DRŽAVNA BEZBJEDNOST: Državna bezbjednost predstavlja djelatnost posebno

određenih državnih organa na planu zaštite odgovarajućeg društvenog i političkog poretka.

Pod državnom bezbjednošću se podrazumijeva i primjena i korištenje metoda mjera i radnji

od organa,službi i političkih subjekata kojima se sprječavaju, onemogućuju i čine

bezopasnim nosioci djelatnosti koji ugrožavaju državu. U organizacijskom smislu pod

državnom bezbjednošću podrazumijevaju se ustanove koje se neposredno angažiraju na

poslovima zaštite državne bezbjednosti, a to su službe sigurnosti, kontraobavještajna služba

i služba javne bezbjednosti.

DEFINIRANJE NACIONALNE SIGURNOSTI: Nacionalna sigurnost je stranje u kojem

je obezbijedjen, uravnotezen, fizicki, duhovni, drustveni i materijalni opstanak pojedinca i

drustvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drustvenim zajednicama i

prirodi.

Sadržinu sigurnosnog stanja čine: -stanje reda i mira; -kretanje kriminaliteta kojim se

napada na ličnu i imovinsku sigurnost gražana i društvenu imovinu; -aktivnosti stranih država

i njihovih organa; -djelatnosti ekstremnih organizacija; -međunarodna situacija. Sigurnosna

politika treba da vodi računa prvenstveno o: -opstanku države; -nacionalnom opstanku; -

fizičkom samoodržanju; -teritorijalnom integritetu; -političkoj samostalnosti; -kvalitetu života

građana. U tom smislu podrazumijevamo: -vanjsku sigurnost; -obrambenu sigurnost; -

vanjsku i unutrašnju privrednu i financijsku sigurnost; -unutrašnju sigurnost.

VRIJEDNOSTI I FAKTORI UTJECAJA: Četiri generalne grupe vrijednosti: -opstanak;

-teritorijalni integritet; -politička samostalnost; -kvalitet života. Opstanak- podrazumijeva se

opstanak države, nacionalni opstanak i fizičko samoodržanje. Teritorijalni integritet-

teritorij je krajnje bitan element državnosti, a u vezi s tim teritorijalni integritet pojavljuje se

kao borba za cjelovitost države. Politička samostalnost je opći naziv za suverenitet,

nezavisnost, međunarodni subjektivitet, način života i nacionalni život. Kvalitet života- tu se

prvenstveno misli na lični i društveni standard života pojedinca, ekonomski razvoj i

mogućnosti tog razvoja. Sigurnosna politika jedne države ovisi od niza faktora: -povijesno

naslijeđe; -geopolitički položaj; -geostrateški položaj; -ekonomska razvijenost; -kadrovsko

materijalni potencijali; -demografska potencijalnost; -administrativno ureženje; -adaptacija

ciljeva; -društveno uređenje. Sigurnosna kultura je kompleks iz oblasti sigurnosti odnosno

to su osnovne vrijednosti i tekovine koje su objekat napada i zaštite, metodi i oblici kao i

nosioci ugrožavanja, koja čine pojedince, sredine i društvo sposobnijim da raspoznaju

metode, oblike i radnje ugrožavanja, kao i nosioce tih djelatnosti bez obzira gdje se i kako

ispoljavaju.

SIGURNOSNI PROBLEMI: Postoje četiri elementa koja karakteriziraju sigurnosni

problem ili sigurnosno pitanje: -referentni objekat; -sigurnosni akter; -publika; -funkcionalni

sektor. Referentni objekat je ono na što se odnosi prijetnja. Sigurnosni akter je onaj koji

iznosi argumente da je referentni objekat izložen prijetnji. Publika je subjekat koji treba

uvjeriti u postojanje prijetnje. Funkcionalni sektori mogu biti historijska neprijateljstva

među državama,retoričko neprijateljstvo, stranje referentnog objekta i sl.

SEKTORI SIGURNOSTI:Postoji pet sektora sigurnosti koji utiču na ukupnu

bezbjedonosnu situaciju: -vojni; -politički; -ekonomski; -društveni; -sektor životne okoline.

Vojna sigurnost se odnosi na kapacitet države za oružani napad,odnosno obranu, te način na

koji države percipiraju institucije drugih država. Politička sigurnost se odnosi na

organizacijsku stabilnost država. Ekonomska sigurnost se odnosi na mogućnost pristupima

resursima, financijama i tržištima. Društvena sigurnost odnosi se na održavanje razvoja

jezika,kulture i religije, nacionalnog identiteta i običaja. Sigurnost u sektoru okoliša se

odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i planetarnom nivou.

REGIONALNI SIGURNOSNI KOMPLEKSI: Set jedinica čiji su glavni procesi

sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko međusobno povezani da se njihovi sigurnosni

problemi ne mogu analizirati ili riješiti za svaku tu jedinicu zasebno-nazivamo regionalnim

sigurnosnim komleksom. REGIONALNI SIGURNOSNI KOMPLEKS je redefinisan kao

set jedinica ciji su glavni procesi sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko medjusobno

povezani da se njihovi sigurnosni problemi ne mogu analizirati ili rijesiti za svaku tu

jedinicu zasebno. Analiza regionalne sigurnosti se mora vršiti na četiri nivoa: 1.domaće

slabosti na državnom nivou; 2.odnosi među državama; 3.odnosi regija sa susjednim regijama;

4.uloga svjetskih sila u regiji. Sigurnosna konstelacija je povezanost sva ta četiri nivoa.

KOPENHAŠKA ŠKOLA:Kopenhaška skola razvila je znatan broj konecepata za

preispitanje sigurnosti, osobito kroz pojmove sekuritizacije i desekuritizacije. Kopenhaška

škola identificira 5 glavnih kategorija sigurnosti :Vojna sigurnost, ekonomska sigurnost,

ekološka, društvena, politička .Referentni objekti mogu biti: država(vojna sigurnost),

državna suverenost ili ideologija(politička sigurnost) nacionalna gospodarstva (ekonomska

sigurnost) kolektivni identiteti ( društvena sigurnost) vrste ili staničta ( ekološka sigurnost).

Dvije faze kopenhaške škole: Prva faza odnosi se na prikazivanje odrđenih problema osoba

ili entiteta kao prijetnji opstanku referentnih objekata. Početni korak sekuritizacije mogu

pokrenuti države, ali i nedržavni akteri kao što su primjerice sindikati ili narodni pokreti.

Nedržavni akteri stoga se smatraju važnim igračima u modelima sekuritizacije. Druga ključna

faza sekuritizacije uspješno je dovršena samo ukoliko prevoditelj sekuritizacije uspješno

uvjeri relevantnu publiku (to je javno mnijenje, političare vojne časnike ili ostale elite ) da je

referentnom objektu ugrožen opstanak , jedino tada se mogu nametnuti izvanredne

mjere.Sekuritizacijase definira kao proces kojim neko pitanje poprima sigurnosni karakter i

time biva predstavljeno kao prijetnja.Desekuritizacija je proces suprotan sekuritizaciji. U

suštini podrazumijeva oduzimanje sigurnosnog značaja nekom pitanju odnosno nespada u

spektar javne politike tj. nepolitizirano pitanje.Buzan tvrdi kako se države sastoje od tri

primarne sastavnice : -fizičke osnove; -institucionalnog kapaciteta; -i ideji o državi. Važne tri

dimenzije državne snage: -infrastrukturna sposobnost; -sposobnost prinude; -nacionalni

identiteti i drustvena kohezija. Vanjske prijetnje slabim državama: -prodiranje i

intervencija drugih država ili skupina; -prenošenje sukoba i nemira iz susjednih regija.

Prijetnje iznutra slabim državama: -vojne frakcije; -kriminalci; -ustanci manjina; -

institucionalni kolaps; -nemiri; -unutar državni rat.Monopol sile u defanzivi( Nitzche):

Ključne riječi koje se vezu za Nichea su:-dekonstrukcija; -država; -državni monopol sile; -

privatizacija javne sigurnosti;-unutarnja sigurnost. Bez monopola sile država ne može

postojati. Snažno se povezuje sigurnosni interes građana za održanje vlastitog privatnog

posjeda.

Državna bezbjednost

26-28

AGRESOR- je država koja na bilo koji način ugrozi nezavisnost,suverenitet ili teritorijalni

integritet druge države , odnosno čije oružane snage napadnu drugu zemlju.

DEFINIRANJE SIGURNOSTI- sigurnost je stanje u kojem je obezbjeđen i uravnotežen

fizički,duhovni,društveni i materijalni opstanak pojedinca i društvene zajednice u odnosu

prema drugim pojedincima,društvenim zajednicama i prirodi. Prema reduciranoj definiciji

sigurnost je otklanjanje svih aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju lica, javni poredak, objekte

ili dati prostor. Pojam opće sigurnosti obuhvaća zaštitu ličnih,imovinskih,političkih i drugih

prava i sloboda građana od kriminalnog uskraćivanja njihovog korištenja. Pod sigurnošću u

užem smislu najčešće se podrazumijeva djelatnost koja ima za cilj da obezbjedi i garantuje

ličnu i imovinsku sigurnost utvrđenu ustavom i zakonima. Sigurnost u širem smislu

obuhvata djelatnost čiji je osnovni cilj obezbjeđenje i zaštita osnova na kojima počiva

konkretno državno uređenje. Sigurnost u najširem političko-pravnom smislu obuhvata mjere i

aktivnosti čuvanja i zaštite od ugrožavanja nezavisnosti i integriteta jedne zemlje i

unutrašnjeg ustavnog i pravnog poretka. Pojam sigurnosti se može shvatiti u tri smisla:1.

Kao funkcija sigurnosti države – zakonima i drugim normama određeni su organi i subjekti

koji je vrše; 2.Kao stanje sigurnosti – na osnovu elemenata, tj. podataka o aktivnostima

nosilaca ugrožavajućih djelatnosti u i prema datoj državi, utvrđuje se stepen ugroženosti,

odnosno sigurnosno stanje; 3.Kao služba sigurnosti – organi čija je dužnost da, vršeći poslove

iz svoje nadležnosti, primjenom odgovarajućih metoda i mjera, otklanjaju djelatnosti kojima

se ugrožava javni poredak ili bezbjednost struktura države.

VRSTE SIGURNOSTI- S obzirom na zaštićena dobra i vrijednosti razlikuju se vrste

sigurnosti: -lična sigurnost (lična prava i slobode građana), -nacionalna sigurnost (dobra i

vrijednosti javnog poretka), -sigurnost saobraćaja na putevima,u zraku, rijekama i morima, -

sigurnost objekata, -sigurnost prostora, -sigurnost podataka. Prema objektu zaštite: -državna

sigurnost, -opća(javna),kolektivna, lična i imovinska.

TRADICIONALNI MODEL SIGURNOSTI- -uvjerenje da je država odgovorna za

sigurnost; -sigurnosna politika bila je usmjerena na očuvanju postojećeg stanja; -vojne

prijetnje zahtjevale su učinkovitu vojnu obranu koja je bila primarni interes.

DRŽAVNA BEZBJEDNOST- predstavlja djelatnost posebno određenih državnih organa na

planu zaštite odgovarajućeg društvenog i političkog poretka.

62-91

Načela (principi) obavještajnog rada i rada obavještajnih službi: Sveobuhvatnost – u

obavještajnom radu načelo sveobuhvatnosti znači obavještajno istraživanje veoma velikog

broja podataka i informacija iz svih oblasti života i rada drugih zemalja.Neprekidnost u radu

– pod ovim principom podrazumijevamo da se obavještajni rad ne prekida bez obzira na to da

li se zemlja nalazi u mirnodopskim uslovima ili ratnom stanju ili u nekoj krizi.Bezobzirnost –

ova osobenost potiče od načela koje obavještajne službe primjenjuju, a to je da cilj opravdava

sredstvo.Infiltracija – kao načelo rada primjenjuje se stalno, a sastoji se u tome što

obavještajne službe nastoje da preko agenture ili specijalnih snaga budu prisutne u određenim

sredinama ili na teritoriju zemalja u kojima rade kako bi uticale na stanje u

njima.Objektivnost i provjera – ova dva principijelna zahtjeva važni su budući da se u

obavještajnom radu zahtijeva prikupljanje što tačnijih podataka i njihovo objektivno

prikazivanje.Blagovremenost – u praktičnom obavještajnom radu blagovremenost

(pravovremenost) znači svakodnevno, a u radu svakočasovno, imati pregled situacije.Tajnost

rada – ovo načelo je temelj obavještajne djelatnosti.Planiranje zadataka – planski pristup

radu, sa jasno preciziranim poslovima po vremenu i prostoru, veoma je važan činilac za

uspjeh obavještajne službe.Centralizacija rada i rukovođenja – Značajni i krupni

obavještajni rezultati mogu se ostvariti jedino tamo ako se svi istorodni poslovi objedine pod

rukovodstvom jednog određenog organa.Relativna samostalnost – predviđa se prije svega za

vojnoobavještajne organe i neke druge resore obavještajne organizacije. Primjena načela

relativne samostalnosti naročito dolazi do izražaja u ratnim uslvima i to posebno kod onih

organa koji su u jedinicama angažovani u borbi.Specijalizacija – nalaže sveobuhvatni

obavještajni zahtejvi i obim poslova koje obavljaju savremene obavještajne službe a ovi

zahtijevaju detaljnu podjelu rada u okviru njihovih organizacija.Timski rad – neizbježan

upravo zato što su mnogi obavještajni poslovi veoma složeni i zahtijevaju zajednički rad

većeg broja specijalista različitog profila – timova.U novije doba, u uslovima postojanja

saveza (vojnih), konstituira se i novo načelo kao koordirano djelovanje nacionalnih

obavještajnih organizacija, koje dolazi do punog izražaja jer se i kroz koordinaciju

obavještajne djelatnosti očituje jedinstvo saveza.

OBAVJEŠTAJNU SLUŽBU ČINE: obavještajna djelatnost i organizacija tj.aparat koja tu

djelatnost sprovodi.

OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA U MATERIJALNOM SMISLU: obuhvata obavještajnu

djelatnost i ciljeve koji se tom djelatnošću ostvaruju.

OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA U FORMALNO ORGANIZACIJSKOM SMISLU:

obuhvata organizaciju i sredstva kojima se obavještajna funkcija obavlja.

NAJOPĆIJI ZADATAK OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: jest da prikuplja podatke i

informira o tajnama protivnika.

KARAKTERISTIKE MODERNE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: 1. OS se javlja kao stalni

specijalizirani organ države sa obavještajnom funkcijom. 2. Obavještajna djelatnost postaje

sve obimnija,a njeni metodi raznovrsniji. 3. OS ne interesiraju samo vojna i politička saznanja

već se njen domet širi na ekonomske i druge oblasti. 4. Pored metoda naročito je osjetan

porast obavještajne prakse. 5. OS se počinje baviti i mnogim neobavještajnim pitanjima

poput: terorizma, propagande, diverzije, sabotaže, udara-pučeva i dr.

KLASIČNA PODJELA OS S OBZIROM NA NJENE ZADATKE JE: -obavještajna

služba u užem smislu(njena djelatnost je usmjerena ka inozemstvu); -kontraobavještajna

služba(ima zadatak da štiti od djelatnosti stranih os)

DEFINIRANJE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: os je organizirana aktivnost ili organizacija-

ustanova, koja po zahtjevu i namjerama vodećih političkih struktura, pokreta ili države,

prikuplja, ocjenjuje, tumači, pruža (zaštićene) tajne i druge podatke o protivniku ili

neprijatelju, štiti sopstvene strukture i angažira se na sprovođenju drugih aktivnosti kojima se

ostvaruju određeni politički ciljevi.

PO SISTEMU KOMANDOVANJA RAZLIKUJU SE: -strategijska, -operativna, -taktička.

OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE ČINE: -centrala, -centri, -podcentri, -punktovi, -grupa

obavještajaca, ugrađeni obavještajci. Centrala predstavlja vrh obavještajne službe. Ona

planira, organizira, rukovodi, usmjerava obavještajne podatke političkom rukovodstvu pokreta

ili države. Centri, podcentri, punktovi, grupa obavještajaca, ugrađeni obavještajci neposredno

se angažiraju na prikupljanju određenih podataka i izvršavaju druge zadatke metodima

obavještajne službe.

ORGANIZACIONO I STRUKTURNO OS DIJELIMO NA: -os u materijalnom i os u

formalnom smislu, -os i kontraobavještajna služba, -civilna i vojna obavještajna služba.

ŠPIJUNAŽA, RAZLIKUJEMO SLJEDEĆE POJMOVE: -politička, vojna, ekonomska,

naučno-tehnička, geografska, zračna i dr. Objekti napada političke špijunaže jesu: državni

aparat, služba državnje tj.nacionalne bezbjednosti i ministarstvo unutrašnjih poslova,

vladajuće i opozicione političke partije,ministarstvo inozemnih poslova, te razne naučne,

kulturno prosvjetne, umjetničke i dr.institucije. Vojna špijunaža ima za objekte interesiranja:

ministarstvo obrane, generalštab, ratni savjet, rodove vojske, vojna područja i dr. Domen

interesiranja ekonomske špijunaže jesu: institucije i objekti preko kojih se može doći do

privredne tajne, glavne institucije (ministarstva, savjeti, komisije) iz kojih se rukovodi

privredom u cjelini, spoljnotrgovinske institucije... Naučno-tehničku špijunažu interesiraju

tajne vezane za razne naučne pronalaske (atomska energija, reketna tehnika, vještački sateliti i

dr.)

Faze obavještajnog rada:-Planiranje se zasniva na raspoloživim podacima i potrebama

institucije; -Prikupljanje podakata je neprekidan i složen proces, a izvori se klasificiraju na

razne načine; -Obrada podataka, najsloženija faza; -Korištenje podataka je posljednja faza.

Kontraobavještajni rad: Kontraobavještajnom djelatnošću bave se kontraobavještajne

službe. Kontraobavještajna služba su djelatnost, organizacije i organi, koji prikupljaju,

sređuju, obrađuju i koriste podatke o službama, majerama, i akcijama drugih zemalja, a

naročito onih koje nisu prijateljske, koje predstavljaju stvarnog ili mogućeg neprijatelja.

Kontraobavještajna služba je specijalizovana služba državnog aparata zemlje za borbu

protiv stranih obavještajnih i vojnoobavještajnih službi, diverzija i drugih obavještajno

subverzivnih djelatnosti.Naziva se još i kontrašpijunažom. Kontraobavještajna djelatnost

nerijetko se miješaju sa kontraobavještajnom zaštitom. Kontraobavještajna zaštita je samo

jedan segment kontraobavještajne djelatnosti..Kontraobavještajna procjena je proces kojim

kontraobavještajni organi i organi bezbjednosti, na osnovu poznatih podataka, izvlače

odgovaraće zaključke i procjenjuju budući razvoj događaja, odnosa i

ponašanja.Kontraobavještajna akcija je konkretna kombinovana primjena metoda i

sredstava rada kontraobavještajnih službi i organa bezbjednosti, radi izvršenja određenog

kontraobavještajnog zadatka i postizanja planiranog cilja u kontraobavještajnoj

aktivnosti.Obavještajni podatak je vrsta podatka ocijenjenog i protumačenog tako da može

da se upotrijebi kao element za donošenje odluke kojom se ostvaruju politički ciljevi pokreta

ili države.Prema sadržaju i formi obavještajni podaci se dijele na potpune i nepotpune, po

vremenu prikupljanja na blagovremene i zakašnjele. Obavještajni izvor je svaki izvor koji

obavještajnim izviđačkim i drugim strukturama, organima, ili pojedincima neposredno daje

podatke o protivniku, odnosno o svemu što je objekt i predmet obavještajne djelatnosti.

HRESTOMATIJA: Siniša Tatalović – Savremene sigurnosne politike

Središnja podjela službi sigurnosti je na: -civilne i vojne. Civilne su zadužene za zaštitu

demokratskih institucija i privrednog blagostanja države i društva. Vojne su odgovorne za

sigurnost vojnih snaga.

Službe sigurnosti su organizirane kao: -nezavisna tijela, civilna ili vojna; -specijalizirani

ogranci općih policijskih snaga.

Službe sigurnosti imaju nekoliko pravnih temelja na osnovu kojih djeluju: -ustav, -

zakonodavstvo, -vladine uredbe.

SISTEM SIGURNOSTI SUVREMENE DRŽAVE: Suvremeni sistem sigurnosti

predstavlja sintezu svih podsistema društva jer osigurava uslove za opstanak i razvoj društva,

kvalitet života i djelovanje u smjeru povećanja otpornosti društva i prirode od ugrožavanja.

Temeljni elementi sistema nacionalne sigurnosti suvremene države: 1)sigurnosna politika;

2)pravna regulativa; 3)sigurnosna struktura; 4)ljudska sigurnost; 5)privatni sektor sigurnosti;

6)sigurnosno samoorganiziranje društva. Ljudska sigurnost obuhvaća 7 područja: -

ekonomska; -ekološka; -lična; -politička; -prehrambena; -sigurnost zajednice; -zdravstvena.

LJUDSKA SIGURNOST:Definicija ljudske sigurnosti-„kao stanje u kojem su ljudi

oslobođeni od trauma koje opterećuju ljudski razvoj. Ljudska sigurnost znači „kao prvo,

sigurnost od takvih hroničnih prijetni kao što su glad, bolest i represija. A kao drugo, znači

zaštitu od iznenadnih i štetnih poremećaja svakodnevnice – bilo u domovima, na radnim

mjestima ili u zajednicama“. Cilj ljudske sigurnosti da zaštiti ljudski život na način koji mu

garantuje unapređenje ljudskih sloboda i njegovu samorealizaciju. Ljudska sigurnost: -

referentni objekat je čovjek, štiti integritet individue, moguće prijetnje siromaštvo,

bolest,nasilje... Tradicionalna sigurnost: -referentni objekat je država, štiti integritet države,

moguće prijetnje građanski rat,revolucija. Pristupi ljudskoj sigurnosti: -uži pristup-prijetnja

političkim nasiljem ljudima od strane države ili bilo kojeg drugog org.subjekta prikladan

predmet koncepta ljudske sigurnosti; širi pristup.

CILJEVI U RADU POLICIJE: 1)prevencija kriminala; 2)smanjenje straha od kriminala;

3)održavanje javnog reda i mira; 4)zaštita osoba i imovine; 5)provođenje zakona; 6)otkrivanje

krivičnih djela; 7)kontrola saobraćaja; 8)odgovaranje na potrebe zajednice; 9)rješavanje

sukoba unutar zajednie; 10)zaštita prava pojedinca; 11)nediskriminacija. Vrijednosti na

kojima počiva rad policije: -Autoritet policije zasniva se na zakonu i provođenju zakona; -

Zajednica može pružati pomoć i informacije policiji prilikom provođenja zakona; -

Odgovaranje na pozive građana osnovni je prioritet i na te pozive mora se odgovoriti što prije;

-Socijalni problemi i problemi određenih grupa stanovništva nisu u nadležnosti policije osim

ako ne ugrožavaju javni red i mir; -Policija je, kao ekspert u tom području, najkompetentija da

odredi prioritete i strategije čuvanja reda i mira. Vrijednosti kojima se policija rukovodi da bi

zadovoljila potrebe zajednice: -Policija će uključiti zajednicu u sve svoje aktivnosti,

uključujući razvijanje strategija koje utiču na kvalitet života u njoj; -Policija smatra da te

strategije moraju sačuvati i unaprijediti principe demokratije; -Policija mora regulisati način

pružanja usluga tako da iskoristi potencijale lokalne zajednice; -Službenici policije trebali bi

imati udjela u rješavanju pitanja koja utiču na učinkovitost posla i zadovoljstvo koje taj posao

pruža.

POLITIKANACIONALNESIGURNOSTI:

Vanjska,odbrambena,privredna,socijalna,ekološka, zdravstvena, energetska, obrazovna,

kulturna i druge politike.

6 ELEMENATA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI: Zakonsko pravna regulativa

(ustav,zakoni,podzakonska akta) ; -sigurnosna struktura(sistem civilne zaštite-vanjska i

unutrašnja sigurnost); -sudjelovanje države u međunarodnim sigurnosnim i obrambenim

organizacijama(NATO,EU,UN) ; -ljudska sigurnost (glad,bolest,represija); -privatna sigurnost

(agencije za zaštitu ljudi i imovine, detektivi); -sigurnosno samoorganiziranje civilnog društva

Evropska unija i sigurnost: Postavlja se pitanje da li se EU može posmatrati kao jedinstvena

sila ili kao regija. Postoje argumenti za obje ove teze. S jedne strane, EU nema jedinstvenu

vanjsku politiku, zbog čega se ne može smatrati jednom silom. S druge strane, EU je sigurno

jedinstvena ekonomska sila u svijetu.Prema jednoj od klasifikacija država, postoje

predmoderne, moderne i postmoderne države. U skladu sa definicijom svake, zemlje članice

EU su sve postmoderne države koje karakteriše otvoren i tolerantant pristup prema političkoj,

kulturološkoj, ekonomskoj i političkoj interakciji, i koje vjeruju da otvaranje njihovih

ekonomija, i u manjoj mjeri društva i politike različitim oblicima interakcije je dobro i za

njihov prosperitet i njihovu sigurnost.Jedno od pitanja koje je identifikovano i kao

potencijalna prijetnja stabilnosti u regiji je migracija.

EUROPSKA SIGURNOSNA STRATEGIJA : Europska sigurnosna strategija navodi da je

tradicionalni koencept sigurnosti bio baziran na „prijetnji invazije“ i da kao kontrast vidljivim

prijetnjama za vrijeme Hladnog rata, nijedna od novih prijetnji nije iskljucivo vojna, niti jos

se moze suprotstaviti iskljucivo vojnim sredstvima. Europska sigurnosna strategija kao

ključne prijetnje Europi prepoznaje sljedeće pojave:-terorizam; -proliferacija oružja za

masovno uništenje; -regionalni konflikti; -neuspjele države; -organizovani kriminal. Unija je

na ove prijetnje odgovorila nizom preventivnih mjera:-isticanjem važnosti; -privrženosti i

ojačavanjem međunarodnih pravnih okvira; -većom suradnjom s partnerima (UN, NATO,

SAD); -te razvojem novih i dinamičnih instrumenata odgovora. Europski strateški koncept

unutarnje sigurnosti zasnovan je na širenju zona sigurnosti preko vanjskih granica, potom

integraciji istočnih i jugoistočnih zemalja Europe u EU, te partnerskom odnosu s državama na

južnim i istočnim obalama Mediterana. Potrebno je izdvojiti dva dokumenta koja su odredila

put(strategijieu)a to su:

Prvi STOKHOLSKI PROGRAM –otvorena i sigurna europa u službi i zaštiti građanać Drugi

LISABONSKI UGOVOR- njime je predviđeno osnivanje : stalnog odbora za operativnu

suradnju u području unutarnje sigurnosti (COSI)-zadaci COSI-a su razvijanje te da prati

provođenje strategije unutarnje sigurnosti. Po pitanju integriranog upravljanja granicom

osnovan je: europski sustav za nadzor granica (EUROSUR). Kako bi strategija bila uspješno

provedena Komisija je tijekom 2010.god usvojila: akcijski plan za provedbu europse

sigurnosti EU. Akcijski plan donosi 41 predloženu akciju koje imaju za cilj odgovoriti na

najžurnije sigurnosne izazove s kojima se Europa susreće.

POJMOVI: AGENTURNA MREŽA – tri i više agenata sa kojima operativno rukovodi

jedan obavještajni centar ili obavještajni punkt. AGITACIJA – svaki prekid stanja mirovanja.

Ostvaruje se javnim govorom predavanjima raspravama i debatama. AMBASADA –

diplomatska misija najvišeg ranga. AMNESTIJA- akt kojim se neodređenom broju lica daje

oslodođenje od gonjenja potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne , zamjenjuje

izrečena kazna blažom , određuje brisanje ili se ukidaju pravne posljedice osude.

ANARHIZAM- društveni i politički pokret koji zastupa nužnost rušenja države kako bi se

bez svakog reda nadzora prisile i vlasti uspostavila individualna i grupna sloboda.

ANEKSIJA – nasilno pripajanje dijela ili cijelog područja koje se nalazi pod suverenitetom

neke države od strane druge države. ANTAGONIZAM – stanje između dvaju

suprotstavljenih sila koje obično vodi promjeni postojećih odnosa. APARTHEJD - doktrina

ii politika rasne superiornosti bijele u odnosu na crnu i druge rase. APATRIDI – lica koja

nemaju državljanstvo nijedne postojeće države ( lica bez državljansta, apolidi, hajmatlozi).

ARBITRARNOST – u međunarodnom pravu izraz se koristi kao oznaka za proizvoljno

ugrožavanje temeljnih prava i sloboda pojedinca od strane države i njenih institucija odnosno

tijela. ARBITRAžA – način mirnog rješavanja sporova koji se oslanja na treću stranu tj, na

odluku neovisnih posrednika arbitara. ASIMILACIJA – proces tokom kojeg jedna društvena

pojava u kontaktu s drugom pojavom takve vrste gubi svoje osobenosti i samosvojnost nestaje

u drugoj pojavi utapa se u njoj. AUTOKRATIJA – samovlašće apsolutizam neograničena

vlast koju vlastodržac samovoljno provodi ne obazirući se na zakone predstavnička tijela i

ostala državna tijela koji postoje samo kako bi bespogovorno provodili volju vladara.

AUTONOMIJA- u politickom smislu označava pravo stanovnika na nekom području ,

odnosno nacionalne, etničke zajednice, socijalne ili (sub)kulturne grupe da samostalno

rješavaju stvari unutarnje uprave te organizacije života i djelovanja odnosno da donosi odluke

i zakone po kojima samosvojno djeluje u političkom privrednom društvenom i kulturnom

životu. AZIL – u međunarodnom pravu zaštita koju neka država garantira stranoj osobi.

BANDA – grupa maloljetnih prijestupnika odnosno delikvenata čija se kultura razlikuje ili je

u sukobu sa općom kulturom društva, kriminalna skupina odraslih prijestupnika.

BILATERALNOST – u međunarodnom pravu znači ugovor sklopljen između dvije države

na osnovu njihovog slobodnog pristanka koji ih uzajamno obavezuje za razliku od

multilateralizma koji podrazumjeva odnose i dogovore između većeg broja država.

BIOLOŠKO ORUŽJE – osnovnu komponentu biološkog oružja predstavljaju biloŠki agensi

visoke razornosi , namjenjeni za uništavanje ili onesposobljavanje ljudi životinja i biljaka

izazivanjem raznih oboljenja. BIROKRACIJA – termin potječe od francuske riječi BIRO –

kancelarija , i grčke KRATOS –vlast ili vladavina : dakle vlast biroa aparata i ljudi u

njima.Birokracija označava jednu silu ili vlast u drustvu. CENTRALNE OBAVJEŠTAJNE

SLUŽBE – samostalne obavještajne organizacije organizirane kao razne agencije ili uprave

negdje civilne negdje vojne . Svrha im je da obavještajno obrađuju druge zemlje i da sprovode

ostale tajne operacije i akcije na najvišem nivou. CENZURA – svako autoritarno

ograničavanje ili zabrana svakog javog izražavanja zato što se ono smatra opasnim po vlast

društveni li moralni poredak. CESIJA – ustupanje područja jedne države drugoj tako da ono

mijenja suverenitet. CIONIZAM – židovski nacionalistički pokret nastao u 19 vijeku kao

odgovor na porast antisemitizma u Evropi osobito u Rusiji. CRNO TRZIŠTE -trgovina

ilegalno uvezenom robom za široku potrošnju. DECENTRALIZACIJA- prenošenje ovlasti i

upravljačkih funkcija s viših nivoa na niže, kao dio složenog procesa demokratizacije društva.

DEMILITARIZACIJA- potpuna ili djelomična zabranja držanja ili organiziranja vojske,

uključujući demobilizaciju,predaju oružja i napuštanje vojnih objekata, što se pod nadzorom

mežunarodne zajednice i u skladu s odlukom Vijeća sigurnosti UN provodi na ratom ili

drugim oružanim sukobom zahvaćenom području, najčešće nakon potpisivanja sporazuma o

prekidu sukoba.DEMILITARIZIRANA ZONA- dijelovi državnog područja na kojem je

državi, kojoj pripada područje, zabranjeno mežunarodnim ugovorom na određeno ili

neodređeno vrijeme podizanje vojnih objekata i stacioniranje vojnih jedinica. EKOLOŠKI

RAT- uništavanje i zagađivanje prirode i životne sredine ljudi s ciljem stvaranja što

nepovoljnijih uvjeta za život stanovništva na određenom području. EKSPANZIONIZAM-

politika širenja državnog,ali i etničkog nacionalnog teritorija,odnosno širenje sfere političkog,

kulturnog ili ekonomskog utjecaja jedne zemlje na druge zemlje ili neka njihova područja.

EKSTREMIZAM- pojam koji označava zastupanje krajnjih i isključivih društvenih i

političkih mišljenja,stavova, ideja i ideologija. ELITA- je vladajuća, povlaštena ili u nekim

elementima nadmoćna društvena grupa koja ima utjecaj kontrolu ili vlast nad nekim

područjima društvenog života, u cijelom društvu ili državi. EMBARGO- u užem smislu znači

zabranu isplovljavanja brodova, polijetanja aviona ili izvoza određene robe iz zemlje,

odnosno njihovu zapljenu. ETATIZAM- trend ili praksa jačanja države i njeno reguliranje,

vošenje i nadziranje društvenih i ekonomskih tokova i odnosa. ETNIČKO ČIŠĆENJE-

protjerivanje stanovništa s ciljem izmjene etničke strukture nekog područja. ETNOCID-

relativno skorašnji (etnološki) pojam nastao u zapadnoj etnologiji i antropologiji. To je proces

akulturacije izazvan spolja, nametnut potčinjenim narodima i etničkim

gupama.FUNDAMENTALIZAM: Uopšteno označava konzervativni vjerski svjetonazor i na

njemu temeljne militantne vjerske pokrete koji suprotstavljajući se liberalnim vjerskim i

društvenim reformama kao i uticaju suparničkih religijskih i svjetovnih ideja – pozivaju na

povratak drevnim vjerskim vrijednotama i dogmama i na njima pokušavaju utemeljiti čitav

društveni i politički život.GENOCID: Uskraćivanje prava na opstanak cijelim ljudskim

grupama, kao što je ubistvo, uskraćivanje prava na život pojedinim ljudskim bićima.

Konvencija o sprječavanju i kažnajvanju zločina genocida je usvojena 9. 12. 1948.GERILA :

Predstavlja poseban vid oružane borbe protiv obično brojno ili tehnički nadmoćnijeg

neprijatelja.GRAĐANIN: oznaka je osobe s političkopravnim statusom državljanina, što se

svodi na političko pravo ravnopravnog sudjelovanja u upravljanju državom, a u modernim

predstavničkim demokratijama koristi se pasivno, i to glasanjem na izborima za tijela vlasti te

aktivno, pravom na isticanje vlastite kandidature na izborima za tijela vlasti.GRAĐANSKA

NEPOSLUŠNOST: Oblik nenasilnog djelovanja građana u cilju promjene vlasti, politike,

zakona i sl.GRAĐANSKI RAT: Unutrašnji rat u jednoj istoj državi između dva jasno

obilježena i organizovana protivnika – neprijatelja.HEGEMONIJA: Politički ili društveni

odnos nadređenosti neke društvene grupe, političke organizacije ili ustanove, nacije ili države

u odnosu na ostale, što može biti pravno ili fizički uspostavljeno, u situaciji u kojoj se

proklamuje formalna jednakost i ravnopravnost svih.HUNTA: najviši organ vlasti poslije

državnog udara ili puča. S obzirom na sistem, hunte mogu da budu civilne, vojne ili

mješovite, sastavljene od civila i vojnih ličnosti. Najčešće su sastavljene od viših

oficira.IMIGRACIJA: Useljavanje većeg broja stranaca u neku državu. Prema uzrocima,

razlikujemo političku, ekonomsku i imigraciju koju pokreće više uzročnih faktora, uključujući

društvenu nestabilnost izazvanu ratom, prirodnim katastrofama i drugim vanrednim

prilikama.IMUNITET: pravo, odnosno povlastica pojedinaca da budu izuzeti od primjene

pojedinih pravnih propisa koji se na druga lica redovno primjenjuju.INDOKTRINACIJA:

organizovano više ili manje intenzivno nastojanje da pojedinac ili šira populacija internalizira

obrazac mišljenja i ideološke standarde neke formalne organizacije, najčešće političke ili

vjerske.INKRIMINACIJA: Optužiti za krivično djelo ili za neku krivicu.IREDENTIZAM:

Shvatanje da država koji ima nacionalnu u drugoj državi ima pravo da je pripoji sebi, makar i

silom.ISPIRANJE MOZGA: Monstruozna tehnika prisilnog preodgajanja zatvorenika,

najčešće protivnika i liberalno orijentisanih intelektualaca, koja je karakteristična za

totalitarne režime. Naziva se još i terorom ideja, političkim zaglupljvanjem i idejnim

zavođenjem.INTEGRITET: Izraz koji se odnosi na fizičku i moralnu sferu ljudske ličnosti.

Označava postojanje i nužnost očuvanja fizičke i moralne cjelokupnosti i nepovredivosti

čovjeka kao ljudskog bića.INTEREGNUM (međuvlašće): stanje u kome se prelazi s jedne

državne vlasti na drugu i u kome je vlast nestabilna ili skoro potpuno nepostojeća, tako da

dolazi više manje do anarhije sa svim štetnim posljedicama.INVAZIJA: U vojnom pogledu

prodor, najezda ili upad oružanih snaga u tuđu teritoriju, po pravilu neprijatlejsku, rjeđe

neutralnu da bi se izvršio neki konkretni vojni zadatak ili da bi se ta teritorija zauzela, stavila

pod kontrolu oružanih snaga koje vrše invaziju i uspostavila okupacija.IZBORI: Skup načela,

mjera i političkih procesa kojima se u skladu sa propisima, obezbjeđuje i ostvaruje

organizovano učestvovanje građana, odnosno birača u izboru političkih

predstavnika.IZOLACIONIZAM: Državna politika koja zagovara autarhičnost ili

samodovoljnost u svim vitalnim sektorima života, koja je isključivo okupirana svojim

unutrašnjim problemima i koja zanemaruje pa i prekida odnose sa drugim državama i

međunarodnom zajednicom u cjelini.IZRUČENJE: Predaja optužene ili osuđene osobe od

strane nadležnih državnih službi, drugoj državi na čijem području je ta osoba počinila

kazneno djelo za koje je pravosnažno osuđena i za koje multilateralni i bliateralni ugovori

predviđaju mjeru izručenja. JAVKA(mrtva javka): Dogovoreno tajno, skrovito mjesto na

kojem agent ili špijun ostavlja izvještaje i uzima zadatke za dalji rad. Izvještaji ili zadaci koji

se ostavljaju, odnosno uzimaju na ovakvim mjestima, po pravilu su šifrovani, kako u slučaju

otkrivanja ne bi došlo do provale agenturne mreže i presijecanje obavještajnog rada.JAVNA

BEZBJEDNOST: termin kojim se označava bezbjednost društvene zajednice i njenih

članova od narušavanja oblika i kontinuiteta državnog i društvenog uređenja, ustavnih pravai

sloboda, obaveza na ponašanje po pravnim propisima i normalnog toka života. Sinonimi

oovoga pojma još su i opšta bezbjednost, i javna i opšta sigurnost. Javna bezbjednost

obuhvata bezbjednost države, bezbjednost društvenih institucija i građana od pojedinih

opasnih djela, kao i bezbjednost javnog poretka.JAVNI RED I MIR: Javni red i mir je

uobičajeni naziv za određeni sistem ponašanja i društvene discipline u javnom saobraćaju i

odnosima zasnovan na normiranim standardima i vrijednostima postupanja i phođenja, kojima

se štiti normalan život, rad, mir i slična prava i slobode građana, a preko toga normalno i

usklađeno razvijanje javnog života i saobraćaja među ljudima.JURISDIKCIJA: Djelokrug u

kome država vrši svoju vlast, odnosno pojedini državni organi, najčešće sudovi, vrše svoja

ovlaštenja i nadležnost. Isto tako, ovaj termin se upotrebljava da bi se njime označila

nadležnost određene vrste sudova. KAPITULACIJA: Sporazum zaključen između

komandanta zaraćenih strana o uslovima predaje vojne jedinice, položaja, branjenog mjesta,

broda, zrakoplova ili dijela vojnišne prostorije. Razlikuje se od defacto predaje koja

predstavlja jednostrano napuštanje borbe od strane pojedinca ili jedne ili više jedinica bez

zaključivanja bilo kakvog sporazuma. Poseban oblik kapitualcije je tzv. Bezuslovna

kapitulacija. Po njoj se komandant koji nudi kapitulaciju obavezuje da prestane sa davanjem

otpora i unaprijed izjavljuje da prima uslove koje bude postavio pobjednik. KOALICIONI

RAT: Oružani sukob u kojem na jednoj ili obje strane učestvuje učestvuje zajednički više

država, sa svojim oružanim snagama i drugim potencijalima. KOLABORACIONIZAM U

RATU: Dobrovoljna saradnja s okupatorom jedne zemlje – države. Ratna kolaboracija može

početi i prije okupacije zemlje tj. u toku pripreme i borbe za okupaciju. Saradnja s

okupatorom može imati više oblika.

KOLEKTIVNA BEZBJEDNOST: Sistem kolektivnih prinudnih mjera organizovane grupe

država u slučaju prijetnje miru, povreda mira i u slučaju agresije. Kolektivna bezbjednost je

najzrelija koncepcija međunarodne bezbjednosti i suprotna je koncepciji blokovske politike s

pozicija sile. Države obuhvaćene u određeni ssistem kolektivne bezbjednosti obavezuju se da

će svoje sporove rješavati mirno, a zajedničkom akcijom spriječiti upotrebu sile protiv neke

od njih. Kolektivna bezbjednost zasniva se na reciprocitetu. Svaka država je zaštićena, ali i

sama pruža zaštitu drugima. KONSPIRACIJA(UROTA): Urota, zavjera, tajno

protivzakonito planiranje i djelovanje najčešće usmjereno protiv državne vlasti, poput

organizovanja atentata, terorističkih aktivnosti, ali i pobune i otpora protiv diktature ili

okupatorske strane sile. KONTRAREVOLUCIJA: Suprotnost revoluciji, zbacivanje

vladajuće revolucionarne klase s vlasti i dolazak na vlast bivše vladajuće klase.

KORUPCIJA: Pokvarenost, potkupljivost, podmitljivost, podmićivanje uticajnih ljudi na

odgovornim položajima. KRIPTOLOGIJA: Nauka koja se bavi izučavanjem i definisanjem

metoda za zaštitu svih oblika informacija i otkrivanje informacija iz šifriranih poruka, bez

prethodnog poznavanja postupka kojima su one šifrovane. KRIPTOZAŠTITA: specifična

djelatnost vojnih, državnih, diplomatskih, bezbjednosnih, privrednih i drugih organa i

organizacija, čija je osnovna funkcija obezbjeđenje zaštite tajnosti sadržaja poruke pri

prenošenju kanalima veze. LEGALITET: Legalnost, zakonitost, odnosno djelovanje u

skladu sa zakonom. Prema načelu legaliteta svi se postupci vlasti moraju zasnivati na zakonu i

u okviru ograničenja što ga postavlja zakon pa se i sve obaveze i dužnosti građana mogu

utvrditi isključivo zakonom. LEGITIMITET: za razliku od načela legaliteta, u kojem se

težište stavlja na poštivanje zakona, načelo legitimiteta označava pravovaljanost političke

vlasti ili poretka, odnosno priznanje, opravdanje ili prihvatanje određene vlasti kao valjane i

zakonski neupitne. Legitimitet političkog poretka zasniva se na konsenzusu građana koji

političku vlast prihvataju ne iz navike, straha ili vlastitog interesa, već na temelju uvjerenja u

njezinu pravovaljanost i opravdanost. MANIPULACIJA: vješto varanje, spletkarenje, pri

čemu se ideje, ljudi ili događaji instrumentalizuju, koriste kao sredstvo za određene ciljeve i

svrhe. MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD: Ideja o osnivanju Međunarodnog krivičnog

suda, o kojoj se u međunarodnim pravnim krugovima diskutuje još od Nirnberškog suda,

konačno je materijalizovana u aprilu 2002. Godine, u New Yorku, kada je svečanom

sjednicom obilježeno osnivanje Suda u Rimu. MEĐUNARODNI SUD PRAVDE: Glavni

sudski organ UN, sa sjedištem u Hagu. MEĐUNARODNO PRAVO: predstavlja skup

pravnih pravila koja uređuju odnose između država, međunarodnih organizacija kao i život

međunarodne zajednice u cjelini. NEUTRALNOST– nepristrasnost, svjesno nepriklanjanje

pojedinca, grupe ili države interesima, stavovima ili politici sukobljenih strana.

OBAVJEŠTAJNA KOMBINACIJA: Planska aktivnost kojom obavještajac stvara izvor

podataka u strukturi neprijatelja ili potencijalnog agresora. OBAVJEŠTAJNA

OPERATIVNA TEHNIKA: Tehnička sredstva koja se koriste u obavještajnoj djelatnosti,

naročito u prikupljanju podataka i održavanje veze. OBAVJEŠTAJNI PUNKT: obavještajni

organ koji drži odgovarajući broj obavještajnoopreativnih veza i preko njih prikuplja

obavještajne podatke o protivniku. OBAVJEŠTAJNI RAT: jače sukobljavanje odabještajnih

i kontraobavještajnih službi država ili vojno političkih blokova između kojih se zaoštravaju

politički odnosi. OPERATIVNA AKCIJA: planska, kombinovana i skladna upotreba i

korištenje operativno taktičkih metoda, mjera i radnji, sredstava i snaga, uz pribavljenu

saglasnost rukovodioca organizacione jedinice ili dozvolu starješine organa

kontraobavještajne, obavještajne ili službe bezbjednosti, radi izvršenja složenog operativnog

zadatka kojim se ostvaruju program i ciljevi određene službe. OPOZICIJA: U

svakodnevnom govoru opozicija znači protivnost, osporavanje, protivljenje pobijanje,

suprotnost. Odatle pojam opozicije ili oprobe dobija svoje, korišteno značenje u politici,

pogotovo kada se uspostavom demokratije politička opozicija legalizuje. PAKT: Ugovor

zaključen između dvije ili više država u području trgovine, mira, sigurnosti, vojnog

savezništva, ograničavanja nuklearnog naoružavanja i dr. PARTIKULARIZAM: Termin u

političkom životu kojim se izražava svojstvo nekog djelovanaj ili stava, u kome preovlađuju

posebni i pojedinačni, u svakom slučaju parcijalni nad ostalim interesima, težnja za što većom

samostalnošću i podvojenošću pojedinih dijelova u društvu. PLEBISCIT(referendum):

Svenarodno glasanje, izravno odlučivanje naroda. PODMIĆIVANJE: Navođenje na

nezakonite radnje funkcionera, zastupnika, privatnih lica, davanjem neke materijalne koristi.

POLICIJA: Služba i organizacija u okviru državnog aparata, zadužena za staranje o javnom

redu i poretku. POLITIČKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA: Organizovana aktivnost ili

organizacija – ustanova koja, po zahtjevu i intencijama vodećih političkih struktura pokreta ili

države, svojim metodama i sredstvima prikuplja, ocjenjuje, tumači i prezentuje tajne i druge

političke podatke o protivniku i angažuje se na sprovođenju drugih aktivnosti kojima se

ostvaruju određeni politički ciljevi. POLITIČKA POLICIJA: Specijalizovana ustanova ili

poslovi koje obavljaju određeni organi u državnom upravnom aparatu ili organizacija u

pokretu koja otkriva namjere i onemogućava nosioce ugrožavajuće djelatnosti političkog

protivnika vladajuće klase, obavještava nadležne i političke organe i vrši obezbjeđenje

određenih ličnosti iz državnih i političkih struktura. POLITIZACIJA: Davanje političkog

značenja i obilježja nekoj temi ili fenomenu koji izvorno ne spada u politiku, npr. Podjela

sudionika o sportskim društvima prema stranačkoj pripadnosti, a ne prema društvenim i

stručnim razlozima. POSLOVNA TAJNA: Podaci proglašeni zakonom države, drugim

propisom, opštim aktom ili odlukom nadležnog organa, i podaci koji kao takvi, nisu određeni,

ali čije bi odavanje, zbog njihove važnosti, moglo očigledno izazvati teže štetne posljedice za

privredu. „POŠTANSKO SANDUČE“: Unaprijed dogogovreno mjesto u otvorenom ili

zatvorenom prostoru, između obavještajaca i izvora podataka koje služi za međusobno

komuniciranje – ostavljanje poruka. PRAVNA DRŽAVA: Demokratski uređena

parlamentarna država u kojoj se vlast bira na slobodnim višestranačkim izborima. To znači da

je uređena na osnovama trodiobe uzajamno nezavisnih oblika vlasti: zakonodavne, izvršne i

sudske, u kojoj su svi ljudi jednaki pred zakonom, u kojoj su ne samo ustavopravno nego i

faktički, od strane institucija sistema, zaštićena ljudska, građanska , manjinska i druga prava.

PREVRAT: Nagla, skokovita društvena promjena izražena u vidu revolucija,

kontrarevolucija, državnih udara, pučeva, pobuna i ustanaka. PRISLUŠKIVANJE: 1)

Prikupljanje podataka tajnim slušanjem sadržaja koji se prenose sredstvima veze. Moguće je

prisluškivanje žičanog i bežičanog sistema veza. PROCJENA BEZBJEDONOSNE

SITUACIJE: Analiza određenih činjenica, koji pojedinačno i skupno, utiču na stepen

bezbjednosti u datoj sredini, kolektivu ili društvu, kao i raspoloženje građana i njihova

organizovanost i spremnost da se suprotstave ugrožavajućim djelatnostima. PROCJENA

OPERATIVNE SITUACIJE: Analiza činjenica i podataka o neprijatelju i oblicima

ispoljavanja njegove djelatnosti kojima raspolaže služba bezbjednosti, kao i o rasporedu

sopstvenih snaga i sredstava i njihovim saznajnim mogućnostima. PROFESIONALNA

TAJNA: Podaci koja su lica određenih zanimanja saznala u toku vršenja svog poziva

(advokat, zdravstveni radnik, vjerski ispovjednik) predstavljaju profesionalnu tajnu i zakonom

su zaštićeni. PSEUDODIPLOMATIJA: Aktivnost nedržavnih ustanova u inostranstvu čiji je

zadatak da razvijaju ekonomske, privredne, kulturne i druge odnose. PSIHOLOŠKI RAT:

Skup organizovanih mjera i postupaka koje jedna ili više država preduzimaju prema

stanovništvu druge države kako bi uticale na svijest, mišljenje, postupke, shvatanje i osjećanje

ljudi u miru ili ratu i time doprinijele, odnosno olakšale realiziranju svojih političkih, vojnih, i

drugih ciljeva. RADIKALIZAM: Korjenitost, beskompromisnost, temeljitost i dosljednost u

zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologoije, odnosno usmjerenost na

temeljitu provedbu određene političke pozicije, do krajnjih granica. RASIZAM: Nazor i

ponašanje koje se oslanja na tezu da se ljudski rod dijeli na grupe koje se međusobno genetski

razlikuju po inteligenciji, kreativnosti, izdržljivosti itd zbog čega ne mogu imati ista prava u

korištenju društvenih resursa i bogatstava. RASNA DISKRIMINACIJA: Sistem represivnih

mjera i postupaka kojima se sprječava miješanje pripadnika različitih rasa. RATNA

DOKTRINA: Skup teoretskih stavova i praktičnih mjera i rješenja određene države, društva

ili političkog pokreta o pripremanju i vođenju rata. RATNI ZAROBLJENICI: lica koja su

pala pod vlast neprijatelja a pripadaju jednoj od lsedećih kategorija: 1) pripadnici oružanih

snaga i pomoćnih odreda; 2) pripadnici milicija i dobrovoljnih jedinica 3) pripadnici redovnih

oružanih snaga 4) lica koja prate oružane snage 5) čllanovi posada 6) stanovništvo

neokupirane teritorije. RATNI ZLOČINI: Kazneno djelo kojim se krše odredbe

međunarodnog prava u oružanom sukobu ili ratu. RAT TOTALNI: Izraz koji se pojavio u

19. Vijeku za rat koji ugrožava egzistenciju jednog naroda i u kojem su mobilizovana sva

raspoloživa ljudska i materijalna sredstva. U današnje vrijeme bi značio globalno uništenje

zbog snage nuklearnog oružja. REPRESIJA: Označava pritisak na individualno ponašanje u

psihologijskom i psihoanalitičkom smislu, odnosno ugnjetavanje, tlačenje jedne grupe od

druge. SATELITSKA DRŽAVA: Ustavnopravno nezavisna država koja je stvarno zavisna

od druge države. SECESIONIZAM: Otcjepljenje dijela teritorija od države s ciljem

osnivanja samostalne države ili pripojenja drugoj, susjednoj državi. SEGREGACIJA:

Razdvajanje ljudi prema kriterijima koji su u suprotnosti s načelima ljduskih prava i sloboda

od kojih je razdvajanje prema rasnoj, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti. SEPARATIZAM:

Društveni pokret za odvajanjem jedne grupe od šire zajednice, bilo u svrhu priključenja

drugoj zajednici ili potpunog osamostaljenja. SPECIJALNI RAT: Skup organizovanih i

koordinisanih političkih, diplomatskih, ekonomskih obavještajno-subverzivnih, terorističkih a

često i vojnih akcija, mjera i postupaka koje jedna ili više država preduzimaju protiv druge

zemlje, nacionalno oslobodilačkog pokreta radi nametanja hegemonije, miješanja u postojeće

odnose... SPOLJNA POLITIKA: Djelovanje države na međunarodnom polju, u njenim

odnosima s drugim državama, odnosno međunarodnim organizacijama. SUBVERZIJA:

podrazumijeva se otvorena ili tajna, direktna ili indirektna aktivnost organizovana sa strane, a

u smjerena protiv postojećeg režima,pravnog, političkog i društvenog uređenja jedne države

ili unutrašnjeg ustrojstva i rada jedne organizacije. SUBVERZIVNA DEJSTVA: Smišljena,

planska i organizovana aktivnost države, pokreta ili grupe u miru i u ratu, koja se sprovodi

tajno ili prikriveno, direktno ili indirektno, radi ugrožavanja date države ili pokreta i njihovog

rušenja ili uništenja. SUBVERZIVNA DJELATNOST: Obavještajne službe u svome radu

djeluju subverzivno prema drugim zemljama. ŠOVINIZAM: Vodi porijeklo od francuskog

vojnika Šovena, poklonika zavojejvačke politike Napoleona. Označava ekstreman

reakcionarni oblik nacionalizma koji karakteriše nacionalna isključenosti, shvatanje o

superiornosto svoje nad drugim nacijama, propovijedanje nacionalne izolovanost, mržnje i

neprijateljstva prema drugim državama i narodima. TAJNO PRAĆENJE: Operativno-

taktička mjera koju preduzimaju organi gonjenja izvršilaca krivičnih djela. Ova mjera sastoji

se iz radnje stalnog fizičkog slijeđenja lica koje se prati, opažanja i evidentiranja svake

činjenice i okolnosti iz aktivnosti i ponašanja praćenog i poduzimanja drugih operativnih

radnji koje su naložene zahtjevom i poduzimanjem drugih operativnih radnji koje su naložene

zahtjevom za tajno praćenje. TEHNIKA VELIKE LAŽI“: Naziv za više političko-

propagandnih postupaka i metoda kojima se neka značajna laž javnosti predstavlja kao istina i

naknadno nadopunjuje novim neistinama, koje zajedno funkcionišu kao sistem podrške

velikoj laži. TRANZICIJA: Prelaz iz jednog stanja u drugi. U užem smislu riječi, tranzicija

označava proces transformacije netržišnih u tržišna gospodarstva koji je nastupio kao

posljedica sloba komunizma. U širem smislu, tranzicija označava prijelaz iz nedemokratskog,

totalitarnog komunističkog društva u državnom i paradržavnom vlasništvu, u građansko

društvo robno tržišne privrede s višestranačkim političkim sistemom liberalne demokratije.

VOJNA HUNTA: Grupa oficira koja je nasilnim sredstvima , protiv volje naroda, osvojila

vlast i zavela diktaturu. ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI: Kazneno djelo koje prema

odredbama međunarodnog prava uključuje masovna pogubljenja, masakre, pretvaranje civila i

ratnih zarobljenika u roblje, deportaciju i druge nečovječne postupke i kazne protiv civilnog

stanovništva, bolesnih i nemoćnih, ili progone političke rasne ili vjerske naravni kada su to

djela ili progoni povezani s bilo kojim zločinom protiv mira ili bilo kojim ratnim zločinom.

ZLOČIN PROTIV MIRA: Djela koja prema međunarodnom pravu pripadaju kategoriji

izrazito teških kaznenih djela, a obuhvataju: a) planiranje, pripremu, iniciranje ili podsticanje

na agresivan rat, odnosno rat kojim se krše međunarodni sporazumi ili međunarodne garancije

b) sudjelovanje u planiranju, pripremi ili podsticanju takvog rata.