urbanizacije u Ţupaniji još uvijek priliĉno izraţen ukazuju i podaci da jedino

gradska naselja imaju izrazit i stalan rast, a jaĉe urbanizirana slabiji rast ili stagnaciju, dok se

ukupno stanovništvo Ţupanije još uvijek smanjuje. Rast stanovništva gradova je više poslje-

dica preseljavanja selo-grad, a manje prirodnog prirasta. Takav tijek urbanizacije i dalje će

pojaĉavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, staraĉka domaćinstva…) ali i u gra-

dovima (nedostatak radnih mjesta, stanova…).

Promatrajući ţupanije NUTS 2 regije u niţe navedenom grafikonu prikazujemo udio stanov-

ništva koje ţivi u gradskim naseljima prema Popisu stanovništva iz 2001. godine.

Od ukupnog broja stanovnika Ţupanije 64.375 su muškarci odnosno 48,37 % dok ţene ĉine

51,63 % stanovništva odnosno 68.709.

109.871 stanovnik Ţupanije oĉitovao se kao Hrvat (82,55%), 19.258 (14,47%) su se oĉitovali

kao pripadnici ostalih narodnosti, te 3.955 stanovnika se nije oĉitovalo o narodnosnoj pripad-

nosti. Od većih narodnosnih skupina izdvojit ćemo Srbe s 9.421, Ĉehe sa 7.098, MaĊare sa

1.188 stanovnika u našoj Ţupaniji.

26

Izvor: Držvni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji ima 22.805 (17,1%) stanovnika u kategoriji djece dok

stanovništva iznad 65 godina ima 23.039 (17,3%).

Vidi tablicu 1.

Prosjeĉna starost stanovništva za Republiku Hrvatsku prema Popisu stanovništva 2001. iznosi

39,9 godina dok prosjeĉna starost stanovništva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je 40 godina

što je neznatno više u odnosu na prosjeĉnu starost drţave.

Nadalje, prosjeĉna starost ţena u Ţupaniji je 41,9 godina, a za muškarce 37,9 godina. Indeks

„starenja“ Ţupanije iznosi 97,8; za ţene 122,8 dok za muškarce 74,4.

Koeficijent starosti Bjelovarsko-bilogorske ţupanije iznosi 23,5 dok za Republiku Hrvatsku

isti je 21,6.

5.4 Zaključak:

Iz navedenog moţemo zakljuĉiti kako se broj stanovnika kontinuirano smanjuje, te se slije-

dom navedenog i prosjeĉna starost stanovništva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije povećava što

ima negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski razvoj. Starenje stanovništva i

depopulacija posebno su izraţene u ruralnim podruĉjima ţupanije. Uzrok detektiranih trendo-

va je u nedovoljno razvijenim društveno gospodarskim aktivnostima kao preduvjetima za kva-

litetu suvremenog ţivota.

27

6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

6.1 Prometna infrastruktura

Premda prometni sustav Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ne ĉine sve grane prometa, on je

komplementaran i kompatibilan s prometnim sustavima ţupanija koje ga okruţuju. Naime, taj

sustav ĉine cestovni, ţeljezniĉki i informacijsko - telekomunikacijski promet.

6.1.1 Cestovni promet

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije mreţa javnih cesta razvrstana je na drţavne,

ţupanijske i lokalne ukupno 1 484,45 km.

TABLICA: Mreţa javnih cesta na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Drţavne ceste Ţupanijske ceste Lokalne ceste Ukupno

Asfaltirano (km) 275,08 507,60 396,75 1179,43

Neasfaltirano(km) 10,49 49,33 245,20 305,02

UKUPNO (km) 285,57 556,93 641,95 1484,45

Izvor: Izvješće o stanju komunalne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Bjelo-

varsko-bilogorska županija,Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, Bjelo-

var,siječanj 2009.

Podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije svojim poloţajem izmeĊu šireg Panonskog prostora

i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihovog meĊusobnog povezivanja. Glavni

drţavni prometni pravci teku paralelno sa ţupanijskim prostorom, ali sjeverno (podravski

pravac) ili juţno (posavski pravac) od njega.

Mreţu drţavnih cesta na podruĉju Ţupanije ĉine pravci Zagreb – Bjelovar - Daruvar – Pakrac

i Vrbovec – Ĉazma – Garešnica – Pakrac koji su paralelni s podravskim i posavskim pravcem

i pravci Ivanić Grad – Ĉazma – Bjelovar – ĐurĊevac, zatim Kutina – Garešnica – Grubišno

Polje – Virovitica i Pakrac – Daruvar – Đulovac – Slatina koji su okomiti na podravski i po-

savski pravac i meĊusobno ih povezuju. Stanje ovih cesta je na pojedinim dionicama vrlo lo-

še, pa se kao imperativ postavlja njihova modernizacija.

Prometni pravac Zagreb – Bjelovar – ĐurĊevac jedan je od mogućih pravaca povezivanja

Zagreba i Panonskog prostora. I pored tog povoljnog prometnog poloţaja moţe se reći da je

podruĉje Ţupanije prometno izolirano, što je vidljivo iz ĉinjenice da niti jedna suvremenija

prometnica ne prolazi njome.

Problem je uoĉen na nivou Strategije i Programa prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, te

je cestovni pravac Vrbovec – Bjelovar - Virovitica predviĊen kao prioritet u izgradnji cesta

Hrvatske.

Po Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske cijela dionica Zagreb –Sv. Helena –

Vrbovec – Bjelovar – Virovitica je u I. skupini prioriteta izgradnje u cestovnoj mreţi i omo-

gućuje temeljnu povezanost glavnih ţarišta razvoja i svih prostora Hrvatske, te povezanost sa

susjednim zemljama i Europom.

28

Dionica Sveta Helena je završena, kao i dionica Vrbovec – Gradec , duţine 15 km.

Osim navedene suvremene prometnice planira se izgradnja brzih cesta i to:

-moslavaĉko-pokupski smjer, (Karlovac - Petrinja - Sisak) - Kutina - Garešnica -

Grubišno Polje - Virovitica,

- pakraĉko-okuĉanski smjer, (Stara Gradiška - Okuĉani) - Pakrac - Daruvar - Grubišno

Polje (D5)

koje se nalaze u Strategiji prometnog razvitka RH u III. skupini prioriteta cestovne mreţe.

Cesta D5 ucrtana je u Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, te je za istu u tijeku

postupak izrade procjene utjecaja na okoliš.

Sekundarnu cestovnu mreţu ĉine ţupanijske i lokalne prometnice, koje su u funkciji zadovo-

ljenja potreba za prometnom povezanošću unutar Ţupanije i nuţne su za razvoj cijelog podru-

ĉja. Karakterizira iz dovoljna razgranatost sa natprosjeĉnom gustoćom, dok je kvaliteta jedva

zadovoljavajuća, jer je godinama prisutan nesrazmjer izmeĊu potrebnih i osiguranih sredstava

kako za redovno, tako i za pojaĉano odrţavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika.

Izvor: Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije, 2001.

6.1.2 Ţeljeznički promet

Trenutno, postojeće pruge i ţeljezniĉka infrastruktura na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije je dotrajala, zastarjela i neprimjerena stvarnim potrebama Ţupanije. Postojeću mreţu

ĉine pruge na relaciji Kriţevci - Bjelovar - Kloštar i Banova Jaruga - Pakrac - Siraĉ - Daruvar

- Pĉelić. Od travnja 2010. godine ţeljezniĉka pruga na relaciji Siraĉ-Daruvar-Pĉelić zbog dot-

rajalosti je zatvorena. Za navedenu dionicu radovi su u tijeku.

Trenutno je najopterećeniji ţeljezniĉki pravac Bjelovar - Zagreb, koji je povezan prugom du-

ljine 89,2 km. Zbog dotrajalosti pruge, omogućuje maksimalnu brzinu od 50 km/h. Izgrad-

29

njom nove pruge Gradec-Sv. Ivan Ţabno smanjila bi se duţina pruge Zagreb – Bjelovar i

skratilo vrijeme putovanja na oko 50 min. za direktne vlakove.

Za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju izgradnja nove ţeljezniĉke pruge Gradec – Sveti Ivan

Ţabno, strateški je cilj koji će znaĉiti završetak povezivanja ţeljeznicom sa središtem RH,

ĉime će bjelovarska regija postati suburbano podruĉje Zagreba. Kroz poboljšanu fluktuaciju

radne snage i roba, bolja povezanost utjecati će na ukupni razvoj gospodarstva, što znaĉi po-

rast bruto domaćeg proizvoda i povećanje zaposlenosti.

I

zvor: DZS

6.1.3 Zračni promet

Na podruĉju Ţupanije rezervirano je više zona za potrebe uspostave manjih letjelišta (za po-

ljoprivrednu avijaciju, sportsko - rekreacijske, turistiĉke i sliĉne djelatnosti).

6.1.4 Informacijsko- telekomunikacijska infrastruktura

Na prostoru Bjelovarsko-bilogorske ţupanije poštanske usluge obavlja HP - Hrvatska pošta

d.d., Središe pošta Bjelovar. Poštanske se usluge korisnicima pruţaju putem mreţe poštanskih

ureda kojih na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ima 37 i jedan izdvojeni šalter u

Bjelovaru. U svakoj jedinici lokalne samouprave djeluje barem jedan poštanski ured. Svi poš-

tanski uredi kvalitetno su povezani vlastitim linijama prijevoza sa Prometnom poštom u Bje-

lovaru, sa kojom ĉine jedinstvenu prometno – tehnološku cjelinu.

Fiksnom telefonijom pokrivena su sva naselja u Ţupaniji, tako da se moţe pozitivno odgovo-

riti na više od 100% zahtjeva za prikljuĉak telefona. Postotak korisnika fiksne telefonije izno-

si 88 % u odnosu na broj kućanstava Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Teritorijalna pokrivenost GSM signalom za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju iznosi 97,8%.

30

Dostupnost širokopojasnog Interneta na podruĉju Ţupanije iznosi 47 %, a postotak korisnika

Interneta iznosi 32 % u odnosu na broj kućanstava ( 44.269 kućanstava Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije ).

Širokopojasni Internet je dostupan gotovo polovici kućanstava na podruĉju Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije, ĉime su stvoreni preduvjeti za pristup informatiĉkim sustavima za: in-

formiranje, edukacije i povezivanju u sektorske/struĉne informacijske sustave iz vlastitih do-

mova.

6.2 Opskrba energijom

6.2.1 Elektroopskrba

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ima izvjesne primarne energetske resurse (plin, nafta, ter-

malna voda) , ali ih ne koristi za proizvodnju elektriĉne energije. Svoje potrebe za energijom

zadovoljava iz sustava opskrbe RH.

Podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je dobro opskrbljeno elektriĉnom energijom, koju

distribuiraju 3 distributera: DP „Elektra“ Bjelovar, DP „Elektra“ Kriţ i DP “Elektra“ Kopriv-

nica. Najveći dio podruĉja Ţupanije opskrbljuju distributeri iz Bjelovara i Kriţa.

Generalno moţemo ustvrditi da slobodnih kapaciteta po općinama ima, ali to dosta ovisi o

stanju same niskonaponske i visokonaponske mreţe te pojedinih trafostanica. Ponegdje su

dovoljna mala ulaganja, dok ponegdje podizanje kapaciteta iznad sadašnjih okvira zahtjeva

iznimna ulaganja na rekonstrukciji mreţa i trafostanica , a što je nemali problem zbog ograni-

ĉenih godišnjih sredstava za investicije u poboljšanje mreţa i naponskih prilika u njoj.

6.2.2 Plinovodi

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske

sljedećih karakteristika:

TABLICA: Plinovodni sustav na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije sa slijedećim ka-

rakteristikama

Naziv Klasifikacija Duljina (km) Promjer

(mm)

Promjer

(inch)

Max.radni

pritisak (bar)

Budrovac –

Ivanić Grad

magistralni 72 500 20 50

Budrovac –

Ivanić Grad


Virovitica -

Kutina


Bjelovar -

Daruvar

regionalni 48 200 8 50

Bjelovar -

Kriţevci

regionalni 25 150 6 50

31

Izvor: INA – Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina

Izvor: Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije,2001.

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji od ukupno 323 naselja, 144 naselja ima plinsku mreţu tj.

44,58%.

Od 46.776 domaćinstava u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji pokrivenost plinskom mreţom

iznosi 45,46% ili 21.267 domaćinstava.

Vidi Tablicu 2.

6.2.3 Naftni sustav

Sjeverozapadnim dijelom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije poloţena je trasa dijela Jadranskog

naftovoda JANAF-a (Sisak – Virje – MaĊarska) , sustava za meĊunarodni transport nafte u

oba smjera. TakoĊer, izgraĊen je i naftovod Graberje – Bjelovar – Budrovac.

Naftna polja od kojih je najveće „Šandrovac“(koje je 3.najveće naftno polje u Hrvatskoj), i još

manjih polja na podruĉju Ţupanije (Bilogora, Letiĉani, Galovac) koncesijom su ustupljena

INA d.d. Zagreb. Nafta se iz bušotina cijevnom mreţom šalje u otpremnu stanicu Šandrovac

te zatim šalje dalje naftovodom preko Bjelovara prema Graberju i Sisku. Ocjenjuje se da bi

ova crpilišta mogla raditi još 15-ak godina, kada će njihovo korištenje postati neprofitabilno.

Sustav je zadovoljavajući za potrebe ţupanije, a tim istim sustavom se distribuira nafta iz

bušotina u druge susjedne ţupanije (Koprivniĉko-Kriţevaĉku).

32

6.2.4 Zaključak:

Cestovna mreţa Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je dovoljno razgranata, niske prometne

razvijenosti (lokalnih prometnica 43,24 % udjela u ukupnoj duţini prometnica) s nadpros-

jeĉnom gustoćom u odnosu na republiĉki prosjek. Unutar ţupanije ne prolazi autocesta ili

brza cesta, što gospodarske subjekte s podruĉja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije stavlja u

nepovoljniji poloţaj.

Postojeća pruga i ţeljezniĉka infrastruktura je dotrajala, zastarjela i neprimjerena stvarnim

potrebama Ţupanije.

Telekomunikacijska mreţa kao preduvjet pristupa informacijama i komunikacijskim tehno-

logijama je ravnomjerno dostupna u visokom postotku svim stanovnicima Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ima vlastite prirodne potencijale za proizvodnju elektriĉne

energije, ali na podruĉju ţupanije nema elektroenergetskih postrojenja za njenu proizvod-

nju. Potrebe za elektriĉnom energijom se zadovoljavaju iz elektroenergetskog sustava RH.

Manje od polovice naselja pokriveno je plinskom mreţom. Plinska mreţa je najrazgranatija

u urbanim dijelovima Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Nalazište nafte na naftnim poljima Šandrovac je jedno od najvećih nalazišta u Republici

Hrvatskoj. Nalazišta nisu u vlasništvu Bjelovarko-bilogorske ţupanije i jedinica lokalne

samouprave, a jedinica lokalne samouprave na kojoj su nalazišta ima korist od koncesij-

skih ugovora.

33

7. GOSPODARSTVO

7.1 Radno aktivno stanovništvo

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao administrativnog izvora,

30. lipnja 2010. godine, u odnosu na 30. lipanj 2009. u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji se

smanjila razina ukupno aktivnog stanovništva (za 992 osobe ili 2,1%) uz istodobno smanjenje

broja zaposlenih za (1.897 ili 5,2%) te povećanje nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, podruĉna sluţba Bjelovar za (905 osoba ili 8,2%). Ţupanija u lipnju

2010. godine biljeţi 46.153 radno aktivnih stanovnika, od kojeg broja 34.276 je zaposleno.

7.2 Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, središnje sluţbe za lipanj 2010.

godine kod pravnih osoba je zaposleno 25.964 (75,6%), kod fiziĉkih osoba 2.823 (8,2%), kod

obrtnika 1.274 (3,7%), poljoprivrednici 3.616 (10,5%), samostalne profesionalne djelatnosti

obavlja 599 stanovnika (1,7%), te na temelju produţenog osiguranja 81 (0,3%) stanovnika.

(Vidi tablicu 3.)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao administrativnog izvora,

30. lipnja 2010. godine, u odnosu na 30. lipanj 2009. u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji se

smanjila razina ukupno aktivnog stanovništva (za 992 osobe ili 2,1%) uz istodobno smanjenje

broja zaposlenih za (1.897 ili 5,2%) te povećanje nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatski

zavod za zapošljavanje, podruĉna sluţba Bjelovar za (905 osoba ili 8,2%). Ţupanija u lipnju

2010. godine biljeţi 46.153 radno aktivnih stanovnika, od kojeg broja 34.276 je zaposleno.

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku (Statistiĉko izvješće 1419), sa stanjem na dan

31. oţujka 2009., najveće udjele u ukupnoj zaposlenosti Ţupanije imaju sljedeće djelatnosti:

preraĊivaĉka industrija, poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo i trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motocikala.

Posljednjih godina (2006.-2009.) zaposlenost biljeţi rast sve do 2009. godine, kada dolazi do

stagnacije i pada broja zaposlenih.

PreraĎivačka industrija je vaţna djelatnost po pitanju zaposlenosti ljudskih potencijala, a u

2009. godini zauzima udio od 24,8% u ukupnoj zaposlenosti. U razdoblju od 2006.-2009. broj

ljudi zaposlenih u toj djelatnosti proizvodnje je bio u porastu sve do 2009. godine.

Poljoprivreda je na drugom mjestu po udjelu u ukupnoj zaposlenosti, koji iznosi 16,8%. Pos-

ljednjih nekoliko godina biljeţimo stalno smanjenje broja zaposlenih u djelatnosti poljopriv-

rede zbog smanjenja broja osiguranih individualnih poljoprivrednika u Hrvatskom zavodu za

mirovinsko osiguranje.

Iz navedenih podataka je vidljivo kako broj zaposlenih u poljoprivredi opada, a ista je glavna

gospodarska grana Ţupanije. U cilju povećanja broja zaposlenih u poljoprivredi smatramo

kako je potrebno educirati poljoprivrednike iz struĉnih znanja i voĊenja poslovanja kako bi

34

postali konkurentni na trţištu rada, a samim time bi se povećao i broj zaposlenih u

poljoprivredi.

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala je djelatnost koja zau-

zima udio od 10,9% i takoĊer je u navedenom periodu biljeţila rast sve do 2009. godine.

(Vidi tablicu 4.)

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku, promatrajući zaposlene u pravnim osobama

prema stupnju struĉnog obrazovanja, u našoj Ţupaniji prevladavaju osobe sa srednjoškolskim

obrazovanjem ĉiji je udio 50,8%, udio nekvalificiranih je 10,0%, dok je visokoobrazovanih

12,5%.

Od ukupnog broja visokoobrazovanih zaposlenih u pravnim osobama, najviše ih je u

sljedećim djelatnostima: obrazovanje - 37,4%, javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje - 11,7% i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 9,8%, dok je u

preraĊivaĉkoj industriji njihov udio je 8,4%.

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku , promatrajući zaposlene u pravnim osobama

prema godinama starosti, mladih do 29 godina je 19,8%, osoba u dobi od 30 do 39 je 26,9%,

osoba u dobi od 40 do 49 godina je 28,8% i starijih od 50 godina je 24,4%.

7.3 Nezaposlenost

Za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u

razdoblju od 31. prosinca 2006. godine do 31. prosinca 2008. godine uoĉen je trend porasta

broja zaposlenih, slijedom ĉega je prosjeĉna stopa nezaposlenosti za navedeni period iznosila

23,2% dok je za Republiku Hrvatsku u istom periodu prosjeĉna stopa nezaposlenosti iznosila

15,03%.

U razdoblju nakon 31. prosinca 2008. biljeţi se pad broja zaposlenih te je zabiljeţena stopa

nezaposlenosti na dan 31. prosinac 2009. godine od 26% dok u isto vrijeme stopa

nezaposlenosti za Republiku Hrvatsku je iznosila 16,7%. Stopa zaposlenosti za Republiku

Hrvatsku u 2009. godini iznosila je 56,6%. Usporedbe radi navodimo kako je stopa

nezaposlenosti za EU u 2009. godini iznosila 8,8% dok je stopa zaposlenosti 64,6%.

Negativan trend zapošljavanja nastavljen je i u 2010. godini pa je iz podataka Hrvatskog

zavoda za mirovinsko osiguranje razvidno kako je stopa nezaposlenosti na dan 30. lipanj

2010. iznosila 25,7%, što moţemo pripisati utjecaju recesije i gospodarske krize.

35

36

.08

4

36

.66

0

35

.61

9

36

.29

7

35

.74

7

36

.57

9

36

.07

0

37

.72

1

37

.32

6

37

.78

7

37

.20

1

36

.17

3

34

.68

8

11

.58

7

10

.57

6

11

.94

0

11

.44

6

12

.30

2

11

.18

8

11

.88

6

10

.62

1

11

.03

0

9.7

86

10

.52

9

10

.97

2

12

.16

0

24,3

22,4

25,124,0

25,6

23,424,8

22,022,8

20,622,1

23,3

26,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

31.12.2003. 30.06.2004. 31.12.2004. 30.06.2005. 31.12.2005. 30.06.2006. 31.12.2006. 30.06.2007. 31.12.2007. 30.06.2008. 31.12.2008. 30.06.2009. 31.12.2009.

Zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti u BBŽ

Zaposleni Nezaposleni Stopa nezaposlenosti

Najviše je nezaposlenih prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pristiglo iz

preraĊivaĉke industrije i graĊevinarstva, te usluţnih djelatnosti.

(Vidi tablicu 5.)

Prosjeĉno je 2009. godine bilo nazaposleno 11.436 osoba od kojeg broja ţene ĉine 6.248

odnosno 54,6%, dok muškarci ĉine 45,4% odnosno 5.188.

(Vidi tablicu 6.)

Ĉinjenica da je broj neobrazovanih, a slijedom toga i nezaposlenih ţena veći od muške

populacije u navedenim kategorijama ukazuje na potrebu provoĊenja razliĉitih programa

eduakcija ţenske populacije kako bi iste postale ne samo ravnopravane nego i konkurentne na

trţištu rada.

Obrazovna struktura stanovništva Ţupanije za koju se moţe reći da ni u kom sluĉaju nije

zadovoljavajuća budući da imamo 39,8% nezaposlenih osoba koji imaju nezavršenu ili samo

završenu osnovnu školu u odnosu na ukupan broj nezaposlenih koji je 11.436 dok je na

drţavnoj razini udio ranije navedene kategorije 31%. Iz tablice je razvidna ekspanzija

stanovništva sa srednješkolskim obrazovanjem dok je mali udio visoko obrazovanog

stanovništva koje za posljedicu moţe imati zaostajanje u gospodarskom i svekolikom razvoju.

TakoĊer nepovoljna obrazovna struktura uzroĉno posljediĉno utjeĉe na usvajanje novih

znanja i vještina te suvremenih tehnologija.

Zaostatak u razvoju obrazovanja i nedostatno ulaganje u stvaranje obrazovanog stanovništva

moţe postati ograniĉavajući ĉimbenik dugoroĉno odrţivog razvoja svakog podruĉja, pa tako i

naše ţupanije

Ukoliko promatramo strukturu nezaposlenih prema razini obrazovanja razvidno je kako se

unazad pet godina ona nije bitno mijenjala, odnosno najveći je udio osoba sa završenom sred-

njom trogodišnjom školom (u prosjeku 36,3%) te osoba sa završenom osnovnom školom

(31,0%), slijede osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine i gimnazijom

(20,6%), osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (8,8%), dok je najmanji udio

osoba sa fakultetom (1,3%) i višom školom (1,9%).

36

(Vidi tablicu 7. i 8.)

Obzirom na razinu obrazovanja u prethodnih pet godina u prosjeku se najviše zaposlilo osoba

sa završenom srednjom trogodišnjom školom (43,5%), slijede osobe sa završenom srednjom

ĉetverogodišnjom školom (26,2%) te osobe sa završenom osnovnom školom (21,5%).

(Vidi tablicu 9.)

U odnosu na dobne skupine vidljivo je kako se prosjeĉan broj nezaposlenih povećao u svim

dobnim skupinama, izuzev u skupini od 45 do 49 godina gdje je došlo do smanjenja od 2%.

Najznaĉajnije je povećanje prosjeĉnog broja mlaĊih dobnih skupina. Tako se prosjeĉan broj

nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine povećao za 16,2%, a od 25 do 29 godina za 16,0%.

(Vidi tablicu 10.)

U ukupnom broju nezaposlenih osoba krajem prosinca 2009. godine do 12 mjeseci na zapos-

lenje ĉeka 5.921 nezaposlena osoba ili 48,7%, dok u kategoriju dugotrajno nezaposlenih oso-

ba (osobe koje su na evidenciji duţe od 12 mjeseci) ulazi njih 51,3%, dok ih je krajem prosin-

ca 2008. bilo 59,4%. U usporedbi s prethodnom godinom, bitno se povećao broj nezaposlenih

do 12 mjeseci, a smanjio broj nezaposlenih više od 2 godine.

(Vidi tablicu 11.)

Ispostava Bjelovar ima najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba 45,7%, potom sli-

jedi Ispostava Daruvar sa 17,9% Ispostava Garešnica 14,2%, Ispostava Ĉazma 11,2% te Ispo-

stava Grubišno Polje 11%.

(Vidi tablicu 12.)

Republika Hrvatska daleko je ispod prosjeka EU po trendovima kretanja kako na trţištu rada

tako i obrazovanja, a Bjelovarsko-bilogorska ţupanija zaostaje za prosjekom Republike Hr-

vatske.

Prema podacima Godišnjeg biltena za 2009. godinu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PS

Bjelovar poslodavci su tijekom 2009. godine najviše traţili radnike jednostavnih zanimanja

(829 ili 26,2%), kao što su radnici u odrţavanju (131), drvopreraĊivaĉki radnik (122), ĉistaĉi-

ca (98), radnik na proizvodnoj liniji (80), ĉistaĉ ulica (67), sobarica (66), kuhinjski radnik

(61), radnik niskogradnje (61) i sl., zatim usluţna i trgovaĉka zanimanja (690 ili 21,8), kao što

su konobar (255), prodavaĉ (159), kuhar (93), njegovatelj starijih i nemoćnih osoba (53) i sl.

te struĉnjake i znanstvenike (509 ili 16,1%), kao što su profesor engleskog (35), diplomirani

ekonomist (27), doktor medicine (23), diplomirani graĊevinski inţenjer (17), profesor nje-

maĉkog jezika (17) i sl.

Iz Godišnjeg biltena 2009. Hrvatskog zavoda za zapošljavanjea razvidno je kako je prema

Nacionalnoj klasifikaciji djelatnostima najveći broj zaprimljenih prijava slobodnih radnih

mjesta pristigao iz preraĊivaĉke industrije (811 ili 25,6%), obrazovanja (487 ili 15,4%), djela-

tnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane (481 ili 15,2%) i trgovine (363 ili

11,5%). UsporeĊujući s 2008. godinom najveće smanjenje broja traţenih radnika zabiljeţeno

je u preraĊivaĉkoj industriji (472 osobe), trgovini (340 osoba), graĊevinarstvu (302 osobe) i

administrativnim i pomoćnim djelatnostima (169 osoba).

(Vidi tablice 13. i 14.)

37

7.4 Osobe s invaliditetom na trţištu rada

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Izvješća o osobama s invaliditetom

Republike Hrvatske iz sijeĉnja 2010. godine, na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

evidentirano je 16.090 osoba s invaliditetom kojim brojem navedene osobe ĉine 12,1% ukup-

nog stanovništva Ţupanije.

Od ukupnog broja invalidnih osoba s podruĉja naše Ţupanije njih 7.427 odnosno 46% je rad-

no aktivno. Oko 84% osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo os-

novno školsko obrazovanje. Oko 11% ima srednju struĉnu spremu dok je 1% s višom ili viso-

kom struĉnom spremom. 4% invalidnih osoba se školuje prema specijalnom programu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, PS Bjelovar evidentirano je 269 osoba s

invaliditetom. Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije zaposleno je 202 osobe s invali-

ditetom od kojih 69% ĉine muškarci. Najĉešća zanimanja u kojima se zapošljavaju osobe s

invaliditetom na podruĉju naše ţupanije jesu NKV radnik, trgovac i zidar.

7.5 Osnovni makroekonomski pokazatelji Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija unutar NUTS 2 regiju Panonska Hrvatska nalazi na 6. mjestu

prema visini Bruto domaći proizvod po stanovniku. U odnosu na Republiku Hrvatsku vidljivo

je da je Bjelovarsko-bilogorska ţupanija (Bruto domaći proizvod - € 6691) ispod nacionalnog

prosjeka Republike Hrvatske (Bruto domaći proizvod -€ 9656)

Vidi Tablicu 15.

38

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po ţupanijama NUTS-2 regije za 2009. godinu

Ţupanija

Broj poduzetnika

tekuće razdoblje Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Dobit prije oporeziva-

nja

Gubitak prije oporezi-

vanja

ukupno dobitaši gubitaši

Prethodna

godina

Tekuća

godina Indeks

Prethodna

godina

Tekuća

godina Indeks

Prethodna

godina

Tekuća

godina Indeks

Prethodna

godina

Tekuća

godina Indeks

BJELOVARSKO-

BILOGORSKA 1.355 974 381 7.751.485 6.556.509 84,6 7.533.967 6.532.285 86,7 372.848 219.079 58,8 155.330 194.855 125,4

BRODSKO-

POSAVSKA 1.390 942 448 8.448.635 7.720.475 91,4 8.208.505 7.591.841 92,5 376.820 348.916 92,6 136.689 220.282 161,2

KARLOVAĈKA 1.742 988 754 7.985.818 7.464.410 93,5 7.452.743 6.915.431 92,8 701.292 749.174 106,8 168.216 200.195 119

KRAPINSKO-

ZAGORSKA 1.523 978 545 11.235.204 10.080.028 89,7 10.962.763 9.780.686 89,2 628.671 501.738 79,8 356.231 202.395 56,8

OSJEĈKO-

BARANJSKA 3.791 2.199 1.592 28.957.375 24.963.818 86,2 28.435.084 25.188.417 88,6 1.134.435 947.203 83,5 612.144 1.171.803 191,4

POŢEŠKO-

SLAVONSKA 652 380 272 5.863.735 4.955.417 84,5 5.784.799 4.978.141 86,1 158.989 118.687 74,7 80.053 141.410 176,6

SISAĈKO-

MOSLAVAĈKA 1.582 950 632 10.714.855 8.764.852 81,8 10.836.946 9.314.387 86 350.324 263.500 75,2 472.415 813.034 172,1

VIROVITIĈKO-

PODRAVSKA 758 505 253 4.828.353 4.109.180 85,1 4.778.599 4.174.997 87,4 123.434 107.946 87,5 73.680 173.764 235,8

VUKOVARSKO-

SRIJEMSKA 1.407 966 441 10.522.404 9.464.171 89,9 10.240.065 9.882.209 96,5 458.857 356.125 77,6 176.517 774.163 438,6

Izvor: Fina, Zagreb

Prema podacima FINA-e prosjeĉna neto plaća gospodarstvu u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji za 2009. godinu iznosila je 3.458 kuna dok je za

Republiku Hrvatsku isti 4.634, iz ĉega se zakljuĉuje da je prosjeĉna ţupanijska plaća ispod prosjeka RH za 25,38%.

Vidi Tablicu 16.

39

7.6 Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Negativni trend ukupne gospodarske aktivnosti zapoĉet 2008. godine prisutan je u znaĉajnoj

mjeri i u 2009. godini. Kriza se produbljuje, gospodarsko okruţenje puno je neizvjesnosti, pa

će i 2010. godina biti iznimno teška za gospodarstvo. Teški uvjeti poslovanja utjecali su na

financijske rezultate poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske ţupanije u 2009. godini, koji

se oĉituju u padu prihoda i rashoda, povećanju gubitaka te smanjenju dobiti, investicija

i zaposlenih. Stoga je ostvaren negativni konsolidirani financijski rezultat od -15 miliju-

na kuna, koji je kao takav posljednji puta bio evidentiran 2003. godine.

Financijske izvještaje za 2009. godinu predalo je 1355 pravnih osoba, obveznica poreza na

dobit, koje su zapošljavale 15.739 djelatnika što je 3,9% manje nego godinu ranije. Osnovna

je karakteristika za 2009. godinu velik broj poduzetnika koji posluju s gubitkom, gotovo sva-

ki treći. Od ukupno 1355 poduzetnika 381 poslovao je s gubitkom, dok je 974 poduzetnika

poslovalo s dobiti.

40

Razlike u poslovnim aktivnostima veoma su izraţene po pojedinim podruĉjima. Po sudjelo-

vanju u ukupnom prihodu prednjaĉi preraĊivaĉka industrija s udjelom od 40,9%, slijedi trgo-

vina s 24,9%, te graĊevinarstvo s 10,8% i prijevoz s 8,5%

Prema podacima iz obveznih godišnjih financijskih izvještaja za 2009.god evidentirana su

1355 poduzetnika.

Tablica: Poslovanje poduzetnika po djelatnostima 2009. (s dobiti i gubitkom)

Djelatnost

2009.

Broj poduzetnika koji su

poslovali

S dobiti S gubitkom

A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 84 35

B – Rudarstvo i vaĊenje 4 2

C – PreraĊivaĉka industrija 202 77

D – Opskrba elekt. energ., plinom, parom i klimatizacija 2 2

E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje ot-

padom 10 4

F – GraĊevinarstvo 83 46

G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i mot. 276 123

H – Prijevoz i skladištenje 38 14

I – Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hra. 33 18

J – Informacije i komunikacije 26 9

K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4 3

L – Poslovanje nekretninama 7 3

M – Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti 128 24

N – Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 20 4

P – Obrazovanje 5 2

Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 21 4

R – Umjetnost, zabava i rekreacija 5 3

S – Ostale usluţne djelatnosti 26 8

UKUPNO 974 381

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Bjelovar

Iz gore navedene tablice vidljivo je da 974 poslovna subjekta poslovalo sa dobitkom, dok su

381 poslovna subjekta poslovala sa gubitkom.

Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika oslikavaju stanje ţupanijskog gospodarstva.

Izvedeni financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2009. godini u odnosu na 2008. go-

dinu pokazuju smanjenu rentabilnost prometa, a u znatnom je padu i produktivnost rada po

zaposlenom mjerena neto dobiti. Prihodi i rashodi smanjeni su u odnosu na 2008. te je koefi-

cijent ekonomiĉnosti vrlo nizak. Ukupni prihodi po zaposlenom manji su za 12%, poslovni

41

prihodi po zaposlenom manji su za 11,8%, dok su rashodi po zaposlenom manji za 9,8%. Ne-

to dobit po zaposlenim iznosila je 2008. godine 10.000 kuna, u 2009. godini je u minusu 935

kuna.

Jedan od vaţnijih pokazatelja kvalitete poslovanja je rentabilnost (neto uĉinak cjelokupnog

gospodarstva s ukupno uloţenim resursima). Dok je 2008. godine ţupanijsko gospodarstvo

ostvarilo 5,49% od vrijednosti kapitala koji je korišten u poslovanju tijekom godine u 2009.

rentabilnost vlastitog kapitala iznosila je minus 0,48%.

Na podruĉju likvidnosti stanje je zabrinjavajuće. U trţišnim uvjetima gospodarenja naĉelo

likvidnosti temeljni je kriterij u poslovanju gospodarskih subjekata jer nelikvidnost je pogub-

nija za egzistenciju poslovnih subjekata od poslovanja s gubitkom. Koeficijent ubrzane likvi-

dnosti ţupanijskog gospodarstva u 2009. godini iznosio je 0,64, a trebao bi biti barem 1,0. Ne

zadovoljava ni koeficijent tekuće likvidnosti koji je iznosio 0,94 a trebao bi biti oko 2,0 prema

u praksi usvojenim normama. To zaoštrava probleme u podmirivanju kratkoroĉnih obveza

odnosno probleme meĊusobnih plaćanja.

Stupanj samofinanciranja u 2009. godini od 43,09% na istoj je razini kao i 2008. godine.

Ovako nizak postotak ukazuje na manjak dugoroĉnih i stalnih izvora sredstava za pokriće

financiranja dugotrajne imovine i zaliha.

U 2009. godini ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu su iznosile 335,2 milijuna

kuna, što je za 32,8% manje na godišnjoj razini. Udio investicija u ukupnom prihodu gospo-

darstva manji je nego 2008. U 2009. godini iznosio je 5,1% dok je u 2008. godini bio 6,4%.

Tijekom 2009. u novu dugotrajnu imovinu investiralo je 385 poduzetnika, od ĉega ponajviše

malih u iznosu od 168 milijuna kuna, što je 44% manje nego godinu ranije.

Srednji poduzetnici investirali su u novu dugotrajnu imovinu 148,5 milijuna kuna odnosno

manje za 22%, dok su veliki poduzetnici investirali u vrijednosti od 18,6 milijuna kuna ili

97,5% više.

42

7.7 Vanjskotrgovinska razmjena

Vrijednost izvoza u 2009. godini u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji iznosila je 130,6 milijuna

dolara, te je manja za 28,5% u odnosu na 2008. godinu, dok je vrijednost uvoza u iznosu od

158,9 milijuna dolara smanjena za 23,1%, za razliku od proteklih godina kada je vanjskotr-

govinska razmjena imala konstantnu dinamiku rasta. Vanjskotrgovinski saldo je negativan i

iznosi 28,3 milijuna dolara. Pokrivenost uvoza izvozom 2009. godine je smanjena na 82,2% s

obzirom na 2008. godinu kada je iznosila 88,4%.

Izraţeno u kunama, Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je u razdoblju od sijeĉanja do prosinaca

2009. izvezla robe u vrijednosti od 686,9 milijuna kuna, dok je istodobno uvoz iznosio

835,1 milijun kuna, pa je robni deficit iznosio 148,2 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godi-

nu izvoz je u kunskoj vrijednosti smanjen za 23,5%, a uvoz za 17,3%. PreraĊivaĉka industrija

koja je izuzetno znaĉajna u razvoju gospodarstva sudjeluje sa 83,2% u izvozu i sa 61,7% u

ukupnom uvozu. Od 2004. do 2009. unatoĉ globalnoj financijskoj krizi trend kretanja vanj-

skotrgovinske razmjene preraĊivaĉke industrije nije se bitno razlikovao i saldo je i dalje pozi-

tivan.

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada Županijska komora Bjelovar,2010.

43

7.8 Obrtništvo

Obrtništvo u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji ima dugu tradiciju, i razmjerno je razvijeno u

ţupaniji.

Obrtniĉka komora Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ima višegodišnju tradiciju organiziranja s

osnovnim ciljevima promicanja, usklaĊivanja i zastupanja zajedniĉkih interesa obrtnika pred

tijelima jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave

Ukupan broj registriranih obrta po evidenciji prema Obrtnom registru (aktivni i obrti u miro-

vanju) na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije na dan 31.12.2009. iznosio je 1500, a

31.12.2008. taj je broj iznosio 1599, što predstavlja pad od 6%. U odnosu na 2007.taj pad je

11%, a na 1997. pad je za 38%. Pri tome biljeţi najveći pad UO Bjelovar i UO Ĉazma za 41

%, a nešto manji u UO Daruvar za 33% i UO Garešnica 32%.

Vidi Tablicu 17.

U odnosu na prethodnu 2008.godinu (ukupno prijava 109, ukupno odjava 188, negativna raz-

lika -79), u 2009. godini Obrtniĉka komora Bjelovarsko-bilogorske ţupanije biljeţi pad za

daljnjih 94 obrta.

Vidi Tablicu 18.

Prema obrtnom registru aktivnih obrta po djelatnostima aktivnih obrta na dan 31.12.2009.

vidljivo je da je najrazvijenija djelatnost trgovine (31,10%), zatim usluţne djelatnosti

(21,07%), proizvodne djelatnosti (18,90%), graĊevinarstvo (9,10%), poljoprivreda (6,81%),

ugostiteljstvo (6,62%), te prijevoz (6,40%).

Vidi Tablicu 19.

Izvor: Evidencija prema Obrtnom registru

Napomena: naglašavamo da je podatak samo pribliţno toĉan zbog relativne statistiĉke nepreg-

lednosti primarne djelatnosti svakog obrta (ĉesto se obrt u Obrtnom registru registrira za više

djelatnosti), pregled raĊen po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2002. s obzirom da najnovi-

44

ja uskladba koju Uredi drţavne uprave u Ţupanijama rade po nacionalnoj klasifikaciji djelat-

nosti 2007. još nije završena.

TABLICA: Broj zaposlenih (osiguranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) u obrtu

u Republici Hrvatskoj i BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŢUPANIJA , stanje na dan

31.12.2009.

Stanje

31.12.2008.

Stanje

31.12.2008.

Stanje

31.12.2009.

Stanje

31.12.2009.

Indeks

31.12.09./08.

Indeks

31.12.09./08.

Uĉešće

BJELOVARSKO-

BILOGORSKA

ŢUPANIJA u RH

%

Uĉešće

BJELOVARSKO-

BILOGORSKA

ŢUPANIJA u RH

%

RH BJELOVARSKO-

BILOGORSKA ŢUPANIJA

RH BJELOVARSKO-


RH BJELOVARSKO-


31.12.08. 31.12.09.

227.550 4.684 205.314 4.178 90 88 2,06 2,03

Izvor: Državni zavod za statistiku – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Na dan 31.12.2009. broj zaposlenih po jednom obrtu (zaposlenici + vlasnici obrta) u Bjelo-

varsko-bilogorskoj ţupaniji iznosio je 2,72 i veći je od prosjeka Republike Hrvatske (2,21) za

25%, pri ĉemu je broj obrtnika konstantno u padu, a broj zaposlenika kod obrtnika, koji je bio

u stalnom porastu do zakljuĉno 2007.g. takoĊer pada i u 2009.godini. U odnosu na

2007.godinu u RH je zaposlenih u obrtu manje za 28.150 (12%), a u Bjelovarsko-bilogorskoj

ţupaniji za 565 (12%), radi se samo o obrtnicima-osiguranicima Hrvatskog zavoda za miro-

vinsko osiguranje .

Broj obrta u sastavu Obrtniĉka komora Bjelovarsko-bilogorske ţupanije sa stanjem

31.07.2010. sukladno Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva:

1. Po teritorijalnom ustroju :

a) UO Bjelovar – 798 obrta

b) UO Daruvar (zajedno sa Grubišnim Poljem) – 350 obrta

c) UO Garešnica – 183 obrta

d) UO Ĉazma – 139 obrta

UKUPNO Obrtniĉka komora Bjelovarsko-bilogorske ţupanije – 1470 obrt

2. Po kriteriju strukovne organiziranosti:

a) Ceh usluţnog obrta (bez frizera, kozmetiĉara i njegovatelja, ali s ukljuĉenim Ce-

hom graditeljstva) – 480 obrta

b) Ceh trgovine – 265 obrta

c) Ceh proizvodnog obrta (ukljuĉen i Ceh za proizvodnju hrane i pića) – 199 obrta

d) Ceh ugostitelja i turistiĉkih djelatnika – 169 djelatnika

e) Ceh prijevoznika (osoba i stvari) – 137 obrta

f) Ceh za poljodjelstvo – 129 obrta

g) Ceh frizera, kozmetiĉara i njegovatelja – 91 obrt

Napomena: obuhvaćeni svi registrirani obrti (aktivni i u mirovanju), klasifikacija prema evi-

dentiranoj osnovnoj djelatnosti

45

7.9 Mjere poticanja poduzetništva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji – realizirani poduzet-

nički projekti

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, gradovi i općine uz pomoć Ministarstva

gospodarstva, rada i poduzetništva (godišnje se realizira cca 10.000.000,00 kuna bespovratnih

potpora poduzetnicima i JLS-ima), nastavlja investicije u zone malog gospodarstva,

opremanjem potrebnom infrastrukturom, kod kojih postoji poduzetniĉki potencijal, dajući

prioritetno prednost dovršetku infrastrukture za što prije pokretanje poduzetniĉkih projekata

proizvodnih djelatnosti sa što većim zapošljavanjem.

Novim kreditnim programima kojeg Bjelovarsko-bilogorska ţupanija provodi sa re-

sornim ministarstvom i poslovnom bankom, poduzetnici su zadnjim kreditnim linijama inves-

tirali 30 milijuna kuna u svoje poduzetniĉke projekte po najpovoljnijim kamatama 3-5%.

Programi poticanja Malog i srednjeg poduzetništva kontinuirano se nastavljaju.

Lokalni projekti razvoja maloggospodarstva 09 – 10 projekata u iznosu

25.252.775,00 kuna

Lokalni projekti razvoja- mikrokreditiranje 07- 19 projekata u iznosu

3.262.440,00 kuna

Lokalni projekti razvoja- mikrokreditiranje 08 – 13 projekata u iznosu

2.410.000,00 kuna

5.4.1. Poduzetničke zone Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Općine i gradovi s podruĉja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije zapoĉele su s aktivnostima na

izgradnji poduzetniĉkih zona koji su obuhvaćeni Planom i Programom za razdoblje 2004.

godine do 2007. godine, 2007.-10. i novim Planom do 2012. godine.

Jedinice lokalne samouprave, to jest općine i gradovi s podruĉja Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije kao nositelji projekata izgradnje poduzetniĉkih zona na ovom podruĉju, planirali su

izgradnju 32 poduzetniĉke zone. Od navedene 32 poduzetniĉke zone Bjelovaru (poslovna

zona Istok i Jug), Daruvaru (poduzetniĉka zona Zapad-1), Grubišnom Polju (zona malog i

srednjeg poduzetništva), Garešnici (poduzetniĉka zona Jug) Ĉazma Ninkovica i zona u

Velikom Trojstvu. Ukupno se u zonama odvija 56 poduzetniĉkih projekata koji zapošljavaju

500 zaposlenih.

U dvije poduzetniĉke zone u tijeku je završna faza izgradnje istih, ali u njima (ili u dijelu

njih) se već odvija poduzetniĉka aktivnost i to : Severin, Velika Pisanica, a i u Grubišnom

Polju u zoni 2 nastavljaju se radovi uz osigurana financijska sredstva. Time bi se povećao i

broj projekata u zonama, ali i broj zaposlenih na 1000.

Ostale poduzetniĉke zone nalaze se u razliĉitoj fazi aktivnosti izgradnje, od onih kojima

nedostaju samo završni radovi , do onih za koje još nisu donesene ni odluke o formiranju

poduzetniĉke zone ili nisu u prostornim i urbanistiĉkim planovima ili se još uvijek rješavaju

imovinsko-pravni odnosi i dr.

U deset jedinica lokalne samouprave nastavlja se izgradnja infrastrukture u 14 zona ukupne

vrijednosti ulaganja je cca 95 milijuna kuna. Do sada je uloţeno 50 milijuna kuna, a osam

46

zona kompletno je opremljeno infrastrukturom i poduzetnici u razliĉitim fazama ostvaruju

svoje projekte.

Vidi Tablica 20.

Optimalno je da dinamika izgradnje poduzetniĉkih zona na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije bude u suglasju sa trţišnim potrebama (interesom poduzetnika za djelovanjem u

poduzetniĉkoj zoni), kako ne bi došlo do situacije da se izgrade poduzetniĉke zone a ne

postoji dovoljan interes poduzetnika za djelovanje u istima ili da postoji daleko veći interes

poduzetnika od stvarne ponude djelovanja u izgraĊenim poduzetniĉkim zonama.

Inicijalna financijska sredstva za izgradnju poduzetniĉkih zona duţne su osigurati općine i

gradovi koji izgraĊuju poduzetniĉke zone na svom podruĉju, a za izgradnju mogu koristiti i

druge izvore financijskih sredstava (proraĉunska sredstva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije,

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i dr.)

U cilju kvalitetnijeg provoĊenja aktivnosti iz ovog Plana , te posebno kvalitetnijeg definiranja

prioriteta u izgradnji poduzetniĉkih zona, potrebno se rukovoditi slijedećim kriterijima:

a) strateški poloţaj poduzetniĉkih zona – potrebno je poduprijeti gradnju poduzetniĉkih

zona na potencijalno interesantnim lokacijama (blizina cestovne, ţeljezniĉke

infrastrukture i plovnih putova)

b) stupanj dovršenosti poduzetniĉke zone (cilj je zone u izgradnji što prije završiti i

staviti u funkciju poduzetništva)

c) posebno poticati razvoj poduzetniĉkih zona za koje već postoji evidentiran interes

potencijalnih ulagaĉa (pisma namjere, predugovori i sl.)

d) voditi raĉuna o ravnomjernom razvoju zona na podruĉju ţupanije

7.10 Najvaţnije gospodarske djelatnosti

7.10.1 Poljoprivreda

Od davnina tradicionalno se gospodarstvo i društveni ţivot na podruĉju Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije temelji na poljoprivredi i popratnim preraĊivaĉkim djelatnostima.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija nalazi se svojom zemljopisnom širinom u podruĉju koje s

brojem sunĉanih dana, zajedno s koliĉinom oborina i reljefnim obiljeţjima (bila, breţuljci i

doline) pruţaju izrazito povoljne uvjete za razvoj širokog izbora poljoprivrednih kultura.

47

7.10.2 Korištenje poljoprivrednih površina

Većinu agrarne strukture ĉine obiteljska poljoprivredna gospodarstva s razliĉitim

demografskim, proizvodnim i gospodarskim znaĉajkama. Obiteljska poljoprivredna

gospodarstva posjeduju dvije trećine (67%) ukupnog poljoprivrednog zemljišta, a preostala

trećina je u vlasništvu drţave.

TABLICA: Obradive i poljoprivredne površine u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji i

Republici Hrvatskoj

Kategorija Površine u

Bjelovarskoj-

bilogorskoj

ţupaniji

ha

Udio u

ukupno

obradivoj

površini

%

Površine u

Republici

Hrvatskoj

ha

Udio površina

Bjelovarsko-

bilogorske

ţupanije u

površini RH

%

Oranice i vrtovi 101.484 70,1 847.000 12,0

Voćnjaci 3.927 2,7 47.000 8,3

Vinogradi 1.442 1,0 33.000 5,7

Livade 37.872 26,2 160.000 23,1

OBRADIVE

POVRŠINE

144.725 100,0 1.087.000 -

Pašnjaci 4.044 110.000 3,7

Ribnjaci 3.200 6.042 52,9

Trstici i bare 321

POLJOPRIVREDNE

POVRSINE

152.290

Šumsko zemljište 95.973 2.221.386 4,3

Neplodno zemljište 15.404

UKUPNO: 263.667 5.659.400 4,7 %

Izvor: Statistički ljetopis 2008., str. 255, 281

Svojom površinom od 263.667 ha Bjelovarsko-bilogorska ţupanija sudjeluje sa 4,7% u

ukupnoj površini Republike Hrvatske. Najveći prostorni udio ţupanije (57,8%) otpada na

poljoprivredno zemljište koje se prostire na površini od 152.290 ha, od ĉega je veliki postotak

95,0% ili 144.725 ha obradivih površina. Od toga 70,1% otpada na oranice i vrtove, a 26,2 %

na livade.

Kako je relativno veliki postotak ţupanijske površine pod šumom, 36,3% ili 95.973 ha, to je

razumljivo da temeljno gospodarsko obiljeţje Ţupaniji daje proizvodnja hrane i

drvopreraĊivaĉka industrija.

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji od 101.484 ha oraniĉkih površina koristi se 72.585

ha i to 65.869 ha koriste obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a 6.716 ha koriste pos-

lovni subjekti.

48

Poslovnih subjekata s poljoprivrednim zemljištem na podruĉju Ţupanije ima ukupno 91 od

kojih samo 10 raspolaţe s posjedom većim od 100 ha i 11 s posjedom 50 - 100 ha. Samo

subjekti s posjedom većim od 100 ha ukupno koriste 5.064 ha odnosno preko 70% ukupno

korištenih površina i sudjeluju s 80% u korištenju zakupljenog zemljišta.

Podaci popisa poljoprivrede u odnosu na registrirano stanje u sluţbenoj statistici pokazuju da

se na podruĉju Ţupanije koristi samo 62% poljoprivrednog zemljišta. Oranica se koristi

65,5%, livada 57%, pašnjaka 55%. Vinograda je iskazano 37% i voćnjaka 30% u odnosu

na stanje u statistici, a od toga plantaţnih vinograda u kućanstvima je iskazano 131 ha, a

voćnjaka 277 ha.

7.10.3 Agrarna struktura

Agrarna struktura na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije se bitno ne razlikuje od one u

Hrvatskoj. Prosjeĉna veliĉina obiteljskih gospodarstava je 3,6 ha korištene površine što je,

iako iznad prosjeka Hrvatske, mala površina. Loša je strana i veliki broj malih ĉestica. Jedno

domaćinstvo ima u prosjeku 8 zemljišnih ĉestica, dok zemljišta većih gospodarstava imaju

puno više ĉestica (npr. ona preko 20 ha ĉak 12 ĉestica). U odnosu na drţavni prosjek,

obiteljska poljodjelska gospodarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji su po broju ĉlanova

višebrojnija, što je razumljivo s obzirom da se radi o jakom poljoprivrednom podruĉju sa

znatnim poljoprivrednim resursima i proizvodnjom. Usitnjenost zemljišnog posjeda, veliĉine

parcela i veliĉine stoĉarskih stada je oteţavajući, ali ne i presudni ograniĉavajući ĉimbenik

razvoja poljoprivredne proizvodnje u ţupaniji. Budući razvoj primarne poljoprivredne

proizvodnje treba gledati prvenstveno u odrţivom tradicijskom razvoju stoĉarske proizvodnje.

Raslojavanje agrarnog sela je logiĉan proces. Temeljem navedenog poljoprivredna

proizvodnja odvijati će se sa znatno manjim brojem proizvoĊaĉa na postupno sve većim

površinama. Nije zanemarivo da danas 10 % obiteljskih gospodarstava ima površinu veću od

10 ha. Proces okrupnjavanja (sada 8 ĉestica po gospodarstvu) i povećanja ukupne

poljoprivredne površine (sada 3,6 ha korištene poljoprivredne površine) odvijat će se

poslovnom logikom, odnosima na trţištu i socijalno društvenim okolnostima.

Na oraniĉnim površinama najzastupljenija je proizvodnja ţitarica, krmnog i industrijskog

bilja, te povrća.

TABLICA: Korištenje oraniĉnih površina

Redni

broj

Kultura Republika

Hrvatska

ha

Udio kultura

u RH

%

Bjelovarsko-

bilogorska

ţupanija

ha

Udio

kultura u

BBŢ %

1. Ţitarice 558.590 67,2 56.488 77,8

2. Krumpir 17.355 2,1 803 1,1

3. Uljano sjeme i plodovi 82.093 9,9 3.159 4,3

4. Duhan 6.005 0,7 94 0,2

5. Šećerna repa 34.316 4,1 72 0,1

49

6. Krmno bilje 105.862 12,8 11.257 15,5

7. Cvijeće, aromatiĉno i

ostalo bilje

6.878 0,8 134 0,2

8. Mahunasto i ostalo

povrće

19.789 2,4 578 0,8

Ukupno: 830.888 100,0 72.585 100,0

Izvor: Statistički ljetopis 2008., str. 256, 660 – 661

Od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava samo 2.359 ih raspolaţe sa posjedom većim

od 10 ha, a još 4.182 ima posjed veliĉine 5-10 ha. Poljoprivredna kućanstva s posjedom

većim od 10 ha ĉine 10% poljoprivrednih kućanstava, a koriste 46% ukupno

korištenog zemljišta i to 61,3% u vlasništvu i 38,7% u zakupu, dok zajedno s kućanstvima

s posjedom 5 - 10 ha koriste 76% zemljišta i to 70,5% u vlasništvu i 29,5% zakupljenog zemljišta.

Skupina kućanstva s posjedom do 3 ha sudjeluje u ukupnom broju poljoprivrednih kućanstva

s 58%, a posjeduje u vlasništvu 21 % korištenog poljoprivrednog zemljišta. U površinama

danim u zakup sudjeluje sa 84%, dok je zanemariva u zakupljivanju zemljišta.

7.10.4 Stočarstvo

Stoĉarska proizvodnja, kao primarna poljoprivredna proizvodnja, je prirodni slijed biljne

proizvodnje. IzmeĊu više vrsta ove proizvodnje, koja je najzastupljenija u ţupaniji, kao

strateške i prioritetne valja izdvojiti proizvodnju kravljeg mlijeka i proizvodnju goveĊeg i

svinjskog mesa. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva drţe 85,2 % goveda, u tome 65,5 %

mlijeĉnih krava koje proizvode 90,7 % ukupne proizvodnje mlijeka, dok manji dio otpada na

poljoprivredne tvrtke.

Po broju goveda i proizvodnji mlijeka većoj od 120 milijuna litara godišnje ovu ţupaniju

svrstava meĊu vodeće u Republici Hrvatskoj.

Trećina (33%) obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj drţi u

prosjeku 2-3 krave, dok je taj udio u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupanije znatno manji i iznosi

13,11 %. Od njih samo 65 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava proizvodi mlijeko za

prodaju mljekarama, dok preostali dio proizvodnje ostavljaju na svojim gospodarstvima za

vlastite potrebe, pa na tu proizvodnju ne moţemo raĉunati.

Za Hrvatsku su znakovita mala stada goveda, što znatno smanjuje uĉinkovitost proizvodnje.

To vrijedi i za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju, s tim da je ipak znatno veći udio

gospodarstava s više od 11 krava u usporedbi sa drugim Ţupanijama u RH. Po broju takvih

gospodarstava Bjelovarsko-bilogorska ţupanija se nalazi na prvom mjestu u RH.

Da su naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva ozbiljno shvatila pribliţavanje EU,

pokazuju i podaci o veliĉini stada. U usporedbi s prethodnom godinom smanjen je postotak

uzgajatelja koji imaju 1-3 grla, a povećava se postotak onih koji imaju 10 i više grla.

Svinjogojstvo u poljoprivrednim kućanstvima Bjelovarsko-bilogorske ţupanije podloţno je

trţišnim oscilacijama, te se kreće izmeĊu 75.000 i 110.000 grla.

50

Od ukupnog broja grla svinja oko 20% su krmaĉe, najveći broj poljoprivrednih gospodarstava

uzgaja 10 do 20 svinja, a sa više od 50 grla je 397 gospodarstva.

Ovi podaci govore o orijentiranosti svinjogojske proizvodnje uglavnom za vlastite potrebe, a

na trţištu se prodaju preostali viškovi.

Zbog osiguranih resursa u stoĉnoj hrani i postojećih skladišnih i smještajnih kapaciteta za

svinjogojsku proizvodnju, te blizine velikih trţišta Zagreba i turistiĉkih centara, svinjogojstvo

je uz govedarstvu glavni potencijal ove Ţupanije u stoĉarskoj proizvodnji.

U ovĉarstvu na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije poljoprivredna kućanstva posjeduju

46.737 grla. Najzastupljenije su u uzgoju inozemne pasmine, a poglavito je Merino pasmina.

Broj ovaca registriran na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je ujedno i najveći broj

evidentiranih ovaca u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, što predstavlja oko 9% od

ukupnog broja registriranih ovaca u Republici Hrvatskoj.

U peradarskoj proizvodnji mesa i jaja u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji glavnu ulogu ima

proizvodnja na peradarskim farmama. Na podruĉju Ţupanije registrirano je oko milijun grla

peradi. Gotovo sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju do 20 grla peradi, a više

od 100 grla peradi samo 358 gospodarstava. Broj nesilica je oko 430.000, koje prosjeĉno

snesu od 151 do 180 jaja godišnje po nesilici.

U našoj Ţupaniji na podruĉju Garešnice, Konĉanice i Ĉazme (Sišĉani) proizvodi se na gotovo

2.000 ha oko 1.300 t slatkovodne ribe, poglavito šarana. U ovoj djelatnosti postoje veliki

neiskorišteni prirodni i proizvodni resursi na kojima se u posljednje dvije godine poĉinje s

razvojem kontinentalnog turizma.

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije djeluje 5 pĉelarskih udruga sa 340 uĉlanjenih

pĉelara, koji posjeduju preko 30.000 košnica. Sa svojom proizvodnjom oko 600 tona meda

pĉelari naše Ţupanije zauzimaju sam vrh u Republici Hrvatskoj.

Prošle 2009. godine Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je registrirala prvu robnu marku meda

bagrema u Republici Hrvatskoj.

Da se sva navedena poljoprivredna proizvodnja u budućnosti moţe odvijati i koristiti sredstva

Europskih fondova poglavito je potrebno riješiti legalizaciju svih objekata u poljoprivrednoj

proizvodnji.

Budući da je to izrazito skup i dugotrajan proces za financiranje i tehniĉku provedbu

neophodna je zajedniĉka suradnja svih jedinica lokalne samouprave, ţupanije i nadleţnih

ministarstava.

51

7.10.5 Voćarsko-vinogradarska proizvodnja

U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji uz tradicionalni ekstenzivni uzgoj domaćih sorti

intenzivira se proizvodnja u tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima kroz suvremeni plantaţni

uzgoj nasada odabranih sorti.

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je pod vinovom lozom zasaĊeno 1.442 ha

površina ili 2,88% površine RH.

U posljednjih pet godina iskazan je veliki interes poljoprivrednih proizvoĊaĉa mlaĊe ţivotne

dobi za podizanjem novih nasada vinograda s deklariranim i visoko kvalitetnim sadnicama.

Podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je zbog svojih klimatskih i morfoloških

karakteristika pogodno za voćarsku proizvodnju.

Od 47.000 hektara voćnjaka koliko se nalazi u Republici Hrvatskoj, 8,3% površina ili 3.927

hektara nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji.

Voćarska proizvodnja temelji se na raznovrsnom asortimanu u koji su ukljuĉene i autohtone

sorte voća. Temeljna obiljeţja proizvodnje voća na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

su visoka starost, nekvalitetni sadni materijal i usitnjenost površina. Sadašnja razina

proizvodnja voća nije zadovoljavajuća, a s obzirom na svoje klimatske zemljišne mogućnosti

za uzgoj voća, te angaţiranje postojećih kredita za podizanje višegodišnjih nasada i

primjenom novih tehnologija, Bjelovarsko-bilogorska ţupanija moţe postati veliki proizvoĊaĉ

voća. Za povećanje površina pod višegodišnjim nasadima odluĉujuću ulogu imati će novi sustavi za

navodnjavanje koji su definirani Planom navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Povrh navedenoga potrebito je razraditi i programe skladištenja povrća i voća, odnosno

rashladne kapacitete hladnjaĉa od 500 do 1.000 tona. Prvi idejni projekti predlagali su

lokaciju Bjelovarskog sajma u Gudovcu, gdje bi se zbog postojeće infrastrukture troškovi

izgradnje hladnjaĉe već u startu smanjili za 50% (plin, struja, voda, telefon, asfaltirane interne

prometnice).

7.10.6 Ekološka poljoprivreda

U Republici Hrvatskoj ukupno je pod ekološkom proizvodnjom 568 hektara poljoprivrednih

površina, od toga se 10% nalazi u Bjelovarsko-Bilogorskoj ţupaniji.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je prepoznala ekološku poljoprivredu kao jedinu moguću

alternativu oĉuvanju zdravlja ljudi i okoliša. Stoga od 2003. godine Ţupanija pruţa potporu

registriranim proizvoĊaĉima ekološke hrane, izdvajajući proraĉunski novac za izobrazbu,

plaćanje struĉnog nadzora i certifikacije, te njihovo predstavljanje na sajamskim priredbama.

Do sada je u Upisnik ekoloških proizvoĊaĉa upisan 41 proizvoĊaĉ s podruĉja Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije (10% od svih upisanih u Upisnik). Pod nadzorom se nalazi preko 60 ha

obradivih površina pod povrtlarskim i ratarskim kulturama, 95 ha livada i pašnjaka, 80 grla u

govedarstvu, 65 u svinjogojstvu i 700 grla u ovĉarstvu i kozarstvu.

Nedostatak je skladišnih kapaciteta, problem radne snage i edukacije ekoloških poljoprivred-

nika, te skupa procedura izdavanja potvrdnica za eko-proizvodnju. Najveći dio ekološki proi-

zvedene hrane Bjelovarsko-Bilogorske ţupanije plasira se na trţišta Zagreba i Kvarnera. Veća

potraţnja na ovim podruĉjima je zbog koncentracije potrošaĉa ekološke hrane veće plateţne

moći.

52

7.10.7 Lovstvo

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije registrirana su 43 zajedniĉka lovišta ukupne

površine 162.539 ha. U zajedniĉkim lovištima prevladava visoko trofejna krupna divljaĉ. U

cilju povećanja broja sitne divljaĉi naša ţupanija ulaţe u posljednjih desetak godina znaĉajna

sredstva.

Povrh zajedniĉkih lovišta u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji nalazi se 19 drţavnih lovišta

ukupne površine oko 100.000 ha.

Ova izuzetno kvalitetna lovišta sa trofejnom divljaĉi po kojima smo u samom vrhu Republike

Hrvatske ujedno predstavljaju mogućnost nastavka tradicije u lovnom turizmu iz prethodnog

razdoblja.

7.10.8 Ljudski resursi u poljoprivredi

Udio ukupnog poljodjelskog stanovništva u sveukupnom stanovništvu Ţupanije je 26,6%, što

je zamalo tri puta više od drţavnog prosjeka (9,1%). Ĉak 62,2% domaćinstva prema zadnjem

popisu stanovništva iz 1991. godine ima poljoprivredno gospodarstvo, a u Hrvatskoj samo 6,5

%. 23.479 poljoprivrednih gospodarstava sa 76.104 ĉlana ĉine 57,2% ukupnog stanovništva, a

najveći broj ĉlanova ĉine djeca i mladi do 25 godina (28,05%) te stariji od 64 godine (20,1%).

Uoĉljiv je trend smanjenja poljoprivrednog stanovništva do kojeg dolazi uslijed ubrzane

urbanizacije i migracije ruralnog stanovništva u veće urbane aglomeracije ili kao što je sluĉaj

kod Bjelovarsko-bilogorske ţupanije koja se naslanja na podruĉje grada Zagreba, do izrazitih

migracija prema tom podruĉju. No, treba ipak naglasiti da je na ovom tipiĉno

poljoprivrednom podruĉju pad poljodjelskog stanovništva sporiji od drţavnog prosjeka.

Ograniĉavajući faktor poljoprivredne proizvodnje je i veoma niska stopa obrazovanosti, što je

pokazatelj kakvoće ljudskih resursa, a time i opći pokazatelj gospodarske razine pojedinog

podruĉja. U pregledu broja ĉlanova poljoprivrednih kućanstva po spolu i starosti na

podruĉju Ţupanije, te po gradovima i općinama proizlazi da od ukupnog broja 75.476

ĉlanova 49,5% je muškog spola. Preko 50% ĉlanova kućanstava u svih dobnih skupina ţivi

na posjedu veliĉina do 3 ha, dok 14% ĉlanova ţivi na posjedu s više do 10 ha i 20% na 5-10 ha, a od

ukupnih poljoprivrednih kućanstava 21% ĉini dobna skupina iznad 64 godine ţivota.

U 23.579 poljoprivrednih kućanstava u Ţupaniji od stalno zaposlenih ĉlanova po

poljoprivrednom obrazovanju samo praktiĉno iskustvo ima 51.754 ĉlanova, teĉaj 136,

trogodišnju srednju školu 168, ĉetverogodišnju srednju školu 421 i višu školu odnosno

fakultet 278. Temeljem navedenog je vidljivo da svega 1,64% poljoprivrednika ima srednje i visoko

poljoprivredno obrazovanje, a samo praktiĉno iskustvo 98%.

7.11 Bjelovarski sajam

53

Bjelovarski sajam d.o.o. osnovan je 1995. godine. Vlasnici sajma su Bjelovarsko - bilogorska

ţupanija i Grad Bjelovar.

Uz pomoć gospodarstva i donacije uloţena su znatna materijalna sredstva kako bi se na

postojećem prostoru stvorili uvjeti za organiziranje sajamskih priredbi.

Ukupna površina prostora iznosi 235.000 m2, a izloţbenim potrebama prilagoĊeno je:

- 3.000 m2 zatvorenog prostora

- 1.600 m2 nadstrešnica

- 30.000 m2 otvorenog prostora

- 5.000 m2 objekata namjenjenih izloţbi stoke.

UreĊeno je 40.000 m2 parkirališnog prostora.

Glavna priredba Jesenski meĊunarodni bjelovarski sajam odrţava se svake godine poĉetkom

mjeseca rujna. Na njemu sudjeluje više od 500 izlagaĉa, te 400 stoĉara sa stokom, a posjeti ga

preko 50.000 posjetitelja.

Pored ovog, Sajam organizira i niz drugih dogaĊanja, kao što su:

Proljetni sajam, Pĉelarski sajam, Sajam malih ţivotinja, konjiĉke priredbe, aukcije stoke,

izloţbe ratara, voćara i vinogradara, struĉne skupove, tjedne stoĉne sajmove i drugo.

Na priredbama Bjelovarskog sajma isplati se sudjelovati jer je to mjesto prezentacije

najnovijih tehnoloških i nauĉnih dostignuća u gospodarstvu, a posebno u poljoprivredi, mjesto

zakljuĉivanja poslovnih ugovora i susreta gospodarstvenika.

Sajmovanje na ovim prostorima, a posebice stokom ima višestoljetnu tradiciju, koju

Bjelovarski sajam nastavlja

7.12 Drvna industrija

Drvna industrija koju ĉine proizvodnja i prerada drveta te proizvodnja namještaja jedna je od

najznaĉajnih djelatnosti Bjelovarsko – bilogorske ţupanije gledano s aspekta izvoznih rezulta-

ta, ukupnog broja zaposlenih i po vrijednosti neto deviznog efekta.

UsporeĊujući podatke poslovanja drvne industrije s podacima preraĊivaĉke industrije

Bjelovarsko – bilogorske ţupanije vidljivo je da je u posljednjih desetak godina udjel

ostvarenog ukupnog izvoza proizvodnje i prerade drveta te proizvodnje namještaja u

ukupnom izvozu preraĊivaĉke industrije Ţupanije konstantno iznosio 30 – 31%, u ukupnom

broju zaposlenih 12%, a u ostvarenom neto deviznom priljevu 68,9%.

Najpoznatije tvrtke proizvodnje i prerade drveta Bjelovarsko – bilogorske ţupanije su; Tvrtke

Iverica d.o.o. Bjelovar jedini proizvoĊaĉi šperploĉe i iverice u Republici Hrvatskoj, te Ĉesma

SP d.o.o. U proizvodnji namještaja najznaĉajniji proizvoĊaĉi su; Prima d.o.o., Brestovac d.d.

Garešnica, Garešniĉki Brestovac i DI Ĉazma d.o.o. iz Ĉazme.

U drvopreraĊivaĉkim kapacitetima proizvodi se; šperploĉa, iverica, furnir, kuhinje, ploĉasti i

stilski namještaj a proizvode se i zidne, stropne i podne obloge, graĊevinska stolarija,

elementi podova, stalci za cvijeće, vinoteke, furnirani paneli, piljena graĊa i briket. Na ovom

podruĉju locirani su i najveći kapaciteti u Republici Hrvatskoj za proizvodnju parketa lamel,

lam i masivnog s kapacitetom 300.000 m2 godišnje.

Vidi Tablicu 21.

7.13 Industrija građevinskog materijala

54

Industrija graĊevinskog materijala Bjelovarsko – bilogorske ţupanije obuhvaća proizvodnju

opekarskih proizvoda, proizvodnju i preradu kamena, proizvodnju vapna, proizvodnju suhih

ţbuka, mineralnih veziva i ljepila, elemenata od armiranog betona, betonske galanterije, gra-

Ċevinske stolarije itd.

Industrija graĊevinskog materijala u gospodarstvu Ţupanije predstavlja stabilnu granu indus-

trijske proizvodnje sa zamjetnim izvoznim rezultatima i prepoznatljivim proizvodima.

Od registriranih 10 trgovaĉkih društava, 3 su srednje a 7 male tvrtke.

Vodeće tvrtke ove industrijske grane su «KAMEN SIRAĈ» d.d. Siraĉ, kao jedinog proizvo-

Ċaĉa dolomitnog vapna u Republici Hrvatskoj, «FINAG» d.d. Garešnica i «BILODOM»

d.o.o. Dominkovica.

Vidi Tablicu 22.

7.14 Trgovina

Trgovinska djelatnost u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske ţupanije predstavlja znaĉajnog

ĉimbenika i svojim uĉešćem u raznim segmentima poslovanja daje primjeren ton ukupnim

gospodarskim rezultatima. Od 1315 trgovaĉkih društava koji su predali završni raĉun za 2008.

godinu 391 ili 30% pripada trgovinskoj djelatnosti. U 2008. godini trgovina Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 3.058.670.349 kn što je više za

4,2% u odnosu na 2007. godinu. U ukupnom prihodu poduzetnika Ţupanije trgovina sudjeluje

s 35%. U isto vrijeme ostvareni su ukupni rashodi 2.930.557.508 kn što je za 5,4% više nego

u prethodnoj godini. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 123.505.858 kn i smanjena je za

18%, a gubitak nakon oporezivanja iznosio je 10.272.966 kn i veći je za 28,5% u odnosu na

2007. godinu. Za neto plaće izdvojeno je u 2008. godini 130.893.131 kn što je više za 5,4% u

odnosu na prošlu godinu. Prosjeĉna neto plaća po zaposlenom u trgovini iznosila je 3.558 kn i

povećana je za 4,6%. Prosjeĉan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine iznosio je 3.066 i veći je

za 7,9% u odnosu na 2007. godinu. U odnosu na 17.633 prosjeĉno zaposlena na razini gospo-

darstva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije trgovina sudjeluju sa 17,4%. U 2008. godini trgovina

je ostvarila uvoz u vrijednosti od 52.592.466 dolara, što je manje za 3,6% u odnosu na 2007.

godinu. Ostvareni uvoz trgovine iznosi znaĉajnih 25% ukupnog uvoza gospodarstva Bjelovar-

sko-bilogorske ţupanije koji je u 2008. godini bio veći za 16,5% u odnosu na 2007. godinu.

U sektoru trgovina na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije u 2009. je broj poduzetnika

iznosio 399, a broj zaposlenih 2092.

Vidi tablica 23.

7.15 Tekstilna industrija

55

Dugu tradiciju poslovanja na podruĉju Ţupanije ima i proizvodnja tekstilnih proizvoda. Ve-

ćinu proizvodnog programa ĉini proizvodnja lake i teške ţenske i muške konfekcije, kao što

su ţenske bluze, suknje, kostimi, kaputi, zatim muške jakne i odijela te ţensko i muško rub-

lje.

Kao i u ostalom dijelu Hrvatske, tekstilna industrija ţupanije suoĉena je sa mnogobrojnim

poteškoćama, koje će se, nastavkom procesa globalizacije dodatno odraziti na ionako tešku

situaciju. Najveći dio proizvodnje tekstilne industrije plasira se tzv. lohn poslovima, odnosno

radi se za poznatog kupca u inozemstvu, većinom iz Njemaĉke i Italije, dok se na domaćem se

trţištu plasira svega 10-ak posto proizvodnje tekstilne industrije. Na pad proizvodnje u teks-

tilnoj industriji bitno su utjecali i neki specifiĉni uvjeti poslovanja grane: stalna fluktuacija

zaposlenih, visoka stopa bolovanja, nedovoljno korištenje kapaciteta.

Glavnina tekstilne proizvodnje u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji smještena je na podruĉju

općine Garešnica. Tu se nalazi i MODEA (Garešnica) jedan od najvećih tekstilnih proizvoĊa-

ĉa u Republici Hrvatskoj. Pored Modee znaĉajniji predstavnici tekstilne industrije su PENIĆ-

TEKSTIL, Garešnica i VESNA Daruvar.

S obzirom na broj, a posebice na strukturu zaposlenih u tekstilnoj industriji, problemi s koji-

ma se suoĉavaju tekstilne tvrtke od izuzetnog su znaĉenja za ukupan gospodarski ţivot ţupa-

nije.

Vidi Tablicu 24.

7.16 Metaloprerađivačka industrija

MetalopreraĊivaĉka industrija u koju svrstavamo proizvodnju predmeta od metala, proizvod-

nju strojeva i ureĊaja i proizvodnju prometnih sredstava ima dugu tradiciju na podruĉju Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije i predstavljala je znaĉajan segment gospodarstva Ţupanije u

ranijim razdobljima. Naţalost, tijekom domovinskoga rata i privatizacijskih procesa došlo je

do njenog raspadanja i propadanja. U svemu tome pozitivno je što su mnogi otpušteni struĉni

radnici u potrazi za vlastitom egzistencijom osnovali svoje tvrtke i postali novi poduzetnici

koji polako stasaju i postaju znaĉajan faktor gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Većinu proizvodnje metalne industrije u Ţupaniji ĉine oprema, ljevarstvo i gotovi proizvodi.

U proizvodnji opreme najzastupljeniji su proizvodi za opremanje ciglana, tvornica tjestenine,

voća i povrća, punionice piva i napitaka. Ljevaonice uglavnom proizvode dijelove poljopriv-

rednih vozila i vozila cestovnog prometa, elemente strojeva za potrebe strojogradnje te kana-

lizacijske cijevi i strojne alate. Od gotovih proizvoda na podruĉju Ţupanije proizvode se spe-

cijalni šumski traktori, automobilske i traktorske prikolice, ventili, metalna galanterija.

Najznaĉajniji su predstavnici metalopreraĊivaĉke industrije: "DALIT-CORP" d.d.

DARUVAR - tvrtka je osposobljena za podmirenja potreba trţišta visokih zahtjeva uz stan-

darde kvalitete i tehnologije; ESCO d.o.o. - tvornica opruga i metalnih proizvoda , Bjelovar;

Ljevaonica Bjelovar d.o.o. – tvrtka sa 150 djelatnika poznata po armaturnom i kanalizacij-

skom ljevu sa širokom paletom proizvoda; Hittner d.o.o. Bjelovar – tvrtka sa 70 djelatnika, a

glavni proizvod im je EKOTRAC-šumski zglobni traktor; MPD -tvornica pumpi" d.o.o. Da-

ruvar - tvrtka utemeljena 1960. godine i ima 90 zaposlenih, preteţno tehniĉke struke; te Me-

talprodukt d.d. Šandrovac - proizvodnja ĉeliĉne vune, proizvoda od ĉeliĉne vune, pocinĉane i

PVC spuţve za domaćinstvo.

56

Vidi Tablicu 25.

7.17 Transport

Unatoĉ relativno loše riješenoj prometnoj infrastrukturi, transportna djelatnost u ţupaniji ima

relativno veliko znaĉenje – u najznaĉajnijim tvrtkama iz ovog podruĉja prema podacima DZS

zaposleno je oko 1625 djelatnika. Ţupanije je sjedište jednog od najvećih prijevoznika u put-

niĉkom prometu - poduzeća "Ĉazmatrans - Nova" d.o.o. koje osim prijevoza putnika u ces-

tovnom tuzemnom i meĊunarodnom prometu, obavlja i remont i servis svih vrsta vozila. Pos-

lovanje poduzeća organizirano je kroz poslovne jedinice i to: Bjelovar, Ĉazma, Daruvar, Du-

go Selo, ĐurĊevac, Koprivnica, Kriţevci, Kutina, Našice, Novska, Metković, Sisak, Slatina,

Split, Sv. I. Zelina, Virovitica, Vrbovec, Zadar, Zagreb, Ţupanja. U domaćem putniĉkom

prometu dnevno prometuje 300 linija sa blizu 2000 polazaka na podruĉju od Vukovara do

Dubrovnika. Osim redovnim linijskim prijevozom putnika "Ĉazmatrans-Nova d.o.o." obavlja

i mnogobrojni prijevoz za potrebe ustanova, poduzeća i škola.

Osim Ĉazmatransa, kao najveće prijevozniĉke tvrtke, potrebno je istaknuti KS Transporti

d.o.o. – transportni pogon vezan uz Kamen Siraĉ, poznat po specijaliziranim vozilima.

Vidi Tablicu 26.

7.18 Turizam

U skladu s principima zaštite okoliša, cjelokupni prostor Bjelovarsko-bilogorske ţu-

panije, kvaliteta i razliĉitost osobito prirodne resursne osnove ili atrakcije nude mogućnost

uspostavljanja većeg broja razliĉitih, meĊusobno komplementarnih turistiĉkih doţivljaja.

Bjelovarsko- bilogorska ţupanija, sukladno svim analizama je prostor prirodno predo-

dreĊen za razvoj turizma specijalnih interesa, odnosno zdravstveno - ljeĉilišnog turizma na

podruĉju grada Daruvara, a što omogućava komercijalizaciju cijelog spektra tematiziranih

turistiĉkih doţivljaja namijenjenih razliĉitim potrošaĉkim segmentima tijekom cijele godine.

S obzirom da smo kontinentalna ţupanija, statistiĉki registriran turistiĉki promet na

podruĉju Bjelovarsko –bilogorske ţupanije je relativno ravnomjerno rasporeĊen tijekom cijele

godine.

Bjelovarsko

– bilogorska

ţupanija

2004.g.

noćenja

2005.g.

noćenja

2006.g.

noćenja

2007.g.

noćenja

2008.g.

noćenja

2009.g.

noćenja

22.746 25.129 31.140 33.845 36.801 26.018

Ne raĉunajući statistiĉki neregistrirana noćenja ostvarena u kontekstu bolniĉkog pos-

lovanja Daruvarskih Toplica, prosjeĉna iskorištenost smještajnih kapaciteta na podruĉju Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije je izrazito niska i u prošloj godini biljeţi izraziti pad s paralel-

57

nim stagniranjem smještajnih kapaciteta u svim vrstama smještaja. Treba uzeti u obzir i ĉi-

njenicu da se najveći broj noćenja u Daruvaru realizira u sklopu Daruvarskih Toplica, odnos-

no u sklopu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sustava koji ne podlijeţe obvezi prijavljivanja

gostiju i uplaćivanja boravišnih pristojbi, broj statistiĉki registriranih noćenja Daruvara i Bje-

lovarsko–bilogorske ţupanije bitno je podcijenjen u odnosu na stvarno stanje.

TZ GRADA/ OPĆINE Ostvareni broj noćenja

u 2009.godini

Grad Bjelovar 7.885

Grad ĉazma 1.078

Grad Daruvar 14.370

Grad Grubišno Polje 1.369

Grad Garešnica 1.316

U K U P N O 26.018

Pod pretpostavkom da Bjelovarsko-bilogorska ţupanija razvije odreĊen broj dobro

osmišljenih turistiĉkih proizvoda te postojećim smještajnim kapacitetima doda još oko 300

postelja, od ĉega bi najveći dio bio lociran na podruĉju Daruvara, na podruĉju Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije moglo ostvariti oko 350 tisuća noćenja, kao i oko 85 tisuća jednodnevnih

putovanja.

Prirodni resursi ţupanije, karakterizirani ponajviše termalnim izvorima u Daruvaru

odnosno danas dominantnog zdravstveno-ljeĉilišnog turizma, koncentriranog na podruĉju

grada Daruvara, nude brojne mogućnosti za razvoj lovnog i ribolovnog turizma, cikloturizma,

turizma u ruralnom okruţenju, kratkih odmora, izletniĉkog turizma. No , prvenstveno ne treba

zanemariti da je cijelo podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije još uvijek neprepoznato pr-

venstveno na domaćem trţištu, i to prvenstveno zbog nedostatka turistiĉke ponude i neadek-

vatne interpretacije turistiĉkih lokaliteta i atrakcija.

S namjerom da do 2020. godine ţupanija bude prepoznata kao jedna od vodećih kon-

tinentalnih destinacija Republike Hrvatske, turistiĉki razvoj s nizom svojih potencijala kao što

su prirodna ljepota, velike šumske površine s tradicijom lovnog, ribolovnog i izletniĉkog turi-

zma,biciklistiĉke staze, izvore termalne vode (Daruvarske toplice), tradiciju proizvodnje vi-

na, jedinstveni spoj bilogorsko-moslavaĉke kuhinje, pokazuju da će turizam postati i strateška

grana razvoja gospodarstva, te će se kretati u smjeru povećanja kvalitete ţivota lokalne popu-

lacije. Što će implicirati ne samo povećanje današnje razine primanja već zaposlenih osoba,

odnosno otvaranje novih radnih mjesta, već i povećanje raznolikosti i kvalitete društvenog

ţivota.

U ţelji da se povećaju ekonomski uĉinci turistiĉke ponude, Bjelovarsko-bilogorska

ţupanija i turistiĉka zajednica Bjelovarsko-bilogorske ţupanije pristupile su tijekom 2008.

godine izradi Turistiĉkog master plana Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, te 2009. godine i

58

izradi Identifikacije kljuĉnih projekata za implementaciju vizije turistiĉkog razvoja ţupanije

Institutu za turizam, ĉijom izradom su postavljeni temelji za planski i koordiniran turistiĉki

razvoj podruĉja za slijedećih 10-tak godina.

7.19 Zaključak:

Ĉak 52% stanovništva je radno neaktivno, od ĉega ĉak 60% ţena

stopa registrirane nezaposlenosti (26% u 2009.), iznad prosjeka Republike Hrvatske (16,7%)

Nepovoljna struktura nezaposlenih – ĉak 76% sa najmanjim obrazovanjem, osnovna škola i

srednja škola u trajanju od 3 godine, a po starosti povećava se broj zaposlenih u skupini 20-29

godina za 16%

Evidentno povećanje broja dugo nezaposlenih – dulje od godinu dana posao ĉeka više od 59%

nezaposlenih, problemi socijalnog karaktera

Nezaposlenih ţena je tijekom 2009. godine bilo prosjeĉno mjeseĉno 6.248, što je 54,6% od

ukupnog broja nezaposlenih osoba tijekom 2009. godine.

Relativna stagnacija u broju obrta na podruĉju ţupanije, uz istovremen porast zaposlenosti –

istaknut problem neadekvatnog strukovnog obrazovanja mladih

Prosjeĉna neto plaća u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji iznosi 3.458 kuna, u isto vrijeme pros-

jeĉna neto plaća u RH iznosila je 4.634 kune, te je prosjeĉna plaća ţupanije manja za 25,4%, a

974 poslovna subjekta poslovalo sa dobitkom, dok su 381 poslovna subjekta poslovala sa gu-

bitkom.

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije vidljiv je negativan trend ukupne gospodarske

aktivnosti,

Najviše zaposlenih i najveći broj poslovnih subjekata u preraĊivaĉkoj industriji, trgovini; naj-

veći prihod po zaposlenom u trgovini, najveći gubitaši preraĊivaĉka industrija i promet

UsklaĊenost sa nacionalnom strategijom razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz projekt

razvoja poduzetniĉkih zona i kreditiranje po povoljnijim uvjetima

Postoje znaĉajni, ali nedovoljno korišteni turistiĉki resursi

Loša tehnološka opremljenost i nedostatak nove tehnologije, sukladno suvremenim standardi-

ma

57,9% prostora Ţupanije, odnosno 152.290 ha otpada na poljoprivredno zemljište, od ĉega je

veoma veliki postotak (94,7% ili 144.725 ha) obradivih površina.

36,3% ili 95.973 ha ţupanijske površine je pod šumom - temeljno gospodarsko obiljeţje Ţupa-

niji daje proizvodnja hrane i drvopreraĊivaĉka industrija.

Jako poljodjelsko podruĉje sa znatnim poljodjelskim resursima i proizvodnjom - najzastuplje-

nija proizvodnja ţitarica, voća i povrća, krmnog i industrijskog bilja

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji je izraţena vaţnost stoĉarstva jer je stoĉarstvo primarna

poljoprivredna industrija. Proizvodnja kravljeg mlijeka i proizvodnja goveĊeg i svinjskog mesa

su najzastupljenije u ţupaniji.

Poljoprivredno stanovništvo sa podruĉja je vrlo nisko obrazovano, te je prosjeĉno visoke staro-

sne dobi (mali udio mladih u poljoprivrednoj proizvodnji).

59

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorskoj ţupanije je vidljiva tendencija rasta i povećanja površina

zasaĊenih pod vinovom lozom.

Sadašnja razina proizvodnja voća nije zadovoljavajuća, a s obzirom na svoje klimatske zemlji-

šne mogućnosti za uzgoj voća, te angaţiranje postojećih kredita za podizanje višegodišnjih na-

sada i primjenom novih tehnologija, Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji moţe postati veliki proi-

zvoĊaĉ voća.

Poljoprivredno stanovništvo sa podruĉja je vrlo nisko obrazovano, te je prosjeĉno visoke staro-

sne dobi (mali udio mladih u poljoprivrednoj proizvodnji)

Polazeći ponajviše od kretanja na globalnom kulturno- turistiĉkom trţištu, zahtjeva suvreme-

nih potrošaĉa (turista i izletnika), kao i znaĉajki postojeće turistiĉke atrakcije, za cijeli prostor

ţupanije posebno su interesantni slijedeći turistiĉki proizvodi-Spa & wellness, lov, športski

ribolov, turizam u ruralnom okruţenju, turizam vina, planinarenje, promatranje ptica i ostalog

ţivotinjskog svijeta, ciklo turizam ,kulturni turizam, moto turizam.

Bjelovarsko –bilogorska ţupanija i pojedine njene karakteristiĉne regije mogu ovom trţištu

odmah ponuditi ne samo ponudu vezanu uz Daruvarske Toplice već i razliĉite kreativno osmi-

šljene izletniĉke sadrţaje, kao i brojne aktivnosti pogodne za kratke odmore, prvenstveno os-

lonjene na aktivnosti u prirodi.

Postupna operacionalizacija vizije i misije kroz strateške razvojne ciljeve trebala bi na cijelom

prostoru Bjelovarsko-bilogorske ţupanije osigurati sustavan i odrţiv razvoj turizma.

8. ZAŠTITA OKOLIŠA

60

UsklaĊivanjem hrvatskih propisa s propisima EU, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog

ureĊenja i graditeljstva u zadnje tri godine donijelo je niz propisa za postupanje s gotovo

svim vrstama otpada. U cilju oĉuvanja okoliša donesen je u prosincu 2007. godine Plan gos-

podarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije 2007.-2015. godine.

Okoliš na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije u najvećem dijelu još uvijek je relativno

oĉuvan, izuzev na nekoliko većih i nekoliko manjih vodotoka, što moţe biti velika kompara-

tivna prednost, posebno u odnosu na većinu zapadnoeuropskih zemalja. Trenutaĉno, okoliš

najviše ugroţava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje komunalnog i neopasnog tehno-

loškog otpada, te većinom nepotrebno širenje graĊevinskih podruĉja naselja.

TakoĊer vrlo vaţna je svijest i odgovornost stanovnika/posjednika otpada Ţupanije o njego-

vom adekvatnom zbrinjavanju gdje isti iz komunalnog otpada djelomiĉno izdvajaju korisni

otpad (papir, karton, metal, plastika) koji odlaţu u za to predviĊene spremnike.

8.1 Gospodarenje otpadom

Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije na podruĉju

Ţupanije evidentirano je 6 odlagališta otpada na koja se organizirano dovozi otpad (5 gradskih

i 1 općinsko). Poslove skupljanja i odlaganja komunalnog i neopasnog otpada neprikladnog za

recikliranje obavlja sedam tvrtki komunalne djelatnosti s podruĉja Ţupanije.

Za gradove u Ţupaniji formirano je 5 odlagališta otpada od kojih 4 sa svom pripadajućom

dokumentacijom dok za jedno odlagalište nije izdana graĊevinska dozvola.

Sve općine na podruĉju Ţupanije imaju organizirani odvoz komunalnog otpada izuzev jedne

jedinice lokalne samouprave u kojoj isti nije organiziran iz razloga što ista nema potrebne

dozvole za vlastito odlagalište, a odvoz na druga odlagališta poskupljuje odvoz komunalnog

otpada.

Pored naznaĉenih odlagališta komunalnog otpada, na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupa-

nije prema podacima gradova i općina prikupljenih u mjesecu listopadu 2008. godine prisu-

tan je broj od 85 divljih odlagališta otpada koji zauzimaju površinu od 176 000 m2 na kojima

je po njihovoj procjeni odloţeno oko 400 000 m3 otpada.

Jedinice lokalne samouprave provode akcije ĉišćenja i uklanjanja otpada, te je vrlo vaţno na-

pomenuti kako je najveći broj divljih odlagališta saniran sredstvima samih jedinica dok je njih

pet koristilo mogućnost sufinanciranja sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉin-

kovitost.

Iz Izvješća o stanju komunalne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji, Upravnog

odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu iz sijeĉnja 2009. godine proizlazi da 35%

naselja nije obuhvaćeno organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada, što znaĉi

da nastali otpad stanovnici najvjerojatnije odbacuju po divljim odlagalištima ili ga spaljuju.

Navedene ĉinjenice upućuju na potrebu boljeg i povećanog djelovanja onih jedinica lokalne

samouprave kod kojih je ovo stanje slabije ili nikako organizirano. Vidljivo je da gradska na-

selja imaju daleko veći % odvoza komunalnog otpada nego li je to u ruralnim naseljima, a tu

ĉinjenicu moţemo pripisati većoj svijesti gradskog stanovništva za oĉuvanjem okoliša.

Kao najveće uzroĉnike ne davanja otpada na odvoz moţemo navesti:

61

- cijenu naknade odvoza za skupljeni i odloţeni komunalni otpad od graĊana i pravnih osoba

budući da se ista ne odreĊuje po koliĉini predanog otpada, već još uvijek po kvadratnom met-

ru stambene ili poslovne graĊevine što nepovoljno utjeĉe na stimulaciju boljeg i kvalitetnijeg

izdvajanja korisnog otpada,

- financijska naknada za prikupljeni pet i metalni otpad dodatni su stimulans da se navedeni

otpad ne odlaţe kao komunalni,

- nedovoljno razvijena svijest za odlaganjem otpada kod pojedinih kategorija stanovnika.

Ţupanijski centar gospodarenja otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije 2007.-2015. godine trebao bi profunkcionirati poĉetkom 2012. godine, a

sadašnja legalna, dogovorna i divlja odlagališta će se do kraja 2011. godine sanirati i zatvoriti.

Navedeno centralno odlagalište otpada biti će na sadašnjem odlagalištu otpada Doline. Na

ovaj naĉin bi se u potpunosti riješilo zbrinjavanje i odlaganje komunalnog otpada naše Ţupa-

nije.

U svezi navedenog Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije 2007.-

2015., Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu Bjelovarsko-bilogorske ţu-

panije u suradnji s gradovima i općinama ţupanije provoditi će planske zadaće i postupanja i

gospodarenja otpadom prema slijedećim aktivnostima:

- Poticanje suradnje i koordinacije s gradovima i općinama Ţupanije na izradi i do-

nošenju njihovih Planova gospodarenja otpadom

- Poticanje mjera, programa i planova uspostave Ţupanijskog centra za gospodare-

nje otpadom i cjelovito zbrinjavanje otpada na Ţupaniji

- Poticanje suradnje s gradovima i općinama na kvalitetnijoj uspostavi zelenih odno-

sno eko-otoka za prikupljanje izdvojenih vrijednih svojstava otpada

- Poticanje radnji i postupaka s gradovima i općinama na unapreĊenju, odrţava-

nju,sanaciji i zatvaranju postojećih odlagališta otpada nakon uspostave Ţupanij-

skog centra za gospodarenje otpadom

- Poticanje i koordiniranje suradnje s gradovima i općinama Ţupanije na saniranju

divljih odlagališta otpada

- Predlaganje i poticanje uspostave pretovarnih stanica i reciklaţnih dvorišta za ot-

pad po uspostavi Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom

- Predlaganje i poticanje gradnje objekata za kompostiranje biorazgradivog otpada

- Praćenje i provoĊenje nadzora nad postupanjem i gospodarenjem otpadom

Kako bi se gore navedeno provelo potrebna je sustavna suradnja gore navedenih tijela, kao i

financijska potpora te ureĊenje imovinsko-pravnih odnosa.

62

Izvor: Prostorni plan BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, 2001.

8.2 Gospodarenje vodama

Za vodoopskrbu na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije nadleţno je osam komunalnih

poduzeća: Komunalije d.o.o. Ĉazma, Komunalac d.o.o. Bjelovar, Darkom d.o.o. Daruvar,

Komunalac d.o.o. Garešnica, Komunalac d.o.o. Grubišno Polje, „Veliki GrĊevac“ d.o.o. Veli-

ki GrĊevac, te Metalprodukt d.o.o. Šandrovac.

Današnje stanje vodoopskrbe na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je ispod prosjeka u

odnosu na stanje u ostalim Ţupanijama.

Pokrivenost javnim sustavom vodoopskrbe na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije iz-

nosi 56,6% ali postojanje vodoopskrbne mreţe nije nuţno i pokazatelj korištenja iste budući

da opskrbljenost vodom stanovništva Ţupanije iznosi 41,46%.

Vodoopskrbom su rješavana, i to samo djelomiĉno, naselja nekadašnjih općinskih središta. To

su uglavnom jednostavni sistemi opskrbe bazirani na lokalnim izvorištima, bez izrazitog šire-

nja na periferne dijelove naselja. Uzrok tome stanju je pomanjkanje vlastitih izdašnijih izvori-

šta kvalitetne pitke vode.

Prema dosadašnjim razvojnim koncepcijama vodoopskrbni sustavi na podruĉju Ţupanije su

podijeljeni u 5 zona: vodoopskrbna zona Daruvar, vodoopskrbna zona Grubišno Polje, vodo-

opskrbna zona Garešnica, vodoopskrbna zona Bjelovar, vodoopskrbna zona Ĉazma i vodoo-

pskrbna zona središnjeg podruĉja ţupanije.

Regionalni vodoopskrbni sustav Bjelovarsko-bilogorske ţupanije jedan je od najznaĉajnijih

projekata za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniji ĉiji bi cilj bio da pitka voda bude dostupna sva-

kom stanovniku naše Ţupanije, kao i za industrijske potrebe. Slijedom navedenog Bjelovar-

sko-bilogorska ţupanija odluĉila je potaknuti izgradnju magistralnih i distributivnih cjevovo-

da kojim bi se zadovoljile potrebe ranije navedenih. Na podruĉju Ţupanije potrebno je izgra-

63

diti 250 km magistralnih i 750 km distributivnih cjevovoda kako bi se zadovoljile potrebe.

Vrijednost investicije je oko 600 milijuna kuna.

Vrlo vaţno je za reći kako je završena izrada projektne dokumentacije svih najvaţnijih kapi-

talnih objekata (magistralni cjevovod Bjelovar-Patkovac, Patkovac-Daruvar, vodospremnik

Banov Stol, magistralni cjevovod VS Banov Stol-Patkovac).

Razina opskrbljenosti vodom, zbog izgradnje navedenih magistralnih i distributivnih cjevo-

voda, podignuta je sa 15 % (2000. godine) na 41 % (2009. godine), a nastavkom gradnje na-

vedenih cjevovoda planira se da pokrivenost vodoopskrbom iz javnih sustava bude 90%.

Do sada je u vodoopskrbu uloţeno cca 120 mil. kn i izgraĊeno cca 110 km cjevovoda. Sveu-

kupna ulaganja u vodoopskrbu od 1998.godine do 2008.godine iznose 120.337.462 kn. 2007.

godine ugovorena je izrada projektne dokumentacije za sve cjevovode (magistralne i distribu-

tivne) na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije. Sporazumom o zajedniĉkom financiranju

vodoopskrbe potpisanim 02. veljaĉe 2009. godine, osiguran je kontinuirani proces financira-

nja programa vodoopskrbe u iznosu 249 mil. kuna za magistralne cjevovode.


Kao najveći problem u provoĊenju gore navedenog ukazuju se problemi financijske prirode,

te neriješeni imovinsko-pravni odnosi iz kojih razloga su sve procedure usporene.

64

8.3 Odvodnja

Za odvodnju na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije tvrtke koje su nadleţne za vodoo-

pskrbu nadleţne su i za podruĉje odvodnje.

Na podruĉju Ţupanije sistem odvodnje nije dovoljno razvijen. Za sada Ţupanija ima studiju

odvodnje i zaštite voda. Samo pojedina veća naselja imaju manje ili više razvijen sistem kana-

lizacije, uz ĉesto puta nedovoljno efikasan sistem proĉišćavanja otpadnih voda. Većina naselja

otpadne fekalne vode odvode u septiĉke jame, ĉesto puta nepropisno izvedene, tako da zaga-

Ċuju okolni teren, dok se oborinske i otpadne vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili

cestovnim jarcima u obliţnje vodotoke.

Krajem 2009. godine ugovorena je izrada projektne dokumentacije za odvodnju i zaštitu voda,

te proĉistaĉa na podruĉju Ţupanije. Po izradi projektne dokumentacije biti će potrebno osigu-

rati financijska sredstva za izvoĊenje radova.

Izvor: Prostorni plan BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, 2001.

8.4 Zaštita prirode

Zaštićenom prirodnom baštinom smatraju se dijelovi prirode koji su na osnovi posebnog za-

kona proglašeni zaštićenima. Pregled prirodne baštine pod zaštitom pokazuje da se uglavnom

radi o manje stroţim oblicima zaštite koji nemaju teţinu ili vrijednost kao nacionalni parkovi

ili parkovi prirode.

65

Na podruĉju Ţupanije od zaštićenih prirodnih vrijednosti imamo:

- Drvo GINKO u Daruvaru, koje je stavljeno pod posebnu zaštitu kao spomenik pri-

rode (rijetki primjerak drveća), i to rješenjem Republiĉkog zavoda za zaštitu priro-

de broj: 181/1-1967 od 4.10.1967.godine

- Regionalni park Moslavaĉka gora koja ima Rješenje Ministarstva kulture RH o

preventivnoj zaštiti u kategoriji regionalnog parka, te je sada u završnoj fazi prog-

lašenja trajne zaštite

Izvor: Javna ustanova za zaštitu prirode Bjelovarsko-bilogorske ţupanije,Ĉazma

Na podruĉju Ţupanije nema endemiĉnih biljnih i ţivotinjskih svojti, a najugroţenije su (kao

i u cijeloj Hrvatskoj) vrste i svojte vezane na moĉvarne i poplavne površine te oranice i

travnjake. Manji dio je ugroţen branjem, sakupljanjem, lovom i ribolovom, a veći dru-

gim ljudskim aktivnostima koje za posljedicu imaju oneĉišćenje, te izmjene pa i nestanak

prirodnih staništa.

Pojedine biljne i ţivotinjske vrste (uglavnom ugroţene branjem i sakupljanjem), a kojih veći-

na ima staništa i na podruĉju Ţupanije, zaštićene su Pravilnicima o njihovoj zaštiti.

8.5 Obnovljivi izvori energije

Današnji globalni pristup energiji je neodrţiv budući da su glavni izvori energije neobnovljivi

izvori energije, a njih ima u ograniĉenim koliĉinama te je sve naglašeniji njihov štetan utjecaj

na okoliš. Korištenjem obnovljivih izvora energije smanjila bi se emisija C02 i na taj naĉin

bi se zaštitio okoliš.

Temeljem ranije navedenog udio korištenja obnovljivih izvora energiju u budućnosti treba

znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje.

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije vrlo je malo inicijativa za korištenje obnovljivih

izvora energije a to moţemo pripisati needuciranosti o mogućnostima proizvodnje i korištenja

energije, te nedostatku financijskih sredstava.

8.6 Zaključak:

Uĉinkovito gospodarenje otpadom i upravljanje okolišem u kontekstu odrţivog razvitka slo-

ţen je proces koji zahtjeva usklaĊeno djelovanje mnogih ĉimbenika (drţavne uprave, lokalne

uprave i samouprave, gospodarstva, nevladinih udruga i dr.).

Posljedica neprimjerenog postupanja s otpadom nepovoljno utjeĉe na stanje u prostoru i na

kakvoću okoliša, te bi trebalo provoditi sustavnu i trajnu edukaciju kojom bi se razvijala svi-

jest stanovništva o potrebama oĉuvanja okoliša kroz mogućnosti razvrstavanja otpada po ka-

tegorijama slijedom ĉega bi se isti mogao koristiti u budućnosti u novu svrhu (recikliranje).

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije stanje s gospodarenjem otpadom ne zadovolja-

va: postoji velik broj divljih nesaniranih odlagališta koja je potrebno sanirati, a 35% stanovni-

štva nije obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.

Dosadašnji se vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje razvijao pojedinaĉno za svaki grad ili

općinsko središte potpuno odvojeno, slijedom ĉega su mnoga manja dislocirana naselja osta-

66

jala bez vodoopskrbnih i odvodnih prikljuĉaka. Regionalni vodoopskrbni sustav Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije jedan je od najznaĉajnijih projekata za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju

ĉiji bi cilj bio da pitka voda bude dostupna svakom stanovniku naše Ţupanije, kao i za indus-

trijske potrebe.

Na podruĉju ţupanije postoji veliki potencijal za korištenje potencijala obnovljivih izvora

energije (geotermalni izvori, biomasa, …).

67

9. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

9.1 Kultura i kulturna baština

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije postoje brojne ustanove kulture koje prikupljaju

i ĉuvaju povijesne zapise, struĉno obraĊuju i daju na korištenje knjiţnu graĊu. Svojom djelat-

nošću potiĉu širenje općeg obrazovanja, struĉnog i znanstvenog rada te zadovoljavaju kultur-

ne potrebe stanovnika na podruĉju cijele ţupanije i to:

- Narodna knjiţnica Petar Preradović Bjelovar

- Puĉka knjiţnica i ĉitaonica Daruvar

- Hrvatska knjiţnica i ĉitaonica Đuro Sudeta Garešnica

- Gradska knjiţnica Slavka Kolara Ĉazma

- Gradska knjiţnica Mato Lovrak Grubišno Polje

- Centar za kulturu Slavko Kolar Ĉazma

- Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo TuĊman Grubišno Polje

- Drţavni arhiv u Bjelovaru

- Gradski muzej Bjelovar

- Puĉko otvoreno uĉilište Bjelovar

- Puĉko otvoreno uĉilište Daruvar

Bjelovarsko – bilogorska ţupanija odlikuje se bogatom materijalnom i nematerijalnom kul-

turnom baštinom. Trenutno su u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji registrirana i zaštićena 202

kulturna dobra pod Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture.

68


9.2 Sport i sportska kultura

Na podruĉju Ţupanije organizacijom i provoĊenjem sportskih aktivnosti se bavi 364 sportskih

udruga, 9 strukovnih saveza, 5 sportskih zajednica gradova, 1 sportska zajednica općina, Savez

školskih sportskih društava Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Sportski savez osoba s invalidite-

tom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije te Sportski savez osoba s invaliditetom Grada Bjelovara, a

programi se provode u 25 sportova. Krovna sportska organizacija u Bjelovarsko-bilogorskoj

ţupaniji je Športska zajednica Bjelovarsko-bilogorske ţupanije koja je osnovana 1996. godine.

Organizirani sportski rad rezultirao je brojnim kvalitetnim rezultatima u pojedinaĉnim sporto-

vima, dok kolektivni sportovi biljeţe relativni zastoj što se moţe protumaĉiti financijskim prob-

lemima te nedostatkom adekvatnih sportskih objekata. Izgradnjom 3 nove dvorane ( Bjelovar,

Garešnica,Veliko Trojstvo) znatno se podiţe kvaliteta ţivota ţitelja Bjelovarsko-bilogorske ţu-

panije te su dvije ( Hercegovac i Velika Pisanica) u završnoj fazi izgradnje.

Na ţupanijskoj razini sportska rekreacija graĊana neorganizirana je i nepovezana, a svodi se na

povremene sportsko-rekreacijske aktivnosti samo 7% graĊana, što je malo i u neskladu sa ten-

dencijama modernog društva.

Iako su suoĉeni sa teškim uvjetima rada izuzetne uspjehe postiţu sportaši sa invaliditetom koji

su organizirani u Sportskom savezu osoba s invaliditetom Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Naroĉito su na meĊunarodnoj razini sportaši s invaliditetom sa podruĉja Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije uspješni u atletici, stolnom tenisu, dresurnom jahanju streljaštvu i alpskom skijanju. U

svim ovim sportovima sportaši s invaliditetom su sudjelovali na Paraolimpijskim igrama, a atle-

69

tiĉar iz Grubišnog Polja (Darko Kralj) prvi je osvajaĉ zlatnog odliĉja i svjetskog rekorda u povi-

jesti za Hrvatsku. Osvojena je zlatna medalja na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008 godi-

ne.

Daljnji razvoj i napredak vidi se u izgradnji pristupaĉnog nacionalnog sportsko-rekreacijskog

centra za osobe s invaliditetom u Daruvaru. Time bi se omogućilo razvoj niza aktivnosti vezanih

uz sport i rekreaciju, a sve prilagoĊeno osobama s invaliditetom i široj populaciji. Ovaj sadrţaj u

potpunosti je sukladan planu razvoja medicinsko rehabilitacijske i turistiĉke djelatnosti.

9.3 Civilno društvo

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije do danas u Registar udruga je upisano 1.200 ud-

ruga koje djeluju više ili manje aktivno.

Tendencija upisa u Registar udruga je u porastu što dokazuje ĉinjenica da je od 01. sijeĉnja

2009. godine registrirano 110 novih udruga, a iz Registra udruga brisano na zahtjev osnivaĉa

svega je nekoliko subjekata (4-5).

Dosta udruga moglo bi se svrstati po svojoj djelatnosti u više grupa djelatnosti, jer u statutima

navode širok spektar djelatnosti, ali kako ih moţemo uvrstiti u jednu grupu djelatnosti, trenutno

stanje u Registru udruga za Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju je slijedeće:

1. ŠPORTSKA 364 udruge

2. TEHNIĈKA 243

3. HUMANITARNA 14

4. SOCIJALNA 71

5. ZDRAVSTVENA 26

6. ZNANSTVENA 2

7. PROSVJETNA 6

8. KULTURNA 106

9. EKOLOŠKA 11

10. GOSPODARSKA 165

11. NACIONALNA 11

12. ZAŠTITA PRAVA 6

13. HOBISTIĈKA 14

14. DUHOVNA 8

15. OKUPLJANJE I ZAŠTITA DJECE I MLADEŢI 25

16. OKUPLJANJE I ZAŠTITA ŢENA 35

17. UDRUGE DOMOVINSKOG RATA 39

18. INFORMACIJSKA 2

19. ETNIĈKA 30

20. OSTALE DJELATNOSTI 22

70

Postoje razni izvori financiranja nevladinog sektora. U pravilu sredstva se namiĉu ĉlanarinama,

naknadama, donacijama brojnih tvrtki, apliciranim projektima te prihodom iz svoje djelatnosti (

izdavaštvo, konzalting, prodaja ).

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija potiĉe rad udruga njihovim sufinanciranjem odnosno sufinanci-

ranjem njihovih projekata/programa. Naime, prije poĉetka proraĉunske godine Ţupanija raspisu-

je natjeĉaje za projekte/programe udruga.

Manji broj udruga s podruĉja Ţupanije je aktivan (sportske udruge su najaktivnije) dok je preos-

tali dio manje aktivan ili u potpunosti neaktivan. Uzroci neaktivnost bi se mogli pripisati needu-

ciranosti i općoj, društvenoj i gospodarskoj klimi koja nepovoljno utjeĉe na rad istih (PDV na

strane donacije, smanjena sredstva, smanjen broj manifestacija na kojima se udruge prezentiraju

i dr.).

TakoĊer treba spomenuti pred pristupne fondove Europske unije koji su jedan od najvećih izvo-

ra u financiranju udruga, ali ograniĉavajući faktor je nepovoljna obrazovna struktura unutar

ĉlanstva udruga i upravnih tijela istih (needuciranost, nezainteresiranost za daljnje uĉenje i sl.).

9.4 Zdravstvena infrastruktura

Bjelovarsko- bilogorska ţupanija broji 133.084 stanovnika, a glavna karakteristika stanovnika

Ţupanije je visoka ţivotna dob, pa starenje i izumiranje predstavlja jedan od većih problema jer

je u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji 17 % stanovnika starijih od 65 godina . Ova populacija

ujedno ima i najveću tj. najĉešću potrebu za zdravstvenim / medicinskim uslugama koje im pru-

ţa sustav zdravstvene zaštite. Prosjeĉna starost stanovnika naše Ţupanije je 40 godina.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je osnivaĉ pet zdravstvenih ustanova:

1. Dom zdravlja Bjelovarsko – bilogorske županije s ispostavama u Bjelovaru, Daruva-

ru, Ĉazmi, Garešnici i Grubišnom Polju

2. Opća bolnica Bjelovar

3. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Daruvarske toplice“ , Daruvar

4. Ljekarna Bjelovar u okviru koje se nalaze tri depoa lijekova i tri ljekarniĉke jedinice

5. Zavod za javno zdravstvo sa svojim ispostavama u Ĉazmi, Garešnici, Daruvaru i

Grubišnom Polju

Na primarnoj razini, zdravstvenu zaštitu pruţa Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja i Lje-

karna. Na sekundarnoj razini zdravstvenu zaštitu pruţa Opća bolnica Bjelovar i Specijalna bol-

nica za medicinsku rehabilitaciju „Daruvarske toplice“ Daruvar.

Opća bolnica Bjelovar ima 337 leţajeva, što nije dostatno za pokriće ukupnog broja stanovnika

pa je oteţano već i tekuće poslovanje, a dodatni problem predstavlja neadekvatnost prostora i

nepovezanost odjela bolnice (paviljonski tip gradnje) što podrazumijeva i odgovarajuća kapital-

na ulaganja. U tom smislu u tijeku je projekt Rekonstrukcija i izgradnja Nove bolnice Bjelovar.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice ima 140 leţajeva, što je

premalo obzirom na gravitirajuće podruĉje, te je stoga potrebno proširi postojeće kapacitete uz

istovremeno povećanje ponude medicinsko rehabilitacijske djelatnosti.

9.5 Socijalna infrastruktura

71

U zdravstvenim ustanovama Ţupanije ukupno je zaposleno 1 272 ljudi, od ĉega 227 doktora

medicine, 61 stomatolog i 53 farmaceuta.

Ustanove socijalne skrbi Bjelovarsko – bilogorske ţupanije su:

- Ĉetiri centra za socijalnu skrb u ĉetiri grada Ţupanije:

Centar za socijalnu skrb Bjelovar

Centar za socijalnu skrb Daruvar ( i Ispostava centra Daruvar u Grubišnom Polju)

Centar za socijalnu skrb Ĉazma

Centar za socijalnu skrb Garešnica

- Dom za starije i nemoćne osobe u Bjelovaru

Ustanove socijalne skrbi koje su smještene na podruĉju Ţupanije, a nalaze se pod upravom Mi-

nistarstva zdravstva i socijalne skrbi:

- Dom za psihiĉki bolesne odrasle osobe u Bjelovaru

- Centar za odgoj i obrazovanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju „Rudolf Ste-

iner“ u Daruvaru

U Ţupaniji postoji Dom za starije i nemoćne osobe nad kojim su prenijeta osnivaĉka prava s

Republike Hrvatske na Bjelovarsko-bilogorsku ţupaniju , kapaciteta 250 korisnika, te tri Doma

za smještaj starijih i nemoćnih osoba drugih osnivaĉa u visini 130 korisnika. U osnivanju je još

jedan Dom, kapaciteta 50 korisnika.

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji provodi se program „Pomoć u kući starijim osobama“ u

Ĉazmi, Garešnici, Velikom Trojstvu i Velikom GrĊevcu, a Program „Dnevni boravak i pomoć u

kući starijim osobama“ u Grubišnom Polju i Daruvaru kao Programi meĊugeneracijske solidar-

nosti usmjereni izvaninstitucionalnim oblicima skrbi o starijim osobama sa ciljem poboljšanje

kvalitete ţivota starijih osoba. Broj korisnika navedenih Programa u našoj Ţupaniji je 1 330.

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije provodi se ali ne potrebnom i ţeljenom dinami-

kom Nacionalna strategija za izjednaĉavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom

Broj osoba s invaliditetom prema vrsti invaliditeta:

Osoba s tjelesnim invaliditetom 10.943

Osoba s oštećenjem vida 535

Osoba s oštećenjem sluha 438

Osoba s intelektualnim teškoćama 998

Osoba s teškoćama iz autistiĉnog spektra 17

Osoba s duševnim bolestima 2.653

Socijalni prioriteti:

1. Skrb za starije i nemoćne osobe

72

2. Izjednaĉavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom

3. Povećanje socijalnog standarda - povećanje pomoći osobama slabijeg imovinskog stanja.

4. Zapošljavanje

Prema „Slika zdravlja i prioriteti u oĉuvanju zdravlja stanovništva Bjelovarsko – bilogorske

ţupanije“, Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske ţupanije , 2006. godine definirani

su 5 zdravstvenih prioriteta:

1. Nedostatak preventive

2. Ovisnosti/ naglasak na alkoholizmu

3. Rak debelog crijeva

4. Alergije/ naglasak na ambroziji

5. Nedovoljna skrb za starije i nemoćne osobe

9.6 Odgoj i obrazovanje

9.6.1 Predškolski odgoj

Danas na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije djeluje 14 djeĉjih vrtića sa 9 podruţnica.

Podruţnice imaju 3 djeĉja vrtića, dok ostalih 11 djelatnost provode samo u matiĉnim vrtićima.

Jedinice lokalne samouprave su osnivaĉi 11 djeĉjih vrtića, a 3 vrtića su privatna (sva tri u Bjelo-

varu).

Prema posljednjim podacima u vrtiće je smješteno oko 1770 djece.

U djeĉjim vrtićima zaposleno je ukupno 146 djelatnika.

9.6.2 Osnovnoškolsko obrazovanje

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije djeluje 26 osnovnih škola i Centar „Rudolf Stei-

ner“ u Daruvaru. U sastavu osnovnih škola djeluje i 80 podruĉnih škola.

Škole je polazilo 11 851 uĉenik, u ukupno 596 razrednih odjela, s prosjeĉno 20 uĉenika u razre-

dnom odjelu. U centru „Rudolf Steiner“ nastavu polazi 85 uĉenika s teškoćama u razvoju. Os-

nivaĉ Ustanove je Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Tendencija je smanjivanja broja uĉenika osnovnih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji već

od 1993, tj. od njezina pravno-administrativnog ustrojavanja.

Posebnost je osnovnog školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji organiziranje odgojno-

obrazovnog procesa za pripadnike ĉeške nacionalne manjine, i to u osnovnim školama s nasta-

vom na ĉeškom jeziku.

U podsustavu osnovnog školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji djeluju i osnovne glazbene

škole.

Broj zaposlenih u osnovnom školstvu iznosi 1294 prema podacima iz 2009. godine.

73

9.6.3 Srednjoškolsko obrazovanje

Na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije djeluje 15 srednjih škola i 2 uĉeniĉka doma.

Zanimanja u strukovnim školama u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji :

- Medicinska škola (zubotehniĉar, zdravstveno – laboratorijski tehniĉar, farmaceutski

tehniĉar i medicinska sestra - medicinski tehniĉar)

- Komercijalna i trgovaĉka škola (prodavaĉi i komercijalisti)

- Turistiĉko-ugostiteljska i prehrambena škola (hotelijersko-turistiĉki tehniĉar, turis-

tiĉko-hotelijerski komercijalist, kuhar, konobar, slastiĉar, pekar, konditor, mesar,

mljekar)

- Ekonomska i birotehniĉka škola (ekonomist i upravni referent)

- Tehniĉka škola (strojarski tehniĉar, raĉunalni tehniĉar za strojarstvo, elektrotehniĉar,

tehniĉar za raĉunalstvo, graĊevinski tehniĉar)

- Obrtniĉka škola (automehaniĉar, vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i

klimatizacije, obraĊivaĉ na numeriĉki upravljanim alatnim strojevima, bravar, auto-

limar, soboslikar –liĉilac, elektroinstalater, elektromehaniĉar, elektroniĉar-

mehaniĉar, pomoćni bravar)

- Ostala zanimanja: frizer, zidar, cvjećar, stoĉar, poljoprivredni gospodarstvenik

Broj uĉenika u srednjim školama Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je u padu, te je u školskoj

godini 2009/ 2010. iznosio 5464.

Kako bi se ublaţio problem nedostatka prostora u Bjelovaru, 2008. godine izgraĊena je i otvore-

na nova zgrada za 4 srednje škole u Bjelovaru.

Danas je u srednjim školama Ţupanije zaposleno 540 djelatnika, od ĉega 416 nastavnika.

9.6.4 Visokoškolsko obrazovanje

U Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji je visokoškolsko obrazovanje organizirano kroz Visoku

tehniĉku školu Bjelovar sa smjerovima mehatronika (baccalaureus ing. mehatronike) i sestrin-

stvo (baccalaureus sestrinstva), te podruţnice Ekonomskog fakulteta Zagreb (Sveuĉilišni studij

„Poduzetništvo“) i Ekonomskog fakulteta Rijeka. Na ranije navedenim sveuĉilištima nastavu

pohaĊa oko 1400 studenata.

9.6.5 Zaključak:

Aktivne su druge koje se bave oĉuvanjem tradicijske kulturne baštine i doprinose prepoznatlji-

vosti naše ţupanije. TakoĊer su aktivne udruge koje se bave sportom i promicanjem sportskih

aktivnosti. Obzirom na velik broj registriranih civilnih udruga neproporcionalno je malo aktiv-

74

nosti za sudjelovanja u projektima od šireg društvenog znaĉaja i inicijative za pokretanje proje-

kata od znaĉaja za jaĉanje uloge civilnog društva.

Glavna karakteristika stanovnika ţupanije je visoka ţivotna dob ( prosjeĉna starosna dob 40

godina, što podrazumijeva povećanu potrebu za zdravstvenim (medicinskim) uslugama. U

zdravstvu je izraţen problem financiranja tekućeg poslovanja, a poseban problem je neadekvat-

nost prostora bolnica. U planu je izgradnja nova bolnica, što će znatno podići kvalitetu i nivo

zdravstvenih usluga stanovnika Bjelovarsko-bilogorske ţupanije . Na podruĉju Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije prevladava nedostatak domova za starije i nemoćne osobe.

Negativna demografska kretanja rezultiraju stalnim smanjenjem brojem djece u osnovnoškol-

skom i srednjoškolskom obrazovanju. Dostatni, ali neadekvatni školski prostori uz problem suv-

remenog opremanja (nedostatak sportskog prostora, informatiĉkih i drugih specijaliziranih uĉio-

nica). Visoka tehniĉka škola ( smjer mehatronika i sestrinstvo) i Ekonomskog fakulteta Zagreb i

Rijeka kao institucije visokoškolskog obrazovanja su od velikog znaĉaja za razvoj obrazovnog

sustava Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

75

10. UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Razvojem Bjelovarsko-bilogorske ţupanije bave se mnoge institucije.

To su prvenstveno Bjelovarsko-bilogorska ţupanija te Jedinice lokalne samouprave tj. njihova

Upravna tijela preko kojih se oblikuje i provodi razvojna politika. Nadalje tu su i razliĉite druge

institucije od Strukovnih komora, Razvojne Agencije, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Turis-

tiĉka zajednica, Visoka tehniĉka škola, Ekonomski fakulteti, Poduzetniĉki centri, Poslovni inku-

batori, Civilni sektor i druge razvojne institucije.

10.1 Bjelovarsko – bilogorska ţupanija

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija kao regionalna samouprava zajedno s 23 jedinica lokalne sa-

mouprave nositelj je mnogobrojnih programa kojima je krajnji cilj cjeloviti razvoj regije uteme-

ljene na znanju i sposobnostima. Njihovo ostvarenje ovisi o uĉinkovitom djelovanju ţupanijskih

tijela i struĉnih sluţbi. Ţupanijska tijela su: Ţupanijska skupština, Ţupan, Upravna tijela Ţupani-

je.

Ţupanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove podruĉnog (regionalnog) znaĉaja, a

osobito poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanistiĉko planiranje,

gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, odrţavanje javnih cesta, planiranje i raz-

voj mreţe obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,izdavanje graĊevinskih i

lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ure-

Ċenja za ţupaniju izvan podruĉja velikoga grada te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaĉaja kojima

se neposredno ostvaruju potrebe graĊana i na taj naĉin doprinose razvoju a to su: ureĊenje nase-

lja i stanovanje, prostorno i urbanistiĉko planiranje, komunalno gospodarstvo, briga o djeci, so-

cijalnu skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kultu-

ru i šport, zaštita potrošaĉa, zaštita i unapreĊenje prirodnog okoliša, protupoţarnu i civilnu zašti-

tu, promet na svom podruĉju.

Veći gradova i općine imaju takoĊer uz gradonaĉelnika ili naĉelnika, skupštinu, upravna tijela i

struĉne sluţbe, dok male općine imaju uglavnom naĉelnika i par zaposlenika u struĉnim sluţ-

bama. Kod tih općina su male sposobnosti za upravljanje razvojem.

Ţupanija, gradovi i općine imaju svoja tijela preko kojih provode razvojnu politiku.

10.2 Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije d.o.o.

Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije doprinosi razvoju kroz poslove

na kojim radi. To su: izrada poslovnih investicijskih planova, priprema i ispunjavanje dokumen-

tacije za nacionalne i EU fondove, izrada planova i strategija razvitka za jedinice lokalne i regi-

onalne samouprave, provoĊenje ostalih projekata u suradnji s drugim institucijama, pomoć gra-

dovima i općinama pri izradi i provedbi programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem,

savjetodavna pomoć poljoprivrednicima i svima zainteresiranima za okrupnjavanje poljoprivre-

dnog zemljišta.

76

10.3 Hrvatski zavod za zapošljavanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeći sudionik u razvoju hrvatskog trţišta rada, poglavito u

objedinjavanju cjelokupne ponude i potraţnje rada da bi se postigla puna zaposle-

nost. Uĉinkovito posredovanje na trţištu rada razvojem visoke kvalitete prema potrebama klije-

nata, uz razvoj vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i uz promicanje partnerskih odnosa s dio-

nicima na trţištu rada. Strateški ciljevi na kojima temelji razvoj: razviti usluge Hrvatskog zavo-

da za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na trţištu

rada, razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u

kreiranju i davanju novih usluga na trţištu rada, ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje na trţištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donoše-

nje i provedbu javnih politike.

10.4 Turistička zajednica

Potiĉe razvoj kroz ciljeve Turistiĉke zajednice a to je poticanje i iniciranje razvoja i unapreĊiva-

nje postojećeg turistiĉkog proizvoda; iniciranje razvoja novih turistiĉkih proizvoda Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije ; promocija turistiĉkog proizvoda Bjelovarsko-bilogorske ţupanije ; razvija-

nje svijesti o vaţnosti i gospodarskim, društvenim i drugim uĉincima turizma, te potrebi i vaţ-

nosti oĉuvanja i unapreĊenja svih elemenata turistiĉkog proizvoda Bjelovarsko-bilogorske ţupa-

nije , a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine sukladno odrţivom razvoju.

10.5 Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Zavod za prostorno ureĊenje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije (u daljnjem tekstu „Za-

vod“) kao javna ustanova osnovan je 2008. godine temeljem odredbi Zakona o prostornom ure-

Ċenju i gradnji (u daljnjem tekstu “Zakona”), Odlukom Ţupanijske skupštine Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije. Slijednik je Zavoda za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša, koji je bio us-

trojeno kao upravno tijelo Bjelovarsko-bilogorske ţupanije.

Djelatnosti Zavoda utvrĊene su ĉlankom 38. Zakona:

- izrada prostornog plana ţupanije i praćenje njegove provedbe,

- izrada izvješća o stanju u prostoru ţupanije,

- voĊenje registra podataka u okviru informacijskog sustava prostornog ureĊenja,

- pripremanje polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uţih

podruĉja,

- izdavanje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog ureĊenja u

skladu s Zakonom,

- izrada prostornih planova gradova i općina, ako mu izradu tih planova povjeri Ministar-

stvo ili Ţupan

- izrada urbanistiĉke planove ureĊenja, ako mu izradu tih planova povjeri Ministarstvo ili

Ţupan,

- obavljanje struĉno analitiĉkih poslova iz podruĉja prostornog ureĊenja, ako mu obavlja-

nje tih poslova povjeri Ministarstvo ili Ţupan.

Zavod je do sada meĊu ostalim izradio Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske Ţupanije (i

troje izmjene i dopune), Prostorni plan ureĊenja grada Grubišnog Polja, Prostorni plan ureĊenja

općine Nova Raĉa, Rovišće, Severin, Siraĉ, Šandrovac i Veliko Trojstvo, te I. izmjene i dopu-

ne), Prostorni plan ureĊenja grada Garešnice, a trenutaĉno izraĊuje I. izmjene i dopune Prostor-

ni plan ureĊenja općine Veliko Trojstvo i Nova Raĉa.

77

10.6 Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska gospodarska komora je neprofitna, nevladina, struĉno poslovna udruga svih pravnih

subjekata koji se bave gospodarskom djelatnošću. Osnovna je uloga Hrvatske gospodarske ko-

more kroz koje radi na razvoju: zastupati interese gospodarstva prema kreatorima gospodarske

politike (ministarstva, Vlada, Sabor), promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu,

poduzimanje aktivnosti za unapreĊenje rada i poslovanja tvrtki.

10.7 Hrvatska obrtnička komora

Radi na razvoju kroz zadatke Hrvatske obrtniĉke komore, a to su: promicanje obrta i obrtništva,

zastupanje interesa obrtnika pred drţavnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, dava-

nje mišljenja i prijedloga drţavnim tijelima kod donošenja zakona u podruĉju obrtništva, osnu-

tak povjerenstava za polaganje pomoćniĉkih i majstorskih ispita, djelovanje obrtnika, osnutak

arbitraţnog vijeća, voĊenje knjige obrtnika, voĊenje evidencije ugovora o nauku, pruţanje po-

moći obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta, obavljanje drugih zadataka odreĊenih za-

konom i statutom Hrvatske obrtniĉke komore

10.8 Civilni sektor

Djelovanje udruga, gledano u cjelini, doprinosi poboljšanju upravljanja razvojem

Bjelovarsko-bilogorske ţupanije. Iako je iz godine u godinu vidljiv napredak, još uvijek je taj

doprinos vrlo nizak,

a time i upliv graĊana. Postoji nekoliko udruga koje mogu posluţiti kao primjer uspješnog fun-

kcioniranja i sudjelovanja u lokalnom i regionalnom razvoju.

Jedno od obiljeţja rada udruga je i nedostatna meĊusobna koordinacija i suradnja. U sluĉaju

kada se nekoliko razliĉitih udruga bavi istim podruĉjem, suradnja meĊu njima je obiĉno slaba i

svaka se uglavnom usredotoĉuje na provedbu svojih programa, premda je ciljna grupa korisnika

ista.

10.9 Zaključak:

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ima donesene i usvojene strateške dokumenta za upravljanje

razvojem:

- Prostorni plan

- Regionalni operativni plan

- Master plan turizma Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

- Većina jedinica lokalne samouprave ima izraĊene i usvojene Planove ukupnog raz-

vitka

Na temelju navedenih usvojenih strateških dokumenata institucije ţupanije upravljaju organiza-

cijom i procesima provedbe strateškog razvoja.

78

11. MEĐUŢUPANIJSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija uspostavlja i razvija suradnju sa srodnim institucijama i

drugim organizacijama unutar granica Republike Hrvatske i izvan njih.

S ciljem promicanja i ukljuĉivanja u aktivnosti meĊuregionalne suradnje na podruĉju gos-

podarstva, prostornog planiranja, zaštite okoliša, obrazovanja, zdravstva, kulture i športa, znan-

stveno – istraţivaĉkog rada, te pokretanju regionalnih inicijativa i razmjene iskustava.

Nadalje, suradnja s drugim ţupanijama omogućuje suradnju i partnerstvo u jaĉanju kapaciteta

potrebnih za regionalni razvoj kao i za stvaranje jedinstvenog okvira za provedbu regionalne poli-

tike Republike Hrvatske.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ĉlanica je Hrvatske zajednice ţupanija od 2003. godine.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ima potpisane sporazume o suradnji s:

- Liĉko-senjskom ţupanijom, 1999. godine,

- Rimavska Sobota, Slovaĉka, 2002. godine,

- Ţupanijom Somogy, Republika MaĊarska, 2004. godine,

- Tuzlanskim kantonom, Bosna i Hercegovina, 2009. godine,

Od 2007. godine Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ĉlanica je i Instituta regija Europe.

Institut regija Europe je zaklada sa sjedištem u Salzburgu ĉiji je cilj promicanje i prouĉavanje

regionalizma.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija ukljuĉila se u snaţni razvoj prekograniĉne i meĊuregio-

nalne suradnje, potaknuta procesom pristupanja Republike Hrvatske EU, radi koordinirane, sus-

tavne i strateške suradnje sa susjednim zemljama. Brojne su inicijative i oblici suradnje koje os-

tvaruje Ţupanija i njezine institucije, kako bi se smanjio negativan uĉinak granica na regionalni

razvoj, te promicala i unaprijedila društveno-gospodarska kohezija.

Uz ostalih 8 ţupanija panonske Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorska ţupanija sudjeluje u IPA

- CBC programu kao pridruţeni partner budući je jedna od dvije ţupanije u Republici Hrvatskoj

koje nemaju zemljopisni kontakt sa susjednim drţavama i to:

- Prekograniĉnom programu izmeĊu Republike Hrvatske i Republike MaĊarske za

programsko razdoblje od 2007. - 2013.

- Prekograniĉnom programu izmeĊu Republike Hrvatske i BIH za programsko razdoblje

od 2007. – 2013.

11.1 Rezultati provođenja dosadašnjih strategija

Regionalni operativni program (ROP) prvi je programski strateški dokument na razini. Ţupanije

koji definira strategiju ukupnog ţupanijskog razvoja za razdoblje od 2007. do 2011. godine.

ROP je, do sada bio primarni instrument za planiranje i dodjelu svih izvora financiranja za pro-

grame razvoja ţupanija, jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih ĉimbenika na nacio-

nalnoj i meĊunarodnoj razini.

Kao rezultat konzultativnog procesa meĊu dionicima, definirana je razvojna vizija i tri strateška,

dugoroĉna cilja, kao kljuĉni dio ROP-a. Temeljem definirane vizije i strateških ciljeva, razraĊe-

na su kljuĉna razvojna prioritetna podruĉja.

79

1. Razvoj poljoprivrede, preraĊivaĉke industrije te kontinentalnog turizma uz odrţivu ek-

sploataciju prirodnih resursa.

a. Efikasnija poljoprivredna proizvodnja,

b. Razvoj kontinentalnog turizma,

c. Zaštita okoliša,

d. Komunalna i prometna infrastruktura.

2. Stvaranje poticajnog gospodarskog okruţenja.

a. Poboljšanje razine znanja i vještina

b. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

3. Razvoj društvene infrastrukture.

a. Razvoj civilnog društva

b. Poboljšanje socioekonomskih uvjeta ţivota

.

Drţavne institucije, Agencije i Ministarstva, uspostavila su zajedniĉki mehanizam za financira-

nje razvoja koji koordinira većinu inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK),

Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), te su definirani razvojno-prioritetni

projekti na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije koji su u fazi pripreme dokumentacije ili

su već financirani.

Uspostavom koordinacije sa lokalnim razinama, financirani su razvojni projekti sukladno cilje-

vima, prioritetima i mjerama ROP-a bespovratnim sredstvima/donacijama iz domaćih i meĊu-

narodnih izvora, proraĉunskim sredstvima jedinica lokalne (regionalne) samouprave, te krediti-

ma, bilo da se radi o kreditnim linijama poslovnih banaka i mogućnosti korištenja sredstava po

komercijalnim uvjetima ili obliku poticajnom financiranju gospodarstva, zajedniĉkim ulaganji-

ma, te samofinanciranjem prije svega gospodarskih subjekata, koja su vlastitim izvorima (sadr-

ţanim u neto dobiti i izdvojenim sredstvima amortizacije osnovnih sredstava) financirali plani-

rana ulaganja.

11.2 Zaključak:

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija intenzivno uspostavlja suradnju sa srodnim institucija-

ma ili drugim organizacijama unutar granica Republike Hrvatske i izvan njih, te sudjeluje u rea-

lizaciji projekata prekograniĉne suradnje kao partner, s obzirom da Bjelovarsko-bilogorska ţu-

panija zemljopisno ne graniĉi sa susjednim drţavama.

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je dio Panonske NUTS2 regije, ĉime je ukljuĉena u sud-

jelovanje i voĊenje razvoja na nivou regije, te ima svog predstavnika u Partnerskom odboru

NUTS 2 regije.

Uspostavljeni su mehanizmi za koordinaciju i provedbu Regionalnog operativnog prog-

rama Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, a financiranja projekata provode se sukladno strateškim

ciljevima, prioritetima i mjerama.

80

12 SWOT ANALIZA

Snage:

- Povoljan geografski poloţaj

- Bogati prirodni resursi

- Oĉuvani okoliš

- Postojanje visokoobrazovnih institucija

- 100 godišnja tradiciju obrtništva

- Tradicija u preraĊivaĉkoj industriji

- Tradicija u primarnoj proizvodnji hrane

- Tradicija zdravstveno- ljeĉilišnog turizma i lovnog turizma

- Razvijena mreţa institucija koje sudjeluju u razvoju

- Veliki broj nacionalnih manjina - multikulturalno društvo

- Veliki broj civilnih udruga

- Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Slabosti:

- Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa

- Neodgovarajući i nedostatno opremljeni objekti zdravstvene zaštite

- Negativna demografska kretanja

- Postojeća pruga i ţeljezniĉka infrastruktura dotrajala i nedovoljno razvijena

- Ceste na podruĉju BBŢ su niţe kategorije

- Poljoprivredno stanovništvo sa podruĉja je vrlo nisko obrazovano i visoke starosne dobi

- Malo poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju kao preduvjet moderne poljoprivre-

dne proizvodnji

- Nedostatak skladišnih, rashladnih kapaciteta i preraĊivaĉkih pogona za voće i povrće

- Neadekvatna tehnološka opremljenost u industrijskim sektorima

- Nedovoljan broj struĉne radne snage u svim gospodarskim sektorima

- Nedostatak smještajnih kapaciteta u turizmu

- Nedovoljno razvijena svijest o zaštiti okoliša

- Niska razina kvalitete ţivljenja

- NeusklaĊenost obrazovne strukture s potrebama gospodarstva

- Visok postotak nezaposlenih niske razine obrazovanja

- Loš vodoopskrbni odvodni sustav

- Veći postotak nezaposlene ţenske populacije

- Mala gustoća naseljenosti

- Neravnomjerna razvijenost BBŢ

- Usitnjenost poljoprivrednih površina

- Veliki broj neregistriranih objekata za poljoprivrednu proizvodnju

- Nedostatak vlastitih financijskih sredstava i nedovoljni kapaciteti garancije za kreditira-

nje

81

Prilike:

- Korištenje meĊunarodnih fondova za regionalni razvoj

- Trend zdravog ţivota

- Širokopojasni Internet je dostupan gotovo polovici kućanstava

- Turistiĉko prepoznavanje prirodno – kulturnih i povijesnih vrednota

- Novi trendovi u turistiĉkom sektoru

- Umreţavanje i povezivanje poljoprivrednika, poslovnih subjekata

- Primjena novih znanja i tehnologija

- Planirane su 17 poduzetniĉkih zona , 7 u funkciji

- Potencijal civilnog društva

- Promidţba gospodarstva BBŢ

- Potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije

- Mogućnost korištenja studentskih i uĉeniĉkih stipendija i kredita

- Stvoreni preduvjeti za osnivanje Veleuĉilišta na podruĉju Ţupanije

- Regionalno povezivanje i umreţavanje

Prijetnje:

- Negativni trend ukupne gospodarske aktivnosti

- Odljev visokoobrazovane radne snage - „brain - drain“

- Prisutnost sive ekonomije

- Nedostatak specijaliziranog kadra i neadekvatno strukovno obrazovanje mladih

- Nedovoljna vertikalna prohodnost i povezanost obrazovnih ustanova

- Neadekvatno gospodarenje otpadom

- Strogi propisi koji usporavaju razvoj poljoprivrede i gospodarstva

- NeureĊeni imovinsko-pravni odnosi

- NeusklaĊenost zemljišno-knjiţnog stanja sa katastrom

- Loša monetarno kreditna politika – visoke kamate, višestruka osiguranja kredita

- Depopulacija ruralnog prostora

82

13 VIZIJA BBŢ U PERIODU 2011 - 2013

Ţupanija poticajnog gospodarskog okruţenja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtništvu i

turizmu uz ostvariv visok stupanj dodane vrijednosti s oĉuvanim okolišem te prirodnom i kultur-

nom baštinom; mjesto ugodnog ţivljenja u kojem se promiĉe kvaliteta ţivota.

14 CILJEVI

14.1 CILJ 1: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA ŢUPANIJE

Povećanje konkurentnosti gospodarstva ţupanije ima višestruki utjecaj na njen ekonomski

rast i razvoj. Rast konkurentnosti je od izuzetnog znaĉenja jer se time pospješuje ne samo brţi

ekonomski rast i novo zapošljavanje već i, posredno, smanjuje siromaštvo, socijalne nejedna-

kosti, te povećava socijalna ukljuĉenost stanovništva.

Osnovnom analizom nedvojbeno su utvrĊene komparativne prednosti ţupanije koje treba is-

koristiti u skladu sa zadanim ciljem. Bogatstvo šuma, obradivog tla, razvijena stoĉarska proiz-

vodnja, povoljna klima i reljef, kontinentalni turizam, povoljan poloţaj, raznovrsnost gospodar-

skih subjekata, oĉuvani okoliš predstavljaju široku bazu resursa koje treba pravilno usmjeriti s

ciljem povećanja konkurentnosti ţupanije.

Daljnje jaĉanje postojećih poduzetniĉkih aktivnosti kroz poticanje poslovnog i razvojnog

povezivanja poduzeća, ustanova i stvaranje pogodnih uvjeta za gospodarsko udruţivanje, ĉime

bi se povećala izvozna orijentacija i konkurentnost.

Konkurentnost poljoprivredne proizvodnje oteţana je do dovršetka procesa okrupnjivanja

zemljišnih posjeda i povećanja površina koje se navodnjavanju. Isto tako rezultat tih procesa će

biti jaĉanje i rast komercijalnih proizvoĊaĉa kao i povezivanje i udruţivanje malih proizvoĊaĉa.

Ljudski resursi trebaju ići u smjeru kvalitetnog ciljanog obrazovanja koja će dati prednosti

samo uz uvjet ako se pravilno posloţe uvjeti da se takvim ljudima omogući rad u našoj ţupaniji,

tj da se stvore nove prilike za zapošljavanje.

Indikatori ostvarenosti cilja: Povećanje indeksa razvijenosti za 10%

14.2 CILJ 2: UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I

POVEĆANJE KVALITETE ŢIVOT

Kljuĉna problematika u podruĉju društvene infrastrukture identificirala je potrebu razvoja

zdravstvene, socijalne, kulturne i sportske infrastrukture koju treba poboljšavati u skladu sa pot-

rebama.

UtvrĊeno je da posjedujemo oĉuvanu prirodu i okoliš, ali i da postoje ĉimbenici koji ju ug-

roţavaju. Imamo znaĉajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje moramo u

što kraćem vremenu poĉeti koristiti što je i jedan od imperativa strategije cijele EU.

Društveno-gospodarski napredak mora biti uokviren u kulturni identitet kako bi saĉuvali ori-

ginalnu autohtonost i prepoznatljivost naše ţupanije.

Raznolikost i bogatstvo tradicijske kulturno-povijesne baštine uz povezivanje civilnog i jav-

nog sektora su osnovne smjernice razvoja ovog cilja.

Indikatori ostvarenosti cilja: zaustavljanje negativnih demografskih pokazatelja / promjena tren-

da u pozitivan

83

14.3 CILJ 3: RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Da bi se osigurao cjelokupni razvoj, a posebno gospodarstvo, neophodne je kvalitetna infras-

truktura. Kroz našu ţupaniju ne prolazi autocesta ili brza cesta, pokrivenost vodoopskrbom je

nedostatna, proĉišćavanje otpadnih voda nije razvijeno. Povoljan poloţaj ţupanije nije sam po

sebi dostatan – potrebna je infrastruktura da bi se taj poloţaj iskoristio. Prijevoz roba, ljudi i

usluga je od iznimne vaţnosti i pretpostavka je kompletnog razvoja. Ti i drugi nedostatci su pre-

poznati i shodno tome uvršteni u ovaj cilj.

Indikatori ostvarenosti cilja: Dostizanje razine prosjeĉnih pokazatelja izgraĊenosti komunal-

ne infrastrukture u RH

84

15 PRIORITETI

STRATEŠKI CILJ 1.

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI

GOSPODARSTVA ŢUPANIJE

PRIORITET 1.1.

RURALNI

RAZVOJ

PRIORITET 1.4.

JAĈANJE

LJUDSKIH

POTENCJJALA

PRIORITET 1.1.

RURALNI RAZVOJ

PRIORITET 1.2.

RAZVOJ

TURIZMA

PRIORITET 1.3.

RAZVOJ

PRERAĐIVAĈKE

INDUSTRIJE, MSP

I OBRTNIŠTVA

85

15.1 Prioritet 1.1: Ruralni razvoj

Prioritetni ciljevi:

- restrukturirati tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju u modernu, specijalistiĉku

proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ,

- osigurati veći dohodak stanovništva u ruralnim podruĉjima

- smanjiti iseljavanje i napuštanje ruralnih naselja

- stvoriti preduvjete za pristup poljoprivrednih proizvoda s podruĉja ţupanije novim trţiš-

tima

- podrţati partnerstvo izmeĊu proizvoĊaĉa, preraĊivaĉa i trgovine na malo

- poboljšati uvjete ţivota stanovnika na selu

Razlog za intervenciju:

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija je tipiĉna poljoprivredna ţupanija u kojoj se svaki treći

stanovnika ţupanije bavi poljoprivredom, obzirom imamo velike poljoprivredne resurse i

dobro oĉuvan okoliš. Ne manje vaţno je napomenuti kako imamo tradiciju u stoĉarskoj

proizvodnji, poljoprivrednoj proizvodnju, te svu prateću infrastrukturu (objekti, stada). Izu-

zetno vaţno je naglasiti kako nam je trţište u blizini (Zagreb, Jadran). Analiza stanja i

SWOT analiza ukazale su na nejednaki razvoj Bjelovarsko-bilogorske ţupanije odnosno

velike razlike izmeĊu sela i grada. TakoĊer je uoĉen trend depopulacije ruralnih krajeva.

Poljoprivredna proizvodnja na podruĉju Ţupanije tradicijski je orijentirana, ovisna o potica-

jima, te se provodi na tehnološki neprihvatljiv naĉin. Navedeni problem bi se riješio eduka-

cijama poljoprivrednih proizvoĊaĉa, slijedom ĉega bi se povećala kvaliteta i kvantiteta po-

ljoprivredne proizvodnje u ţupaniji. TakoĊer bi se problem mogao riješiti razvijanjem novih

poljoprivrednih grana te uvoĊenjem novih kultura (npr. voćarstvo, pĉelarstvo, vinogradar-

stvo, ljekovito bilje). Time bi poljoprivreda ţupanije postala konkurentna novim trendovima

na trţištu. Osim osnaţenja poljoprivredne proizvodnje na podruĉju Ţupanije postoji potenci-

jal za razvoj eko poljoprivrede za kojom postoji sve veća potraţnja.

TakoĊer kao problem je uoĉeno malo površina koje se navodnjavaju kao preduvjet moderne

poljoprivredne proizvodnje, a koji problem bi se riješio razvojem melioracijskih sustava.

Svime navedenim omogućio bi se veći dohodak poljoprivrednih domaćinstava, a koje bi

dovelo do toga da mlaĊi ostaju na selu ĉime bi se riješio problem depopulacije ruralnih kra-

jeva. Propašću industrije poljoprivreda je jedini izvor egzistencije na ruralnim podruĉjima.

Korisnici (Nositelji projekata):

- Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu sluţbu

- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

- Zadruge i udruge poljoprivrednih proizvoĊaĉa

- Potporne institucije

- Poljoprivredni obrti

- Općine

- Ţupanija

- Škole

- Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici:

- Ruralno stanovništvo

- Poljoprivredni obrti

- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

- Obrti


Indikatori: Ujednaĉavanje razvoja ruralnih sredina prema indeksu razvijenosti (povećanje

indeksa za 10%)

86

15.2 Prioritet 1.2: Razvoj turizma Prioritetni ciljevi:

- povećati doprinos turistiĉkog sektora u gospodarstvu i zapošljavanju,

- povećati trţište za poljoprivrednu proizvodnju,

-stvoriti preduvjete kako bi se razvili prepoznatljivi ţupanijski proizvodi i tako dati poticaj

razvoju obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva,

- razviti i adekvatno promovirati nove te poboljšati postojeće turistiĉke proizvode

Ţupanije,

- poticati meĊuregionalnu i prekograniĉnu suradnju u kreiranju novih, zajedniĉkih turistiĉkih

proizvoda,


Iz SWOT analize evidentan je nedostatak smještajnih kapaciteta u turizmu, a navedeni pro-

blem ćemo riješiti izgradnjom i modernizacijom turistiĉke infrastrukture. Ţupanija posjedu-

je jedinstvene kulturne, povijesne i prirodne vrijednosti koje u kombinaciji ĉine jedin-

stvenu turistiĉku destinaciju koja nije povezana u jedinstveni turistiĉki proizvod slijedom

ĉega nije prepoznatljiva na trţištu kao takova. Osim toga, Ţupanija ima dugu tradiciju u

obuĉavanju turistiĉkih i ugostiteljskih djelatnika, većina kojih se sezonski zapošljava

u prioblanim podruĉjima, pri ĉemu jedan dio tog obuĉenog kadra i trajno iseljava sa

podruĉja ţupanije. Strateškim djelovanjem u prioritetnom podruĉju pripomoći će se razvoju

prepoznatljivih turistiĉkih proizvoda,novih usluga ĉime će se prepoznati ţupanija kao at-

raktivna turistiĉka destinacija što će rezultirati povećanjem broja posjeta domaćih i stranih

turista ţupaniji.


Turistiĉke zajednice

HOK

HGK

Općine

Gradovi

Ţupanija

RRA BBŢ d.o.o.

Potporne institucije

Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici: Zadruge

Turistiĉka seoska gospodarstva

Turistiĉke agencije

Hotelijersko-ugostiteljska trgovaĉka društva i obrti

Općine

Gradovi

Indikatori: Povećanje ukupnih prihoda u turistiĉkom sektoru za 20%, i povećanje boja ak-

tivnih radnih mjesta u turistiĉkom sektoru za 50

87

15.3 Prioritet 1.3.: Razvoj prerađivačke industrije, MSP i obrtništva Prioritetni ciljevi:

- podrţati MSP i obrte u ostvarivanju njihovih gospodarskih potencijala i potencijala za po-

većanje zaposlenosti

- pripremiti cjelovit sustava regionalnih poticaja novim investitorima i koordinacija s nadleţ-

nim institucijama na nacionalnoj razini,

- promocija razvojnih mogućnosti ţupanije

- oblikovanje lokalnih (JLS) sustava poticaja novim ulaganjima

- osigurati kvalitetnije i poticajne uvjete rada,

- poboljšati konkurentnost i raznolikost gospodarstva,

- proširiti ulogu preraĊivaĉke industrije, malih i srednjih poduzeća i obrta u gospodar-

stvu,

Razlog za intervenciju: Uloga preraĊivaĉke industrije, malih i srednjih poduzeća i obrta je već sada vaţna, ali ista

u budućnosti bi trebala biti jaĉa i strateški ĉvršće definirana. Znaĉajno je što mala i sre-

dnja poduzeća mogu imati glavni utjecaj na stvaranje novih mogućnosti za zapošlja-

vanje. Sektor treba specifiĉnu potporu u smislu jaĉanja poslovnih vještina, institucio-

nalne organizacije i osiguravanja poslovnih lokacija. Ţupanija treba identificirati nove pro-

izvode, nove proizvodne metode/tehnologije koje nisu štetne za okoliš i koja omogućavaju

izlaz na nova trţišta. U SWOT analizi evidentirana je slabost neadekvatna tehnološka op-

remljenost u industrijskim sektorima slijedom ĉega smatramo da bi jedna od mjera trebala

biti izgradnja i modernizacija postojećih proizvodnih kapaciteta kako bi se stvorili uvjeti za

konkurentniju i profitabilniju proizvodnju.


HOK

HGK

Poduzetniĉke potporne institucije

Ţupanija

Gradovi

Poduzetniĉki inkubatori

Tehnološki centri

Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici: Mala i srednja poduzeća

Obrtnici

Općine

Gradovi

Ţupanija

Zadruge

Sindikati

PreraĊivaĉka industrija Indikatori: Nova investicijsko ulaganje u BBŢ =1, Realizacija klastera=1, Povećanje broja

zaposlenih za 500 i novoosnovanih MSP = 50, realizacija projekata: 5-12

88

15.4 Prioritet 1.4.: Jačanje ljudskih potencijala


- uskladiti ponudu radne snage s potraţnjom gospodarstva,

- podići konkurentnost radne snage u Ţupaniji kroz obrazovanje i trajnu izobrazbu na te-

melju stvarnih potreba poslovne zajednice kako bi se ostvarili preduvjeti za podizanje

opće konkurentnosti gospodarstva,

- ojaĉati svijest o znaĉaju znanja, obrazovanja i cjeloţivotnog uĉenja,

- promovirati jednake mogućnosti i socijalnu ukljuĉenost

- jaĉanje sposobnosti ljudskog potencijala lokalne, podruĉne (regionalne) samouprave za

upravljanje razvojem


SWOT analiza u podruĉju ljudskih resursa Ţupanije je pokazala da su najveće slabosti neadekvatna povezanost obrazovanja s gospodarstvom (strukturna neusklaĊenost),

nezadovoljavajuća struĉna i obrazovna struktura radne snage s obzirom na razvojne potrebe

i nizak stupanj profesionalne mobilnosti, nerazvijeno cjeloţivotno obrazovanje u

svim djelatnostima te visoka i dugotrajna nezaposlenost. Iako je u hrvatskim odnosima

formalna obrazovanost stanovništva nadprosjeĉna, analiza je pokazala da su nuţni zna-

ĉajni napori usmjereni ka povećanju sudjelovanja stanovništva u visokoškolskoj naobra-

zbi, te u svim vidovima cjeloţivotnog obrazovanja nakon završetka formalnog škol-

skog obrazovanja. Izazovi fleksibilnijeg i brţe rastućeg gospodarstva obvezuju i

ljudske resurse na veću prilagodljivost i sve brţe usvajanje novih znanja. To pred obra-

zovni sustav stavlja potrebu prilagoĊavanja metoda i sadrţaja obrazovnih procesa na

naĉin da umjesto završnog obrazovanja za jednostavno zanimanje pripreme ljudske re-

surse za kontinuiranu zapošljivost u uvjetima brzih promjena u gospodarstvu i društvu.

Obveza podizanja kvalitete ljudskih resursa ne leţi samo na obrazovnom sustavu, već cje-

lokupno stanovništvo mora biti svjesno svoje obveze aktivnog djelovanja i spremno na novi

pristup znanju i obrazovanju.


- Hrvatski zavod za zapošljavanje

- Visoko školske ustanove

- Osnovne škole, Gimnazije, srednje škole, strukovne škole, poljoprivredne škole

- Centri za obrazovanje

- Potporne institucije, Tehnološki centri, Poduzetniĉki inkubatori

- RRA BBŢ


Krajnji korisnici:

- Poslodavci

- Nezaposleni (posebno ţene, osobe smanjenih sposobnosti, mladi, osobe dugotrajno ne-

zaposlene)

- Menadţeri u tvrtkama

- Poduzetnici - Djelatnici institucija i jedinica lokalne i regionalne samouprave

Indikatori: Osnovano veleuĉilište, povećan broj stanovništva s visokim stupnjem obrazova-

nja

89

15.5 Prioritet 2.1: Zaštita okoliša


- Izgradnja sustava za praćenje okoliša,

- Omogućivanje kvalitetnije praćenje sastavnica okoliša i prostora u svrhu njegovog oĉu-

vanja unaprjeĊenja i odrţivog korištenja

- Zaštita prirode i okoliša od negativnih utjecaja što će pozitivno utjecati na odrţivi razvoj

turizma i gospodarstva

- Podizanje kvalitete ţivota u lokalnim zajednicama s posebnim naglaskom na ruralna

podruĉja


U SWOT analizi uoĉeno je da se neadekvatno gospodari otpadom na podruĉju ţupa-

nije te bi se unaprjeĊenjem sustava gospodarenja otpadom navedeni problem mogao

riješiti. TakoĊer je uoĉeno kako je u nedovoljnoj mjeri razvijena svijest stanovnika

Ţupanije o zaštiti okoliša, a koji problem bi se riješio raznim edukacijama stanovniš-

tva, promicanjem zaštite okoliša, promoviranjem gospodarskih aktivnosti koje se

temelje na ekološki prihvatljivim naĉelima.


- institucije za zaštitu okoliša,

- JLRS

- Komunalna poduzeća

- Udruge graĊana

- Javna poduzeća


- Uredi za energetsku efikasnost-poduzeća, potporne institucije

Krajnji korisnici:

- Stanovništvo

- Gospodarski subjekti

Indikatori: Realizacija projekata: 1., 23., 24., Sanacija divljih odlagališta za 50%, poveća-

nje obuhvata organiziranog skupljanja otpada za 20%, Promocija i edukacija o zaštiti okoli-

ša = 5 dogaĊaja/godišnje

STRATEŠKI CILJ 2.

UNAPREĐENJE DRUŠTVENE

INFRASTRUKTURE I POVEĆANJE

KVALITETE ŢIVOTA

PRIORITET 2.1.

ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 2.2.

RAZVOJ ZDRAVSTVENE,

SOCIJALNE, SPORTSKE I

KULTURNE

INFRASTRUKTURE

PRIORITET 2.3.

RAZVOJ CIVILNOG

DRUŠTVA

90

15.6 Prioritet 2.2: Razvoj zdravstvene, socijalne, sportske i kulturne infrastrukture


- osiguranje ravnomjerne kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga za sve stanovnike

Ţupanije,

- podizanje kvalitete zdravstvenih ustanova,

- podizanje razine socijalne skrbi,

- poboljšanje uvjeta ţivota i integriranja osoba s invaliditetom, umirovljenika i sta-

novništva,

- oĉuvanje i prezentacija kulturne baštine te vrednovanje u suradnji s ostalim re-

gijama


Budući su SWOT analizom uoĉeni nedostaci i manjkavosti u svim segmentima društvene

infrastrukture (kako u fiziĉkom, tako i u funkcionalnom smislu), stanovnicima Ţu-

panije potrebno je osigurati višu kvalitetu ţivota na svim podruĉjima - zdravstvenom, soci-

jalnom, kulturnom i športskom. Treba potaknuti usvajanje vrijednosti i naĉina ţivota koji

omogućava ostvarenje koncepta preventivnog oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja. Pri tome je

posebnu skrb potrebno usmjeriti na ugroţene ciljne skupine.

Korisnici (Nositelji projekata): - kulturne i sportske udruge - zdravstvene institucije - institucije socijalne skrbi - kulturne i sportske institucije - JLRS

Krajnji korisnici:

- Svi slojevi i dobne skupine stanovništva (od predškolske skupine do umirovljeni-

ka, s posebnim naglaskom na ugroţene socijalne skupine)

- Udruge

- Ţupanija

Indikatori: Realizacija projekata 3. I 4., projekta zapošljavanje osoba s posebnim potreba-

ma, povećanje broja kulturnih dogaĊaja financiranih iz EU i nacionalnih izvora za 5

91

15.7 Prioritet 2.3: Razvoj civilnog društva Prioritetni ciljevi:

- educirani sudionici u segmentu razvoja civilnog sektora,

- osiguravanje aktivnosti za unapreĊenje sposobnosti većeg sudjelovanja organizacije ci-

vilnog društva, udruge, u sistemu donošenja odluka vaţnih za lokalnu zajednicu

- poticanje ukljuĉivanja civilnog sektora u proces donošenja odluka u ţupanija-

ma/gradovima/općinama,

- promicati razvoj i rad civilnih udruga kroz ciljane sektorske programe,

- promicanje dinamiĉnog i participativnog civilnog društva temeljenog na partner-

skim odnosima radi razvoja tzv. "socijalnog kapitala",

- odnosno jaĉanje osjećaja zajedništva i identiteta


Na podruĉju ţupanije brojĉano djeluje veliki broj udruga, ali je većina needucirana za rad

u civilnom sektoru, a njihov rad se sustavno ne prati pa u velikom broju sluĉajeva ne

postoji kontinuitet. U financiranju se oslanjaju najĉešće na jedinice lokalne i regionalne

samouprave, koje nemaju adekvatne programe za rad s udrugama. Dio udruga, pogla-

vito u velikim gradovima, je iznimno educiran i kapacitiran, te predstavlja vaţan temelj za

daljnji kvalitetan razvoj civilnog društva u ovoj regiji. Ovim prioritetom trebalo bi podr-

ţati cjelovite ţupanijske aktivnosti radi maksimalnog korištenja javnog resursa.


- Ţupanija

- Gradovi

- Općine

- Civilne udruge (klubovi i udruge u športu, kulturi, socijali, klubovi i udruge mladih, udruge

nacionalnih manjina)

- udruge manjina

Krajnji korisnici:

- manjine

- mladi

- kulturne organizacije

- udruge

Indikatori: Veći broj mladih ukljuĉenih u projekte civilnog društva i veći broj NGO ukljuĉe-nih u realizaciju planiranih projekata

92

15.8 Prioritet 3.1: Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje Prioritetni ciljevi: - Izgradnja vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje s pokrivenošću od 90% svih

subjekata na podruĉju BBŢ

- Opskrba stanovnika i gospodarstva kvalitetnom pitkom vodom

- Osigurati dovoljnu koliĉinu pitke vode na podruĉju pokrivenosti vodoopskrbnog

sustava


Iz SWOT analize razvidno je da je loš vodoopskrbni i odvodni sustav slijedom ĉega je pot-

rebno dovršenje postojećih i izgradnja novih sustava vodoopskrbe i odvodnje koji će

obuhvatiti ukupno stanovništvo Ţupanije ĉime se povećava kvaliteta ţivota u manjim mje-

stima i time doprinijeti smanjenju migracija i poboljšanja uvjeta ţivota. Ostvarenjem ovog

prioriteta stvaraju se pretpostavke z a kvalitetniji ţivot posebice stanovništva u rural-

nim krajevima budući da je vodoopskrbni sustav slabije razvijen upravo u tim krajevima

Ţupanije.


Ţupanija

Gradovi

Općine

Hrvatske vode

BBŢ vode

Komunalna poduzeća

Krajnji korisnici:

Stanovništvo

Općine

Gradovi

Ţupanija

Gospodarski subjekti

Indikatori: Povećanje vodoopskrbne mreţe za 20%, povećanje broja prikljuĉenih domaćin-

stava na sustav odvodnje za 20%

STRATEŠKI CILJ 3.

RAZVOJ KOMUNALNE

INFRASTUKTURE

PRIORITET 3.1.

UNAPRJEĐENJE

SUSTAVA

VODOOPSKRBE I

ODVODNJE

PRIORITET 3.2.

PROMETNA

INFRSTRUKTURA

PRIORITET 3.3.

UREĐENJE

PROSTORA

93

15.9 Prioritet 3.2: Prometna infrastruktura Prioritetni ciljevi: - povezivanje ţupanije brzim cestama

- modernizacija i obnova postojećih prometnica

- razvojem zraĉnog i ţeljezniĉkog prometa podigla bi se kvaliteta prometne infrastrukture

Ţupanije


Analiza stanja i SWOT analiza ukazale su na brojne nedostatke postojećih, te potrebu za

izgradnjom novih prometnih sustava. Ţeljezniĉka mreţa je zastarjela i nedovoljno razvije-

na, s bitnim nedostacima u pogledu sigurnosti. Osim toga, ni u najmanjoj mjeri ne podr-

ţava mogućnost razvitka gospodarstva, kao ni povećanje kvalitete ţivota u regiji.


HŢ

Hrvatske ceste,

Ţupanija,

Općine,

Gradovi

Krajnji korisnici:

Stanovnici

Gospodarstvo

Indikatori: Modernizacija cestovne infrastrukture za 50 km

94

15.10 Prioritet 3.3: Uređenje prostora Prioritetni ciljevi: - Izrada izvješća o stanju prostora ţupanije, sektorskih studija i struĉnih podloga za projekte

- Izrada dokumentacije neophodne za prostorno ureĊenje


Analizom stanja vezano za realizaciju projekata utvrĊeno je da veliki broj projekata ostaje na

nivou projektne ideje zbog problema na nivou prostornog planiranja. Da bi se prostor ţupani-

je kvalitetno uredio potrebni su kvalitetni dokumenti prostornog ureĊenja za koje su potrebne

odgovarajuće sektorske i struĉne podloge.


Općine,

Gradovi,

HŢ,

Hrvatske ceste,

Ţupanija

Krajnji korisnici:

Stanovnici

Gospodarstvo

Indikatori: UsklaĊenost prostornog planiranja i potreba regionalnog razvoja

95

CILJ 1: POVEĆANJE

KONKURENTNOSTI

GOSPODARSTVA ŢUPANIJE

CILJ 2: UNAPREĐENJE

DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I

POVEĆANJE KVALITETE ŢIVOTA

CILJ 3: RAZVOJ KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE

1.1 PRIORITET: Ruralni razvoj 2.1 PRIORITET: Zaštita okoliša 3.1 PRIORITET: UnaprjeĊenje sustava vodoo-

pskrbe i odvodnje

MJERE MJERE MJERE

1.1.1 Edukacija poljoprivrednih proizvo-

Ċaĉa

2.1.1 Razvoj sustava za praćenje okoliša 3.1.1 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava vodo-

opskrbe

1.1.2 Razvoj ekološke i integrirane po-

ljoprivrede

2.1.2 Gospodarenja šumama i površin-

skim vodama

1.1.3 Razvoj konvencionalne poljopriv-

redne proizvodnje

2.1.3 UnaprjeĊenje sustava gospodarenja

otpadom

1.1.4 UreĊenje poljoprivrednog zemljišta 2.1.4 Razvoj sustava zaštite prirodne baš-

tine

3.1.2 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava odvo-

dnje s proĉišćavanjem otpadnih voda

1.1.5 Brandiranje autohtonih poljopriv-

rednih proizvoda

2.1.5 Istraţivanje mogućnosti i korištenja

alternativnih izvora energije

1.1.6 Razvoj ruralne infrastrukture i ru-

ralnih gospodarskih aktivnosti

2.1.6 Poticanje energetske efikasnosti

1.2 PRIORITET : Razvoj turizma 2.2 PRIORITET: Razvoj zdravstvene, soci-

jalne, sportske i kulturne infrastruktu-

re

3.2 PRIORITET: Prometna infrastruktura

MJERE MJERE MJERE

1.2.1 Razvoj zdravstveno ljeĉilišnog i

wellness turizma

2.2.1 Poboljšanje razine kvalitete zdrav-

stvene, sportske, kulturne i socijalne

infrastrukture

3.2.1 Povezivanje ţupanije brzim cestama,

modernizacija i obnova prometnica

1.2.2 Razvoj sportsko - rekreacijskog i

kulturnog turizma

2.2.2 Briga o posebno osjetljivim skupi-

nama društva

1.2.3 Razvoj ruralnog turizma 2.2.3 Njegovanje kulturne baštine i razvoj

kulture

3.2.2 Razvoj zraĉnog i ţeljezniĉkog prometa

1.2.4 Promocija Ţupanije kao turistiĉke

destinacije

96

1.3 PRIORITET: Razvoj preraĊivaĉke in-

dustrije, MSP i obrtništva

2.3 PRIORITET: Razvoj civilnog društva

3.3 PRIORITET: UreĊenje prostora

MJERE MJERE MJERE

1.3.1 Podrška izgradnji novih i moderni-

zaciji postojećih proizvodnih kapa-

citeta

2.3.1 Umreţavanje civilnih inicijativa i

razvoj suradnje

3.3.1 Izrada izvješća o stanju u prostoru, sek-

torskih studija i struĉnih podloga

1.3.2 Podrška razvoju klastera

1.3.3 Razvoj poduzetniĉkih zona 2.3.2 Poticanje aktivnije uloge mladih 3.3.2 Izrada dokumenata prostornog ureĊenja

1.3.4 Razvoj i unapreĊenje poslovne,

tehnološke infrastrukture i potpor-

nih institucija

1.3.5 Promocija i poticanje ulagaĉkih

mogućnosti

1.4 PRIORITET : Jaĉanje ljudskih poten-

cijala

MJERE MJERE MJERE

1.4.1 Osuvremenjivanje uvjeta cjelokup-

nog obrazovanja

1.4.2 UsklaĊivanje sustava obrazovanja s

potrebama gospodarstva

1.4.3 Razvoj visokoškolskog obrazovanja

1.4.4 Jaĉanje kapaciteta za upravljanje

razvojem

97

16 MJERE (detaljni opis)

ŢUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA

Cilj 1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva

Prioritet 1.1 Ruralni razvoj

Mjera 1.1.1 Edukacija poljoprivrednih proizvoĊaĉa

Razdoblje provedbe 2011.-2013.

Svrha, cilj i obrazlo-

ţenje

Preduvjet razvoja konkurentne poljoprivrede je svakako podizanje razine znanja i

vještina u poljoprivrednoj proizvodnji. Bitna je primjena novih tehnoloških procesa s

naglaskom na oĉuvanje okoliša i odrţivo gospodarenje prirodnim resursima. Ova mje-

ra ima za cilj povećati svijest i motivaciju poljoprivrednika kako bi se povećao udio

visoko-dohodovnih kultura u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji te proizvodnja eko-

loški uzgojene zdrave hrane.

Aktivnosti Organiziranje edukacija i struĉnog usavršavanja poljoprivrednika

Organiziranje seminara i struĉnih radionica sa praktiĉnom nastavom

Osiguravanje opreme, prostora i struĉnih kadrova za obavljanje navedenih

edukacija

Osiguravanje dostupnost struĉne literature i ĉasopisa poljoprivrednicima

Povezivanje poljoprivrednika zbog razmjene znanja i iskustava

Posjeti naprednim gospodarstvima u zemlji i inozemstvu

Informatiĉko osposobljavanje

Dodatne stimulacije za poljoprivrednike koji imaju završenu poljoprivrednu,

veterinarsku školu ili fakultet

Institucija nadleţna

za koordinaciju pro-

voĊenja mjere

BBŢ

Nositelji Regionalna razvojna agencija, HZZ, obrazovne institucije i edukativni centri, JLS,

nadleţna ministarstva, Poljoprivredni subjekti, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Poljoprivredni proizvoĊaĉi, OPG, poslovni subjekti, obrti i trgovaĉka društva

Indikatori Realizacija projekta :34., Organizacija 30 radionica, 20 predavanja, 30 struĉnih eks-

kurzija

Horizontalne teme

Okoliš Povećanjem razine obrazovanja povećat će se i svijest o potrebi zaštite okoliša poljop-

rivrednih proizvoĊaĉa, oĉuvanju bio raznolikosti,o odrţivom korištenju prirodnih

resursa primjenom novih tehnologija i znanja

Informacijsko društvo Informatiĉkom osposobljenošću poljoprivrednika omogućit će se lakša i

brţa dostupnost informacija

Jednake mogućnosti U procesima edukacije bit će obuhvaćene sve kategorije poljoprivrednih proizvoĊaĉa

sa posebnim naglaskom na društveno osjetljive skupine stanovništva ( osobe s invali-

ditetom, mladi, ţene i dr. )

Jaĉanje kapaciteta za

razvoj Ovo je osnovna mjera za napredak ljudi obuhvaćenih ovom mjerom ali i institucija

koje na tome rade.

98




Mjera 1.1.2 Razvoj ekološke i integrirane poljoprivrede



ţenje

Prosjeĉna veliĉina poljoprivrednih površina ţupanije je mala i razvijanje ekološke

poljoprivrede je jedan od mogućih smjerova kako od slabosti napraviti snagu. Ovdje

prevladavaju radno intenzivne kulture za koje treba dosta ljudskog rada koji je teško

primjenjivati na većim površinama. Trend potrošnje ekoloških proizvoda raste i realno

je za oĉekivati rast ovog sektora. Cilj ove mjere je poticanje poljoprivrednih proizvo-

Ċaĉa prema principima moderne ekološke proizvodnje sa zajedniĉkim nastupom na

trţištu.

Aktivnosti Umreţavanje ekoloških i integriranih proizvoĊaĉa

Marketinške aktivnosti za ekološke i integrirane proizvoĊaĉe

Poticanje preradbenih, skladišnih, rashladnih kapaciteta za ekološke i integri-

rane proizvoĊaĉe

Primjena novih tehnologija u ekološkoj i integriranoj proizvodnji

Edukacija

Certifikacija i zaštita poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda

Poticanje i pomaganje legalizacije bespravnih objekata

Ukljuĉivanje većeg broja osoba mlaĊe populacije i zadrţavanje postojećeg

stanovništva u ruralnim prostorima



voĊenja mjere

BBŢ

Nositelji JRS, JLS, HZPSS, APPRRR, RRA BBŢ, Obrazovne institucije, HPA, Poljoprivredna

gospodarstva, Nadleţna ministarstva, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Poljoprivredna gospodarstva

Indikatori Povećanje površina pod eko-proizvodnjom za 17%, a proizvodnje za 25%

Horizontalne teme

Okoliš Ova mjera ima veliki utjecaj na oĉuvanje okoliša

Informacijsko društvo Ova mjera je neutralna u odnosu na IT sektor izuzev u sluĉaju edukacije,

marketinških aktivnosti i praćenje trendova

Jednake mogućnosti Pri odabiru projekata i implementaciji neće se uzimati u obzir bilo kakve diskriminaci-

je u kojima postoje takvi elementi.


razvoj Ovu mjeru smatramo jednu od kljuĉnih mjera za iskorištavanje postojećih poljopriv-

rednih kapaciteta koje karakteriziraju male zemljišne parcele i oĉuvana priroda uz

uvjet umreţavanja dionika.

99




Mjera 1.1.3 Razvoj konvencionalne poljoprivredne proizvodnje



ţenje

Ova mjera ima za cilj unapreĊivanje uvjeta za ulaganje u izgradnju suvremenih poljop-

rivrednih kapaciteta, te rekonstrukciju postojećih; poboljšanje i širenje programa uz-

goja radno intenzivnih i profitabilnijih kultura ( voća, povrća, cvijeća, gljiva, aromati-

ĉnog i ljekovitog bilja). Prodajom finalnih poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu

povećat će se prihodi gospodarstva te konkurentnost, a smanjit će se odlazak mladih

ljudi sa sela, uz oĉuvanje autohtonih proizvoda, okoliša i prirodnih ljepota seoskog

prostora

Aktivnosti Izgradnja i rekonstrukcija suvremenih poljoprivrednih objekata,

Poticanje i pomaganje legalizacije bespravnih objekata

Subvencioniranje i mikro kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Odvodnja oborinskih voda s poljoprivrednih površina

Poticati okrupnjavanje posjeda, rješavanja imovinsko pravnog stanja na po-

ljoprivrednom zemljištu subvencioniranjem i edukacijom

Izgradnja rashladnih i skladišnih kapaciteta, te sušara

Poticati proizvodnju finalnih poljoprivrednih proizvoda i usklaĊenje sa zako-

skom regulativom RH

Certifikacija i zaštita poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda

Poticanje prodaje poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu

Poticanje izgradnje i opremanje preraĊivaĉkih kapaciteta sa naglaskom na

mini - mljekare

Nabava moderne opreme u konvencionalnoj poljoprivredi

Marketinške aktivnosti

Poticanje uvoĊenja novih tehnologija radi povećanja kvlitete finalnih proiz-

voda i energetske uĉinkovitosti



voĊenja mjere

JRS

Nositelji Regionalna razvojna agencija, HPA, HZZPSS, poslovne banke, Razvojne agencije,

DGU, Hrvatske vode, Zavod za prostorno planiranje, Nadleţna ministarstva, Gruntov-

nica, Katastar, Poljoprivredna gospodarstva, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici OPG, Poslovni subjekti u poljoprivredi

Indikatori Povećanje za 7% obnovljenih i novoizgraĊenih objekata; Legalizacija objekaza pove-

ćana za 5%.

Horizontalne teme

Okoliš Kod primjene suvremenih tehnologija i znanstvenih dostignuća u poljoprivrednoj

proizvodnji posebno se vodi briga o zaštiti okoliša pa će njihova primjena doprinijeti

njegovom oĉuvanju

Informacijsko društvo Mjera će imati pozitivan utjecaj na razvoj IT društva

Jednake mogućnosti Pri odabiru projekta neće se uzimati u obzir bilo kakav oblik diskriminacije


razvoj Suradnja JLS, poduzetnika i subjekata iz sektora obrazovanja je obvezna uz uspješnu

provedbu mjere

100




Mjera 1.1.4 UreĊenje poljoprivrednog zemljišta



ţenje

Naša zemljišta i drenaţni kanali u uvjetima neprofitabilnosti i nedostatka financijskih

sredstava pretvaraju se u šikare obrasle mladim drvećem, neprikladnim za poljoprivre-

dnu proizvodnju. Uz preduvjet okrupnjavanja tj. povećavanja profitabilnosti ova zem-

ljišta treba osposobiti za biljnu proizvodnju. Ovu mjeru smatramo iznimno vaţnom i

zbog svjetske tendencije smanjenja površinskih voda

Aktivnosti Realizacija plana navodnjavanja BBŢ prema projektu koji je pripremio IGH

Ĉišćenje drenaţnih kanala od strane resorne institucije

Izrada potrebnih novih drenaţnih kanala od strane resorne institucije

Poticanje nabavke sistema za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta

Poticanje JRS na ĉišćenje i krĉenje zapuštenih zemljišta

Razvoj melioracijskih sustava



voĊenja mjere

JRS

Nositelji Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, JLS, HZPSS, APPRRR, Hrvatske vode, Nadleţna

ministarstva, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Poslovni subjekti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

Indikatori Realizacija projekta:33.

Horizontalne teme

Okoliš Ova mjera ima pozitivne efekte na okoliš jer povećava koliĉinu obradivog zemljišta

kojima je prvenstveno cilj biljna proizvodnja

Informacijsko društvo Da bi se uspješno proveli melioracijski zahtjevi neophodne su informacije

o stanju zemljišta na pojedinim podruĉjima. To će doprinijeti boljoj infor-

miranosti općina o stanju na vlastitom terenu.

Jednake mogućnosti Stvaraju se jednaki uvjeti i mogućnosti za sve koji budu koristili zemljišta.


razvoj Ovo je vrlo bitan uvjet za širenje i komercijalno poslovanje poljoprivredne proizvo-

dnje, doprinosi razvoju poljoprivrednih subjekata i ruralnih podruĉja.

101




Mjera 1.1.5 Brandiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda



ţenje

Ova mjera ima za cilj unaprijediti prepoznatljivost ţupanije i njenih poljoprivrednih

proizvoda unutar i izvan granica Republike Hrvatske kroz oĉuvanje i prezentiranje

kvalitetnih autohtonih proizvoda. Stvaranje proizvoda koji imaju posebnu kvalitetu

doprinijet će povećanju dohotka poljoprivrednih gospodarstava, a ujedno će biti i ga-

rancija potrošaĉu za kakvoću prehrambenog proizvoda.

Aktivnosti Identificiranje poljoprivrednih proizvoda koji imaju preduvjet za dobivanje

oznake robne marke

Stvaranje poklon košarice brendiranih proizvoda Bjelovarsko-bilogorske ţu-

panije

Dizajniranje i pakiranje brendiranih proizvoda

UtvrĊivanje ciljanih skupina poljoprivrednih proizvoĊaĉa

Izrada i implementacija marketinške strategije

Umreţavanje svih koji su ukljuĉeni u postupak priznavanja robne marke

Osmišljavanje promotivnih materijala

Medijski nastup



voĊenja mjere

Bjelovarsko- bilogorska ţupanija

Nositelji Regionalna razvojna agencija, HZZPSS, JLS,HPA, Agencija za plaćanje

Krajnji korisnici Poljoprivredni proizvoĊaĉi

Indikatori Realizacija projekta: 35. i 36.

Horizontalne teme

Okoliš Kroz promociju ţupanije i specifiĉnih proizvoda i usluga ţupanije ( „brendovi“) potre-

bno je naglasiti oĉuvanost okoliša i prirodnih resursa

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru će se promovirati korištenje dostupnih informacijskih

tehnologija,osobito u podruĉju marketinških aktivnosti

Jednake mogućnosti ProvoĊenjem mjere dana je jednaka mogućnost svima te se iskljuĉuje bilo kakav oblik

diskriminacije, mjera je posebno znaĉajna za razvoj ruralnih podruĉja ţupanije i uklju-

ĉivanje osjetljivih skupina društvene zajednice


razvoj

Razvoj odrţivog partnerstva izmeĊu svih dionika i jaĉanje suradnje u promociji lokal-

nih proizvoda imperativ je uspjeha ove mjere.

102




Mjera 1.1.6 Razvoj ruralne infrastrukture i ruralnih gospodarskih aktivnosti



ţenje

Ova mjera ima za cilj razvoj i poboljšanje ruralne infrastrukture kroz povećanje kvali-

tete prometovanja lokalnim i nerazvrstanim cestama, uspostava kanalizacijskog susta-

va i proĉistaĉa,razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije kao i razvoj infras-

trukture za usklaĊivanje poljoprivredne proizvodnje prema Direktivi Europske Komi-

sije koja regulira zaštitu voda od zagaĊenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivredne

proizvodnje

Aktivnosti Izgradnja i adaptacija lokalnih nerazvrstanih cesta

Izgradnja i adaptacija kanalizacijskih sustava za proĉišćavanje otpadnih voda

Korištenje toplinske energije iz bio mase (organski otpad )

UreĊenje poljskih i protupoţarnih šumskih putova

Poticanje izgradnje bioplinskih postrojenja

Plinifikacija ruralnih podruĉja

Izrada projektne dokumentacije za navedenu infrastrukturu

Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti



voĊenja mjere

MPRRR

Nositelji BBŢ, HPA, JLS,Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Stanovnici ruralnog prostora

Indikatori 150 km nerazvrstanih cesta, pokretanje 10 projekata u podruĉju ruralnih gospodarskih

aktivnosti

Horizontalne teme

Okoliš Primjenom mjere povećat će se pozitivan utjecaj na okoliš uz odrţivo korištenje priro-

dnih resursa, oĉuvanje biološke raznolikosti,prirodnih ljepota i krajobraza ruralnog

prostora

Informacijsko društvo ProvoĊenje informatizacije sustava razvoja ruralne infrastrukture pozitiv-

no će se odraziti na razvoj informacijske tehnologije u cjelini

Jednake mogućnosti ProvoĊenjem mjere dana je jednaka mogućnost svima te se iskljuĉuje bilo kakav oblik

diskriminacije


razvoj Razvoj ruralne infrastrukture pozitivno će se odraziti na poduzetniĉki kapacitet

ruralnog prostora , smanjit će se procesi deruralizacije, oĉuvati biološka raznoli-

kost,odrţivo korištenje prirodnih resursa a na taj naĉin ojaĉati razvojni kapaciteti

ĉitave ţupanije

103



Prioritet 1.2 Razvoj kontinentalnog turizma

Mjera 1.2.1 Razvoj zdravstveno-ljeĉilišnog i wellness turizma



ţenje

Tradicija u zdravstveno-ljeĉilišnom turizmu (Daruvarske toplice), te postojanje geo-

termalnih izvora su dobri preduvjeti za razvoj i modernizaciju ove vrste turistiĉke

djelatnosti. Cilj mjere je unapreĊenje postojećih turistiĉkih proizvoda i programa u

skladu sa trendovima u turizmu (kraći i ĉešći odmori), te poboljšanje kvalitete istih

radi postizanja konkurentnosti na trţištu.

Aktivnosti Priprema i izrada projektne dokumentacije

Modernizacija postojećih kapaciteta

Proširenje wellness centra

Edukacija ljudskih resursa u turizmu

Kreiranje novih turistiĉkih proizvoda

Razvoj programa za unapreĊenje kvalitete usluge

Povećanje kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta



voĊenja mjere

JLRS, Turistiĉke zajednice

Nositelji Turistiĉke zajednice, JLRS, tvrtke turistiĉke djelatnosti, RRA BBŢ d.o.o., HGK, HOK,

Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Korisnici turistiĉkog proizvoda i usluga (posjetitelji i gosti)

Indikatori Realizacija projekta 4.

Horizontalne teme

Okoliš Promoviranjem turistiĉkih sadrţaja i izvoĊenju radova obvezno će se voditi raĉuna o

oĉuvanju prirodnih resursa

Informacijsko druš-

tvo

Edukacija djelatnika TZ ukljuĉuje i podizanje informatiĉke pismenosti uz poboljšanje

korištenja promocije i poslovanja putem interneta


je


razvoj

Provedba projekta ukljuĉuje sve institucionalne razine javnog, privatnog i civilnog

sektora, te stvara okvir za kvalitetnije rezultate u budućnosti

104




Mjera 1.2.2. Razvoj sportsko - rekreacijskog i kulturnog turizma



ţenje

Tradicija u dobrim rezultatima u sportu i raznovrsnost kulturnih aktivnosti kroz dugi

niz godina stvaraju dobre temelje za efikasnije korištenje resursa Ţupanije, aktivnije

sudjelovanje graĊana i proširenje djelovanja aktivnosti van granica Ţupanije. Potreb-

no je kontinuirano razvijati postojeću ponudu novim selektivnim razvojnim progra-

mima. Mjera je usmjerena prema unapreĊivanju ponude turistiĉkih proizvoda i usluga

u Ţupaniji, a osnovni cilj je postizanje konkurentnosti i atraktivnosti Ţupanije kao

turistiĉkog odredišta.

Aktivnosti Izgradnja i modernizacija sportsko-rekreacijskih centara

Definiranje i razvoj programa za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni

turizam, konjiĉke staze, manifestacije

Izgradnja i ureĊenje sadrţaja za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni tu-

rizam, konjiĉke staze i manifestacije



voĊenja mjere


Nositelji Turistiĉke zajednice, JLRS, RRA BBŢ d.o.o., udruge, svi subjekti koji nude turistiĉke

usluge, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Korisnici turistiĉkog proizvoda i usluga (posjetitelji i gosti)

Indikatori Realizacija projekta: 28-32 Povećanje prihoda od turistiĉkih usluga za 20%

Horizontalne teme

Okoliš Razvoj novih sadrţaja u podruĉju sportsko-rekreacijskog i kulturnog turizma podra-

zumijeva poseban naglasak na oĉuvanje okoliša i prirodnih resursa

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru promovirati će se korištenje dostupnih informacijskih tehnologija,

posebice u podruĉju promidţbe turistiĉkih proizvoda


je


razvoj



105




Mjera 1.2.3 Razvoj ruralnog turizma



ţenje

Razvojem ruralnog turizma povećati će se vrijednost i nasljeĊe hrvatske tradicije,

lokalne arhitekture i ţivota na selu. Povećati će se dohodak poljoprivrednih gospodar-

stava u ruralnom turizmu te povećati će se ponuda smještajnih kapaciteta.

Aktivnosti Poticajne mjere (sufinanciranje kamata, arhitekata, know – howa)

Definiranje i razvoj programa za gastro turizam, vinske ceste, eko - turizam,

ruralni turizam, lovni turizam

Obnova, izgradnja, oprema objekata i radionica tradicijskih obrta

Ohrabrivanje poljoprivrednih gospodarstava se poĉnu baviti agroturizmom,

da sa svojim resursima uĊu u turizam s autohtonom ponudom

Edukacija poljoprivrednih gospodarstava u turistiĉkom obrazovanju



voĊenja mjere


Nositelji Turistiĉke zajednice, JLRS, RRA BBŢ d.o.o., HZPSS

Krajnji korisnici OPG – i koji ostvaruju dohodak i osiguranje s osnova poljoprivrede

Indikatori Povećanje broja noćenja za 10%,

Horizontalne teme

Okoliš Razvoj novih sadrţaja u podruĉju ruralnog turizma stavlja poseban naglasak na oĉu-

vanje okoliša i prirodnih resursa jer je to jedan od preduvjeta za razvoj ruralnog turi-

zma

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru promovirati će se korištenje dostupnih informacijskih tehnologija,

posebice u podruĉju promidţbe turistiĉkih proizvoda


je


razvoj



106




Mjera 1.2.4 Promocija Ţupanije kao turistiĉke destinacije



ţenje

Mjera je usmjerena prema kontinuiranoj promociji i razvijanju branda Ţupanije na

ciljanim trţištima (prioritet RH). Cilj je postizanje konkurentnosti, atraktivnosti i pre-

poznatljivosti Ţupanije kao turistiĉkog odredišta poţeljnog za mir i odmor. Potrebno je

razviti strategiju promocije Ţupanije u RH i šire

Aktivnosti Izrada jedinstvenog vizualnog identiteta Ţupanije

Sustavna promocija Ţupanije kao turistiĉke destinacije na svim razinama

Povezivanje javnog i privatnog sektora sa turistiĉkim agencijama i zajedni-

cama

Marketinška i IT edukacija turistiĉkih djelatnika



voĊenja mjere

BBŢ, Turistiĉke zajednice

Nositelji Turistiĉke zajednice, JLRS, RRA BBŢ d.o.o., HGK, HOK, svi subjekti koji nude turis-

tiĉke proizvode i usluge u BBŢ, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Nositelji turistiĉke ponude (postojeći i novi)

Indikatori Vizualni identitet BBŢ, 2 edukacije godišnje turistiĉkih djelatnika

Horizontalne teme

Okoliš Kroz promociju Ţupanije potrebno je naglasiti oĉuvanost okoliša i prirodnih resursa

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru će se promovirati korištenje dostupnih informacijskih tehnologija,

educirati dionici za što kvalitetniju prezentaciju Ţupanije


je


razvoj

Razvoj odrţivog partnerstva izmeĊu svih dionika je imperativ radi uspjeha provedbe

ove mjere

107



Prioritet 1.3 Razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i obrtništva

Mjera 1.3.1 Podrška izgradnji novih i modernizaciji postojećih proizvodnih kapaciteta



ţenje

Nedostatak specifiĉnih proizvoda, te stanje u korištenju novih tehnologija posljedica je

manjka znanja, obrazovnih kadrova, opreme i financija. Navedeno rezultira nedovolj-

no iskorištenim kapacitetima proizvodnje i komercijalizaciji finalnih proizvoda. Cilj

ove mjere je iskoristiti postojeće komparativne prednosti Ţupanije i modernizacijom

opreme i objekata unaprijediti kvalitetu i kvantitetu proizvodnih kapaciteta.

Aktivnosti Izrada projektne dokumentacije

Raspisivanje natjeĉaja i izbor izvoĊaĉa

Izgradnja i modernizacija pogona za proizvodnju i preradu

Nabava modernizirane opreme

UvoĊenje novih tehnologija

Edukacija radne snage o novim tehnologijama

Rekonstrukcija postojećih gospodarskih objekata

Prilagodba infrastrukture i prostora za uzgoj i preradu



voĊenja mjere

HGK, HOK, JLS

Nositelji Proizvodne i preraĊivaĉke tvrtke i obrti, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredne zadruge

Indikatori Povećanje broja zaposlenih za 500, i osnivanje novih MSP za 50

Horizontalne teme

Okoliš Pri odabiru adekvatne tehnologije voditi će se raĉuna o oĉuvanju okoliša

Informacijsko društvo Modernizacija proizvodnje i prerade ukljuĉuje i edukaciju postojeće radne snage u

nove procese, a promocija objekata putem web stranica doprinijeti će podizanju infor-

macijske svijesti dionika procesa.


je


razvoj

Poboljšanje tehnoloških procesa neće biti moguće bez ukljuĉivanje svih dionika u

procesu, edukacijske institucije ukljuĉivanjem u izobrazbu radne snage, a dio projekata

nosi i JLS.

108




Mjera 1.3.2. Podrška razvoju klastera



ţenje

Potaknuti uspostavljenje klastera u gospodarstvu Ţupanije u suradnji sa ostalim Ţupa-

nijama regije. Cilj je povezivanje poduzetnika transferom znanja i povećanjem konku-

rentnosti što utjeĉe na brţi razvoj cijele regije.

Aktivnosti izrada sektorskih studija

izrada studije opravdanosti osnivanja klastera,

izrada plana i programa rada,

izrada investicijskog projekta,

izrada tehniĉko-tehnološkog elaborata,

razvoj kadrova – obrazovanje i struĉno usavršavanje

izrada dizajna proizvoda, ambalaţe i poslovne dokumentacije,

promidţbene aktivnosti (istraţivanje trţišta, marketing, web-stranice i sl.),

nabavke i prilagodbe informacijsko-komunikacijske tehnologije,

tehnološko usklaĊivanje svih partnera

zajedniĉko istraţivanje i razvoj

provoĊenje praćenja i plan daljnjeg razvoja klastera



voĊenja mjere

HGK, HOK

Nositelji Vodeći poduzetnici, HGK, HOK, BBŢ, RRA

Krajnji korisnici Poduzetnici, obrtnici, Trgovaĉka društva

Indikatori Izrada planiranih elaborata i studija, edukacija kadrova (30 struĉnjaka), realizacija

projekta:13

Horizontalne teme

Okoliš Pri odabiru adekvatne tehnologije voditi će se raĉuna o oĉuvanju okoliša

Informacijsko društvo Internet umreţavanje je jedan od osnovnih alata za podizanje razine suradnje izmeĊu

svih dionika procesa.


je


razvoj

Sama mjera pretpostavlja suradnju svih zainteresiranih sudionika.

109




Mjera 1.3.3. Razvoj poduzetniĉkih zona



ţenje

Cilj mjere je povećavanje sustavnih poduzetniĉkih aktivnosti u Ţupaniji i stimuliranje

efikasnijeg djelovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika kao nositelja gospodar-

skog razvoja. Mjerom se osiguravaju aktivnosti za izgradnju i razvoj poduzetniĉkih

zona i kako bi razvile apsorpcijski kapacitet za privlaĉenje investitora

Aktivnosti Analiza stanja i mogućnosti osnivanja i širenja postojećih poduzetniĉkih zona

Izbor lokacija za izgradnju zona

Priprema infrastrukture (ureĊenje i komunalna infrastruktura)

Priprema projektne dokumentacije

Provedba natjeĉaja za izvoĊaĉa

Odabir ulagaĉa/ poduzetnika

Promoviranje poduzetniĉkih zona



voĊenja mjere

BBŢ

Nositelji BBŢ, JLS, HGK, HOK, RRA, zadruge

Krajnji korisnici Poduzetnici, obrtnici, Trgovaĉka društva

Indikatori Realizacija projekata: 5-11

Horizontalne teme

Okoliš Pri izgradnji i opremanju zona moraju se poštivati europski standardi okoliša

Informacijsko društvo Ukoliko se pri odabiru ulagaĉa budu preferirale tvrtke iz podruĉja IT sektora, mjera će

imati pozitivan utjecaj na razvoj iT društva

Jednake mogućnosti Mjera će imati pozitivan utjecaj osobito ukoliko će se koristiti drţavni poticaji pri

zapošljavanju (ţene, osobe sa invaliditetom, mladi,branitelji)


razvoj

Efikasno lokalno partnerstvo u suradnji sa nacionalnim institucijama neophodno je za

provedbu ove mjere.

110



Prioritet 1.3. Razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i obrtništva

Mjera 1.3.4. Razvoj i unapreĊenje poslovne, tehnološke infrastrukture i potpornih institucija



ţenje

Cilj mjere je uspostava potpornih institucija za poduzetnike i obrtnike kako bi na jednom mjestu

mogli dobiti sve potrebne informacije i savjetodavnu pomoć. Mjerom se takoĊer provode aktiv-

nosti kojima se osiguravaju sve relevantne informacije za razvoj poduzetništva i obrtništva

unutar Ţupanije te informacije o mogućnostima razvoja unutar RH i u inozemstvu. Cilj mjere je

i uspostava tehnološke infrastrukture (tehnološkog parka, tehnoloških centara i inkubatora) kao

podrška razvoju poduzetništva, osobito MSP koja nemaju odjel za istraţivanje i razvoj. Mjerom

se provode aktivnosti kojima se MSP i pojedincima pomaţe u komercijalizaciji znanja i inovaci-

ja kao samostalnog trţišnog projekta ili u okviru poduzetništva. Jedan od ciljeva je i razvijanje

sposobnosti prilagodbe mijenjajućim potrebama te ostvarivanje rasta.

Aktivnosti Razvoj gospodarsko-informativnog centra

Omogućavanje bolje usklaĊenosti ponude i potraţnje

Praćenje trendova trţišta

Educiranje poduzetnika (tehniĉka i savjetodavna pomoć)

Analiza tehnološkog stanja u kljuĉnim granama i sektorima

Osnivanje tehnološkog parka, tehnoloških centara, inkubatora, centra za inovacije

Ukljuĉivanje znanstvenih institucija u istraţivanje za potrebe poduzetništva

Struĉna i financijska pomoć u razvoju iz lokalnih,regionalnih, drţavnih i europskih iz-

vora te marketinška potpora



voĊenja mjere

BBŢ, OK BBŢ, HGK – ŢK Bjelovar

Nositelji BBŢ, RRA, Potporne institucije, HGK – ŢK Bjelovar, JLS, OKBBŢ, HZZ – PS Bje-

lovar, instituti, obrazovne i visokoškolske institucije, Udruga inovatora BBŢ, Trgo-

vaĉka društva Krajnji korisnici Postojeći i novi poduzetnici i obrtnici

Indikatori Broj provedenih projekata poslovne infrastrukture = 10,

Horizontalne teme

Okoliš Pri izgradnji i opremanju tehnoloških zona moraju se poštivati europski standardi

okoliša

Informacijsko društvo Ukoliko se pri odabiru ulagaĉa budu preferirale tvrtke iz podruĉja IT sekto-

ra, mjera će imati pozitivan utjecaj na razvoj IT društva

Jednake mogućnosti Mjera će imati pozitivan utjecaj osobito ukoliko će se koristiti drţavni poticaji pri

zapošljavanju (ţene, osobe sa invaliditetom, mladi,branitelji)


razvoj Efikasno lokalno partnerstvo u suradnji sa nacionalnim institucijama neophodno je

za provedbu ove mjere.

111



Prioritet 1.3. Razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i obrtništva

Mjera 1.3.5. Promocija i poticanje ulagaĉkih mogućnosti



ţenje

Jaĉanjem sposobnosti za privlaĉenje ulaganja će se objediniti programi i institucije u

Ţupaniji. Cilj mjere je suraĊivanje i usuglašavanje programa sa drţavnim institucija-

ma, promovirati mogućnosti ulaganja, upoznavanje potencijalnih ulagaĉa s uvjetima i

mogućnostima ulaganja. Cilj je i privući što veći broj investitora koji će donijeti svjeţ

kapital, otvoriti nova radna mjesta, tehnologije te pristup novim trţištima. Kroz ovaj

vid promocije, potrebno je voditi raĉuna o promoviranju komparativnih prednosti

ţupanije (prirodni resursi, raspoloţiva radna snaga) te mogućnosti suradnje sa lokal-

nim poduzetnicima ĉime se multiplicira efekt ulaganja.

Aktivnosti Priprema sustavnog poticaja ulaganja za nove investitore na ţupanijskoj i lo-

kalnoj razini

Kreiranje strategije promocije Ţupanije i JLS za investitore

Izrada analize o mogućnostima ulaganja na podruĉju Ţupanije

Utvrditi lokacije pogodne za ulaganje

Definiranje djelatnosti tj. ciljnih skupina prema kojima se ţeli nastupati

Izrada uvjeta i kriterija za izbor ulagaĉa

Objedinjavanje svih relevantnih informacija za ulagaĉe

Edukacija osoba za rad s potencijalnim ulagaĉima

Prezentiranje Ţupanije na skupovima investitora



voĊenja mjere

RRA, BBŢ

Nositelji BBŢ, JLS, HGK, HOK, RRA, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Poduzetnici, obrtnici

Indikatori Realizacija projekta:12, Izrada planiranih analiza i prezentacija BBŢ na 10 poslovnih

dogaĊaja

Horizontalne teme

Okoliš Mjera je neutralna u odnosu na zaštitu okoliša

Informacijsko društvo Promoviranjem ulaganja u regiji koristit će se alati informacijske tehnologi-

je

Jednake mogućnosti Mjera će promovirati jednake mogućnosti ulaganja za sve


razvoj Promocija ulaganja odvijat će se kroz aktivnosti svih sudionika na razini svih sektora

u Ţupaniji, a partnerstvo sa nacionalnim tijelima je neophodno za provedbu mjere

112



Prioritet 1.4. Jaĉanje ljudskih potencijala

Mjera 1.4.1. Osuvremenjivanje uvjeta cjelokupnog obrazovanja



ţenje

Cilj ove mjere je osuvremeniti uvjete obrazovanja na svim razinama od obnove obje-

kata do modernizacije izvoĊenja nastave radi stvaranja uvjeta za konkurentniju radnu

snagu i podizanja opće razine obrazovanja i zdravlja stanovnika ţupanije

Aktivnosti Modernizacija i izgradnja vrtića, škola i sportskih objekata

Povećanje kapaciteta obrazovnih institucija

Modernizacija opreme u školama i vrtićima

Izrada potrebne projektne dokumentacije i objava natjeĉaja za obnovu ošteće-

nih objekata

IzvoĊenje radova obnove

Nabava opreme obrazovnim i sportskim institucijama



voĊenja mjere

JRS, MZOŠ, JLS,

Nositelji JRS, JLS, MSP, udruge, obrazovne institucije, HGK, HOK, HZZ

Krajnji korisnici Poduzetnici, obrtnici, uĉenici, djeca vrtićke dobi, djelatnici, stanovnici

Indikatori Realizacija projekata: 14-22 i 26

Horizontalne teme

Okoliš Pri izvoĊenju radova treba voditi raĉuna o oĉuvanju prirodnih resursa u okolici zgrada

te ureĊenju okoliša, što će imati utjecaj na razvoj svijesti o oĉuvanju stanja okoliša kod

uĉenika

Informacijsko društvo Modernizacija izvoĊenja nastave direktno je povezana s IT edukacijom,

opremanjem uĉionica suvremenim didaktiĉkim sredstvima i podizanju

razine informatiĉkog obrazovanja

Jednake mogućnosti Prilikom projektiranja i izgradnje osigurati jednaku pristupaĉnost osobama s posebnim

potrebama


razvoj Suradnja JLS, poduzetnika i subjekata iz sektora obrazovanja je obvezna uz uspješnu

provedbu mjere

113



Prioritet 1.4 Jaĉanje ljudskih potencijala

Mjera 1.4.2 UsklaĊivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva



ţenje

Cilj mjere je smanjivanje razlika u ponudi i potraţnji radne snage na razini ţupanije i

šire, osnivanje ciljanih programa edukacije uĉenika i prekvalifikacije teško zapošljivih

skupina stanovništva povećanje kvalitete obrazovanja, usvajanje novih vještina od

strane sustava obrazovanja i osposobljavanja, usklaĊivanje istog s EU standardima,

uspostava partnerskih odnosa izmeĊu osnivaĉa škola, škola, gospodarstva, roditelja i

uĉenika. Stoga je potrebno od predškolskog odgoja uvesti osposobljavanje djece za rad

na raĉunalima, uĉenje stranih jezika, širiti osnovna znanja o EU i promicati kulturne

specifiĉnosti svih stanovnika, te poticati meĊudrţavne razmjene uĉenika i studenata s

ciljem stjecanja novih znanja i iskustava

Aktivnosti Istraţivanje potreba gospodarstva za radnom snagom

Profesionalno usmjeravanje uĉenika

Poticanje suradnje gospodarstvenika i obrazovnih institucija

Kreiranje i provedba programa specifiĉnih znanja i vještina

Poticanje programa cjeloţivotnog uĉenja

Promoviranje programa na razini ţupanije (HZZ, JLS)

Programi prekvalifikacija i dokvalifikacija

UvoĊenje dodatnih programa u osnovne i srednje škole

UvoĊenje i praćenje kontinuirane edukacije nastavnika

Stipendiranje uĉenika i nastavnika



voĊenja mjere

JRS, JLS, MZOŠ, HZZ

Nositelji JRS, HZZ, poduzetnici, edukacijske i obrazovne institucije, puĉka otvorena uĉilišta,

HGK, HOK

Krajnji korisnici Poduzetnici, stanovništvo

Indikatori Studija potreba gospodarstva za radnom snagom, povećanje stipendija za 10%, 3 nova

programa za strukovno obrazovanje

Horizontalne teme

Okoliš Kroz osuvremenjivanje izvoĊenja programa i zajedniĉkih aktivnosti gospodarstvenika,

edukatora i polaznika, šire se znanja i vještine o oĉuvanju okoliša kroz korištenje no-

vih tehnologija koje moraju biti u skladu s EU zakonodavstvom

Informacijsko društvo Mjera ima vrlo pozitivan utjecaj na IT društvo, obzirom da provedba prog-

rama mora biti na najvišim trenutnim standardima da bi zadovoljila potrebe

suvremeno gospodarstva

Jednake mogućnosti Mjera ima pozitivan utjecaj na ravnopravnost posebice ako se ukljuĉe posebno osjet-

ljive skupine društva


razvoj Povezanost javnog i privatnog sektora, te pojedinaca i udruga koje se mogu ukljuĉiti

u izvoĊenje programa pozitivno utjeĉe na razvoj dugoroĉnog partnerstva na razini

ţupanije a i šire

114



Prioritet 1.4 Jaĉanje ljudskih potencijala

Mjera 1.4.3 Razvoj visokoškolskog obrazovanja



ţenje

Cilj mjere je unaprjeĊenje visokoškolskog obrazovanja i postizanje novih znanja i

konkurentnih nastavnih programa, povećanje kompetencija i broja visokoobrazovanih

osoba u ţupaniji kao pretpostavke za suvremeno razvijanje regije i ostvarenje vizije

snaţnijeg gospodarstva zasnovanog na primjeni novih znanja i tehnologija u svrhu

razvijanja konkurentnosti ţupanije

Aktivnosti Osnivanje sveuĉilišta

Organizacija rada istog

UnapreĊenje postojećih i razvoj novih nastavnih programa

Poticanje znanstveno-istraţivaĉkog rada

Poticanje meĊunarodne suradnje

Jaĉanje veze sveuĉilište gospodarstvo



voĊenja mjere

JRS, MZOŠ

Nositelji JRS, veleuĉilište, gospodarstvo, RRA BBŢ, HOK, HGK

Krajnji korisnici studenti, gospodarstvo

Indikatori Realizacija projekta 25.

Horizontalne teme

Okoliš Razvoj novih sadrţaja u obrazovanja stavlja poseban naglasak na oĉuvanje okoliša i

prirodnih resursa što će imati utjecaj na razvoj svijesti o oĉuvanju stanja okoliša

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru promovirati će se korištenje dostupnih informacijskih

tehnologija

Jednake mogućnosti Pri odabiru projekata prednost će biti dana ukljuĉivanju marginaliziranih skupina i

osoba s invaliditetom


razvoj Provedba projekta ukljuĉuje sve institucionalne razine javnog, privatnog i civilnog


115



Prioritet 1.4. Jaĉanje ljudskih potencijala

Mjera 1.4.4 Jaĉanje kapaciteta za upravljanje razvojem



ţenje

Ova mjera doprinosi razvoju profesionalizma, kadrovskoj ekipiranosti, boljem obrazo-

vanju, kontinuiranom osposobljavanju i usavršavanju djelatnika svih relevantnih insti-

tucija na podruĉju ţupanije. Cilj mjere je bolja koordinacija i suradnja izmeĊu institu-

cija slijedom ĉega bi se poboljšale kvalifikacije sluţbenika, ekipirali bi se kadrovi koji

bi znanjem i sposobnostima mogli odgovoriti na zahtjeve iz nadleţnosti JL(R)S, omo-

gućilo bi se sluţbenicima potrebno upravno obrazovanje koje bi dovelo do ubrzavanja

procedura.

Aktivnosti ProvoĊenje seminara, radionica, treninga

Stvaranje i unapreĊenje mreţe suradnje

Poboljšavanje kompetencija djelatnika institucija kroz edukacije

Poboljšavanje meĊusobne suradnje meĊu institucijama

Osnivanje lokalnog partnerstva za zapošljavanje



voĊenja mjere

JRS, HGK, HOK, TZ, HZZ

Nositelji Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, JLS, Institucije Bjelovarsko-bilogorske ţupanije,

obrazovno-edukativni centri

Krajnji korisnici Djelatnici javne uprave i institucija

Indikatori Operativni ugovor potpornih institucija na razini BBŢ i izrada strategije razvoja ljuds-

kih potencijala

Horizontalne teme

Okoliš Mjera je neutralna u odnosu na zaštitu okoliša

Informacijsko društvo Kroz ovu mjeru promovirati će se korištenje dostupnih informacijskih

tehnologija

Jednake mogućnosti Institucije u visokoj mjeri doprinose mogućnosti ukljuĉivanja u rad osoba sa posebnim

potrebama.


razvoj Ova mjera je specijalizirana za ovo tematsko podruĉje kroz partnerstvo svih institu-

cija.

116


Cilj 2. UnapreĊenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete ţivota

Prioritet 2.1 Zaštita okoliša

Mjera 2.1.1 Razvoj sustava za praćenje okoliša



ţenje

Oĉuvan prirodni okoliš jedna je od najvaţnijih komparativnih prednosti ţupanije. Cilj

mjere je instucionalizirati i strukturirati sustav koji će omogućiti dalje oĉuvanje i bo-

gatstvo prirodnih resursa, definirati oblike zaštite i koordinirati aktivnosti u spreĉava-

nju devastacije prostora od štetnih vanjskih utjecaja i otpadnih materijala, te poboljšati

postojeću strukturu gospodarenja otpadom. U ovu mjeru takoĊer ulaze aktivnosti mo-

nitoringa stanja okoliša.

Aktivnosti Koordinacija s drţavnim ustanovama koje vrše mjerenje stanja okoliša na te-

renu

Modernizacija sustava praćenja stanja u okolišu

Educiranje stanovnika o znaĉaju oĉuvanja okoliša

Izgradnja pogona za sanaciju otpada

Izgradnja pogona za sanaciju opasnog otpada

Sanacija postojeći (ne)legalnih deponija otpada

Obrada i reciklaţa otpadnog materijala

Poboljšanje koordinacije aktivnosti izmeĊu DVD-a

Nabava i modernizacija opreme DVD-a



voĊenja mjere

JRS, MZOPUG, FZOEU, MUP

Nositelji JRS, JLS, institucije za zaštitu okoliša, komunalna poduzeća, udruge graĊana, Trgo-

vaĉka društva

Krajnji korisnici Stanovništvo, DVD,

Indikatori Sanacija registriranih „divljih“ odlagališta =50%, seminari o znaĉaju oĉuvanja okoliša

= 1/godišnje

Horizontalne teme

Okoliš Realizacija aktivnosti ove mjere direktno će rezultirati boljim stanjem okoliša u cjelini

Informacijsko društvo Korištenje IT tehnologija u praćenju i izgradnji sustava omogućit će kvalitetniju pro-

vedbu ove mjere



razvoj

Partnerstvo svih sudionika je nuţno za kvalitetnu provedbu ove mjere

117




Mjera 2.1.2 Gospodarenje šumama i površinskim vodama



ţenje

Bogatstvo površinskim vodama i šumama ţupanije treba odrţati i podignuti razinu

gospodarenja ovim resursima. Cilj mjere je osigurati sustav praćenja stanja u ovim

podruĉjima eksploatacije i bolju koordinaciju svih nadleţnih tijela

Aktivnosti Izrada strategije eksploatacije šumskih površina

Uspostava koordinacijskog tijela za praćenje stanja šumskih površina (JLS,

poduzetnici, udruge za zaštitu okoliša)

Uspostava koordinacijskog tijela za praćenje stanja vodenih površina (JLS,

poduzetnici, udruge za zaštitu okoliša)

Potpora DVD-ima u aktivnostima za zaštitu okoliša

Edukacija korisnika i senzibilizacija stanovnika ţupanije

Promocija „bogatstva ţupanije“

Razmjena iskustava i širenje aktivnosti i suradnje sa ţupanijama i širim regi-

jama



voĊenja mjere

JRS, JLS, FZOEU, MZOPUG, Hrvatske šume, MRRŠVG

Nositelji JLS, MSP, udruge graĊana, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Pojedinci i organizacije vezane za eksploataciju vodenih površina i šuma

Indikatori IzraĊena strategija, Financijska potpora DVD-ima po planu iz proraĉuna BBŢ

Horizontalne teme



vedbu ove mjere



razvoj


118




Mjera 2.1.3 UnapreĊenje sustava gospodarenja otpadom



ţenje

Cilj ove mjere je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na podruĉju

ţupanije sukladno vaţećim propisima i strateškim dokumentima RH na naĉin da se

osigura zaštita podzemnih i površinskih voda, tla i zraka. Nadalje cilj mjere je poveća-

nje postotka korisnika usluge odvoza komunalnog otpada ĉime bi se sanirala postojeća

odlagališta a što bi dovelo do kvalitetnijeg praćenja sastavnica okoliša i prostora u

svrhu njegovog oĉuvanja, unapreĊenja i odrţivog korištenja

Aktivnosti Izrada dokumentacije potrebne za uspostavu sustava (studije, idejna rješenja,

struĉne podloge, programi, izrada glavnih i izvedbenih projekata)

Edukacije stanovništva i proizvoĊaĉa otpada o vrstama, štetnosti i koristi ot-

pada

Sanacija (ne)legalnih divljih odlagališta

UreĊenje i izgradnja objekata za skupljanje, obradu i zbrinjavanje otpada

Nabava i dostava posuda za sakupljanje otpada

Ukljuĉivanje svih domaćinstava u odvoz komunalnog otpada

Izgradnja kompostana



voĊenja mjere

JRS, JLS, zavod za prostorno ureĊenje

Nositelji JRS, JLS, komunalna poduzeća, zavod za prostorno ureĊenje, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Stanovnici, gospodarstvo

Indikatori Realizacija projekta: 1, Povećanje obuhvata organiziranog skupljanja otpada za 20%

Horizontalne teme



vedbu ove mjere



razvoj


119




Mjera 2.1.4 Razvoj sustava zaštite prirodne baštine



ţenje

Cilj mjere je zaštita i oĉuvanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti, vrednovanje kroz

ekološku i krajobraznu vrijednost , upoznavanje razliĉitih interesnih skupina o vaţnos-

ti i znaĉaju oĉuvanja prirodne baštine (JRS, JLS, udruge, stanovništvo)

Aktivnosti Izrada struĉnih podloga i dokumenata u svezi vrijednosti zaštite prirode

Inventarizacija prirodne baštine na podruĉju ţupanije

Definiranje prirodnih vrijednosti koje se mogu ukljuĉiti u projekte

povezivanje na ţupanijskoj i drţavnoj razni kako bi se prirodni potencijali što

bolje iskoristili

edukacije stanovništva o vrijednostima prirodne baštine



voĊenja mjere

S, JLS, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉ-

jima BBŢ, MZOPUG

Nositelji Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉju BBŢ,

ekološke udruge

Krajnji korisnici Stanovnici, gospodarstvo, turistiĉke zajednice, turisti

Indikatori Dovršenje dokumenta inventarizacije i plana upravljanja baštinom

Horizontalne teme

Okoliš Realizacija ove mjere imat će pozitivan utjecaj na okoliš oĉuvanjem i zaštitom prirod-

ne baštine

Informacijsko društvo Mjera je neutralna na IT sektor



razvoj

Suradnja svih nositelja obvezna je za uspješnu provedbu ove mjere

120




Mjera 2.1.5 Istraţivanje mogućnosti i korištenja alternativnih izvora energije



ţenje

Cilj mjere je poboljšati strukturu energetske opskrbe ţupanije i dostići EU standarde u

razdoblju pristupanja EU, koristeći resurse i potencijale ţupanije. TakoĊer se kao cilj

moţe navesti smanjenje štetnih emisija u procesima proizvodnje i potrošnje energije.

Aktivnosti Analiza potreba i mogućnosti korištenja alternativnih / obnovljivih izvora

energije (primarno biomase)

Izrada strategije o korištenju alternativnih izvora energije

Edukacija stanovništva, MSP o korištenju alternativnih izvora energije

Izgradnja pogona za eksploataciju energije



voĊenja mjere

JRS, MSP, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Nositelji JLS, poljoprivrednici, znanstveno-istraţivaĉke institucije, HEP, poduzetnici, komunal-

na poduzeća, udruge graĊana, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Institucije za razvoj sustava, stanovnici,

Indikatori Realizacija projekata 23. i 24., izrada strateškog dokumenta,

Horizontalne teme

Okoliš Metodologija, tehnologija i izgradnja pogona treba se odvijati u skladu sa EU direkti-

vama o zaštiti okoliša i primjeni novih resursa u opskrbi energijom

Informacijsko društvo Mjera je neutralna u odnosu na IT društvo

Jednake mogućnosti Ukoliko se istraţivanja rezultiraju velikim potencijalom korištenja biomase, ova mjera

će doprinijeti boljom energetskom opskrbom ruralnih podruĉja


razvoj

Partnerstvo ukljuĉuje sve razine javne uprave – od nadleţnih drţavnih institucija do

jedinica lokalne samouprave i pojedinaca

121




Mjera 2.1.6 Poticanje energetske efikasnosti



ţenje

Cilj mjere je poticanje primjene ekonomski isplativih energetski efikasnih tehnologija i

postupaka u sektorima domaćinstva i usluga

Aktivnosti Edukacija potencijalnih korisnika o efikasnoj potrošnji energije

ProvoĊenje nacionalnih mjera energetske uĉinkovitosti

ProvoĊenje EU mjera energetske uĉinkovitosti

Dostizanje EU i nacionalnih standarda u podruĉju zaštite okoliša



voĊenja mjere

JRS, FZOEU, MZOPUG, MPS, RRA

Nositelji JRS, FZOEU, HGK, HOK, JLS, Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Stanovnici, gospodarstvo, institucije

Indikatori Promotivne aktivnosti = 37godišnje, smanjenje utroška elektriĉne energije za 2%

Horizontalne teme

Okoliš Mjera će imati pozitivan utjecaj na okoliš smanjenjem potrošnje energije će se umanji-

ti emisije štetnih plinova i potrošnja energije

Informacijsko društvo Koristit će se alati informacijske tehnologije

Jednake mogućnosti Mjera će promovirati jednake mogućnosti ulaganja za sve


razvoj Suradnja poduzetnika, subjekata iz poslovnog sektora i institucija je obvezna za

uspješnu provedbu ove mjere

122



Prioritet 2.2 Razvoj zdravstvene, socijalne, sportske i kulturne infrastrukture

Mjera 2.2.1 Poboljšanje razine kvalitete zdravstvene, sportske, kulturne i socijalne infras-

trukture



ţenje

Zdravstvene ustanove BBŢ su stare, neke devastirane ratnim dogaĊanjima i nedovolj-

no funkcionalne te ne mogu odgovoriti na zahtjeve moderne zdravstvene skrbi. Ovom

mjerom nastojimo pruţiti bolju zdravstvenu i socijalnu skrb stanovnicima BBŢ

Aktivnosti Izgradnja nove bolnice BBŢ

Rekonstrukcija postojećih ustanova, prostora za zdravstvenu skrb

Izgradnja novih ljeĉilišno-zdravstvenih kapaciteta

Izgradnja novih objekata namijenjenih za zdravstvenu i socijalnu skrb

Modernizacija i nabavka opreme i neophodnih sredstava za rad

Izgradnja i briga o kapacitetima infrastrukture za sport i školstvo



voĊenja mjere

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Nositelji Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, JLS, Dom zdravlja BBŢ, Opća bolnica Bjelovar,

Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Stanovnici Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, regije i šire

Indikatori Realizacija projekta: 3.,4.

Horizontalne teme

Okoliš Paţnju treba posvetiti u djelu postupanja sa zbrinjavanjem opasnih materijala koji

potjeĉu iz zdravstvenih ustanova.

Informacijsko društvo Modernijim objektima bi se trebalo poboljšati informacijski tijek te pobolj-

šati dostupnost usluge ovih ustanova.

Jednake mogućnosti U zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi prevladava ţenska radna

snaga, a velike su mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.


razvoj

Razvojem ovog segmenta svi dijelovi društva dobivaju na snazi i imaju bolju pretpos-

tavku za efikasniji rad.

123




Mjera 2.2.2 Briga o posebno osjetljivim skupinama društva



ţenje

Ova mjera ima za cilj ukljuĉivanje i integriranje posebno osjetljivih društvenih skupina

kao što su osobe s invaliditetom, stare i nemoćne osobe, socijalno ugroţene skupine

društva i dr. u sveukupne aktivnosti društvene zajednice. Zbog toga je potrebno elimi-

nirati negativne stavove socijalne sredine prema navedenim skupinama društva te kod

njih jaĉati pozitivnu samopercepciju. Potrebno je osnovati ustanove i trgovaĉka druš-

tva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom, te prilagoditi uvjete rada u postojećim

proizvodnim kapacitetima

Aktivnosti Promoviranje jednakih mogućnosti

Promicanje ukljuĉivanja osoba s invaliditetom u javne i privatne institucije

Promoviranje drţavnih poticaja za zapošljavanje osjetljivih skupina društva

Promoviranje potreba zdravog ţivota stanovnika ţupanije

Primjerene edukacije i osposobljavanje osjetljivih društvenih skupina



voĊenja mjere

JRS, HZZ

Nositelji JLS, udruge civilnog društva, obrazovne ustanove, regionalne razvojne agencije,

Trgovaĉka društva

Krajnji korisnici Socijalno osjetljive skupine

Indikatori Izrada akcijskog i realizacija plana za zapošljavanje osoba s posebnim potrebama

Horizontalne teme

Okoliš Ova mjera nema bitnog utjecaja na okoliš

Informacijsko društvo Bitno je da informacijska tehnologija bude dostupna svim skupinama druš-

tva a posebno osjetljivim društvenim skupinama što će doprinijeti razvoju

informacijskog društva u cjelini

Jednake mogućnosti Obzirom na ciljanu skupinu posebno je osjetljiva kategorija osoba s invaliditetom te je

za nju mjera i predviĊena


razvoj

Jaĉanjem socijalne kohezije jaĉat će i razvojni kapaciteti Ţupanije

124




Mjera 2.2.3 Njegovanje kulturne baštine i razvoj kulture



ţenje

Ova mjera ima za cilj zaštitu i oĉuvanje kulturne baštine ĉiji će se potencijal koristiti

u turistiĉke i gospodarske svrhe. Oĉuvanje i promocija starih obiĉaja i zanata, narodnih

rukotvorina i umotvorina, tradicijske autohtone gradnje ostvarit će se kroz aktivnosti

KUD-ova, razliĉite manifestacije i radionice. Kulturne asocijacije mladih, u domeni

meĊunarodne kulturne suradnje takoĊer će promicati cjelokupnu kulturnu prepoznat-

ljivost ţupanije

Aktivnosti Povećano financijsko poticanje zaštite kulturno-povijesnih spomenika

Poticanje rada KUD-ova

Edukacije o mogućim izvorima financiranja

Poticanje kulturnog stvaralaštva

Izrada studije o potrebama u podruĉju zaštite kulturne baštine



voĊenja mjere

BBŢ, centri za kulturu JLS na podruĉju Ţupanije

Nositelji Gradski muzej, Konzervatorski zavod, Biskupija

Krajnji korisnici JLS, crkvene institucije, KUD-ovi, kulturne udruge mladih, gradsko kazališ-

te,glazbena škola, udruge civilnog društva

Indikatori Edukacija kulturnim udruga o mogućnostima financiranja vlastitih aktivnosti (1 godiš-

nje)

Horizontalne teme

Okoliš Oĉuvanje okoliša i oĉuvanje kulturnog identiteta usko su povezani jer se meĊusobno

nadopunjuju stvarajući cjelovitu sliku specifiĉne prepoznatljivosti podruĉja ţupanije

Informacijsko društvo ProvoĊenjem informatizacije sustava praćenja i provoĊenja zaštite i oĉuva-

nja kulturnog identiteta pridonosi se pozitivnom utjecaju na razvoj infor-

macijske tehnologije u cjelini

Jednake mogućnosti ProvoĊenjem mjere dana je jednaka mogućnost za zaštitu kulturne baštine s posebnim

naglaskom na zaštitu onih kulturnih posebnosti koji su kronološki stariji, kod kojih je

uoĉena nuţnost brze intervencije zaštite te onih koji su od posebnog interesa za Ţupa-

niju i RH


razvoj

Jaĉanjem i oĉuvanjem kulturnog identiteta jaĉamo i razvojni kapacitet ţupanije

125



Prioritet 2.3 Razvoj civilnog društva

Mjera 2.3.1 Umreţavanje civilnih inicijativa i razvoj suradnje



ţenje

Ova mjera ima za cilj da se postigne meĊusobna koordinacija i umreţavanje mnogob-

rojnih udruga civilnog društva na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije koje zbog

nedostatka financijskih sredstava, organizacijskih problema i kratkog vijeka postojanja

ne ostvaruju oĉekivane rezultate. Potrebno je uspostaviti sustav praćenja uĉinka sreds-

tava koje koristi civilno društvo i jaĉati njegov kapacitet kroz razne edukacije te proši-

riti suradnju na meĊuregionalnoj i na meĊunarodnoj razini

Aktivnosti Institucionalizacija udruga civilnog društva

Poticanje umreţavanja udruga civilnog društva na meĊunarodnoj razini

Praćenje rezultata rada udruga civilnog društva u okviru Ţupanije

Vrednovanje rezultata projekata civilnog društva

Edukacija civilnog sektora za prijavu na domaće i EU izvore financiranja



voĊenja mjere

Ministarstvo kulture, MZOŠ

Nositelji Bjelovarsko-bilogorska ţupanija,JLS

Krajnji korisnici Udruge civilnog društva

Indikatori Praćenje i izvještavanje o aktivnostima rada civilnog društva (godišnji izvještaj), sufi-

nanciranje 10 projekata

Horizontalne teme

Okoliš U programe aktivnosti mnogih udruga civilnog društva ukljuĉena je i briga o okolišu,

oĉuvanje bioraznolikosti i krajobrazne oĉuvanosti

Informacijsko društvo Promoviranjem informacijske tehnologije znanja kroz rad udruga civilnog društva

oĉekuje se nadgradnja znanja i razvoj informacijskog društva

Jednake mogućnosti Ova mjera daje jednake mogućnosti za sve i nema nikakvih oblika diskriminacije


razvoj

Primjena ove mjere doprinosi dugoroĉnom razvoju Ţupanije kroz jaĉanje horizontal-

nog partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini

126



Prioritet 2.3 Razvoj civilnog društva

Mjera 2.3.2 Poticanje aktivnije uloge mladih



ţenje

Ova mjera ima za cilj potaknuti mlaĊu populaciju stanovništva ţupanije da aktivno

djeluje na svim razinama, a kako bi se smanjile trajne migracije u druga podruĉja. U

JLS postoji savjet mladih kao savjetodavno tijelo koje svojim radom osigurava utjecaj

mladih na donošenje odluka za razrješavanje njihovih problema i bolji poloţaj u lokal-

noj sredini. Na taj će naĉin jaĉa socijalni i intelektualni kapital ţupanije uz oĉekivani

napredak gospodarstva

Aktivnosti Izrada programa poticanja aktivnosti mladih ukljuĉujući sve dobne skupine

Poticanje raznih oblika udruţivanja mladih

Osmišljavanje aktivnosti za mlade u slobodno vrijeme

Ukljuĉivanje mladih u više razine odluĉivanja

Promoviranje nacionalnog programa za mlade na razini ţupanije



voĊenja mjere

Savjet mladih unutar Bjelovarsko- bilogorske ţupanije

Nositelji JLS, udruge civilnog društva, predškolske ustanove, odgojno-obrazovne institucije,

uĉeniĉki domovi, centri za kulturu,

Krajnji korisnici Mladi ( do 30 godina)

Indikatori 30 projekata poticanja aktivnosti mladih

Horizontalne teme

Okoliš Ukljuĉivanjem mladih u programe zaštite okoliša doprinosi se kontinuitetu odrţivog

razvoja te bolje upravljanjem prirodnim potencijalima

Informacijsko društvo Mladi brzo usvajaju nova znanja, oni su izvor i nositelji novih ideja te će se kroz nave-

dene aktivnosti poboljšati stanje u informacijskoj tehnologiji

Jednake mogućnosti Obzirom na ciljanu skupinu posebno je osjetljiva kategorija mladih u ruralnom prosto-

ru


razvoj Jaĉanjem pozicije mladih u društvu i gospodarstvu jaĉamo ljudske potencijale te

doprinosimo jaĉanju razvojnih kapaciteta Ţupanije

127


Cilj 3. Razvoj komunalne infrastrukture

Prioritet 3.1 UnaprjeĊenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Mjera 3.1.1 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava vodoopskrbe



ţenje

Cilj ove mjere je izgraditi vodoopskrbni sustav koji će osigurati pokrivenost vodoo-

pskrbnom mreţom 90% kućanstava ţupanija s ciljem opskrbe kvalitetnom pitkom

vodom koja bi bila dostupna svim stanovnicima ţupanije u dovoljnim koliĉinama

kako bi se zadovoljile sve potrebe u cilju kvalitetnijeg ţivota stanovništva i potrebe u

gospodarstvu


Objava natjeĉaja

Odabir najboljeg ponuĊaĉa

Implementacija projekta



voĊenja mjere

JRS, JLS

Nositelji JRS, JLS, komunalna poduzeća, Hrvatske vode, Zavod za prostorno ureĊenje


Indikatori Realizacija projekta:2

Horizontalne teme

Okoliš Pri provedbi radova mora se uzeti u obzir stanje okoliša i prirodnih resursa i oĉuvanju

prirodnih bogatstava te spreĉavanju oneĉišćenja prostora

Informacijsko društvo Neutralan utjecaj u odnosu na širu zajednicu ali korištenje tehnologije bi trebalo uklju-

ĉiti IT sustav u upravljanje opskrbom i praćenje procesa

Jednake mogućnosti Mjera je orijentirana uglavnom na ruralna podruĉja ţupanije pa kao takva ima poziti-

van utjecaj


razvoj

Projekti zahtijevaju širok krug sudionika od nacionalne razine do zainteresiranih poje-

dinaca

128



Prioritet 3.1 UnaprjeĊenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Mjera 3.1.2 Izgradnja i unaprjeĊenje sustava odvodnje s proĉišćavanjem otpadnih voda



ţenje

Cilj ove mjere je izgraditi i unaprijediti sustav odvodnje i proĉišćavanje voda, otpadnih

voda budući da je isti nezadovoljavajući, a navedenim bi se osigurao potreban stupanj

zaštite i poboljšanje podzemnih i površinskih voda

Aktivnosti Izrada/revidiranje dokumentacije

Rekonstrukcija postojećih ureĊaja za preobradu otpadnih voda gospodarskih i

drugih subjekata

Izgradnja novih ureĊaja za preobradu otpadnih voda

Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih dijelova mreţe za prikupljanje i

odvodnju otpadnih voda,

Rekonstrukcija/izgradnja postojećih i novih ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih

voda

Izgradnja septiĉkih jama

Monitoring sustava odvodnje



voĊenja mjere

JRS, JLS, ZZPU BBŢ

Nositelji JRS, JLS, komunalna poduzeća, hrvatske vode, gospodarski subjekti


Indikatori Realizacija projekta:27

Horizontalne teme

Okoliš Pri provedbi radova mora se uzeti u obzir stanje okoliša i prirodnih resursa i oĉuvanju

prirodnih bogatstava te spreĉavanju oneĉišćenja prostora

Informacijsko društvo Neutralan utjecaj u odnosu na širu zajednicu ali korištenje tehnologije bi trebalo uklju-

ĉiti IT sustav u upravljanje opskrbom i praćenje procesa

Jednake mogućnosti Mjera je orijentirana uglavnom na ruralna podruĉja ţupanije pa kao takva ima poziti-

van utjecaj


razvoj


dinaca

129



Prioritet 3.2 Prometna infrastruktura

Mjera 3.2.1 Povezivanje ţupanije brzim cestama, modernizacija i obnova prometnica



ţenje

Cilj ove mjere je bolje povezivanje stanovnika ţupanije s ostatkom drţave i šire kako

bi se stvorili bolji infrastrukturni preduvjeti za poduzetnike i investitore. TakoĊer kao

cilj ove mjere moţe se navesti povećanje ukupne razine kvalitete cestovne mreţe i

ostale prometne infrastrukture, izgradnja dionica cesta i objekata ukljuĉujući zaobila-

znice, a sve kako bi se omogućila kvalitetnija infrastruktura za dnevne migracije unu-

tar ţupanije i zadovoljenje potreba za prometovanje prema široj regiji. Lokalne ceste

su dobro umreţene, ali su u lošem stanju, te je neophodna njihova rekonstrukcija i

obnova.


Objava natjeĉaja

Odabir najpovoljnijeg ponuĊaĉa

Implementacija projekta – izvoĊenje radova

Modernizacija i obnova ţupanijskih cesta



voĊenja mjere

JRS

Nositelji JLS, komunalna poduzeća, Hrvatske ceste, Ţupanijski ured za ceste

Krajnji korisnici Stanovništvo, gospodarstvo

Indikatori Modernizacija 15-20 km / godišnje ţupanijskih cesta

Horizontalne teme

Okoliš Pri izvoĊenju radova velikih projekata, potrebno je voditi raĉuna o oĉuvanju prirodnih

resursa i oĉuvanju okoliša na podruĉjima na kojima prolaze glavne prometnice. Uĉes-

talijim korištenjem javnog prijevoza na lokalnoj razini smanjit će se zagaĊenje zraka.

Informacijsko društvo Neutralan utjecaj, u praćenju sustava koristiti će se prednosti IT tehnologije

Jednake mogućnosti Obnovom lokalnih prometnica treba voditi raĉuna o osobama sa smanjenom mogućno-

šću kretanja, dok će razvoj brze ceste omogućiti stanovništvu ruralnih podruĉja bolju

povezanost s većim gradskim središtima i sadrţajima koji se nude


razvoj


dinaca

130



Prioritet 3.2 Prometna infrastruktura

Mjera 3.2.2 Razvoj zraĉnog i ţeljezniĉkog prometa



ţenje

Cilj mjere vezan uz zraĉni promet je razvoj i izgradnja zraĉnih luka na predviĊenim

lokacijama kao potencijal za unaprjeĊenje gospodarstva u cjelini, a naroĉito turistiĉke

djelatnosti. Cilj mjere vezan uz ţeljezniĉki promet je razvijanje i poboljšanje ţeljez-

niĉke infrastrukture koja će povećati sigurnost putovanja, smanjiti duţinu putovanja.

Aktivnosti Redovito odrţavanje postojeće infrastrukture

Razvoj ţeljezniĉke infrastrukture

Obnova postojećih pruga i objekata na njima

Izgradnja/obnova ţeljezniĉko-cestovnih prijelaza



voĊenja mjere

JRS, MMPI, Hrvatske ceste, Zavod za prostorno ureĊenje

Nositelji JRS, Ţupanijski ured za ceste, Hrvatske ceste, Hrvatske ţeljeznice, JLS


Indikatori Redovne aktivnosti HŢ

Horizontalne teme

Okoliš Pri izvoĊenju radova velikih projekata, potrebno je voditi raĉuna o oĉuvanju prirodnih

resursa i oĉuvanju okoliša na podruĉjima na kojima prolaze glavne prometnice.

Informacijsko društvo Neutralan utjecaj, u praćenju sustava koristiti će se prednosti IT tehnologije



razvoj


dinaca

131




Mjera 3.3.1. Izrada izvješća o stanju u prostoru, sektorskih studija i struĉnih podloga



ţenje

Osnovna pretpostavka za optimalno ureĊenje prostora BBŢ su kvalitetni dokumenti

prostornog ureĊenja, a za izradu kojih (donošenje ispravnih prostorno-planerskih odlu-

ka i rješenja) je neophodno postojanje odgovarajućih sektorskih i struĉnih podloga.

Aktivnosti Izrada izvješća o stanju u prostoru BBŢ, te gradova i općina na podruĉju BBŢ

Pribavljanje i analiza postojećih sektorskih studija i struĉnih podloga (vodoo-

pskrba, navodnjavanje, zaštita prirode, turizam,...)

Procjena potrebe izrade novih sektorskih studija i struĉnih podloga (demogra-

fija, eksploatacija mineralnih sirovina, proizvodne zone,...)

Izrada potrebnih sektorskih studija i struĉnih podloga (uz ukljuĉivanje javnos-

ti)

Dostava svim relevantnim tijelima jedinica podruĉne i lokalne samouprave

zbog implementacije u odnosne dokumente



voĊenja mjere

BBŢ

Nositelji Zavod za prostorno ureĊenje, Upravni odjel za graditeljstvo, komunalnu infrastrukturu,

Regionalna razvojna agencija BBŢ, općine i gradovi na podruĉju BBŢ

Krajnji korisnici upravna tijela BBŢ, općine i gradovi, te nadleţne pravne osobe na podruĉju BBŢ

Indikatori Izvještaj o stanju prostora BBŢ, 10 izvještaja o stanju prostora JLS, 2 sektorske studije

i 2 struĉne podloge

Horizontalne teme

Okoliš Izradom kvalitetnih sektorskih studija i struĉnih podloga omogućit će se donošenje

ispravnih prostorno-planerskih odluka s ciljem bolje zaštite okoliša

Informacijsko društvo Stavljanjem sektorskih studija i struĉnih podloga na internet omogućit će se lakši pris-

tup zainteresiranim pojedincima, te će se vjerojatno podići interes za pojedine teme.

Jednake mogućnosti U procese izrade treba ukljuĉiti sve zainteresirane pravne i fiziĉke osobe i širu javnost,

te struĉno i objektivno obraditi sve zahtjeve i primjedbe bez diskriminacije


razvoj Projekti zahtijevaju ukljuĉivanje širokog kruga ljudi, od nacionalne razine do zainte-

resiranih pojedinaca te ustanova zaduţene za razvoj

132




Mjera 3.3.2. Izrada dokumenata prostornog ureĊenja


Opis mjere Osnovni cilj prostornog ureĊenja ţupanije je interaktivnim prostornim planiranjem i

procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjerni i odrţivi prostorni razvoj usklaĊen

s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteţenjem lokalnih razvoj-

nih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i razliĉitih potreba i interesa koris-

nika prostora.

Aktivnosti Pribavljanje potrebnih topografsko-katastarskih podloga,

Izrada i donošenje prostornih planova (i izmjena i dopuna) poštujući sve od-

nosnim propisima utvrĊene procedure i uz maksimalno ukljuĉivanje javnosti

Dostava svim relevantnim tijelima jedinica podruĉne i lokalne samouprave i

nadleţnim pravnim osobama

ProvoĊenje i praćenje provoĊenja prostornih planova



voĊenja mjere

BBŢ

Nositelji Zavod za prostorno ureĊenje, Upravni odjel za graditeljstvo, komunalnu infrastrukturu,

općine i gradovi na podruĉju BBŢ

Krajnji korisnici upravna tijela BBŢ, općine i gradovi, nadleţne pravne osobe, te ostale pravne i fiziĉke

osobe na podruĉju BBŢ

Indikatori Izmjena i dopuna PP BBŢ, 5 izmjena i dopuna PPUO/G, 4 UPU-a

Horizontalne teme

Okoliš Izrada kvalitetnih dokumenata prostornog ureĊenja na principima odrţivog razvitka je

osnovni preduvjet za oĉuvanje (i unapreĊenje) kvalitete okoliša

Informacijsko društvo Stavljanjem dokumenata prostornog ureĊenja na internet omogućit će se lakši pristup

zainteresiranim pojedincima, te se pretpostavlja povećanje interesa za ureĊenje prosto-

ra.

Jednake mogućnosti U procese izrade treba ukljuĉiti sve zainteresirane pravne i fiziĉke osobe i širu javnost,

te struĉno i objektivno obraditi sve zahtjeve i primjedbe bez diskriminacije


razvoj Projekti zahtijevaju ukljuĉivanje širokog kruga ljudi, od nacionalne razine do zainte-

resiranih pojedinaca te ustanova zaduţene za razvoj

133

17 Politika ţupanije prema posebnim podruĉjima

Podruĉja posebne drţavne skrbi utvrĊena su Zakonom o podruĉjima posebne drţavne skrbi iz

2003. godine radi otklanjanja posljedica rata, brţeg povratka stanovništva koje je prebivalo na

tim podruĉjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te

postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih podruĉja Republike Hrvatske.

Na podruĉju Bjelovarsko – bilogorske ţupanije spomenutim zakonom odreĊena su podruĉja

od posebne drţavne skrbi: Grubišno Polje, Veliki GrĊevac, Velika Pisanica, Berek, Ivanska,

Siraĉ, Đulovac, Zrinski Topolovac, naselja grada Daruvara – Markovac, Vrbovac.

Na spomenutim podruĉjima prema izvješću ţupanijskog koordinatora Bjelovarsko-bilogorske

ţupanije za Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka bilo je do 30.06. 2010. godine 34

odobrenih projekata socijalnog i gospodarskog oporavka. Projekti se dijele na projekte male

komunalne infrastrukture, socijalne ukljuĉenosti, ekonomske revitalizacije za mala, srednja

poduzeća i zadruge, te ekonomska revitalizacija novih zadruga. Ukupni financijski iznos odo-

brenih projekata je 18.815.659,66 kn koji su financirani sredstvima Svjetske banke i Vlade

Republike Hrvatske.

Od 1.sijeĉnja 2011. godine stupa na snagu odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podruĉne

(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti – indeksu razvijenosti,a temeljeno na

Zakonu o regionalnom razvoju republike Hrvatske.

Prema spomenutoj odluci i Zakonu o regionalnom razvoju republike Hrvatske, ĉlanak 24 Bje-

lovarsko-bilogorska ţupanija svrstana je prema indeksu razvijenosti u 1. skupinu jedinica po-

druĉne (regionalne) samouprave ĉija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka

Republike Hrvatske. Gradovi Ĉazma, Garešnica, Grubišno polje spada u 2. skupinu jedinica

lokalne samouprave ĉija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeĊu 50% i 75% prosjeka Repu-

blike Hrvatske, a gradovi Bjelovar i Daruvar u 3. skupini jedinice lokalne samouprave ĉija je

vrijednost indeksa razvijenosti izmeĊu 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske. Većina

Općina Bjelovarsko – bilogorske ţupanije spada u 2. skupinu JLS ĉija je vrijednost indeksa

izmeĊu 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske, osim općine Berek, Đulovac i Zrinski Topo-

lovac koji spadaju u 1. skupinu ĉiji je indeks manji od 50% prosjeka Republike Hrvatske.

Prema pravilniku o upisniku upravnih tijela Jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samoup-

rave, agencija i drugih pravnih osoba osnovane s ciljem uĉinkovite koordinacije i poticanja

regionalnog razvoja Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko – bilogorske ţupanije sudjelu-

je u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih podruĉja. Potpomognuto podruĉje defini-

rano je kao podruĉje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti kriterija oci-

jenjeno kao podruĉje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i ĉiji

je razvoj potrebno dodatno poticati.

134

18 Financijski plan

Planirana sred-

stva po mjerama Ukupno sredstava

Udio vlastitih

sredstava BBŢ/JLS

Udio nacionalnih

sredstava

Udio EU sredsta-

va

1.1.1. 960.000,00 kn 480.000,00 kn 288.000,00 kn 192.000,00 kn

1.1.2. Financijski plan će biti usklaĊen s donošenjem proraĉuna BBŢ 2011-2013 i nacional-

nim i EU programima u planskom razdoblju 1.1.3.

1.1.4. 368.000,00 kn 184.000,00 kn 184.000,00 kn - kn


nim i EU programima u planskom razdoblju

1.1.6. 2.215.000,00 kn 1.329.000,00 kn 886.000,00 kn - kn



1.2.2. 860.000,00 kn 415.000,00 kn 376.000,00 kn 69.000,00 kn

1.2.2., 1.1.3.,

1.1.1. 753.000,00 kn 753.000,00 kn - kn - kn



1.2.4. 300.000,00 kn 300.000,00 kn - kn - kn

1.3.1. 1.000.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn - kn

1.3.2. 1.000.000,00 kn 200.000,00 kn 300.000,00 kn 500.000,00 kn

1.3.3. 27.500.000,00 kn 10.390.000,00 kn 11.860.000,00 kn 5.250.000,00 kn

1.3.4. 16.622.800,00 kn 8.483.680,00 kn 8.139.120,00 kn 0,00 kn



1.4.1. 81.500.000,00 kn 14.400.000,00 kn 31.500.000,00 kn 35.600.000,00 kn

1.4.2., 1.4.3.,

1.4.4., 2.1.1,

2.1.2.

Financijski plan će biti usklaĊen s donošenjem proraĉuna BBŢ 2011-2013 i nacional-


2.1.3. 192.400.000,00 kn - kn 192.400.000,00 kn - kn


nim i eu programima u planskom razdoblju 2.1.5.

2.1.6. 5.383.776,00 kn 1.076.755,20 kn - kn 4.307.020,80 kn

2.2.1. 272.000.000,00 kn 27.200.000,00 kn 81.600.000,00 kn 163.200.000,00 kn

2.2.2., 2.2.3,

2.3.1, 2.3.2.



3.1.1. 412.300.000,00 kn 4.123.000,00 kn - kn 408.177.000,00 kn

3.1.2. 416.600.000,00 kn - kn 83.320.000,00 kn 333.280.000,00 kn

3.2.1., 3.2.2.,

3.3.1., 3.3.2.



Ukupno sredsta-

va:

1.431.762.576,00

kn 69.834.435,20 kn 411.353.120,00 kn 950.575.020,80 kn

135

19 Provedba ŢRS

ŢRS Bjelovarsko-bilogorske ţupanije u provedbenom smislu sastoji se od niza razraĊenih

projekata s razvojnim uĉincima koji se mogu dokazati. Podruĉje projekata proteţe se od

intervencija unutar fiziĉke infrastrukture do mjera za pruţanje potpore poslovanju, te

djelovanja koja mogu biti poduzeta radi poticanja rasta aktivnog civilnog društva. MeĊutim,

uspješnost projekata ŢRS-a ovisi ne samo od vrijednosti samih sastavnih projekata nego i od

naĉina na koje će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna

provedba od bitne je vaţnosti.

Osnovni aspekti provedbe ŢRS-a su:

• Institucionalna podrška ŢRS-u – kljuĉnu ulogu u provedbi ŢRS-a imati će Ţupanijska

razvojna agencija.

• Mogućnosti financiranja selektiranih projekata – Putem ŢRS-a Ţupanija će

prezentirati strateški i dobro strukturirani razvojni plan raznim izvorima financiranja,

ukljuĉujući Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiji te druge brojne bilateralne i

multilateralne izvore financiranja.

• Praćenje i vrednovanje ostvarivanja ŢRS-a – Tijekom vremena mijenjat će se

okolnosti i mogućnosti okruţenja, što će rezultirati i mijenjanjem/prilagoĊavanjem

ŢRS -a, njegove provedbe te pripadajućih projekata. U tom smislu predloţena

procedura praćenja i vrednovanja uĉinaka ŢRS-a ima izuzetnu vaţnost i u postupku

prilagodbe novim/promijenjenim uvjetima.

• Sljedeći koraci – prikazuju aktivnosti potrebne da bi se ŢRS realizirala.

Institucionalna podrška ŢRS-u

U provedbi ŢRS-a bitno je osigurati timove struĉnjaka i jaĉati sposobnosti znanja i vještine

lokalne uprave i razvojnih agencija u pripremi i provedbi razvojnih projekata, s posebnim

naglaskom na poznavanju zahtijevane metodologije i praćenju dostupnosti domaćih i inozem-

nih financijskih sredstava pogodnih za financiranje pojedinog razvojnog projekta.

Ţupanijska razvojna agencija

Vrlo znaĉajnu ulogu u privlaĉenju sredstava iz vanjskih izvora u Ţupaniju imati će Ţupanijska

razvojna agencija.

Izabrana Ţupanijska skupština nalazi se u središtu provedbe ŢRS-a

To su izabrani zastupnici i donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Ţupanije.

U tom smislu Ţupanija će inicirati ustroj Ţupanijske razvojne agencije kao glavnog tijela za

provedbu ŢRS-a.

Ţupanijsko Partnersko vijeće

Ţupanijsko Partnersko vijeće je najvaţnije tijelo unutar sustava za provedbu ŢRS-a. Ţupanij-

sko Partnersko vijeće je tijelo osnovano kao dio procesa pripreme ŢRS-a, koje ostaje

jedna od najvaţnijih karika u njenoj provedbi. Ţupanijsko Partnersko vijeće ĉine predstavnici

civilnog i poslovnog sektora okupljenog u partnerskom odboru Ţupanijsko Partnersko vijeće,

a nije sastavljen kao predstavniĉko tijelo, već je njegov rad definiran Poslovnikom i Pravilni-

kom ŢRS-a

ŢPV odbor je savjetodavna skupina koja preporuĉuje odnosno odbacuje prijedloge sastavljene

unutar ŢRS-a. Ono ne donosi izvršne odluke, već sastavlja preporuke za Ţupanijsku skupštinu

kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije ukljuĉivanje zainteresiranih strana. Partnerstvo se sas-

taje prema potrebi, a tehniĉku podršku u radu pruţa mu Jedinica za provedbu projekata.

136

Matrica kljuĉnih dionika

Provedba ŢRS-a ukljuĉuje široki spektar dionika iz Ţupanije, ali i institucija drţavne uprave i

organizacija civilnog društva, te privatnog sektora koje djeluju na lokalnoj i nacionalnoj

razini. Tabela u nastavku pregled glavnih dionika, njihov trenutni status, predviĊenu ulogu u

provedbi ŢRS-a te pregled potrebnog vremena i materijalnih resursa potrebnih za

ispunjavanje te uloge.

ORGANIZACIJA PREGLED DJELOVANJA

ULOGA U

ODGOVORNOSTI I

MPLEMENTACIJI ţrs

VREMENSKI OKVIR I

POTREBNI RESURSI

ŢUPANIJA

Izabrano zastupniĉko i

izvršno tijelo BBŢ

Usvajanje ŢRS, uprav-

ljanje provedbom i vredno-

vanjem rezultaat. Izvješta-

vanje resornom ministar-

stvu.

Usvajanje ŢRS: Prosinac

2010; Provedba: 2011-

2013; Izvještavanje oţujak

naredene godine.

RRA BBŢ

Izrada ŢRS, savjetovanje

u provedbi ŢRS

Potpora dionicima u pro-

cesu provedbe

AKCIJSKOG PLANA

(PROJEKATA).

Izrada ŢRS Prosinac

2010., Potpora i savjetova-

nje dionicima 2011. - 2013.

ŢUPANIJSKO

PARTNERSKO

VIJEĆE

Redovito se sastaje i su-

djeluje u izradi ŢRS.

Savjetodavno tijelo ţu-

panijske skupštine u proce-

su izrade i provedbe ŢRS.

Troškovi odrţavanja ra-

dnih sastanaka.

PRIVATNI

SEKTOR

Sudjelovanje u radu

ŢPV, kao i u umreţavanjuu

aktivnosti za realizaciju

strateških ciljeva

Kljuĉni dionik u kreira-

nju projekata u gospodar-

stvu , kao i u iniciranju

stvaranja potpornih mjera u

susastavima potpore gos-

podarstvu.

2011.-2013. rad svih di-

onika gospodarskog susat-

va u tijelima partneskog i

gospodarskog vijeća.

CIVILNI

SEKTOR

Aktivnosti na podruĉju

NGO. Nuţno je povećati

aktivnosti NGO i osposob-

ljavanje kadrova za pokre-

tanje akcija i projekata u

domeni.

vaţnost aktivnosti NGO

je u podizanju razine svi-

jesti o društvenim procesi-

ma i potrebe da se pokreću

aktivnosti za stvarnje jed-

nakih prilika.

2011. - 2013. - potrebno

je alocirati sredstva za

javnu promociju rada Ngo i

programa koje pokreću.

JAVNE

USTANOVE

Sustavno odreĊene od-

govornosti i podruĉja dje-

lovanja

Privlaĉenje investicija i

poticanje korištenja dostu-

pnih sredstava iz EU i

nacionalnih izvora financi-

ranja investicija i progra-

ma.

2011. -2013. potrebnmi

resursi dostupni kroz redo-

vito poslovanje. Dodatni

resursi potrebni za promo-

ciju mogućnosti opisanih

aktivnosti.

NADLEŢNA

MINISTARSTVA

Definiranje i upravljanje

procesima. Stvaranje resur-

snih osnova. Tehniĉka

potpora.

Koordinacija i upravlja-

nje procesima, resursima s

ciljem postizanja efikasnih

rezultata. Nadzor nad sus-

tavom mjerenaj efikasnosti

provedbe.

2011. 2013.

Tablica: Pregled kljuĉnih dionika o provedbi ŢRS

137

20 Praćenje i izvještavanje

Procedure praćenja i vrednovanja su mehanizmi koji omogućuju laganu, efikasnu i

transparentnu provedbu programa.

Za uspješno praćenje i vrednovanje nuţno je osigurati:

• Raspoloţivost podataka o uspješnosti – vaţno je da proces provedbe ŢRS-a generira po-

datke koji ukazuju na to koji projekti doprinose razvoju ţupanije, u kojoj mjeri i u kojem

vremenskom periodu.

• Definiranost i prihvaćenost pojedinaĉnih ciljeva i rezultata – od vitalnog je znaĉaja da ci-

ljevi i rezultati pojedinih projekata i ŢRS-a u cjelini budu definirani i prihvaćeni od strane

svih dionika. Definiranje ukljuĉuje i vremenske okvire za postizanje ciljeva.

• Okvir za vrednovanje – unutar kojeg je moguće upravljati i procjenjivati prikupljene po-

datke. U programima Europske unije redovito se koristi metoda “Logiĉkog okvira”.

Podaci i ciljevi:

Osnovna analiza pruţa nekoliko fundamentalnih pokazatelja prema kojima je moguće mjeriti

napredak ŢRS-a, i postavljati pojedinaĉne ciljeve i rezultate. Ipak, proces izrade osnovne

analize pokazao je da Ţupanija ne moţe u dovoljnoj mjeri procijeniti stupanj razvoja i

preostale potrebe (neki vaţni podaci nisu raspoloţivi, neki statistiĉki pokazatelji nisu

pouzdani), a sposobnost analiziranja raspoloţivih i pouzdanih podataka time je ograniĉena. To

dovodi do zakljuĉka da je napredak u ovom trenutku moguće ostvariti samo ako je moguće

izmjeriti i procijeniti uspjeh ili neuspjeh. U tom smislu u poglavlju opisa mjera definiranih

ŢRS-om opisani su i pokazatelji, te izvori podataka o tim pokazateljima, temeljem kojih se

moţe pratiti i vrednovati realizacija po svakoj pojedinoj mjeri.

Vrednovanje projekata moţemo prikazati sljedećim dijagramom:

ULAZI IZLAZI REZULTAT UĈINAK

Pri ĉemu:

Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulativne resurse (koji se ĉesto naziva-

ju “procesom”) koje osiguravaju Drţava i donatori. Radi procjene uspješnosti provede-

nih akcija potrebno je uspostaviti vezu izmeĊu sredstava koja se koriste i postignutih rezulta-

ta.

Primjerice: Udio proraĉuna namijenjen izdacima za obrazovanje; definiranje strategije sektora

obrazovanja

Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera i iskorištenih

sredstava:

primjerice: Broj izgraĊenih škola, broj educiranih nastavnika

138

Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika.

Primjerice: broj osoba upisanih u školu; postotak djevojĉica koje se upisuju u prvi razred os-

novne škole

Pokazatelji uĉinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislu razvoja drţave i

smanjenja siromaštva. Za njihovo shvaćanje potrebno je mnogo vremena, teško ih je mjeriti, a

ovise, osim o vladinim programima, i o mnoštvu drugih faktora.

Primjerice: Stope pismenosti, stope nezaposlenosti.

Detaljno praćenje i vrednovanje rezultata pojedinih projekata te analiza provedbe ŢRS-a te-

melji se na što većem broju ulaznih podataka. Temeljni podaci predstavljaju kljuĉnu ulaznu

vrijednost u sustavu, a moraju biti dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu i dovoljno

precizni da bi promjene bile vidljive što ranije. Osnovna analiza od iznimnog je znaĉaja za

postizanje ovoga, no ograniĉena je na postojeće i donekle kontradiktorne skupove podataka.

Ovo će morati biti poboljšano, te će biti potrebno definiranje i testiranje sustava pokazatelja

vezanih uz svaki pojedini prioritet ili rezultat, kao i prilagodba istih postojećem okruţenju.

Ovo predstavlja zahtjevnu trajnu zadaću, a Ţupanija i RRA d.o.o. mora biti pokretaĉ njenog

provoĊenja.

Evaluacija treba biti neovisna i mora se obaviti planirano, unaprijed (ex-ante), srednjoroĉno i

naknadno (ex-post). Ona će presuditi je li izraĊeni mehanizam doveo do oĉekivanih rezultata,

a ako nije, što se mora promijeniti kako bi se postigli rezultati koji su bili navedeni u strategi-

ji. Mora se temeljiti na praćenju podataka, te na širim kriterijima gospodarskog i društvenog

razvoja koje je potrebno razraditi u provedbenoj fazi.

Ţupanija podnosi godišnje Izvješće Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva o rezultatima provedbe ŢRS-a najkasnije do 31. oţujka tekuće godine za

prethodnu godinu.

139

Dodatak I.: Rezultati konzultacija s odgovarajućim partnerskim vijećem

04. lipnja 2010. godine Vlada je na svojoj 59. sjednici usvojila Strategiju regionalnog razvoja

Republike Hrvatske 2011.-2013. Cilj navedene strategije je ravnomjeran razvoj zemlje i sma-

njenje društveno-gospodarskih razlika.

Pravilnikom o obveznom sadrţaju, metodologiji izrade i naĉinu vrednovanja ţupanijskih raz-

vojnih strategija propisan je obvezni sadrţaj, metodologija izrade i naĉin vrednovanja ţupa-

nijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: ŢRS).

ŢRS je planski dokument politike regionalnog razvoja koji je po prvi put zakonska obveza.

Njom se definiraju razvojni prioriteti i strateški ciljevi unutar ţupanije koji su od interesa za

odrţiv društveno-gospodarski razvoj ţupanije. Sve navedeno mora biti u skladu s nacional-

nom strategijom o regionalnom razvoju.

Obzirom je nuţno da ŢRS bude napravljena na principu partnerstva i suradnji izmeĊu javnog,

privatnog i civilnog sektora nuţno je bilo potaknuti suradnju izmeĊu tijela drţavne uprave,

jedinica podruĉne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih sub-

jekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva slijedom ĉega

je Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije d.o.o. objavila u Bjelovar-

skom listu javni poziv za prikupljanje podataka o projektnim prijedlozima koji će se kandidi-

rati u bazu razvojnih projekata Bjelovarsko-bilogorske ţupanije. Rok za dostavu navedenog

bio je 18. kolovoza 2010. godine. Na navedeni poziv zaprimljeno je 340 projektnih ideja.

U cilju izrade što kvalitetnije Ţupanijske razvojne strategije formirana je radna skupina s 14

ĉlanova, te je Regionalna razvoja agencija Bjelovarsko-bilogorske ţupanije d.o.o. proslijedila

institucijama, civilnim društvima, veleuĉilištu, gospodarskim subjektima poziv za imenovanje

svog predstavnika za ĉlana Partnerskog vijeća za izradu Ţupanijske razvojna strategije 2011.-

2013. godine. Na navedeni poziv za imenovanjem odgovorili su svi kojima je isto proslijeĊe-

no, te je u Ţupanijsko partnersko vijeće imenovano 45 ĉlanova iz razliĉitih sektora djelovanja

naše ţupanije.

19. listopada 2010. godine imenovanim ĉlanovima Ţupanijskog partnerskog vijeća proslijeĊe-

ni su pozivi za prvi radni sastanak koji je odrţan 26. listopada 2010. godine, a na koji se oda-

zvalo 42 imenovana ĉlana. Jednoglasno je bio prihvaćen Poslovnik o radu Ţupanijskog par-

tnerskog vijeća. Nadalje, prezentirani su osnovna analiza ŢRS, SWOT analiza, te je istima

predoĉen prijedlog ciljeva i prioriteta.

GĊa Adela Zobundţija, Poslovni park Bjelovar i gĊa Veronika Pilat, Grad Daruvar predloţile

su da se u SWOT analizu stavi da su stvoreni preduvjeti za razvoj veleuĉilišta na podruĉju

Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, koji prijedlog je usvojen te je isto uvršteno.

Naĉelnik općine Siraĉ predloţio je da se u tekst osnovne analize upiše cesta D5, te ĉinjenica

da je ţeljezniĉka pruga Siraĉ – Daruvar zatvorena. te da je za istu u tijeku sanacija. Navedeno

je uvršteno u osnovnu analizu.

Gosp. Ĉorić, navodi kako u osnovnu analizu je potrebno uvrstiti problem usitnjenosti poljop-

rivrednih površina, nedostatak rashladnih kapaciteta, nedostatak objekata za preradu voća i

povrća, nedostatak zemljišta za izgradnju farmi obzirom da iste moraju udovoljavati strogim

propisima za izgradnju, nedostatak zemljišta za izgradnju pogona za obnovljive izvore energi-

je koji moraju biti u prostornim planovima, nemogućnost legalizacije postojećih objekata jer

isti nemaju svu potrebnu dokumentaciju.

Sve navedeno je usvojeno, a slijedom navedenog i uvršteno u SWOT.

140

Nadalje gosp. Dekalić, naĉelnik općine Šandrovac i gosp. Kovaĉić naglasili su problematiku

vezanu za usitnjenost poljoprivrednih površina, problematiku vezanu za ne ureĊene imovin-

sko-pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, neureĊenost poljoprivrednih ĉestica, te mo-

gućnost korištenja obnovljivih izvora energije na podruĉju ţupanije, obzirom da ista ima veli-

ki potencijal za ranije navedeno.

Sve navedeno je usvojeno i uvršteno u SWOT.

Gosp. Dautnac, naĉelnik općine Veliki GrĊevac, spomenuo je problematiku koja je prisutna

kod svih općina i gradova, a to je prezaduţenost i ne mogućnost novog zaduţivanja općina za

sudjelovanje u nekom od projekata u kojem je potrebno sufinanciranje.

Ranije navedenom naĉelniku savjetovano je da se obrati u resorno ministarstvo kako bi se

dogovorilo i uskladilo s općinama kako će i na koji naĉin biti ureĊeno sufinanciranje općina

za projekte.

Pozvani su svi ĉlanovi ŢPV-a da proslijede sve svoje primjedbe na predoĉene im materijale u

roku od 5 dana. Ukoliko ne bude u ranije navedenom roku primjedbi smatrat će se dokument

usvojen. TakoĊer su ĉlanovi ŢPV-a pozvani da u narednih 15 dana dostave svoje prijedloge

prioriteta i mjera.

IzraĊivaĉi Ţupanijske razvojne strategije 2011.-2013. su u slijedećoj etapi rada pripremili opi-

sno ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti.

GĊa Veronika Pilat, Grad Daruvar, proslijedila je mjere u okviru predloţenih prioriteta na 1.

Ţupanijskom partnerskom vijeću, te su izraĊivaĉi iste uvrstili u mjere ili su one već bile uvrš-

tene po samim izraĊivaĉima. Nešto od predloţenog uvršteno je u aktivnosti.

GĊa Adela Zobundţija, Poslovni park Bjelovar, takoĊer je predloţila mjere i aktivnosti, te je

prihvaćena kao nova mjera Razvoj i unapreĊenje poslovne, tehnološke infrastrukture i pot-

pornih institucija u okviru prioriteta razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP i obrtništva.

Radna skupina je pozvana za dan 04. studenoga 2010. godine na sastanak kako bi se isti oĉi-

tovali o tome da li je potrebno izvršiti promjene ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti. Gospo-

din Ratko Kovaĉić predloţio je da se stavi poseban naglasak na zdravstveno ljeĉilišni i

sportski turizam, te predloţio da se umjesto jedne mjere poboljšanje razine kvalitete zdrav-

stvene i sportske infrastrukture napišu dvije mjere (posebno zdravstvo, posebno sport). Prijed-

lozi na navedeno su usvojeni te je slijedom navedenog tako i napravljeno.

O prioritetima, mjerama i aktivnostima izraĊivaĉi su obavijestili i sve proĉelnike Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije kako bi se osiguralo da se svaka aktivnost moţe podvesti pod neku mjeru,

a samim time i pod prioritet. Proĉelnicima se omogućilo da se u tjednu od 16.11.-22.11. oĉitu-

ju o predloţenome.

Gospodin Curiš, proĉelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu je

predloţio da se prioritet vodoopskrba dopuni s odvodnjom tako da sada navedeni prioritet

glasi vodoopskrba i odvodnja, nadalje je predloţio da se komunalna poduzeća prebace iz

krajnjih korisnika u nositelje projekata, te je predloţio nove prioritetne ciljeve. Sve navedeno

je usvojeno.

Proĉelnik Upravnog odjela za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo gosp. Milan Biljan

predloţio je nove aktivnosti u okviru dviju mjera: razvoj klastera i razvoj poduzetniĉkih zona.

Navedene izmjene su prihvaćene te su u skladu s time ureĊene tablice mjera.

Dana 24. studenoga 2010. godine ĉlanovima Ţupanijskog partnerskog vijeća proslijeĊen je

putem e-maila detaljan opis prioriteta, mjera i aktivnosti Ţupanijske razvojne strategije 2011.-

141

2013. godine ureĊen u skladu s primjedbama ĉlanova radne skupine i proĉelnika bjelovarsko-

bilogorske ţupanije. TakoĊer su proslijeĊeni: osnovna analiza, swot analiza, ciljevi i vizija

(kopiju materijala smo dostavili u Razbor d.o.o.).

Ĉlanovi Ţupanijskog partnerskog vijeća pozvani su da u roku od tri dana od dana zaprimanja

e-maila proslijede oĉitovanja o tome da li se slaţu s predloţenim ili je potrebno nešto promi-

jeniti na naĉin da se dopuni ili oduzme.

25. studenoga svakog od ĉlanova se ponaosob nazvalo kako bi se provjerilo da li je isti zapri-

mio e-mail s privitcima, te ga se pozvalo na oĉitovanje o tome da li se slaţe s predloţenim ili

ne, te ako ima primjedbi da ih pismeno uputi na e-mail adresu navedenu u pozivu. Napomi-

njemo kako smo svim ĉlanovima rekli da mogu dostavljati svoje prijedloge do Ponedjeljka, a

sve zbog vikenda tijekom kojega su ĉlanovi moţda dobili još koju ideju za prijedlog.

Gosp. Kovaĉić, naĉelnik Općine Veliko Trojstvo, je imao primjedbu na sliku vodoopskrbe

na str. 55 osnovne analize na kojoj se vidi kako samo naselje Veliko Trojstvo ima vodovod

dok se za ostala naselja ne vidi. Obzirom da sva naselja općine Veliko Trojstvo imaju vodo-

vod traţio je da se navedena karta promjeni. Budući da u Zavodu za prostorno ureĊenje Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije nema novije karte gospodinu Kovaĉiću predloţeno je da se karta

izbaci obzirom ista ne pokazuje pravo stanje. No, meĊutim gosp. Kovaĉić se sloţio neka karta

ostane u osnovnoj analizi obzirom da nema novije karte.

GĊa Adela Zobundţija, Poslovni park Bjelovar, proslijedila je e-mail u ĉijem privitku je

poslala tekst prijedloga vizije, ciljeva, mjera iz kojeg je razvidno kako je u:

- prioritet razvoj kontinentalnog turizma u nositelje projekata uvrstila potporne institucije,

- prioritet razvoj preraĊivaĉke industrije, MSP, obrtništva u nositelje projekata uvrstila tehno-

loške centre,

- prioritet jaĉanje ljudskih potencijala u nositelje projekata uvrstila Potporne institucije, Teh-

nološki centri, Poduzetniĉki inkubatori, RRA BBŢ

- prioritet Zaštita okoliša u nositelje projekata uvrstila je Uredi za energetsku efikasnost –

poduzeća, potporne institucije

Navedeno je usvojeno, te je u skladu s time promijenjena i ŢRS.

GĊa SlaĊana ĐurĊević, predstavnik civilnog sektora, predloţila je:

- u SWOT analizu uvrstiti pod prilike mogućnost korištenja EU fondova za Rome u skladu

s Akcijskim planom „Desetljeće Roma 2005.-2015.“

- U Strateški cilj 2, prioritet 2.2. pod prioritetne ciljeve dodati unaprjeĊenje poloţaja Roma

kao najmarginalnije skupine u društvu

- Kao socijalni prioritet navesti povećanje socijalnog standarda Roma na str. 62 osnovne

analize

Sve navedeno je već uvršteno u OA, SWOT analiza, ali uopćeno kako se ne bi pojedine sku-

pine izdvajale.

Kako bi se što kvalitetnije pripremio akcijski plan pozvani su svi proĉelnici da dostave sve

projekte s razine ţupanije koji će se financirati, te su pozvani svi naĉelnici općina i gradova da

dostave svoje prijedloge projekata. Pozvani su da to uĉine u roku od 7 dana, od 22.11.-

29.11.2010.

142

Prilog II.: Tablice podataka korištene u analizi stanja

Tablica 1. Dobna struktrura stanovništva BBŢ

Dob Broj stanovnika

133.084

Ţene

68.709

0-4 7.014 3.396

5-9 7.695 3.657

10-14 8.096 3.921

15-19 9.028 4.416

20-24 8.641 4.140

25-29 8.214 3.958

30-34 8.186 3.995

35-39 9.303 4.602

40-44 10.016 4.841

45-49 9.875 4.770

50-54 8.639 4.276

55-59 6.806 3.580

60-64 8.109 4.534

65-69 8.448 4.887

70-74 7.033 4.264

75-79 4.623 3.151

80-84 1.823 1.268

85-89 816 582

90-94 265 184

95 i više 32 22

nepoznato 452 265

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine

143

Tablica 2. Pokrivenost plinskom mreţom gradova i općina

21 Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

Grad/općina Naselja

ukupno

Naselja

sa plin.

mre-

ţom

Naselja

sa plin.

mreţom

%

Domaćin-

stva ukup-

no

Domaćin-

stva potro-

šaĉi

Domaćin-

stva potro-

šaĉi

%

Bjelovar 31 29 94 13492 11200 83

Ĉazma 36 21 58 2571 1047 41

Daruvar 9 5 56 5082 4405 87

Garešnica 23 9 39 4034 1264 31

Grubišno Polje 24 4 17 3285 476 14

Berek 13 1 8 738 21 3

Deţanovac 12 2 17 1177 39 3

Đulovac 29 0 0 1711 0 0

Hercegovac 5 5 100 984 305 31

Ivanska 13 4 31 1204 129 11

Kapela 26 8 31 1235 91 7

Konĉanica 9 4 44 1029 103 10

Nova Raĉa 13 10 77 1372 365 27

Rovišće 12 9 75 1316 570 43

Severin 2 2 100 374 59 16

Siraĉ 9 1 11 1251 183 15

Šandrovac 7 6 86 740 185 25

Štefanje 9 6 67 814 193 24

Velika Pisanica 8 2 25 872 79 9

Velika Trnovitica 8 3 38 592 53 9

Veliki GrĊevac 11 2 18 1517 122 8

Veliko Trojstvo 11 11 100 1068 378 35

Zrinski Topolo-

vac 3 0 0 318 0 0

UKUPNO 323 144 45 46776 21267 45

Izvor: Izvješće o stanju komunalne infrastrukture u BBŢ, Bjelovarsko-bilogorska ţupanija,

Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, sijeĉanj 2009.

144

Tablica 3. Zaposlenost stanovništva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije

31.12.2006. 31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 30.06.2010.

Br. zaposlenih 36.070 37.326 37.201 34.688 34.276

- Kod pravnih

osoba 25.896 27.495 27.759 26.104 25.964

- Kod fiziĉkih

osoba 3.470 3.492 3.475 3.043 2.823

- Obrtnici 1.531 1.479 1.424 1.348 1.274

- Poljoprivrednici 4.816 4.468 4.113 3.779 3.616

Samostalne prof.

djelatnosti 357 392 430 414 599

Broj nezaposlenih 11.886 11.030 10.529 12.160 11.877

Stopa

nezaposlenosti 24,8 22,8 22,1 26,0 25,7

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, lipanj 2010. godine

22

145

Tablica 4. Zaposleni u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji prema NKD-u 2007,

23 stanje 31. oţujka 2009.

Podruĉja djelatnosti Ukupno

zaposleni

Zaposleni

u prav-

nim

osobama

Zaposleni

u obrtu i djela-

tnostima slobo-

dnih profesija

Osigurani

poljo-

privrednici

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5.779 1.319 402 4.058

B Rudarstvo i vaĊenje 99 92 7 0

C PreraĊivaĉka industrija 8.529 7.566 963 0

D Opskrba elektriĉnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 460 460 0 0

E

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

419 414 5 0

F GraĊevinarstvo 2.581 1.942 639 0

G Trgovina na veliko i na malo; popravak mo-

tornih vozila i motocikala 3.743 2.867 876 0

H Prijevoz i skladištenje 1.842 1.499 343 0

I Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i

usluţivanja hrane 922 298 624 0

J Informacije i komunikacije 274 255 19 0

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osigura-

nja 647 632 15 0

L Poslovanje nekretninama 26 22 4 0

M Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti 782 530 252 0

N Administrativne i pomoćne usluţne djelat-

nosti 491 386 105 0

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje 2.460 2.289 171 0

P Obrazovanje 2.490 2.479 11 0

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 2.162 1.826 336 0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 253 217 36 0

S Ostale usluţne djelatnosti 471 167 304 0

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca 18 0 18 0

Nerazvrstani 5

UKUPNO 34.430 25.260 5.135 4.058

1) Drţavni zavod za statistiku; statistiĉka istraţivanja RAD-1G

2) Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

146

Tablica 5. Nezaposlene osobe po djelatnosti prethodnog zaposlenja

Djelatnost NKD-a 2007. 31.12.2008. 31.12.2009. Stopa

rasta

(%) Broj Udio Broj Udio

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 575 7,2 613 6,4 6,6

B. Rudarstvo i vaĊenje 32 0,4 30 0,3 -6,3

C. PreraĊivaĉka industrija 2.251 28,3 2.661 28,0 18,2

D. Opskrba elektriĉnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 24 0,3 32 0,3 33,3

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih vo-

da, gospodarenje otpadom te djelatnosti sa-

nacije okoliša

71 0,9 115 1,2 62,0

F. GraĊevinarstvo 735 9,2 1.211 12,7 64,8

G. Trgovina na veliko i na malo; popravak

motornih vozila i motocikala 1.455 18,3 1.700 17,9 16,8

H. Prijevoz i skladištenje 214 2,7 297 3,1 38,8

I. Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme

i usluţivanja hrane 1.075 13,5 1.121 11,8 4,3

J. Informacije i komunikacije 58 0,7 75 0,8 29,3

K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osigu-

ranja 68 0,9 89 0,9 30,9

L. Poslovanje nekretninama 9 0,1 20 0,2 122,2

M. Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti 161 2,0 198 2,1 23,0

N. Administrativne i pomoćne usluţne djela-

tnosti 300 3,8 337 3,5 12,3

O. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje 256 3,2 281 3,0 9,8

P. Obrazovanje 133 1,7 153 1,6 15,0

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 146 1,8 154 1,6 5,5

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 29 0,4 53 0,6 82,8

S. Ostale usluţne djelatnosti 289 3,6 304 3,2 5,2

T. Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; 75 0,9 72 0,8 -4,0

U. Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija

i tijela 7 0,1 3 0,0 -57,1

UKUPNO 7.963 100,0 9.519 100,0 19,5

24 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Bjelovar, Godišnji bilten 2009. Godine

147

Tablica 6. Prosjeĉan broj nezaposlenih prema spolu u 2008. i 2009. godini

Ukupno Ţene Muškarci

2009. 11.436 6.248 5.188

% 100,0 54,6 45,4

2008. 10.316 5.989 4.327

% 100,0 58,1 41,9

Indeks 2009/2008. 110,9 104,3 119,9

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Bjelovar, Godišnji bilten 2009. godine

25 Tablica 7. Prosjeĉan broj nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2008. i 2009.

godini

Ukupno

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola

SŠ za

zanimanja

do 3 g. te

škola za

KV i

VKV

radnike

SŠ za

zanimanja

u trajanju

4 i više

godina te

gimnazija

Prvi stu-

panj fa-

kulteta,

struĉni

studij

i viša

škola

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

2009. 11.436 1.000 3.553 4.086 2.408 241 148

% 100,0 8,7 31,1 35,7 21,1 2,1 1,3

2008. 10.316 937 3.299 3.616 2.126 202 136

% 100,0 9,1 32,0 35,1 20,6 2,0 1,3

Indeks

2009/2008. 110,9 106,7 107,7 113,0 113,3 119,3 108,8


148

Tablica 8. Prosjeĉan broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i spolu

26 u 2008. i 2009. godini

Ukupno

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola

SŠ za

zanimanja

do 3 g. te

škola za

KV i

VKV

radnike

SŠ za

zanimanja

u trajanju

4 i više

godina te

gimnazija

Prvi

stupanj

fakulteta,

struĉni

studij

i viša

škola

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

Ţene 2009. 6.248 516 1.980 1.944 1.587 146 75

% 100,0 8,3 31,7 31,1 25,4 2,3 1,2

Ţene 2008. 5.989 495 1.937 1.855 1.497 132 73

% 100,0 8,3 32,3 31,0 25,0 2,2 1,2

Indeks

2009/2008. 104,3 104,2 102,2 104,8 106,0 110,6 102,7

Muškarci

2009. 5.188 484 1.573 2.142 821 95 73

% 100,0 9,3 30,3 41,3 15,8 1,8 1,4

Muškarci

2008. 4.327 442 1.362 1.761 629 70 63

% 100,0 10,2 31,5 40,7 14,5 1,6 1,5

Indeks

2009/2008. 119,9 109,5 115,5 121,6 130,5 135,7 115,9

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Bjelovar, Godišnji bilten 2009. Godine

27

Tablica 9. Zaposleni s evidencije od 2005. godine do 2009. godine u PS Bjelovar

Razina obrazovanja 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Bez škole i nezavršena osnovna

škola 103 137 147 129 132

Osnovna škola 1.096 1.389 1.364 1.289 1.053

SŠ za zanimanja do 3 godine,

škola za KV i VKV radnike 2.575 2.712 2.646 2.443 2.119

SŠ za zanimanja u trajanju 4 i

više godina i gimnazija 1.348 1.589 1.744 1.518 1.327

Viša škola, 1. stupanj fakulteta

i struĉni studij 119 206 243 231 188

Fakultet, akademija, magisterij,

doktorat 163 169 196 174 179

UKUPNO 5.404 6.202 6.340 5.784 4.998

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Bjelovar, lipanj 2010.godine

149

Tablica 10. Prosjeĉan broj nezaposlenh osoba prema dobi u 2008. i 2009. godini

Godine

starosti

2008. 2009. Indeks

2009/2008. Broj % Broj %

15 - 19 715 6,9 811 7,1 113,4

20 - 24 1.412 13,7 1.641 14,3 116,2

25 - 29 1.260 12,2 1.462 12,8 116,0

30 - 34 1.078 10,4 1.206 10,5 111,9

35 - 39 1.023 9,9 1.136 9,9 111,0

40 – 44 1.021 9,9 1.122 9,8 109,9

45 - 49 1.180 11,4 1.156 10,1 98,0

50 i više 2.627 25,5 2.902 25,4 110,5

UKUPNO 10.316 100,0 11.436 100,0 110,9


28

Tablica 11. Nezaposlene osobe prema tajanju nezaposlenosti

Trajanje

nezaposlenosti

31.12.2008. 31.12.2009. Stopa rasta

(%) Broj % Broj %

Do 3 mjeseca 2.084 19,8 2.417 19,9 116,0

Od 3 do 6 mjeseci 1.148 10,9 1.734 14,3 151,0

Od 6 do 9 mjeseci 528 5,0 880 7,2 166,7

Od 9 do 12 mjeseci 519 4,9 890 7,3 171,5

Od 1 do 2 godine 1.377 13,1 1.632 13,4 118,5

Od 2 do 3 godine 942 8,9 888 7,3 94,3

Više od 3 godine 3.931 37,3 3.719 30,6 94,6

UKUPNO 10.529 100,0 12.160 100,0 115,5


150

Tablica 12. Prosjeĉan broj nezaposlenih osoba po ispostavama u 2008. i 2009. godini

Ispostava 2008. 2009.

Indeks

2009/2008. Broj % Broj %

Bjelovar 4.779 46,3 5.229 45,7 109,4

Ĉazma 1.189 11,5 1.280 11,2 107,7

Daruvar 1.781 17,3 2.045 17,9 114,8

Garešnica 1.319 12,8 1.628 14,2 123,4

Grubišno Polje 1.248 12,1 1.254 11,0 100,5

UKUPNO 10.316 100,0 11.436 100,0 110,9


151

Tablica 13. Prijavljene potrebe za radnicima prema djelatnostima

Djelatnost NKD-a 2007.

2008. 2009. Stopa

rasta

(%) Broj % Broj %

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribar-

stvo 152 3,5 90 2,8 -40,8

C. PreraĊivaĉka industrija 1.283 29,5 811 25,6 -36,8

D. Opskrba elektriĉnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija 23 0,5 25 0,8 8,7

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpa-

dnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

76 1,7 115 3,6 51,3

F. GraĊevinarstvo 501 11,5 199 6,3 -60,3

G. Trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motoci-

kala

703 16,1 363 11,5 -48,4

H. Prijevoz i skladištenje 93 2,1 59 1,9 -36,6

I. Djelatnosti pruţanja smještaja te

pripreme i usluţivanja hrane 172 3,9 481 15,2 179,7

J. Informacije i komunikacije 26 0,6 37 1,2 42,3

K. Financijske djelatnosti i djelat-

nosti osiguranja 22 0,5 18 0,6 -18,2

L.. Poslovanje nekretninama 2 0,0 4 0,1 100,0

M. Struĉne, znanstvene i tehniĉke

djelatnosti 91 2,1 25 0,8 -72,5

N. Administrativne i pomoćne uslu-

ţne djelatnosti 213 4,9 44 1,4 -79,3

O. Javna uprava i obrana; obvezno

socijalno osiguranje 221 5,1 195 6,2 -11,8

P. Obrazovanje 490 11,2 487 15,4 -0,6

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi 179 4,1 163 5,1 -8,9

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 40 0,9 14 0,4 -65,0

S. Ostale usluţne djelatnosti 67 1,5 35 1,1 -47,8

T. Djelatnosti kućanstava kao pos-

lodavaca; 2 0,0 3 0,1 50,0

UKUPNO 4.356 100,0 3.168 100,0 -27,3

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnji bilten 2009. godine

152

Tablica 14. Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanja NKZ-a u

2008. godini i 2009. godini

Rod zanimanja

2008. 2009. Razlika

2009/2008 Broj % Broj %

(1) Ĉelnici, duţnosnici, direktori 7 0,2 3 0,1 -4

(2) Struĉnjaci i znanstvenici 528 12,1 509 16,1 -19

(3) Inţenjeri, tehniĉari i srodna

zanimanja 368 8,4 293 9,2 -75

(4) Uredski i šalterski sluţbenici 197 4,5 104 3,3 -93

(5) Usluţna i trgovaĉka zanima-

nja 796 18,3 690 21,8 -106

(6) Poljoprivrednici, lovno-

uzgojni, šumarski radnici i ribari 43 1,0 46 1,5 3

(7) Zanimanja u obrtu i pojedi-

naĉnoj proizvodnji 725 16,6 385 12,2 -340

(8) Rukovatelji strojevima, vozi-

lima 289 6,6 309 9,8 20

(9) Jednostavna zanimanja 1.403 32,2 829 26,2 -574

UKUPNO 4.356 100,0 3.168 100,0 -1.188

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnji bilten 2009. Godine

153

Tablica 15. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statis-

tiku 2. razine i ţupanije u 2005. i 2006. tekuće cijene

Prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije

Bruto domaći proizvod, mil.

kn


EUR


USD

Struktura po ţupanijama, %

(Hrvatska = 100)

Bruto domaći proizvod po

stanovniku, kn


stanovniku, EUR


stanovniku, USD Indeks

Hrvatska = 100

2005.

Republika Hrvatska 231 294 31 255 38 873 100,0 52 070 7 036 8 751 100,0 Sjeverozapadna Hrvatska 111 797 15 107 18 789 48,3 67 116 9 069 11 280 128,9

Grad Zagreb 75 581 10 213 12 703 32,7 96 471 13 036 16 214 185,3 Zagrebaĉka ţupanija 12 763 1 725 2 145 5,5 39 779 5 375 6 686 76,4 Krapinsko-zagorska ţupanija 5 274 713 886 2,3 37 909 5 123 6 371 72,8 Varaţdinska ţupanija 7 887 1 066 1326 3,4 43 338 5 856 7 284 83,2 Koprivniĉko-kriţevaĉka ţupanija 5 711 772 960 2,5 46 852 6 331 7 874 90,0 MeĊimurska ţupanija 4 581 619 770 2,0 38 683 5 227 6 501 74,3

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska 47 062 6 360 7 910 20,3 35 577 4 808 5 979 68,3

Bjelovarsko-bilogorska županija

4 826 652 811 2,1 37 443 5 060 6 293 71,9

Virovitičko-podravska županija 3 156 426 530 1,4 34 805 4 703 5 850 66,8 Požeško-slavonska županija 2 978 402 501 1,3 35 335 4 775 5 939 67,9 Brodsko-posavska županija 4 849 655 815 2,1 27 682 3 741 4 652 53,2 Osječko-baranjska županija 12 766 1 725 2 146 5,5 39 127 5 287 6 576 75,1 Vukovarsko-srijemska župani-ja 5 922 800 995 2,6 29 532 3 991 4 963 56,7

Karlovačka županija 5 345 722 898 2,3 39 020 5 273 6 558 74,9 Sisačko-moslavačka županija 7 220 976 1 213 3,1 40 107 5 420 6 741 77,0

Jadranska Hrvatska 72 436 9 788 12 174 31,3 49 837 6 735 8 376 95,7

Primorsko-goranska ţupanija 18 940 2 559 3 183 8,2 62 076 8 388 10 433 119,2 Liĉko-senjska ţupanija 2 468 334 415 1,1 47 172 6 374 7 928 90,6 Zadarska ţupanija 6 979 943 1 173 3,0 41 257 5 575 6 934 79,2 Šibensko-kninska ţupanija 4 516 610 759 2,0 39 629 5 355 6 660 76,1 Splitsko-dalmatinska ţupanija 19 151 2 588 3 219 8,3 40 116 5 421 6 742 77,0 Istarska ţupanija 14 243 1 925 2 394 6,2 67 587 9 133 11 359 129,8 Dubrovaĉko-neretvanska

ţupanija 6 139 830 1 032 2,7 49 197 6 648 8 268 94,5

2006. Republika Hrvatska 250 531 34 212 42 905 100,0 56 426 7 705 9 663 100,0 Sjeverozapadna Hrvatska 120 627 16 473 20 658 48,1 72 370 9 883 12 394 128,3

Grad Zagreb 81 589 11 142 13 973 32,6 104 039 14 208 17 818 184,4 Zagrebaĉka ţupanija 12 826 1 751 2 197 5,1 39 724 5 425 6 803 70,4 Krapinsko-zagorska ţupanija 5 502 751 942 2,2 39 723 5 424 6 803 70,4 Varaţdinska ţupanija 8 811 1 203 1 509 3,5 48 485 6 621 8 303 85,9 Koprivniĉko-kriţevaĉka ţupanija 6 619 904 1 134 2,6 54 586 7 454 9 348 96,7 MeĊimurska ţupanija 5 280 721 904 2,1 44 662 6 099 7 649 79,2

Izvor: Državni zavod za statistiku

154

Tablica 16. Osnovni makroekonomski pokazatelji gospodarstva Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije

2006. 2007. 2008. 2009. 1.-3. 2010.

IZVOZ

UVOZ

SALDO

( u tis. $)

113.132

145.348

-32.216

146.760

177.378

-30.618

182.819

206.684

-23.688

130.632

158.897

-28.265

31.722

29.287

2.435

Broj

nezaposlenih

osoba

11.834 11.171 10.316 11.436 13.273

Financijski

rezult.

( u mil. kn)

Broj

poduzetnika 1.223 1.254 1.315 1.355 1.320

Prihodi 7.315 8.507 9.048 6.557 1.247

Rashodi 7.072 8.093 8.854 6.532 1.252

Dobit tekuć.

razdoblja 342 480 385 180

Gubitak

tekuć.

razdoblja

141 134 246 195 -5*

Neto dobit 201 346 139 -15

Prosjeĉan

br.

zaposlenih

16.516 17.462 17.633 15.739 14.228

Izvor: HGK, ŽK Bjelovar

*razlika izmeĎu prihoda i rashoda

155

Tablica 17. Aktivni obrti na dan 31.12.2009.

Red.

br.

Udruţenje obrtni-

ka/Podruĉna

obrtniĉka komora

Aktivni

obrti

31.12.2008.

Aktivni

obrti

31.12.2009.

Uĉešće %

31.12.2008.

Uĉešće %

31.12.2009.

Indeks

31.12.2008/

31.12.2009.

1. UO Bjelovar 907 828 57 56 91

2. UO Daruvar 342 342 22 23 100

3. UO Garešnica 192 179 12 12 93

4. UO Ĉazma 141 132 9 9 94

Ukupno OK

BBŢ 1.582 1.481 100 100 94

Izvor: Izvješće o stanju gospodarstva BBŽ za 2009.godinu i prva tri mjeseca 2010.godine, OK

BBŽ - Evidencija prema Obrtnom registru

Tablica Obrti u mirovanju na dan 31.12.2009.

Red.

br.

Udruţenje obrtni-

ka/Podruĉna

obrtniĉka komora

Obrti u

mirovanju

31.12.2008.

Obrti u

mirovanju

31.12.2009.

Uĉešće %

31.12.2008.

Uĉešće %

31.12.2009.

Indeks

31.12.2008/

31.12.2009.

1. UO Bjelovar 10 12 59 64 120

2. UO Daruvar 4 2 23 10 50

3. UO Garešnica 1 3 6 16 300

4. UO Ĉazma 2 2 12 10 100

Ukupno OK BBŢ 17 19 100 100 112

Izvor: Izvješće o stanju gospodarstva BBŽ za 2009.godinu i prva tri mjeseca 2010.godine, OK

BBŽ - Evidencija prema Obrtnom registru

156

Tablica 18. Prijavljeni i odjavljeni obrti u OKBBŢ , razdoblje 01.01.2009.-

31.12.2009.

Red.

br. Udruţenje obrtnika Prijavljeno Odjavljeno

1. UO Bjelovar 40 116

2. UO Ĉazma 9 15

3. UO Daruvar 33 37

4. UO Garešnica 10 18

UKUPNO 92 186

Izvor: Obrtni registar

Tablica 19. Struktura aktivnih obrta po djelatnostima u OKBBŢ na dan 31.12.2009.

Red.br. Djelatnost Postotak %

1. Trgovina 31,10

2. Usluţne djelatnosti 21,07

3. Proizvodne djelatnosti 18,90

4. GraĊevinarstvo 9,10

5 Poljoprivreda,lov,šumarstvo 6,81

6. Ugostiteljstvo 6,62

7. Prijevoz 6,40

Izvor: Obrtni registar

157

Tablica 20. Pregled ulaganja poduzetniĉkih zona u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji

GRAD/OPĆINA zona površina

(ha)

ukupna vrijed-

nost projekta

zone u kn

dosadašnja

ulaganja

JLS /per.

31.12.2005./

dosadašnja

ulaganja JLS

per

31.12.2006.

ministarstvo

/01.01.2001.-

31.12.2006./

odobreno

ostali –

FOND

ukupna

ulaganja

Broj

parcela

2007. g. -

ODOBRENA

SREDSTVA

MINGORP-a

2008. g. -

ODOBRENA

SREDSTVA

MINGORP-a

2009. g. -

ODOBRENA

SREDSTVA

MINGORP-a

2010. g. -

ODOBRENA

SREDSTVA

MINGORP-a

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

BJELOVAR Istok 6,00 6.500.000,00 1.550.000,00 0 3.650.000,00 0 5.200.000,00 15 1.000.000,00

Jug 22,50 9.000.000,00 1.220.000,00 0 1.400.000,00 0 2.620.000,00 25 1.500.000,00 1.000.000,00

Poslovna zona Novi Borik –

Lepirac

22,00 17.800.000,00 0 7.300.000,00 0 5.000.000,00 13.746.000,00 12 0 1.000.000 1.000.000

ĈAZMA Ninkovica I 4,82 5.042.000,00 0 1.720.000,00 1.500.000,00 0 3.220.000,00 10 480.000,00

DARUVAR Zapad 1i2 11,50 11.004.672,00 0 631.818,66 1.800.000,00 0 2.431.818,66 14

GAREŠNICA jug-I faza 4,95 6.890.250,22 4.399.940,82 0 2.500.000,00 500.000,00 7.399.940,82 19

GR.POLJE zona I 12,70 3.424.700,00 1.000.000,00 0 720.000,00 1.720.000,00 8

zona II 15,40 6.589.417,00 100.000,00 0 400.000,00 0 500.000,00 700.000,00 3.000.000,00

ŠTEFANJE Štefanje 19,60 14.000.000,00 500.000,00 0 200.000,00 0 700.000,00 1.400.000,00 500.000,00 1.500.000,00

V.PISANICA V.Pisanica 7,20 6.140.743,00 0 285.970,50 350.000,00 0 635.970,50 500.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00

V.TROJSTVO Pod. zona 2,80 5.007.670,00 0 720.502,00 2.600.000,00 0 3.320.502,00 3 500.000,00 400.000,00 200.000,00 200.000,00

SEVERIN pod. Zona 20,68 10.200.000,00 0 94.624,00 900.000,00 0 994.624,00 10 1.500.000,00 2.000.000,00 1.300.000,00

SIRAĈ "Lanara" 9,00 6.450.000,00 0 200.000,00 0 0 200.000,00 200.000,00

V. GRĐEVAC "Bregovci" 5,60 4.255.788,00 83.028,18 0 150.000,00 0 233.028,18 8 0

164,75 112.305.240,22 8.769.940,82 10.952.915,16 16.170.000,00 5.500.000,00 42.921.884,16 124 4.800.000,00 10.880.000,00 6.000.000,00 2.200.000,00

Izvor: Bjelovarsko-bilogorska županija

158

Tablica 21. Drvna industrija 2002.-2009.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD 15.969 19.887 21.519 20.361 28.783 42.345 46.707 34.295

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

29,3 28,8 26,5 22,5 25,4 28,8 25,5 26,2

UVOZ U 000 USD 7.095 9.995 12.543 17.062 21.331 35.478 43.739 30.614

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

7,1 7,8 9,1 12,1 14,7 20,0 21,2 19,3

UKUPAN PRIHOD

U 000 KUNA 527.807 497.799 541.628 497.626 671.274 862.357 932.999 783.355

PROSJEĈNA

PLAĆA U HRK 2.223 2.384 2.476 2.179 2.758 2.940 3.055 3.242

BROJ

PODUZETNIKA 34 36 43 38 46 51 53 61

BROJ ZAPOSLENIH 1810 1831 1909 1920 1880 2060 2365 1929

Izvor: Financijski pokazatelji za Tekstilnu industriju od 2002.- 2009. Godine, HGK Bjelovar

Tablica 22. Industrija graĊevnog materijala i graditeljstvo 2002.-2009.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD 6.636 9.850 11.859 15.490 20.023 24.040 26.103 13.901

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

12.1 14.2 14.6 17.1 13.6 16.4 14.2 10.6

UVOZ U 000 USD 5.396 9.901 13.616 14.078 16.476 20.348 33.582 22.352

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

4.2 7.7 9.9 10.0 11.3 11.5 16.2 14.1

UKUPAN PRIHOD U

000 KUNA 449.257 830.684 928.640 1.048.146 1.265.921 1.385.492 858.550 804.955

PROSJEĈNA NETTO

PLAĆA U HRK 2.583 2.946 3.193 3.236 3.441 3.543 3.754 3.851

BROJ

PODUZETNIKA 82 121 120 123 151 151 151 135

BROJ ZAPOSLENIH 1631 2324 2418 2467 2893 3147 2033 2005

Izvor: Financijski pokazatelji za graditeljstvo i industriju graĎevnog materijala od 2002.-

2009. Godine, HGK Bjelovar

159

Tablica 23. Trgovina 2002.-2009.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD 3.218 4.735 6.269 10.662 11.388 13.886 22.142 13.923

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

5,89 6,85 7,72 11,77 10,07 9,46 12,11 10,66

UVOZ U 000 USD 51.375 61.632 61.904 57.649 47.173 54.559 52.674 43.090

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

51,01 47,85 45,05 40,90 32,48 30,76 25,49 27,12

UKUPAN PRIHOD U

000 KUNA 2.223.956 2.397.456 2.561.455 2.593.780 2.893.111 2.934.438 1.790.156 1.635.213

PROSJEĈNA NETTO

PLAĆA U HRK 2.571 2.801 2.991 3.115 3.167 3.242 3.408 3.418

BROJ PODUZETNIKA 450 446 428 410 427 410 391 399

BROJ ZAPOSLENIH 2.660 2.838 2.775 2.656 3.032 3.042 2.095 2.092

Izvor: Financijski pokazatelji za Tekstilnu industriju od 2002.- 2009. godine, HGK Bjelovar

Tablica 24. Tekstilna industrija 2002.-2009.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD 13031 15673 14793 13402 14721 15697 16463 16633

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

23,9 22,7 18,2 14,8 13 10,7 9 12,7

UVOZ U 000 USD 11117 13073 13456 10774 11948 12826 13253 12732

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

11 10,1 9,8 7,6 8,2 7,2 6,4 8

UKUPAN PRIHOD U

000 KUNA 99809 98966 101784 97313 107835 107082 119823 120560

PROSJEĈNA PLAĆA U

HRK 1804 1879 1925 1936 2006 2170 2366 2402


BROJ ZAPOSLENIH 1180 1174 1185 1104 1077 1074 1005 1087

Izvor: Financijski pokazatelji za Tekstilnu industriju od 2002.- 2009. godine, HGK Bjelovar

160

Tablica 25. MetalopreraĊivaĉka industrija na podruĉju BBŢ od 2002.- 2009.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD 7801 8909 13804 16626 22348 27081 44181 26590

UDIO U

UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

14,3 12,9 17 18,3 19,7 18,4 24,2 20,3

UVOZ U 000 USD 8285 14761 15527 19136 19854 24735 32414 17083

UDIO U

UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

8,2 11,5 11,3 13,6 13,7 13,9 15,7 10,7

UKUPAN PRIHOD

U 000 KUNA 294447 373894 417356 492493 700554 933987 552782

PROSJEĈNA

PLAĆA U HRK 2266 2724 2848 3048 3173 3551 3569

BROJ

PODUZETNIKA 59 56 60 62 68 70

BROJ

ZAPOSLENIH 1341 1301 1319 1453 1570 1714 1469

Izvor: Financijski pokazatelji za metalopreraĎivačku industriju od 2002.- 2009. Godine, HGK

Bjelovar

Tablica 26. Transport

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ U 000 USD

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

IZVOZU

UVOZ U 000 USD

UDIO U UKUPNOM

ŢUPANIJSKOM

UVOZU

UKUPAN PRIHOD U

000 KUNA 38.432 55.351 29.552 35.166 36.595 597.413 843.559 558.105

PROSJEĈNA PLAĆA

U HRK 2.361 2.444 3.052 3.076 2.345 2.950 3.934 3.554


BROJ ZAPOSLENIH 145 162 160 168 186 1545 1649 1569

Izvor: Financijski pokazatelji za graditeljstvo i industriju graĎevnog materijala od 2002.-

2009. godine, HGK Bjelovar

161

Prilog III: Izvori podataka:

1. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Bjelovarsko-bilogorska ţupanija Za-

vod za prostorno ureĊenje, Bjelovar, 2001.

2. Regionalni operativni plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, FTC Fortis savjetovanje,

Bjelovar, lipanj 2006.

3. Turistiĉki master plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Institut za turizam, Zagreb,

oţujak 2009.

4. Identifikacija kljuĉnih projekata za implementaciju vizije turistiĉkog razvoja Bjelovar-

sko-bilogorske ţupanije, Institut za turizam, Zagreb, veljaĉa 2010.

5. Plan navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, IGH d.d., Zagreb, prosinac

2009.

6. Drţavni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.,

7. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2009., Priopćenje Drţavnog zavoda za

statistiku, Zagreb, 2009.,

8. Godišnji bilten za 2009. godinu, Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Bjelovar, svibanj

2010.,

9. Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno

zdravstvo, Sluţba za epidemiologiju kroniĉnih masovnih bolesti, Zagreb, sijeĉanj

2010.,

10. Plan gospodarenja otpadom u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji za razdoblje 2007.-

2015. Godine, Ţupanijski glasnik 16a, Bjelovar, prosinac 2007.

11. Regionalni vodoopskrbni sustav Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Bjelovarsko-

bilogorska ţupanija, Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, Bjelo-

var, studeni 2009.,

12. Izvješće o stanju komunalne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji, Bjelo-

varsko-bilogorska ţupanija, Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu,

Bjelovar, sijeĉanj 2009.,

13. Izvješće o ulaganjima u osnovnom i srednjem školstvu Bjelovarsko-bilogorske ţupani-

je u razdoblju od 2002-2009 godine, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport

14. Izvješće o stanju gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske ţupanije za 2009.godinu i prva

tri mjeseca u 2010. Godine, Upravno odjel za gospodarstvo, malo i srednje poduzet-

ništvo, i obrtništvo

15. Hrvatska gospodarska komora, ŢK Bjelovar

16. Hrvatska obrtniĉka komora, OK Bjelovar

17. Hrvatske autoceste d.o.o.

18. Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, 2010

19. Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport, 2010.

20. Fina, Zagreb

21. Hrvatske šume

22. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉjima Bje-

lovarsko-bilogorske ţupanije

162

Prilog III: Akcijski plan:

Ţupanijska razvojna strategija (ŢRS) Bjelovarsko-bilogorske ţupanije pokriva period

od 3 godina (2011-2013.). On definira ciljeve, prioritete i mjere koji se trebaju postići u kljuĉ-

nim podruĉjima, kako bi se dostigao ravnomjeran razvoj Ţupanije. Akcijski plan Ţupanijske

razvojne strategije (ŢRS) Bjelovarsko-bilogorske ţupanije je primarno projektno orijentiran

dokument koji ocrtava kratkoroĉne ciljeve za 2011., 2012. i 2013. godinu, nakon ĉega će se

slijediti sedmogodišnji programski ciklus EU (2014-2020). Svrha ovog Akcijskog plana je

omogućiti Ţupaniji da što bolje iskoristi pretpristupne fonodove, kao pripremu za efikasniju

upotrebu strukturnih fondova u trenutku kada Hrvatska postane ĉlanicom EU. ŢRS definira

ciljeve, prioritete i mjere koji se trebaju postići u kljuĉnim podruĉjima, kako bi se dostigao

ravnomjeran razvoj Ţupanije.

Radna skupina Ţupanijske razvojne strategije je u akcijskom planu definirala tri razine

Projekata: strateški ţupanijski, prioritetni JRLS, te projekti gradova i općina Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije u bazi lokalnih projekata Bjelovarsko-bilogorske ţupanije:

U prvu razinu uvršteni su projekti koji su od strateške vaţnosti za razvoj BBŢ i njiho-

va provedba će se koordinirati sa nacionalnim planom ujednaĉavanja regionalnog raz-

voja. Financiranje će biti u skladu s dostupnošću sredstava iz nacionalnih i EU izvora

U drugu razinu uvršteni su projekti koji su od regionalnog znaĉaja ĉija provedba će bi-

ti koordinirana i voĊena s razine ţupanije u okviru raspoloţivih ţupanijskih resursa

(financiranje i upravljanje).

Svi ostali projekti su uvršteni u treću razinu, identificirani su kao lokalni projekti ĉija

provedba će biti koordinirana s JLS koje su ih predloţile, a potporne institucije (RRA)

i JLS će biti odgovorne za realizaciju i iznalaţenje izvora financiranja.

Svi projekti iz treće razine će biti prema Pravilniku o nacionalnoj bazi projekata kan-

didirani u nacionalnu bazu projekata. Provedba tih projekata nije ograniĉena opsegom akcij-

skog plana već njihova provedba direktno ovisi o pripremljenosti projektne dokumentacije i

dostupnosti izvora financiranja.

Zahvaljujući Vladi RH izgradnjom autoceste Vrbovec – Bjelovar i ţeljezniĉke pruge

Sveti Ivan Ţabno – Gradec stvorit će se preduvjeti za brţi gospodarski razvoj Bjelovarsko-

bilogorske ţupanije.

PredviĊena je priprema ĉetiri strateški vaţna projekta koje je odabrao Glavni tim za iz-

radu ŢRS-a i predlaţe ga Ţupanijskom partnerskom vijeću (ŢPV) na osnovi prioritetnih mje-

ra u skladu s kriterijima koji su propisani europskim pretpristupnim fonodovima, Operativnim

programima za period od 2013. godine i pripreme dokumentacije za strukturne i kohezijske

fondove EU.

163

AKCIJSKI PLAN ŢRS: SIJEĈANJ 2011. – PROSINAC 2013. GODINE

AKCIJA AKTIVNOSTI ODGOV

ORNO

TIJELO

PARTNERI VRIJE

ME

IZVRŠ

ENJA

INDIKATORI

CILJ PRIOR

ITET

MJERA

1.1.1.

OV

EĆ

AN

JE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI Ţ

UP

AN

IJE

RU

RA

LN

I RA

ZV

OJ

Edukacija poljopriv-

rednih proizvoĊaĉa

- Organiziranje seminara i struĉnih radionica sa

praktiĉnom nastavom

- Osiguravanje dostupnost struĉne literature i ĉasopisa poljoprivrednicima

- Posjeti naprednim gospodarstvima u zemlji i

inozemstvu - Informatiĉko osposobljavanje

BBŢ

HZPSS, RRA,

HPA, MPS,

Potporne insti-tucije

Prosinac

2013.

Realizacija projekta

:34., Organizacija 30 radionica, 20

predavanja, 30

struĉnih ekskurzija

Ujednaĉava-

nje razvoja

ruralnih sredina

prema

indeksu razvijenosti

(povećanje

indeksa za 10%)

Povećanje indeksa razvijenosti za

10%

1.2.1.

Razvoj ekološke i

integrirane poljop-rivrede

- Umreţavanje ekoloških i integriranih proizvoĊaĉa

- Marketinške aktivnosti za ekološke i integrirane proizvoĊaĉe

- Poticanje preradbenih, skladišnih, rashladnih

kapaciteta za ekološke i integrirane proizvoĊaĉe

BBŢ

JLS, RRA,

MPS, Potporne

institucije

Prosinac 2013.

Povećanje površina pod eko-

proizvodnjom za

17%, a proizvodnje za 25%

1.1.3.

Razvoj konvencio-nalne poljoprivredne

proizvodnje

- Poticati okrupnjavanje posjeda, rješavanja imo-vinsko pravnog stanja na poljoprivrednom zemljiš-

tu subvencioniranjem i edukacijom

- Poticati proizvodnju finalnih poljoprivrednih proizvoda i usklaĊenje sa zakonskom regulativom

RH

- Poticanje izgradnje i opremanje preraĊivaĉkih kapaciteta sa naglaskom na mini - mljekare

BBŢ

JLS, resorna ministarstva,

Potporne insti-

tucije i ostali dionici

Prosinac

2013.

Povećanje za 7%

obnovljenih i

novoizgraĊenih objekata; Legaliza-

cija objekaza pove-

ćana za 5%.

1.1.4.

UreĊenje poljopriv-

rednog zemljišta

- Realizacija plana navodnjavanja BBŢ prema

projektu koji je pripremio IGH - Izrada potrebnih novih drenaţnih kanala

- Poticanje nabavke sistema za navodnjavanje

poljoprivrednih zemljišta - Razvoj melioracijskih sustava

BBŢ Resorna minis-

tarstva i JLS

Prosinac

2013. Realizacija projek-

ta:33.

1.1.5

Brandiranje autoh-tonih poljoprivred-

nih proizvoda

- Izrada i implementacija marketinške strategije - Umreţavanje svih koji su ukljuĉeni u postupak

priznavanja robne marke

- Osmišljavanje promotivnih materijala - Medijski nastup

BBŢ

MPS, JLS,


Prosinac

2011. Realizacija projek-

ta: 35. i 36.

1.1.6.

Razvoj ruralne

infrastrukture i

ruralnih gospodar-skih aktivnosti

- Izgradnja i adaptacija lokalnih nerazvrstanih cesta

- Poticanje izgradnje bioplinskih postrojenja

- Plinifikacija ruralnih podruĉja - Izrada projektne dokumentacije za navedenu

infrastrukturu

BBŢ

JLS, resorna

ministarstva,


Prosinac

2013.

150 km nerazvrsta-

nih cesta, pokreta-nje 10 projekata u

podruĉju ruralnih

gosp. Akt.

164

1.2.1

RA

ZV

OJ

TU

RIZ

MA

Razvoj zdravstveno-

ljeĉilišnog i wellness turizma

- Priprema i izrada projektne dokumentacije

- Edukacija ljudskih resursa u turizmu - Kreiranje novih turistiĉkih proizvoda

- Povećanje kvalitete i kvantitete smještajnih

kapaciteta

JLRS, TZ

Potporne insti-

tucije, Ostali

dionici

Prosinac 2013.

Realizacija projekta 4.

Povećanje

ukupnih prihoda u

turistiĉkom

sektoru za 20%, i

povećanje

boja aktivnih radnih

mjesta u

turistiĉkom sektoru za

50

1.2.2.

Razvoj sportsko - rekreacijskog i

kulturnog turizma

- Definiranje i razvoj programa za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, konjiĉke

staze, manifestacije

- Izgradnja i ureĊenje sadrţaja za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, konjiĉke staze

i manifestacije

JLRS, TZ

Potporne insti-

tucije, Ostali dionici

Prosinac

2012.

Realizacija projek-ta: 28-32 Povećanje

prihoda od turistiĉ-

kih usluga za 20%

1.2.3.

Razvoj ruralnog

turizma

- Poticajne mjere (sufinanciranje kamata, arhiteka-

ta, know – howa)

- Definiranje i razvoj programa za gastro turizam, vinske ceste, eko - turizam, ruralni turizam, lovni

turizam

JLRS

Potporne insti-

tucije, Resorna

ministarstva, Ostali dionici

Prosinac

2013.

Povećanje broja

noćenja za 10%,

1.2.4

Promocija Ţupanije

kao turistiĉke desti-nacije

- Izrada jedinstvenog vizualnog identiteta Ţupanije

- Sustavna promocija Ţupanije kao turistiĉke destinacije na svim razinama

- Povezivanje javnog i privatnog sektora sa turistiĉ-

kim agencijama i zajednicama

JLRS

Potporne insti-

tucije, Resorna ministarstva,

Ostali dionici

Prosinac 2011.

Vizualni identitet

BBŢ, 2 edukacije godišnje turistiĉkih

djelatnika

1.3.1.

RA

ZV

OJ

PR

ER

AĐ

IVA

ĈK

E IN

DU

ST

RIJ

E, M

SP

I

OB

RT

NIŠ

TV

A

Podrška izgradnji novih i modernizaci-

ji postojećih proiz-

vodnih kapaciteta

- UvoĊenje novih tehnologija - Edukacija radne snage o novim tehnologijama

- Rekonstrukcija postojećih gospodarskih objekata

- Prilagodba infrastrukture i prostora za uzgoj i preradu

JLRS

Potporne insti-

tucije, Resorna

ministarstva,

Ostali dionici

Prosinac

2013.

Povećanje broja

zaposlenih za 500, i

osnivanje novih

MSP za 50 Nova inves-ticijsko

ulaganje u

BBŢ =1, Realizacija

klastera=1,

Povećanje broja zapos-

lenih za 500

i novoosno-vanih MSP

= 50, reali-

zacija proje-

kata: 5-12

1.3.2.

Podrška razvoju

klastera

- Izrada sektorskih studija

- Izrada studije opravdanosti osnivanja klastera,

- Razvoj kadrova – obrazovanje i struĉno usavrša-vanje

- Promidţbene aktivnosti (istraţivanje trţišta,

marketing, web-stranice i sl.), - Zajedniĉko istraţivanje i razvoj

provoĊenje praćenja i plan daljnjeg razvoja klaste-

ra

JLRS

Potporne insti-

tucije, Resorna ministarstva,

Ostali dionici

Prosinac 2011.

Izrada planiranih

elaborata i studija,

edukacija kadrova (30 struĉnjaka),

realizacija projek-

ta:13

1.3.3.

Razvoj poduzetniĉ-

kih zona

- Analiza stanja i mogućnosti osnivanja i širenja

postojećih poduzetniĉkih zona

- Izbor lokacija za izgradnju zona - Priprema projektne dokumentacije

- Promoviranje poduzetniĉkih zona

JLRS

Potporne insti-

tucije, Resorna

ministarstva, Ostali dionici

Prosinac

2011.

Realizacija projeka-

ta: 5-11

165

1.3.4.

Razvoj i unapreĊe-

nje poslovne, tehno-loške infrastrukture i

potpornih institucija

- Praćenje trendova trţišta

- Educiranje poduzetnika (tehniĉka i savjetodavna pomoć)

- Analiza tehnološkog stanja u kljuĉnim granama i

sektorima - Osnivanje tehnološkog parka, tehnoloških centara,

inkubatora, centra za inovacije

- Ukljuĉivanje znanstvenih institucija u istraţivanje za potrebe poduzetništva

Potporne institucije

JLRS, resorna ministarstva

Prosinac 2013.

Broj provedenih

projekata poslovne

infrastrukture = 10,

1.3.5.

Promocija i potica-nje ulagaĉkih mogu-

ćnosti

- Priprema sustavnog poticaja ulaganja za nove investitore

- Izrada analize o mogućnostima ulaganja

- Utvrditi lokacije pogodne za ulaganje - Objedinjavanje svih relevantnih informacija za

ulagaĉe

- Edukacija osoba za rad s potencijalnim ulagaĉima - Prezentiranje Ţupanije na skupovima investitora

RRA

JLRS, Potporne

institucije, Resorna minis-

tarstva

Prosinac 2011.

Realizacija projek-

ta:12, Izrada plani-

ranih analiza i prezentacija BBŢ

na 10 poslovnih

dogaĊaja

1.4.1.

JA

ĈA

NJ

E L

JU

DS

KIH

PO

TE

NC

IJA

LA

Osuvremenjivanje

uvjeta cjelokupnog

obrazovanja

- Modernizacija i izgradnja vrtića, škola i sportskih

objekata

- Povećanje kapaciteta obrazovnih institucija - Izrada potrebne projektne dokumentacije i pro-

vedba projekata

- Nabava opreme obrazovnim i sportskim instituci-jama

BBŢ

JLS, Potporne

institucije,

Resorno minis-tarstvo

Prosinac

2012.


ta: 14-22 i 26

Osnovano

veleuĉilište, povećan broj

stanovništva

s visokim stupnjem

obrazovanja,

1.4.2.

UsklaĊivanje susta-

va obrazovanja s

potrebama gospo-

darstva

- Istraţivanje potreba gospodarstva za radnom

snagom

- Poticanje suradnje gospodarstvenika i obrazovnih

institucija

- Kreiranje i provedba programa specifiĉnih znanja i vještina

- Poticanje programa cjeloţivotnog uĉenja

- Programi prekvalifikacija i dokvalifikacija - Stipendiranje uĉenika i nastavnika

BBŢ

Potporne insti-

tucije, Resorno ministarstvo

Prosinac

2013.

Studija potreba

gospodarstva za

radnom snagom,

povećanje stipendi-ja za 10%, 3 nova

programa za stru-

kovno obrazovanje

1.4.3.

Razvoj visokoškol-

skog obrazovanja

- Osnivanje sveuĉilišta

- Poticanje znanstveno-istraţivaĉkog rada - Poticanje meĊunarodne suradnje

- Jaĉanje veze sveuĉilište gospodarstvo BBŢ

Potporne insti-

tucije, Resorno

ministarstvo

Prosinac 2013.

Realizacija projekta 25.

1.4.4.


upravljanje razvo-

jem

- Stvaranje i unapreĊenje mreţe efikasne suradnje

svih dionika

- Poboljšavanje kompetencija djelatnika institucija

kroz edukacije - Osnivanje lokalnog partnerstava za zapošljavanje

BBŢ i HZZ

Potporne insti-

tucije, Resorno ministarstvo

Prosinac

2013.

Operativni ugovor

potpornih institucija na razini BBŢ i

izrada strategije

razvoja ljudskih potencijala

166

2.1.1.

UN

AP

RE

ĐE

NJ

E D

RU

ŠT

VE

NE

INF

RA

ST

RU

KT

UR

E I P

OV

EĆ

AN

JE

KV

AL

ITE

TE

ŢIV

OT

A

ZA

ŠT

ITA

OK

OL

IŠA

Razvoj sustava za

praćenje okoliša

- Modernizacija sustava praćenja stanja u okolišu

- Educiranje stanovnika o znaĉaju oĉuvanja okoliša - Sanacija postojeći (ne)legalnih deponija otpada

JLRS

Resorno minis-tarstvo

Prosinac 2012.

Sanacija registrira-

nih „divljih“ odla-

gališta =50%, seminari o znaĉaju

oĉuvanja okoliša =

1/godišnje

Realizacija projekata: 1.,

23., 24.,

Sanacija divljih

odlagališta

za 50%, povećanje

obuhvata

organizira-nog skuplja-

nja otpada

za 20%, Promocija i

edukacija o

zaštiti

okoliša = 5

dogaĊa-

ja/godišnje

Zaustavljanje

negativnih demog-

rafskih pokazate-lja/promjena trenda

u pozitivan.

2.1.2.

Gospodarenje šumama i površin-

skim vodama

- Izrada strategije eksploatacije šumskih površina - Uspostava koordinacijskog tijela za praćenje

stanja šumskih površina

- Potpora DVD-ima u aktivnostima za zaštitu okoliša

BBŢ

Resorno minis-tarstvo, DVD,

HŠ, Ostali

dionici

Prosinac

2012.

IzraĊena strategija, Financijska potpora

DVD-ima po planu

iz proraĉuna BBŢ

2.1.3.

UnapreĊenje sustava

gospodarenja otpa-

dom

- Izrada dokumentacije potrebne za uspostavu

sustava

- Edukacije stanovništva i proizvoĊaĉa otpada o vrstama, štetnosti i koristi otpada

- Sanacija (ne)legalnih divljih odlagališta

- UreĊenje i izgradnja objekata za skupljanje, obradu i zbrinjavanje otpada

- Ukljuĉivanje svih domaćinstava u odvoz komu-

nalnog otpada

JLRS

Resorna minis-

tarstva, potpor-ne institucije,

Ostali dionici

Prosinac

2013.

Realizacija projek-ta: 1, Povećanje

obuhvata organizi-

ranog skupljanja otpada za 20%

2.1.4.

Razvoj sustava

zaštite prirodne

baštine

- Izrada struĉnih podloga i dokumenata u svezi

vrijednosti zaštite prirode

- Inventarizacija prirodne baštine na podruĉju ţupanije

- Edukacije stanovništva o vrijednostima prirodne

baštine

BBŢ

Resorna minis-

tarstva, potpor-

ne institucije, Ostali dionici

Prosinac

2011.

Dovršenje doku-

menta inventariza-

cije i plana uprav-ljanja baštinom

2.1.5.

Istraţivanje moguć-

nosti i korištenja alternativnih izvora

energije

- Analiza potreba i mogućnosti korištenja alterna-

tivnih / obnovljivih izvora energije (primarno biomase)

- Izrada strategije o korištenju alternativnih izvora

energije - Edukacija stanovništva, MSP o korištenju alterna-

tivnih izvora energije

- Izgradnja pogona za eksploataciju energije

BBŢ, Gospodar-

ski subjekti

Resorna minis-

tarstva, JLS,

potporne insti-tucije

Prosinac

2013.


ta 23. i 24., izrada

strateškog doku-menta,

2.1.6.

Poticanje energetske efikasnosti

- Edukacija potencijalnih korisnika o efikasnoj potrošnji energije

- ProvoĊenje nacionalnih mjera energetske uĉinko-

vitosti - ProvoĊenje EU mjera energetske uĉinkovitosti

JLRS

Resorna minis-

tarstva, Potpor-

ne institucije, Ostali dionici

Prosinac

2013.

Promotivne aktiv-

nosti = 37godišnje, smanjenje utroška

elektriĉne energije

za 2%

167

2.2.1.

RA

ZV

OJ

ZD

RA

VS

TV

EN

E, S

OC

IJA

LN

E,

SP

OR

TS

KE

I KU

LT

UR

NE

INF

RA

ST

RU

KT

UR

E

Poboljšanje razine

kvalitete zdravstve-ne, sportske, kultur-

ne i socijalne infras-

trukture

- Izgradnja nove bolnice BBŢ

- Rekonstrukcija postojećih ustanova, prostora za zdravstvenu skrb

- Izgradnja novih ljeĉilišno-zdravstvenih kapaciteta

- Izgradnja novih objekata namijenjenih za zdrav-stvenu i socijalnu skrb

- Izgradnja i briga o kapacitetima infrastrukture za

sport i školstvo

BBŢ

Resorna minis-tarstva, JLS,

Potporne insti-


Prosinac 2013.

Realizacija projek-ta: 3.,4.

Realizacija

projekata 3. I 4., projekta

zapošljava-

nje osoba s posebnim

potrebama,

povećanje broja kultur-

nih dogaĊaja

financiranih iz EU i

nacionalnih

izvora za 5

2.2.2.

Briga o posebno osjetljivim skupi-

nama društva

- Promoviranje jednakih mogućnosti - Promicanje ukljuĉivanja osoba s invaliditetom u

javne i privatne institucije

- Promoviranje drţavnih poticaja za zapošljavanje osjetljivih skupina društva

- Promoviranje potreba zdravog ţivota stanovnika

ţupanije

HZZ

BBŢ, Resorna

ministarstva, JLS, Potporne

institucije,

Ostali dionici

Prosinac

2013.

Izrada akcijskog i

realizacija plana za zapošljavanje osoba

s posebnim potre-

bama

2.2.3.

Njegovanje kulturne

baštine i razvoj kulture

- Poticanje rada KUD-ova

- Edukacije o mogućim izvorima financiranja - Poticanje kulturnog stvaralaštva

- Izrada studije o potrebama u podruĉju zaštite

kulturne baštine

BBŢ

Resorna minis-tarstva, JLS,

Potporne insti-


Prosinac 2013.

Edukacija kultur-

nim udruga o

mogućnostima financiranja vlasti-

tih aktivnosti (1

godišnje)

2.3.1.

RA

ZV

OJ

CIV

ILN

OG

DR

UŠ

TV

A

Umreţavanje civil-

nih inicijativa i

razvoj suradnje

- Poticanje umreţavanja udruga civilnog društva na

meĊunarodnoj razini

- Vrednovanje rezultata projekata civilnog društva

- Edukacija civilnog sektora za prijavu na domaće i EU izvore financiranja

BBŢ

Resorna minis-

tarstva, JLS,

Potporne insti-tucije, Ostali

dionici

Prosinac

2011.

Praćenje i izvješta-

vanje o aktivnosti-ma rada civilnog

društva (godišnji

izvještaj), sufinanci-ranje 10 projekata

Veći broj

mladih

ukljuĉenih u projekte

civilnog

društva i veći broj

NGO uklju-

ĉenih u realizaciju

planiranih

projekata

2.3.2.

Poticanje aktivnije

uloge mladih

- Izrada programa poticanja aktivnosti mladih

ukljuĉujući sve dobne skupine

- Poticanje raznih oblika udruţivanja mladih - Osmišljavanje aktivnosti za mlade u slobodno

vrijeme

- Ukljuĉivanje mladih u više razine odluĉivanja - Promoviranje nacionalnog programa za mlade na

razini ţupanije

JLRS Ostali dionici Prosinac

2013.

30 projekata potica-nja aktivnosti

mladih

168

3.1.1.

RA

ZV

OJ

KO

MU

NA

LN

E IN

FR

AS

TR

UK

TU

RE

UN

AP

RJ

EĐ

EN

JE

SU

ST

AV

A

VO

DO

OP

SK

RB

E I O

DV

OD

NJ

E

Izgradnja i unaprje-

Ċenje sustava vodo-opskrbe

- Izrada projektne dokumentacije

- Implementacija projekta

BBŢ

Resorno minis-tarstvo, Potpor-

ne institucije,

JLS, Ostali dionici

Prosinac 2012.

Realizacija projek-ta:2

Povećanje

vodoopskrb-ne mreţe za

20%, pove-

ćanje broja prikljuĉenih

domaćinsta-

va na sustav odvodnje za

20%

Dostizanje razine

prosjeĉnih pokaza-telja izgraĊenosti

komunalne infras-

trukture u RH

3.1.2.

Izgradnja i unaprje-Ċenje sustava odvo-

dnje s proĉišćava-

njem otpadnih voda

- Izrada/revidiranje dokumentacije - Rekonstrukcija postojećih ureĊaja za preobradu

otpadnih voda gospodarskih i drugih subjekata

- Izgradnja novih ureĊaja za preobradu otpadnih voda

- Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih

dijelova mreţe za prikupljanje i odvodnju otpadnih

voda,

- Rekonstrukcija/izgradnja postojećih i novih

ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda - Izgradnja septiĉkih jama

- Monitoring sustava odvodnje

BBŢ

Resorno minis-

tarstvo, Potpor-ne institucije,

JLS, Ostali

dionici

Prosinac

2013.

Realizacija projek-

ta:27

3.2.1. PR

OM

ET

NA

INF

RA

ST

RU

KT

UR

A

Povezivanje ţupani-je brzim cestama,

modernizacija i

obnova prometnica

- Izrada projektne dokumentacije - Implementacija projekta – izvoĊenje radova

- Modernizacija i obnova ţupanijskih cesta BBŢ

ŢUC, Resorno

ministarstvo,

Potporne insti-tucije, JLS,

Ostali dionici

Prosinac

2013.

Modernizacija 15-

20 km / godišnje ţupanijskih cesta

Moderniza-

cija cestovne infrastruktu-

re za 50 km

3.2.2.

Razvoj zraĉnog i

ţeljezniĉkog prome-

ta

- Redovito odrţavanje postojeće infrastrukture

- Razvoj ţeljezniĉke infrastrukture

- Izgradnja/obnova ţeljezniĉko-cestovnih prijelaza HŢ

Resorno minis-

tarstvo, Potpor-

ne institucije,

JLS, Ostali

dionici

Redovne aktivnosti

HŢ

3.3.1. UR

EĐ

EN

JE

PR

OS

TO

RA

Izrada izvješća o

stanju u prostoru, sektorskih studija i

struĉnih podloga

- Izrada izvješća o stanju u prostoru BBŢ, te grado-

va i općina - Procjena potrebe izrade novih sektorskih studija i

struĉnih podloga

- Izrada potrebnih sektorskih studija i struĉnih podloga

ZPU BBŢ JLRS

Izvještaj o stanju

prostora BBŢ, 10

izvještaja o stanju prostora JLS, 2

sektorske studije i 2

struĉne podloge

UsklaĊenost prostornog

planiranja i

potreba regionalnog

razvoja 3.3.2.

Izrada dokumenata prostornog ureĊenja

Izrada i donošenje prostornih planova (i izmjena i dopuna)

ProvoĊenje i praćenje provoĊenja prostornih plano-

va ZPU BBŢ JLRS

Izmjena i dopuna PP BBŢ, 5 izmjena

i dopuna PPUO/G,

4 UPU-a

169

Opći opis projekta Razdoblje provedbe Izvor financiranja (sredstava) Provedba projekta

Re

d. bro

j

Naziv projekta Nositelj projekta

Lokacija projekta

Prioritet

/ mjera

ŢRS

Od

(d.d.mm.yyy

y)

Do

(d.d.mm.yyy

y)

Ukupna vrijednost projekta (kn)

Vlas-

tita

sred-stva

(koji)

%

Nacional-

ni izvori

(koji) %

EU

izvori (koji)

%

Faza

pro-ved-

be

Tehniĉka

dokumen-

tacija

Studije,

analize,

usklaĊenost

Odgovorna osoba

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1 Centralno odlagalište otpada "Doline" BBŢ Bjelovar 2.1.3. 1.1.11. 31.12.12. 192.400.000,00 kn 100%

c Dovršena Dovršena

Ţelimir Curiš

2 Vodoopskrbni sustav

BBŢ BBŢ BBŢ 3.1.1. 1.1.11. 31.12.13. 412.300.000,00 kn 1% 99% b

U izradi U izradi

Ţelimir

Curiš

3 Nova bolnica u Bjelova-

ru BBŢ Bjelovar 2.2.1. 1.1.11. 31.12.13. 200.000.000,00 kn 10% 30% 60% b U izradi

Vesela

Trnski

4

Dogradnja bolniĉkog

stacionara specijalne

bolnice za medicinsku rehabilitaciju-

Daruvarske toplice

Daruvar i poboljšanje sadrţaja zdravstveno-

turistiĉke ponude

BBŢ,

Daruvar-ske

toplice Daruvar 2.2.1. 1.1.11. 31.12.13. 72.000.000,00 kn 10% 30% 60% b U izradi

Marcel

Medak

5 Poduzetniĉka zone III -

Grubišno Polje BBŢ

Grubišno

Polje 1.3.3. 1.1.11. 31.12.12. 6.500.000,00 kn 50% 50% c Dovršena

Milan

Biljan

6 Dovršenje zone Lamin-

ska - Štefanje BBŢ Štefanje 1.3.3. 1.1.11. 31.12.12. 14.000.000,00 kn 50% 50% c Dovršena Milan Biljan

7 Izgradnja infrastrukture

u zoni Lanara Siraĉ BBŢ Siraĉ 1.3.4. 1.1.11. 31.12.13. 6.500.000,00 kn 50% 50% c U izradi

Milan

Biljan

8 Izgradnja infrastrukture u poduzetniĉkoj zoni

"Zapad 2" Daruvar Daruvar 1.3.4. 1.1.11. 1.6.12. 1.722.800,00 kn 60% 40% c Dovršena

Dalibor

Rohlik

9 Izgradnja infrastrukture u zoni malog gospodar-

stva TIO Veliki GrĊevac BBŢ

Veliki

GrĊevac 1.3.6. 1.1.11. 31.12.13. 4.200.000,00 kn 50% 50% c U izradi

Milan

Biljan

10 Izgradnja druge faze

poslovne zone Lepirac Bjelovar Bjelovar 1.3.3. 5.1.11. 31.12.12. 7.000.000,00 kn 2% 23% 75% a U izradi

Antun

Korošec

11

Projektiranje i priprema

dokumentacije za izgra-

dnju infrastrukture u zoni malog gospodarstva

Skucani - Kapela

BBŢ Kapela 1.3.6. 1.1.11. 31.12.13. 4.200.000,00 kn 50% 50% b

Danijel

Kovaĉec

170

12

Osnivanje One stop shop

toĉke u sklopu RRA u projektu ICPR BBŢ BBŢ 1.3.1. 1.1.11. 31.12.13. 1.000.000,00 kn 50% 50% c

Milan Biljan

13

Razvoj klastera - sektor-

ska analiza, izrada studija BBŢ BBŢ 1.3.2. 1.1.11. 31.12.13. 1.000.000,00 kn 20% 30% 50% c

Milan Biljan

14

Dogradnja i adaptacija

Srednje škole Bartola Kašića Grubišno Polje BBŢ

Grubišno Polje 1.4.1. 03. 2011. 12. 2011. 4.500.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja

Prugoveĉki Klepac

15 Dogradnja Osnovne škole Ĉazma

BBŢ Ĉazma 1.4.1. 01. 2011. 12.2011. 8.000.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja

Prugoveĉki

Klepac

16 Dogradnja Osnovne

škole Veliko Trojstvo BBŢ

Veliko

Trojstvo 1.4.1. 01. 2011. 12. 2011. 3.500.000,00 kn 15% 5% 80% b priprema ne treba

Andreja

Prugoveĉki

Klepac

17 Dogradnja Gimnazije

Daruvar BBŢ Daruvar 1.4.1. 03. 2011. 12. 2011. 3.500.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja Prugoveĉki

Klepac

18 Školsko-športska dvora-

na Velika Pisanica BBŢ

Velika

Pisanica 1.4.1. 03.2011. 12. 2011. 5.000.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja Prugoveĉki

Klepac

19

Školsko-športska dvora-

na Osnovne škole S. Kolara Hercegovac BBŢ

Hercego-vac 1.4.1. 03.2011. 12.2011. 5.000.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja

Prugoveĉki Klepac

20


na Osnovne škole Deţa-novac BBŢ

Deţano-vac 1.4.1. 01. 2012. 12.2012. 8.000.000,00 kn 15% 5% 80% c završena ne treba

Andreja

Prugoveĉki Klepac

21


na Osnovne škole Kape-la BBŢ Kapela 1.4.1. 01.2012. 12.2012. 2.000.000,00 kn 15% 5% 80% b priprema ne treba

Andreja

Prugoveĉki Klepac

22 Glazbena škola Vatros-lav Lisinski Bjelovar

BBŢ Bjelovar 1.4.1. 01.2012. 12.2012. 5.000.000,00 kn 15% 5% 80% b priprema ne treba

Andreja

Prugoveĉki

Klepac

23 Toplovodni sustav u

Ĉazmi BBŢ Ĉazma 2.1.6. 1.1.11. 30.6.11. 1.383.776,00 kn 20% 80% c Dovršena Ţelimir Curiš

24 Toplovodni sustav u

Bjelovaru BBŢ Bjelovar 2.1.6. 1.1.11. 31.8.11. 4.000.000,00 kn 20% 80% b U izradi

Ţelimir

Curiš

25 Osnivanje veleuĉilišta u Bjelovaru Bjelovar Bjelovar 1.4.3. 31.12.13. 20% 80% a U izradi

Antun Korošec

26

Izgradnja uĉeniĉko-

studentskog doma u Bjelovaru Bjelovar Bjelovar 1.4.1. 2.1.11. 31.12.13. 37.000.000,00 kn 20% 80% a U izradi

Antun Korošec

27 Odvodnja i zaštita voda

na podruĉju BBŢ BBŢ BBŢ 3.1.2. 1.1.11. 31.12.13. 416.600.000,00 kn 20% 80% b U izradi

Ţelimir

Curiš

171

28 Turistiĉki razvojni investicijski centar

BBŢ, TZ

BBŢ,JLS,TZ,RRA

BBŢ BBŢ 1.2.4. 1.1.11. 31.12.13. 300.000,00 kn

BBŢ

50 % TZBB

Ţ 50% a

Antun

Turĉić

29 Plan razvoja ribolovnog turizma

TZ BBŢ,RR

A

BBŢ,SAVEZ

RIBOLO

VACA BBŢ BBŢ 1.2.2. 1.1.11. 31.12.13. 250.000,00 kn

TZBBŢ 50%

MINT 30

%

HTZ -20 % a

Antun Turĉić

30 SRC Kukavica - koncept najbolje upotrebe

BBŢ, TZ BBŢ,JLS

,TZ,RRA Kukavica 1.1.6. 1.1.11. 31.12.13. 2.215.000,00 kn

JLS

50 % BBŢ

10 %

MINT

20% HTZ

20% a

Zvonimir

Karakaš

31 Akcijski plan lovnog

turizma TZ BBŢ,

RRA BBŢ 1.2.2. 1.1.11. 31.12.13. 200.000,00 kn

TZ

BBŢ -

50 %

MINT30 %

HTZ 20

% a

Antun

Turĉić

32 Akcijski plan vinskog

turizma

TZ

BBŢ,RR

A BBŢ 1.2.2. 1.1.11. 31.12.13. 200.000,00 kn

TZ

BBŢ -

50 %

MINT 30 %

HTZ 20

% a

Antun

Turĉić

33

Program navodnjavanja

prema nacionalnom

planu RH BBŢ

Podruĉje

ţupanije 1.1.4. 1.2011. 31.12.2013. 368.000,00 kn 50% 50% c

Dominka

Pretula

34 Edukacija poljoprivred-

nih proizvoĊaĉa BBŢ

Podruĉje drţave,

EU 1.1.1. 1.2011. 31.12.2013. 960.000,00 kn 50% 30% 20% C

Dominka

Pretula

35 Program rada Udruga na seoskom prostoru BBŢ

Podruĉje ţupanije 1.2.2. 1.2011. 31.12.2013. 210.000,00 kn 60% 20% 20% C

Dominka Pretula

36 Program povećanja kvalitete mlijeka i meda

BBŢ

Podruĉje

ţupanije

1.2.2.,

1.1.3.,

1.1.1. 1.2011. 31.12.2013. 753.000,00 kn 100% C

Dominka

Pretula

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA …bbz.hr/images/uploads/550/zupanijska-razvojna-strategija.pdf7 1. Uvod U prosincu 2009. godine Hrvatski Sabor donio je Zakon o regionalnom razvoju

Text of ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA …bbz.hr/images/uploads/550/zupanijska-razvojna-strategija.pdf7 1....

Plan gospodarenja otpadom op - bbz.hr

OPCA ZUPANIJSKA BOLNICA VINKOVCI.pdf

razvojna skripta

Razvojna Psihologija UVOD

Diplomski Razvojna Funkcija.13

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

Županijska razvojna strategija

Razvojna psihologija - UNIRI

razvojna psih_nn2014.2015._prezentacije_1.ppt

Razvojna Psihologija - skripta.docx

Primjena genetike u poljoprivredi - bbz.hr

RAZVOJNA psihologija

Namakanje kot razvojna priložnost

razvojna psihoasdasdlogija

Razvojna psihologija - Skripta

Razvojna psihologija - Ruđer Bošković Institute · A. Razvojna periodizacija (prema Berk, 2008, str. 8) A. Razvojna periodizacija PRIBLIŽNO TRAJANJE RAZDOBLJE ČOVJEKOVA PSIHIČKOG

Odprti standardi - razvojna priložnost?

Razvojna Psihologija.pdf

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA.docx

planiranje i razvojna politika

Razvojna psihologia

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA - bajec_bostjan.tripod.combajec_bostjan.tripod.com/razvojna1.pdf · RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Razvojna psihologija je mlada panoga psihologije. Je empiriènega, eksperimentalnega

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA DUBROVAČKO

razvojna i pedagoska psihologija

Razvojna nevropsihologija - dps.si · Razvojna nevropsihologija David Gosar Društvo psihologov Slovenije, 2016 . Vsebina

Razvojna disfazija

Razvojna-Psihologija-Nada Korac

DRUGA GODINA –VASPITAČI – RAZVOJNA PSIHOLOGIJA...DRUGA GODINA –VASPITAČI –RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Predavanja 16.03.2020. Literatura: Razvojna psihologija –Vera Smiljanić

1. Razvojna psihologija

Razvojna strategija Šibensko-kninske ... - rra-sibenik.hr · RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 4 1. UVOD Zakon

Documents

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA …bbz.hr/images/uploads/550/zupanijska-razvojna-strategija.pdf7 1. Uvod U prosincu 2009. godine Hrvatski Sabor donio je Zakon o regionalnom razvoju

Text of ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA …bbz.hr/images/uploads/550/zupanijska-razvojna-strategija.pdf7 1....