Umrezavanje WIN 7 i XP-A

[email protected] URL: inovatori.hr 1 / 23

Bela Nemet, dipl.ing. UMREŽAVANJE WINDOWSA 7 SA WINDOWSOM XP

(KUPILI STE LAP-TOP. KAKO DALJE ?)

Objavljeno pod licencijom: Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez_prerada_3,0_Hr (Dopušteno je tiskanje, kopiranje i distribucija kompletnog djela bez izmjena i uklanjanja naznake autorstva i izdava a isklju ivo bez naplate. Nisu dopuštene izmjene, korištenje, tiskanje, objava ili distribucija djela ili njegovih dijelova uz naplatu ili u komercijalne svrhe bez ugovora s autorom)

UMREŽAVANJE WINDOWSA 7 SA WINDOWSOM XP

(KUPILI STE LAP-TOP. KAKO DALJE ?)

Nekoliko pojmova iz lokalizirane terminologije Windowsa 7 (hrvatsko-hrvatski rje nik) vrste umrežavanja definiranje sadržaja za razmjenu Windows XP definiranje sadržaja za razmjenu Windows 7 preduvjeti za mrežni rad na XP-u kreiranje ku ne mreže (Home or small Office Network) na XP-u umrežavanje s kreiranjem ku ne mreže na W7 mogu e prepreke za umrežavanje masovni prijenos podataka rutinom Windows Easy Transfer razmjena podataka programom Team Viewer sinkronizacija datoteka i arhiviranje programom SyncBack sigurnosne kopije sistema na windowsu 7 Dodatak (serverska provjera autenti nosti, vrste modema i dr) Definiranje IP-adresa ra unala

Margine pripremljene za dvostrani ispis

Rijeka, 2011.

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/legalcode

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/legalcode

mailto:[email protected]

[email protected] www.inovatori.hr 2 / 23



Bela Nemet, dipl.ing. KUPILI STE LAP-TOP. KAKO DALJE ?

Ova stranica je istokrvno kritizerstvo, pa je možete i presko iti, izuzev ako Vam je stalo do našeg jezika. Prijenosna ra unala su kona no postala toliko dostupna, da ste ga se dokopali, no više se ne prodaju sa WINDOWSIMA XP. Prodava i tvrde da ni ne prihva aju XP (nismo provjeravali, no to bi po svakoj logici trebala biti totalna glupost). Prodaju se prakti ki samo sa WINDOWS-om 7 ili s nekim LINUX-om, ili sa Free-DOS.om, tj. prakti ki bez operativnog sustava. Ako ste osu eni na razmjenu informacija s poslovnim okruženjem, teško da ete se odlu iti za LINUX, budu i da su mogu i problemi s kompatibilnoš u LINUX-a i Microsoftovog poslovnog paketa, posebno ACCESS-a (koji istina-bog iz verzije u verziju nije ni sam sa sobom ni unatrag kompatibilan). S obzirom da sedmica stoji oko 1000 kn, a taman toliko su približno skuplji prijenosnici sa sedmicom od onih bez nje, do e Vam na isto uzimate li "prazan" prijenosnik i WINDOWS 7 ili prijenosnik sa "gotovom" sedmicom. Ustvari ona i nije gotova, nego sadrži instalaciju koja se automatski instalira pri prvom uklju enju ra unala uz nekoliko uobi ajenih upita (jezik, postava datuma, ime korisnika itd.). Jednom odabrani jezik prilikom instalacije ne možete više mijenjati ! I eto prilike za nove neprilike ! Želite dakako svoj prijenosnik umrežiti sa stolnim ra unalom, na kome naravno imate XP-a (kao i ve ina od šezdesetak posto svih korisnika). I dok jedni to uspijevaju s lako om (tako barem pišu na forumima) drugi se mu e s iscrpljuju im pokušajima da sedmicu na prijenosniku "spare" sa XP-om na stolnom ra unalu, a ovi nikako da se me usobno prepoznaju. Na prijenosnik naravno želite prenijeti hrpu programa i podataka, svojih projekata (možda još u OFFICE-u 2000, na koga ste se navikli i nikako Vam "ne idu" nove verzije u kojima Vaše brižno "ucifrane" ACCESS aplikacije ne rade kako treba). Što e od sveg softwera koji imate na XP-u (možda ste ga ak i platili) sedmica prihvatiti – dodatno je pitanje, pa je opet izgledno gubljenje stotina skupih VSS sati u firmi na saniranje ovog W7 tsu-namia. Kao prvo, na sedmici ne možete koristiti Outlook Express, ve Vas umjesto njega W7 prisiljava na Windows Live Messenger, svi alo se to Vama ili ne. Prijenos mailova sa XP-a na W7 nema smisla, jer ih na sedmici nemate s im pregledavati, budu i sedmica odbija instalirati Outlook Express. Za razliku od toga, W7 sre om ne e prigovoriti instalaciji ni starijeg OFFICE 2000, iako name e instalaciju trial verzije 2007. No neprilike time ne završavaju, posebno ako na sedmicu "ska ete" sa XP-a, ignoriraju i Vistu . S obzirom da e Vam pomo biti itekako potrebna, prilikom instalacije možete odabrati lokalizirani hrvatski umjesto izvorno emgleskog. Onome tko koliko-toliko vlada engleskim jezikom pametnije je držati se izvornika nego razbijati glavu sa novokomponovanim "hrvatskim" izrazima i lošim prijevodima uputa koje iskusniji korisnici još teže razumiju nego po etnici, koji ne znaju uvriježeno doma e nazivlje i komande. Ekipa hrvatskog Windowsa se osobito potrudila u izmišljanju novog nazivlja koje hrvatskom jeziku pristaje kao kravi sedlo. Tako primjerice doma i korisnici PC-a tridesetak godina znaju što je "mrežna kartica", ali ne, Windowsova hr-ekipa to je morala nazvati "prilagodnik". Trebala su mi dva sata da prokljuvim što je to "prilagodnik", a od takvih novotvorina vrvi sustav pomo i. Nema druge, netko e morati napisati hrvatsko-hrvatski rije nik, posebno za iskusnije korisnike koji su se decenijama služili uvriježenim izrazima. Pokušavaju i odgonetnuti lokalizirani sustav pomo i, dobiva se dojam da ga je prevodio glupi automat, a taj prijevod su onda "popravljali" lingvisti koji nemaju pojma o informatici, a ne informati ari. "Udaljeno ra unalo", prirodan izraz koji je svakom razumljiv, moralo se nazvati "udaljenom radnom površinom", pa ispada da mrežni kabel treba utaknuti u stolnu plo u. A takvih je "genijalnih" prijevoda puna kapa. Router je nazvan "usmjernikom", što nema nikakve veza sa ispravlja em struje ili diodom što bi naivni korisnik mogao pomisliti temeljem cjeloživotnog obrazovanja s podru ja elektrike. Ali zato tijek ili "protok podataka" najednom zovemo "strujanje" i tako dalje. Kao da materija nije dovoljno kompleksna i sama po sebi, morala se za initi i sa ovakvim jezi nim egzibicijama. Kao i op enito u novo-hrvatskom gluparenju, možda još najviše iritira totalna nedosljednost. Tako primjerice u primjeru "Udaljene radne površine" insistira se na doslovnom prijevodu izraza "Remote Desktop", ali isto tako doslovni prijevod izraza "Network Card", tj. uvriježena i svima poznata "mrežna kartica" nije valjala, nego se morao izmisliti "prilagodnik". Preostaje još samo da kliznu traku nazovemo "milokliz" Sve u svemu mislim da je pametnije nau iti engleski umjesto novohrvatski, jer ionako nisu svi programi i rutine koje ete koristiti prevedeni, pa ete ipak morati koristiti engleski za ve inu novog softvera. Stvarno bi trebalo na nacionalnoj razini popri ati o ovom problemu, pa izdati verziju sa izvornim engleskim komandama i ljudski prevedenim, govornim hrvatskim, razumljivo pisanim sustavom pomo i, ako ne želimo nepotrebno komplicirati i usporavati doma i razvoj informati kog obuhvata. Prije pokušaja da pomognemo u uvodno navedenom zadatku, s obzirom na re eno evo jedne stramice hrvatsko-hrvatskog rje nika koji bi Vam trebao olakšati da shvatite "što je umjetnik želio re i" pišu i lokalizirane hrvatske upute. No još uvijek nije sigurno da smo i mi sve razumjeli.



HRVATSKO – HRVATSKI MINI-INFORMATI KI RIJE NIK novohrvatski kratica uvriježen doma i izraz engleski objašnjenje

(mrežni) prilagodnik mrežna kartica network card dodatna plo a s elektronikom za umrežavanje ra unala izdvoji ekstraktiraj unzip ekstraktiraj neku ili sve datoteke iz (zip ili sli ne) arhive pregledaj pretraži browse prona i ciljanu datoteku na disku/nosa u podataka usmjernik Router (Router) (kabelski ili beži ni ili kombinirani) ure aj za vezanje interne LAN

mreže ra unala na WAN vanjsku informati ku mrežu (obi no Internet) redovito ugra en u Router koji sadrži još vatrozid ili NAT ure aj za zaštitu umreženih ra unala, koncentrator (Ethernet hub) i širokopojasni (ADSL) modem.

širokopojasni modem ADSL modem Router ure aj za vezanje ra unala na internu mrežu i/ili Internet koncentrator (Ethernet) hub "Glupo" spojište za priklju enje više mrežnih priklju aka, sve podatke šalje svima skretnica dvosmjerno spojište koje prepoznaje izvor i odredište, podatke šalje kome su namijenjeni, brže od koncentratora

mrežna mjesta vrste mreže network places ku na mreža, mreža na poslu, javna mreža i domena. Razlikuju se po pouzdanosti, odnosno sustavu zaštite.

web mjesto web sjedište web site smisleno organiziran skup HTML i drugih dokumenata (tzv.

web-stranica) jednog korisnika (tvrtke ili osobe), povezanih poveznicama (hiperlinkovima)

Pristupna to ka ili "bazna stanica" mjesto prihvata beži nog signala u Ethernet oži enu mrežu

pristupnik ra unalo koje povezuje mreže s razli itim protokolima, tj. . transformira podatke s jedne mreže tako da budu . razumljivi drugoj mreži.

radna površina ra unalni monitor desktop (umreženo) ra unalo, odnosno površina njegovog monitora

udaljena radna površina udaljeno ra unalo ra unalo na Internetu ili lokalnoj mreži s kojim smo vezani

protokol udalj.rad.površ. RDP protokol (skup pravila i standarda) za vezivanje ra unala

RD pristupnik ra unalo koje ovlaštena ra unala na Internetu veže na korporacijsku mrežu bez kreiranja VPN mreže

Virtualna privatna mreža VPN mreža koja povezuje jedno ili više ovlaštenih ra unala s velikom mrežom (npr. korporativnom ili nekom poslovnom

. ili drugom za javnost zatvorenom mrežom).



VRSTE UMREŽAVANJA Slijede a shema daje pregled uobi ajenih mogu nosti za izlazak na Internet. Zanemarili smo prastare modemske veze od 65 kbps i ISDN veze, kao i prijenos podataka po elektroinstalaciji.

BEŽI NO (tj. putem radio primopredqajnika ugra enih u mrežnu karticu i router)

lokalnom radio-vezom sa beži ne mrežne kartice (prilagodnika) na router (usmjernik)

s priklju enjem na mobilni internet (VIP, TELE2 ili sli ne mreže) USB modemom

OŽI ENO kroz lokalnu tzv. LAN mrežu (Local Analog Network) koja jedino ra unalo ili sva ra unala u lokalnoj mreži veže na spojište (hub ili skretnicu) ugra eno u router (usmjernik) tj. ure aj za priklju enje LAN mreže na Internet kroz razdjelnik (spliter za odvajanje telefonskog ogranka) do telefonske zidne uti nice.

Priklju ak na Internet se ostvaruje ADSL vezom ili kablovskom TV mrežom (MAX-TV, OPTI-TV, B-NET i drugi), zavisno o ugovoru sa pružateljem komunikacijskih usluga (providerom). Router se na zidnu telefonsku uti nicu vezuje obi nim telefonskim kabelom sa mikropriklju nicama, koriste i razdjelnik (spliter) za odvajanje analognog-govornog ogranka (za telefon) od digitalnog - informati kog ogranka, utaknutog u router. Koristimo li kablovsku TV mrežu, ra unalna komunikacija odvijat e se kroz istu telefonsku paricu kao TV, ali na frekvenciji koja ne ometa TV prijenos. Sama lokalna mreža (LAN) za vezanje jedinog ili svih ra unala na spojište – tzv. Ethernet hub naj eš e ugra en u router, me usobno veže mrežne kartice svih ra unala u mreži, uobi ajeno se izvodi tzv. Ethernet ili UTP kablovima. Priklju ci sli e mikro-telefonskim priklju nicama, samo su nešto ve i. Izvode se kao:

direktni UTP kablovi za uobi ajeno umrežavanje dvaju ili više ra unala preko routera, koji osigurava i vezu na Internet. Ako stavimo krajeve direktnog kabela skupa, boje žica trebaju biti jednako raspore ene po nožicama uti nica kao na gornjoj slici.

križani UTP kablovi za direktnu vezu dvaju ra unala u tzv. "Cross cable connection " vezi, predstavljaju LAN mrežu koja nije neposredno priklju ena na Internet, odnosno me usobno se direktno vežu mrežne kartice ra unala bez routera, isklju ivo u cilju me usobne razmjene podataka. Kod njih su žice na priklju cima vezane unakrsno

Ova veza je suvremenija verzija nekadašnjih tzv. DCC veza (Direct cable connection), koje Vista i operativni sustavi iza nje (dakle ni Windowsi 7) ne podržavaju.

Uz "obi ne" Ethhernet mreže predvi ene do 100 mbps postoje i 4-5 puta brže Gigabit Ethernet mreže za 1000 mbps. Svi elementi mreže (mrežne kartice, i cross kabel) trebaju biti Gigabit tipa. Za izlazak na internet to i nema nekog smisla jer su brzine Interneta ispod 100 mbps, ali cross cable connection izme u stolnog i prijenosnog ra unala može zna ajno skratiti tramakanje podataka (npr pri izradi sigurnosnih kopija i sl.). Novi prijenosnici imaju Gigabit mrežne kartice, a u stolno ra unalo se može ugraditi, pa e izvorna kartica služiti za Internet, a Gigabit za cross-cable vezu

Kona no mogu e je ra unala povezati i Fire-vire (i-Link) vezom ako imaju i-Link priklju ke ili kartice, dakako sa odgovaraju im Fire-wire kabelom, no to baš i nije uobi ajeno. Takva veza se u popisu veza prikazuje kao 1394 Connection brzine 400 mbps.

Tekst u nastavku o uobi ajenoj izvedbi umrežavanja može se primijeniti i na cross-connection vezu, jedino rubrike "Default gateway" i DNS server adrese na zadnjoj strani ostavite prazne.

ROUTER (ADSL modem)

PC-1 ETHERNET

mrežna kartica

PC-2 ETHERNET

mrežna kartica

zidna tel. uti nica

telefon

splitter

UTP

UTP

http://inovatori.hr/ADSL_veza.pdf



Da bismo razmjenjivali podatke izme u ra unala, moramo ih umrežiti, a za to na oba ra unala treba obaviti odgovaraju e pripreme. Sav hardver dakako treba biti instaliran. No, prvo treba odlu iti kojom vrstom mreže emo vezati naša ra unala. Ako smo kupili laptop, vjerojatno emo koristiti kombinaciju razli itih vrsta povezivanja, pa e laptop biti vezan na Internet beži no, tako da "surfanje" omogu imo i s koljena na WC-školjki, ali se isto tako prijenosnik može vezati i "obi nim" Ethernet kabelom (UTP) na usmjernik (router) starog ra unala tj. na "pristupnu to ku" njegove postoje e LAN mreže preko koje izlazi na Internet. Time smo fizi ki osigurali uvjete za priklju enje naše "udaljene radne površine", što e re i "udaljenog ra unala" npr. za povremenu razmjenu ili sinkronizaciju datoteka na oba ra unala. Ako laptop ili router nisu predvi eni za beži nu vezu, ovako stvorena interna mreža omogu it e i da priklju eno ra unalo izlazi na Internet koriste i postoje u internetsku vezu starog ra unala. Ako opet i prijenosnik i router podržavaju beži nu vezu (tj ako router ima antenicu), umrežavanje se može realizirati ak i bez kabelske veze sa laptopa, pa e razmjena podataka i i beži no od prijenosnika do routera, a od starog ra unala UTP kabelom. Prilikom kreiranja mrežnih veza (Network Connections), za svaku kablovsku vezu definira se tzv. IP-adresa svakog ra unala odnosno njegove grafi ke kartice, prema kojoj se upu uju podaci. I router ima IP-adresu koja se navodi pod "Default Gateway" (to je uobi ajeno 192.168.1.1. ) Ako postoji više veza kojima je mogu e ostvariti umrežavanje (npr. "obi na" Ethernet veza i Gigabit Ethernet), definiranjem odgovaraju ih IP adresa, definirat emo i vezu koja e se koristiti za umrežavanje. U nastavku opisujemo postupak za umrežavanje obi nom Ethernet ži anom mrežom koja se ostvaruje LAN mrežom koriste i vezu tipa "Local Area Connection" i protokola TCP/IP na strani XP-a, odnosno TCP/IPv4 na strani prijenosnika sa Windowsima 7. Preostaje složeniji dio posla – nagovoriti oba ra unala da pristanu slati i prihva ati podatke sa interne mreže. U tom cilju treba i softverski kreirati internu mrežu u kojoj e biti definirano koji e korisnici biti u nju uklju eni (u našem slu aju su to oba ra unala), i kakve e ovlasti imati koji korisnik u pogledu rukovanja podacima (samo itanje ili i upis i brisanje i dr.). Tako er svaki korisnik , odnosno svako ra unalo u mreži treba definirati koje podatke dopušta rabiti drugim korisnicima. Ti podaci trebaju biti grupirani u zasebne foldere predvi ene za razmjenu (tzv. "dijeljeni podaci" ili "Shared documents".

PODACI ZA RAZMJENU - DIJELJENI PODACI – ("Shared documents") Na XP-u se podaci za razmjenu smještaju ili kopiraju u posebnu mapu (folder) za razmjenu, pa se ta ili odabrane "normalne" mape definiraju kao mape za razmjenu na slijede i na in:

desni klik na ciljanu mapu biraj Propertis (svojstva) > Sharing (dijeljenje) kva ica na Share this folder on the network u donjem okviru i upiši ime za razmjenu Ako želiš, dopusti da korisnici na mreži mijenjaju tvoje datoteke (kva ica pred Allow network users to change my files)



2

3

4

5

6

7

1

Klik na OK inicira provjeru kojom XP provjerava koje datoteke smije dopustiti za razmjenu (sistemske i još neke datoteke ne smiju se razmjenjivati). Iza provjere ispisat e spisak i procentualni udjel onoga što je od izabranoga dopušteno razmjenjivati i nazvat e taj sadržaj predloženim imenom.

Mape pripravljene za razmjenu, XP vizualno ozna ava ispruženim dlanom kao na slici: Druga je mogu nost da sadržaje za razmjenu premjestimo ili kopiramo u folder "Shared documents", (dijeljeni dokumenti), no te sadržaje na elno mogu koristiti samo razni korisnici istog ra unala, ako se i ta mapa ne konfigurira na opisani na in za razmjenu ne u mrežnim korisnicima, tj. s drugim ra unalima na mreži. Windows 7 umjesto "dijeljenih podataka" poznaje sadržaj za zajedni ko korištenje koji se na sli an na in definira naredbama:

desni klik na ciljanu mapu > biraj Svojstva > tab Zajedni ko korištenje klik na ekransko dugme Zajedni ko korištenje otvara okvir "Zajedni ko korištenje datoteka". Klikom na trokuti uz gornju eliju otvaramo listu i biramo Ku na grupa, pa definiramo što e korisnicima mreže biti dozvoljeno itanje ili itanje/pisanje). Klik na Dodaj dodaje taj sadržaj na listu, a klik na Zajedni ki koristi dovršava postupak

Ako je prilikom definiranja ku ne mreže (vidi nastavak) tako postavljeno, datotekama za zajedni ko korištenje mo i e pristupiti i osobe bez korisni kog ra una i lozinke za pristup na prijenosnik s Windowsom 7.

Primjer propisivanja zajedni kog korištenja mape "SLIKE": 1. Desni klik na SLIKE > Svojstva > 2. Zajedni ko korištenje > 3. Zajedni ko korištenje > 4.i 5. ku na grupa > 6.dodaj > 7. Zajedni ki koristi > Dodaj. Na XP-u sadržaje za zajedni ko korištenje sa W7 dohva amo dvoklikom na ikonu My Computer i klikom na My Network Places. Javni sadržaji su u folderu Users on imeLaptopa\Public



PREDUVJETI ZA MREŽNI RAD NA XP-u Za one koji to još ne znaju, povezivanje ra unala na Internet ide uvijek preko lokalne mreže (Local Analog Network – tzv. LAN mreža), pa i onda kada na toj lokalnoj mreži imamo samo jedno ra unalo. Zato je formiranje LAN mreže obavezno u cilju izlaska na Internet. Ovu internu mrežu (s jednim ili više umreženih ra unala) na "vanjsku" Internet mrežu veže tzv. Router ili "usmjernik". Ako je staro ra unalo vezano na Internet, LAN mreža je na XP-u ve u funkciji, ali vjerojatno nema uklju enu opciju "Client for Microsoft Network", koja ra unalu dopušta ulogu Client-a, tj. u esnika u mrežnom radu i dozvolu razmjene podataka opcijom "File and Printers Sharing for Microsoft Networks", pa to treba uklju iti slijedom naredbi: Start > Settings > Network Connections > desni klik na Local Area Connections > Properties i ako je nema, postavimo kva icu na Client for Microsoft Networks i File and Printrer Sharing for Microsoft Networks. Kao rezultat, pojavit e se nova veza s nazivom Incoming Connections (ulazne veze).

Uz to ra unalo treba ovlastiti za prihvat veza koje iniciraju druga ra unala na mreži, slijedom XP naredbi: Start > Settings > Control Panel > System > biramo karticu Remote i stavljamo kva icu pred > Allow users to connect remotely to this computer (dopusti korisnicma da se vežu na ovo ra unalo udaljenom vezom!) Ako to propustimo, XP e odbiti uspostavljanje mrežnog rada, pa se ra unala na mreži ne e me usobno ni "vidjeti", a pokušaj povezivanja rezultirat e porukom Windowsa 7 da udaljeno ra unalo ne prihva a vezu. No, time još uvijek nismo osigurali sve preduvjete za umrežavanje, odnosno preostalo je da na XP-u i na W7 kreiramo interne mreže koje trebaju imati jednako ime.



Kreiranje ku ne ili male uredske mreže (Home or small office network) na Windowsu XP

Umrežavanje XP-a sa W7 se sastoji od kreiranja "Home or small office network"-a na XP-u i istoimene "ku ne mreže" na Widowsu 7. Da bi umrežavanje sa prijenosnikom uspjelo, bitno je da ku na mreža na Windowsu 7 i mreža kreirana na XP-u imaju isti naziv. Kad je interna mreža na oba ra unala uspostavljena, u XP-u definiramo mape za razmjenu na prethodno opisan na in, a u Windowsu 7 sadržaje koje želimo razmjenjivati definiramo za zajedni ko korištenje kako je tako er opisano na strani 6. Kreiranje Home or small office network-a na XP-u i nije neka mudrolija. Pretpostavka je da je na XP-u uspostavljena LAN veza (Local Analog Network) preko koje ra unalo izlazi na Internet, s uklju enim opcijama sa prethodne stranice. Uredno priklju ite pisa , te sva ra unala vežite UTP kabelom na ADSL modem (Router, odnosno "usmjernik"), sve uklju ite i pokrenite niz naredbi:

Start > settings > Control panel > Network setup wizard > Next > birajte srednju opciju: This computer connects to the Internet throught a residential gateway or trought another computer on my network . . . tj. "ovo ra unalo pristupa internetu preko routera" (koji u sebi ima residential gateway i DSL modem sa slike u jednom ure aju) " ili preko drugog ra unala na mreži" i klik na Next biramo This computer connects to the Internet directly or throught a network hub. . . Prva opcija – odnosi se na situaciju prema slici. Network hub i DSL cable modem su obi no objedinjeni u Router-u u koga se ubadaju svi ("direktni" a ne "križani") Ethernet-kablovi. Konektor tzv. "UTP" kabel-a sli i na telefonski mikroutika , samo je osjetno ve i.

Utipkaj opis i ime ra unala. Ime mora biti razli ito od imena lap-topa i ostalih ra unala.

Upiši ime mreže. Osnovna grupa ili interna mreža na Windowsu 7 morat e imati isto ime.

biramo prvu opciju slijede eg panela (uklju i dijeljenje datoteka i pisa a) > Next > Next . XP e obaviti svoje i nudi pripremu instalacijskog medija za priklju enje drugih XP ra unala, što nam ne treba jer priklju ujemo Windows 7 koji ima svoju proceduru, pa biramo zadnju opciju (Just finish the wizard . . . itd).

Restartati ra unalo.

UTP kablovi se izvode s direktnom i križanom verzijom priklju aka. "Obi ne" (tj. direktne) UTP

kablove koristimo za vezivanje ra unala na Ethernet hub ili usmjernik (ADSL modem). Križana verzija zrcalno simetri no "obr e" položaj pojedinih nožica na krajevima kabela i koristi se za neposredno vezivanje dvaju ra unala bez Ethernet hub-a, odnosno bez usmjernika.



klik ovdje otvara manji okvir

klik na ovaj tekst bira ku nu mrežu

1

2

POSTUPAK UMREŽAVANJA S KREIRANJEM INTERNE MREŽE NA PRIJENOSNIKU, ODNOSNO NA WINDOWSU 7

Windows 7 se automatski povezuje na postoje u mrežu im se na ra unalo (u našem slu aju prijenosnik) priklju i UTP kabel utaknut s druge strane u jedan od Ethernet priklju aka Routera. Windows 7 je kao najjednostavniji na in umrežavanja za zajedni ko korištenje podataka i pisa a predvidio ve unaprijed kreiranu tzv. Osnovnu grupu. Me utim, ako se želimo umrežiti sa XP-om, na to možemo zaboraviti, jer u Osnovnu grupu mogu se vezati samo ra unala sa Windowsima 7. Sve opcije i postave koje se odnose na osnovnu grupu stoga treba zanemariti. Preostaje nam, da za povezivanje s XP-om koristimo jednu od prva dva tzv. "mrežna mjesta", ili razumljivije re eno vrste mreža iz slijede eg izbora koga nudi W7:

Ku na mreža za veze me u pouzdanim korisnicima (npr. XP-a s prijensnikom) Mreža na radnom mjestu stvaranje ili priklju enje na osnovnu grupu je onemogu eno Javna mreža isklju eno je otkrivanje mreže, onemogu ena osnovna grupa Domena mreže s domenama kojima upravlja mrežni administrator

Vidimo dakle, da se razne vrste mreža razlikuju po sigurnosti i stupnju zaštite pristupa podacima. Za umrežavanje privatnog stolnog ra unala s prijenosnikom, odabrat emo ku nu mrežu, koja inicijalno ima uklju eno tzv. "otkrivanje mreže", tj. omogu eno je da prijenosnik "vidi" ostala ra unala na mreži i da ona vide njega. Ku na mreža se odabire slijedom komandi: Start > Upravlja ka plo a > Centar za mreže i zajedni ko korištenje > desni klik na vrstu

mreže na mjestu 1 otvara manji okvir > na kome kliknemo na tekst "Ku na mreža" (2) Klik na "Ku na mreža" otvara okvir "Postavljanje mrežnog mjesta", na kome otvaramo link:



Prikaz ili promjena postavki ku ne grupe (ozna eno strelicom).

Otvara se slijede i okvir, u kome definiramo koje medijske sadržaje dopuštamo zajedni ki koristiti svim lanovima ku ne grupe (tj. dopuštamo li razmjenu, mijenjanje i brisanje sadržaja na oba umrežena ra unala). Windows 7 naime osim u mape (foldere), sadržaje organizira i u tzv, biblioteke, pa pretpostavljeno kreira biblioteke slika, glazbe, videozapisa, dokumenata i pisa a i inicijalno postavlja dozvolu (stavlja kva ice) za zajedni ko korištenje tih biblioteka. Korisnik može dodavati ili uklanjati datoteke u sve biblioteke, a uz inicijalnu biblioteku za podatke može kreirati i nove biblioteke. Može sprije iti razmjenu sadržaja pojedinih biblioteka uklanjanjem odgovaraju ih kva ica.

nevaže e opcije za umrežavanje sa XP-om



Prije spremanja eventualnih promjena, na ovom okviru klikom na strelicom ozna eni link Promjena dodatnih postavki zajedni kog korištenja otvaramo popis tih postavki, koje na elno možemo postaviti kao na slijede im slikama. Otkrivanjem mreže omogu ujemo da se ra unala na mreži me usobno "vide", a time i da razmje-njuju i mijenjaju sadržaja za koje smo dali dozvolu. Klik na ševron v u zadnjem retku otvara sli an popis postavki koje reguliraju dozvole zajedni kog korištenja javnih mapa, ("public"), tj. posebno izdvojenih mapa sli no "Shared Documents"-u u XP-u, sa sadržajima namijenjenima razmjeni. Postavke na slijede oj strani reguliraju dozvole njihovog zajedni kog korištenja.



Na slikama su odabrane preporu ene postave. Ako se ništa u postavama ne izmijeni, dugme "spremi izmjene" ne e biti aktivirano, pa izlazimo klikom na "Odustani". Izlazak iz popisa ovih postava vra a nas u panel na kraju stranice 10, gdje spremamo promjene ako smo ih izvršili ili tako er kliknemo na "Odustani". Kona no, napuštamo i okvir "Postavljanje mrežnog mjesta" klikom na ekransko dugme "Zatvori". Provjerimo sada što se od mreže vidi. U tom cilju pokrenimo komande Start > Mreža. Na prikazu sadržaja našeg malog informati kog sustava trebala bi se pokazati oba ra unala, tj. stolno koje smo nazvali XP i prijenosnik koga smo nazvali LAPTOP, kao na slici. Primjer na slici sadrži i nekoliko foldera koji su na prijenosniku kreirani na klasi an na in, a podaci su u njih preba eni sa starog ra unala na na ine opisane na kraju lanka. Dvoklik na naziv umreženog ra unala ili ikonicu u shemi mreže otvara njegove dostupne foldere uz mogu nost kopiranja, brisanja i ispravljanja sadržaja predvi enih za zajedni ko korištenje.



itav sadržaj udaljenog ra unala (u našem slu aju XP-a) može se vidjeti na prijenosniku ako

povežemo ra unala komandama: Start > dvoklik na trokuti desno od opcije Veza s udaljenim ra unalom otvara istoimeni okvir s elijom u koju treba upisati ime ili IP adresu udaljenog ra unala i kliknuti Poveži. Sigurniji je uspjeh ako upišemo IP adresu. Kako se definira IP-adresa ra unala, vidi u DODATKU lanka. Da bi se mreža uredno uspostavila, neophodno je da sva ra unala na mreži imaju razli ita imena i razli ite IP adrese, a naziv ku ne mreže prijenosnika mora biti jednak nazivu "Home or small office network"-a kreiranog na XP-u.

Na zaslonu prijenosnika pojavit e se sadržaj zaslona sa XP-a, a XP e prije i u LOG-OFF stanje, pa se navigacijom po sadržaju XP-a sada upravlja sa prijenosnika. Svi se sadržaji mogu pregledavati, ali kopirati, mijenjati ili brisati se mogu samo oni koji su predvi eni za zajedni ki rad, kako je regulirano prije opisanim postavkama.

Opcija Mogu nosti sa gornje slike omogu uje nam podešavanje razli itih parametara poput veli ine prikaza udaljenog zaslona, dubinu boja, nekih vizualnih efekata i dr, te opciju provjere autenti nosti servera. Vodimo ra una, da u slu aju kad je rezolucija XP-a ve a od rezolucije prijenosnika, dio zaslona sa XP-a možda se ne e prikazati. Manje iskusni korisnici ove opcije mogu ostaviti u izvorno pretpostavljenom stanju.

Vidimo da su se oba ra unala prikazala, i na lijevom popisu mapa i na panelu za prikaz elemenata mreže, što je znak da se ra unala me usobno "vide". Dvoklik na udaljeno ra unalo (XP) otvorit e prikaz njegovog sadržaja predvi enog za razmjenu. Javne mape smještene su u mapu prijenosnika LAPTOP izvorno nazvanu USERS (Korisnici), skupa sa javnim mapama koje korisnik može po volji kreirati i predvidjeti za zajedni ko korištenje.



MOGU E PREPREKE ZA UMREŽAVANJE Ako umrežavanje ne uspijeva, tj. ako se XP nije prikazao (dakle nije prepoznat) na Windowsu 7, najprije treba provjeriti:

jesu li ra unala dobro povezana kablovima i da li je ethernet kabel direktni a ne križani*. Stavite krajeve UTP kabela skupa. Boje žica trebaju biti jednako raspore ene po nožicama uti nica kao na slici je li sva oprema uklju ena Izlazi li ra unalo na Internet

Ako su svi odgovori "da", pokušajte još ugasiti i nakon desetak sekundi ponovo uklju iti router (usmjernik). Ako se mreža ipak ne uspostavlja, mogu e je da:

umrežavanje sprje ava kakav zaštitni (antivirusni ili antispy) program možda su isklju eni neki servisi neophodni za mrežni rad na XP-u ili na Windowsu 7 na sedmici je možda uklju ena opcija serverske provjere autenti nosti Ne spajaj se, ako autenti nost nije provjerena (detaljnije vidi dodatak na kraju lanka).

Privremeno isklju ite zaštitne programe. Desno kliknite na ikonicu zaštitnog programa i skinite kva icu sa "Antivir Guard Enable" ili opcijom "disable" privremeno isklju ite zaštini program, pa pokušajte umrežavanje ponovo (npr. izvucite i ponovo utaknite UTP kabel). Ako ra unala još uvijek ne reagiraju o ekivano, preostaje provjera servisa. Ovlaštenja za pristup mrežama i podacima, te razmjenu podataka naime reguliraju i postave u popisu "servisi" upravlja kog sustava ra unala. Oprezniji korisnici znaju isklju iti mogu nosti za rad s udaljenim ra unalima zbog isklju enja virusne opasnosti, a u Windowsu 7 su neke od tih opcija inicijalno isklju ene nakon instalacije, što može onemogu iti i uspostavu lokalne mreže. Mogu vas izluditi bezuspješni pokušaji umrežavanja samo zato jer je neki od ovih servisa stopiran, a trebao bi biti pokrenut. Ako Vam umrežavanje ne uspijeva, provjerite ovu listu i uklju ite servise koji bi mogli biti uzrokom poteško a. Listu servisa na XP-u otvara slijed naredbi: Desni klik na My Computer > Manage > Services and Applications > services Otvara se duga lista servisa. Klik na Status u zaglavlju sortirat e ih tako e se svi servisi bez oznake "Started" u ovoj koloni grupirati skupa, pa možemo uklju iti one za koje nam se prema opisu funkcije u koloni Description ini da mogu utjecati na sposobnost umrežavanja. Ako je koji takav servis isklju en (Disabled), desnim klikom na njegov redak otvaramo okvir u kome ga možemo staviti u režim Manual ili Automatic i nakon toga pokrenuti opcijom Start . Listu servisa na Windowsu 7 dohvatit emo lakše nego na XP-u komandama Start > Services, a zatim uklju ujemo one koji bi mogli utjecati na mrežni rad, ako su zaustavljeni (Stopped). Uklju ivanje se izvodi desnim klikom na redak u listi servisa i klikom na Start u padaju em meniu Evo nekih servisa koje smo uklju ili nakon višednevnog bezuspješnog pokušavanja umrežavanja. Nakon toga prijenosnik je kona no "progledao", tj. uspio prikazati ra unalo sa XP-om na mreži: Home Group Listener Home Group Provider IP Helper Klijent za pravila grupe Network Connections (Mrežne veze) upravlja objektima u folderu mrežnih veza u kome su

vidljive lokalne veze i veze s udaljenim ra unalima Peer Networking Grouping (uvjet za funkcioniranje HomeGroup-a) Peer Networking Identity Manager ( " ) Preslikavanje otkrivanja topologije sloja veza (uvjetuje ispravno prikazivanje mape mreže)

* UTP kabel sa križanim, zrcalno simetri nim rasporedom ži ica na priklju cima koristi se za direktno spajanje dvaju ra unala bez huba i usmjernika, za neposrednu razmjenu podataka.



Remote Desktop Configuration Remote Desktop Services (omogu uje interaktivno vezanje na ra unala u mreži) Remote Procedure Call Server Servis za zajedni ko mrežno korištenje sadržaja za Windows Media Player TCP/IP NetBIOS Helper omogu uje korisnicima dijeljenje (razmjenu) podataka i printera, te

logiranje me u ra unalima na mreži Telnet Dopušta udaljenom ra unalu logiranje na ovo ra unalo i pokretanje programa. Terminal Services dopušta višekorisn. rad, uklj. prikaz desktop-a i aplikacija drugim ra unalima Workstation kreira i održava klijetske mrežne veze prema udaljenom, dakle i mrežnom serveru. Nemojte nekriti no uklju ivati sve servise, pa i one koje ne trebate, jer time možete pove ati opasnost od napada na ra unalo sa Interneta, a tako er i nepotrebno pove ati optere enje procesora i produžiti vrijeme dizanja ra unala. Poželjno je da zapišete sve izmjene koje ste izvršili, da se, zlu ne trebalo, možete vratiti na staro ako se ra unalo po elo neprikladno ponašati. Ne mogu se zakleti da su baš svi navedeni servisi nužni za uspješnu uspostavu ku ne mreže, niti da ne postoje još neki koji nisu navedeni u ovoj listi, pa Vam u tvrdokornim slu ajevima ostaje metoda pokušaja i pogrešaka. Mudro bi bilo pokušati umrežavanje nakon svake izmjene, kako biste znali koja opcija je bila nužna za uspostavu mreže. Ako Vam nikako ne uspijeva umrežavanje, pokušajte kopirati stanje servisa s ra unala poznanika koja nemaju takav problem. U Windovsu 7 (dakle na prijenosniku) uz ure enje liste servisa možemo provjeriti postave još na jednom mjestu, koje otvaramo slijedom naredbi: Start > Upravlja ka plo a > Sve stavke upravlja ke plo e > Programi i zna ajke. U lijevom polju kliknemo Uklju ivanje i isklju ivanje zna ajki sustava Windows pa e se prikazati dijaloški okvir po slici. Za mrežni rad treba staviti kva ice na zaokružene zna ajke, ime ih uklju ujemo. Uklju ili smo i servis za ispis dokumenata, jer bi mogao imati utjecaja na ispis sa prijenosnika putem pisa a priklju enog na stolno ra unalo.

Kona no, u Serverskoj provjeri autenti nosti Windowsa 7 treba biti ( i inicijalno jeste) uklju ena opcija "Uvijek se spoji, bez obzira na provjeru autenti nosti". Detaljnije vidi dodatak.



MASOVNI PRIJENOS PODATAKA a) uz pomo WINDOWS EASY TRANSFER-a Iza nabavke prijenosnika, vjerojatno ete htjeti zna ajan dio sadržaja starog ra unala kopirati ili preseliti na prijenosnik. Za to je na raspolaganju više mogu nosti, od kojih navodimo tri:

mogu nost sinkronizacije

prijenos podataka rutinom WINDOWS EASY TRANSFER NE prijenos podataka programom SyncBack automatska razmjena sadržaja programom Team Viewer

Windows 7 nudi i tzv. Torbu za prijenos podataka izme u ra unala, koja me utim pretpostavlja kopiranje cjelokupnog sadržaja za razmjenu u "torbu", a zatim uz pomo prijenosnog diska, DVD-a ili mreže iz "torbe" na drugo ra unalo, što je za ve e koli ine podataka po meni stupidno rješenje, pa ga ne u ni objašnjavati. Prvi puta je istina i kod drugih programa potrebno iskopirati itav sadržaj (ali samo jednom, a ne dva puta) a kasnije programi ažuriraju samo izmjene nastale

od zadnje uporabe sli no inkrementalnom back-up-u. Kad ve imamo dva ra unala, pametno je da jedno drugome služe i za Backup, odnosno važne sinkronizirane podatke je dobro imati na oba ra unala. Pri tome i arhiviranje po željenom kriteriju (npr. po starosti podataka) i ažuriranje izmjena na injenih na jednom od ra unala automatizirati može npr. program SyncBack, pa je njegova (ili njemu sli na) primjena za svaku preporuku. Ipak, kad ve W7 sadrži WINDOWS EASY TRANSFER, prikazat emo i rad s njim, iako je upitno koliko je on stvarno Easy u usporedbi sa npr. Team Viewer-om. Odmah naglasimo da je postupak namijenjen prvenstveno prijenosu sadržaja starog ra unala na novo i to sa siromašnim mogu nostima za selekciju sadržaja koji emo prenijeti. Ako je na starom ra unalu instaliran XP, obrnut smjer prijenosa nije ni mogu . Prijenos podataka Easy Transfer može obaviti putem Internetske veze ili ku ne mreže. Vaš XP ve izlazi na Internet, a W7 e se bez problema beži no spojiti na Internet ako Vaš usmjernik podržava beži ni rad, tj. ako ima antenicu, a to je dovoljan preduvjet za aktiviranje Easy Transfera ili Team Viewer-a. Drugim rije ima, prijenos masovnih podataka na ova dva na ina mogu je i ako ra unala nisu interno umrežena ku nom mrežom na prethodno opisan na in. Princip omogu enja takvog prijenosa sastoji se u instalaciji potrebne aplikacije na oba ra unala, pri emu aplikacija na svakom ra unalu generira klju koga treba upisati u aplikaciju na drugom ra unalu da bi se dopustila razmjena podataka. Kod Easy Transfera je klju jednokratan, a prijenos sa XP-a jednosmjeran (samo sa "starog ra unala" na "novo ra unalo"), pa klju generira samo XP, ali je generiranje klju a potrebno ponoviti svaki puta kad želimo prenositi podatke, što zna i da oba ra unala treba ru no povezati na Internet i na oba ra unala treba ru no pokrenuti Easy Transfer, te na sedmici upisati lozinku za pristup generiranu na XP-u. Prenositi se mogu samo oni podaci koje Easy Transfer odobri za prijenos. (sistemske datoteke, instalacije drajvera i dr. se ne premose). Program svaki puta analizira itav sadržaj XP-a ili particije odabrane za prijenos, a za to treba prili no vremena, pa se oboružajte strpljenjem. Ako je jezik na XP-u razli it od onog na W7, prenositi se mogu samo datoteke, ali ne i postave. Postupak je slijede i: Na ra unalu s Windowsima 7 pokrenemo slijed komandi: Start > Prvi koraci u lijevom popisu opcija > Prijenos datoteka u desno otvorenom popisu > otvara se dobrodošlica u WINDOWS EASY TRANSFER. Postupak omogu uje prijenos:

korisni kih ra una dokumenata glazbe



slika e-pošte Internetskih favorita video zapisa drugog sadržaja

drugim rije ima korisni kih ra una i datoteka svih vrsta, osim sistemskih koje su vezane samo uz konkretno (staro ili novo) ra unalo pa se ne mogu razmjenjivati. Klik na Dalje otvara lijevi panel.

Od tri mogu a na ina (kabel, mreža ili vanjski disk) odabrat emo srednji (Mreža). Na slijede em panelu kliknemo "Ovo je moje novo ra unalo" (tj. ono koje ima instaliran Windows 7).

Razmjena se može obaviti samo s ra unalom koje tako er ima instaliran program Windows Easy Transfer, pa ga zato moramo prenijeti na ra unalo sa XP-om, koriste i slijede i panel

klikom na opciju Moram ga sada instalirati. Slijede i panel nudi prijenos instalacije programa putem vanjskog diska ili mreže koju možda još nemamo, ili putem USB memorijskog štapi a što je prava opcija za takav slu aj. Biramo dakle

USB izbrisivi memorijski pogon i priklju imo memory stick. Kad se instalacija pakovana u mapu WINDOWSEASYTRANSFER prenese na USB memoriju (to e potrajati),

prebacimo USB pin ulin na ra unalo sa XP-om i instalaciju izvršimo direktno sa USB memorije u proizvoljni folder, dvoklikom na migSetup.exe u mapi X86. Program e se instalirati na odabranoj lokaciji u mapi WINDOWSEASYTRANSFER.

Po završenoj instalaciji, treba pokrenuti migwiz.exe u podmapi X86 mape WINDOWSEASYTRANSFER. Možemo to izvesti i klikom na START > run i u eliju upisati WINDOWSEASYTRANSFER, > OK što bi tako er trebalo rezultirati pokretanjem programa. Iza otvaranja dobrodošlice klik na

Dalje otvara ve poznati izbor na ina prijenosa, gdje biramo

Mreža i potvrdimo klikom jedinu opciju

Ovo je moje staro ra unalo Otvara se uputa za jednak na in otvaranja istog programa i na novom ra unalu, i navodi šestocifreni klju za izvršenje operacije prijenosa. Klju važi samo za ovu operaciju, a u sui aju novog postupka prijenosa bit e druga iji.

Otvaranje programa na ra unalu sa sedmicom vjerojatno nije potrebno, jer je ostao otvoren od prijenosa instalacije, pa na W7 kliknemo na Dalje u panelu u kome smo stali. Otvara se elija za upis klju a koga nam je servirao isti program na XP-u.

Upišemo klju generiran na XP-u i klik na Dalje. Nakon toga trebat emo dosta strpljenja dok Easy Transfer provjeri što je od sadržaja na "starom ra unalu" dopušteno za prijenos.

Klik na Dodatne mogu nosti i Mapiranje pogona omogu uje prijenos iz odabranih particija starog ra unala na odabrane lokacije novog ra unala, tj. sedmice.

Kad se sve zbroji, itav postupak baš i nije osobito prakti an, no o ito je namijenjen manje-više za jednokratni prijenos sistema sa W7 na W7 ili za prijenos opsežnog sadržaja sa starog na novo ra unalo, a ne za u estalu dvosmjernu razmjenu podataka. Kao prednost u odnosu na Team Viewer koji slijedi sli nu filozofiju, može se navesti mogu nost prijenosa podataka putem ku ne mreže ako je ta kreirana, dakle nezavisno od optere enosti ili brzini internetske veze.



c) Razmjena podataka programom TEAM VIEWER Obavlja se putem Internetske veze me u ra unalima priklju enim na Internet sli no Easy Transfer-u, ali neusporedivo prakti nije. Ra unala tako er ne moraju biti umrežena. To je prikladno rješenje primjerice za pristup podacima na radnom mjestu od ku e, ako takav pristup tvrtka odobrava. Me utim nema zapreke da se razmjena obavlja me u ra unalima s pristupom internetu, gdje god se ona nalazila, pa i ako su unutar iste tvrtke, doma instva ili unutar grupe suradnika na razli itim lokacijama. Svi sudionici trebaju instalirati Team Viewer i prijaviti se na Internetski servis koji im izdaje "Partnerski ID" za identifikaciju i lozinku za pristup prijavljenom ra unalu, te osigurava razmjenu sadržaja. Servis je besplatan za nekomercijalnu uporabu. Pokretanje programa otvara slijede i panel za uspostavu veze sa ciljanim partnetrom, tj. ra unalom: Nakon izvršene instalacije i uspostave prve veze, identifikacijski klju i lozinka odabranog partnera automatski se prikazuju u su elju. Predlaže se i nova jedinstvena vlastita lozinka koju treba saop iti partneru za pristup našem ra unalu, ali pretpostavljeno je korištenje ranije lozinke koju partner ve zna. Za uspostavu veze je stoga dovoljno kliknuti na Povezivanje s partnerom Otvara se okvir za upis partnerove lozinke s ve ne itljivo unesenom prethodnom lozinkom koju potvrdimo klikom na Prijava i udaljeno ra unalo postaje dostupno, tj. na zaslonu se prikazuje zaslon udaljenog ra unala. Opcijom Prijenos datoteke aktivirmo okvir sa sadržajem vlastitog ra unala s lijeve i udaljenog ra unala s desne strane ime se omogu uje prebacivanje podataka me u ra unalima. Povezivanje udaljenog ra unala na Internet i pokretanje Team Viewer-a na njemu je za razliku od Easy Transfera automatsko. Posebna je pogodnost, što udaljeno ra unalo ne treba operatera, odnosno jedini uvjet za razmjenu je da ono bude uklju eno. Ono dakle u neku ruku predstavlja skladište informacija koje je uvijek dostupno ako udaljeno ra unalo ima instaliranu internetsku vezu. Po potrebi, možete telefonski zamoliti nekoga od uku ana ili suradnika da uklju i ra unalo ako je ono isklju eno i njegov sadržaj Vam postaje dostupan i na udaljenom ra unalu ako ste bar jednom unijeli njegovu ispravnu lozinku za pristup. S druge strane, korisnik udaljenog ra unala po potrebi može primijeniti novu lozinku, ako misli da mu je ugrožena sigurnost. Ako treba spomenuti neki nedostatak, onda je to zavisnost trajanja prijenosa velikih koli ina podataka od kvalitete i brzine internetske veze i mogu nost da CIA prati sve što radite, ako ho e.



b) Prijenos, sinkronizacija i arhiviranje podataka programom SyncBac SyncBac izra uje sigurnosne kopije, sinkronizira ili arhivira sadržaje na ra unalu ili na mreži. Za razmjenu podataka me u umreženim ra unalima, dovoljno je da udaljeno ra unalo bude uklju eno. Nismo eksperimentirali sa opcijama za automatsko bu enje isklju enih ra unala. Korištenje instaliranog SyncBac-a svodi se na pokretanje programa i tri klika. Omogu uje:

Backup, odnosno izradu identi ne rezervne kopije izvornih podataka na proizvoljnoj lokaciji istog ili drugog (umreženog) ra unala.

Sinkronizaciju podataka na dvjema lokacijama istog ra unala ili ku ne ili neke druge mreže, uklju ivo neumrežena ra unala s pristupom na Internet. Pod tim se podrazumijeva ažuriranje izmjena u injenih na bilo kojem ra unalu na obje lokacije. Naj eš e se koristi princip da novija datoteka zamjenjuje stariju istoimenu datoteku.

Arhiviranje podataka, primjerice na na in, da se podaci stariji od odabranog datuma kopiraju na odredište i istovremeno brišu na izvornoj lokaciji, tako da se "radne mape" oslobode balasta koji se vjerojatno ne e esto koristiti, ali e biti sa uvan u arhivi.

Postavama (Profiles > New) se definira proizvoljan broj "profila", tj. postupaka za backup/sinkronizaciju ili arhiviranje, koje se može izvoditi automatski u odabranim vremenskim razmacima, ili manualno po potrebi. Postavama se tako er definira što e program u initi ako na e podatke kojih nema na kopiji (brisati u izvorniku ili kopirati na backup) i obratno. Jedino e prvo kopiranje ve ih sadržaja duže potrajati, a kasnije ažuriranje izmjena traje kratko. Jednostavno su elje u potpunosti zadovoljava potrebe, a uporaba se svodi na izbor željenog profila sa popisa i klik na Run (pokreni). Nakon toga koji minut e Vam se initi da se ništa ne doga a, me utim u zadnjoj koloni Progress bit e upisano da je postupak u tijeku. Program e naime izraditi listu namjeravanih izmjena koju korisnik može pregledati i po potrebi korigirati, tj. sprije iti pojedine izmjene uklanjanjem kva ice. Iza toga još jedan klik na Continue Run provest e popisane i po korisniku odobrene izmjene. Korisnik može postavama isklju iti predlaganje liste izmjena, pa e se proces izvesti bezuvjetno nakon prvog naloga Run. Osim toga, opcijom Shedule mogu e je pojedine profile potpuno atomatizirati, tako da se oni izvode bez intervencije korisnika u zadanim vremenskim razmacima. Aplikacija ne optere uje procesor "do daske", pa je na elno mogu e raditi nešto dok SincBack radi. Pravovremenom uporabom opcije Restore u injene izmjene je mogu e vratiti u prijašnje stanje. Ovaj besplatan alat zlata vrijedi ne samo u održavanju sigurnosnih kopija važnih sadržaja, nego i u rastere enju i održavanju radnih mapa u operativnom stanju bez obzira da li su smještene na jednom ili na više ra unala ili lokacija. Sve se to obavlja uz minimalan angažman korisnika ili potpuno automatski. Važno je jedino pažljivo oblikovati i provjeriti profile, osobito prije njihove eventualne automatizacije, kako ne bi došlo do nehoti nih brisanja važnih podataka. U vrijeme relativno jeftinih diskova velikog kapaciteta, ve ini korisnika važnija je mogu nost direktne itjivosti pri uvnih ili drugih kopija od uštede prostora komprimiranjem. Ipak, u naprednim opcijama

(Profiles >Modify > Expert) SyncBac izme u ostaloga omogu uje i kompresiju arhiva i upravljanje mrežnim opcijama, isklju enje pojedinih sadržaja iz procesa, komunikaciju mailom i brojne druge opcije.



SIGURNOSNE KOPIJE SISTEMA U WINDOWSU 7 Detaljniji prikaz održavanja podataka, pa i na ina za vra anje operativnog sustava koji je otkazao sadržan je u našim lancima http://inovatori.hr/odrzavanje_podataka.pdf i http://inovatori.hr/organiziranje_sadrzaja_na_racunalu.pdf Budu i preko 60% svih korisnika ra unala još uvijek radi na WINDOWSu XP, u tom su tekstu preporu eni neki programi za održavanje sustava namijenjeni prvenstveno korisnicima XP-a. Kako su u me uvremenu i na našem tržištu prijenosnici postali cijenom dostupni – a prodaju se isklju ivo s WINDOWSom 7, predidiv je brži porast korisnika sedmice, pa sam dužan spomenuti da su u njoj ugra eni supstituti za neke od tih programa, a sedmica sa nekima od njih nije ni kompatibilna. To se u prvom redu odnosi na Nortonov GHOST 14 ili niži, za izradu i vra anje sigurnosne slike sistema na ra unalo kome je sistem otkazao ili je ošte en. Norton je izdao i novu, s WINDOWS-om 7 kompatibilnu verziju NGHOST 15 (stoji oko 70$), pa je za preporuku da nju i koristite. Izrada slike sustava sadržana je i u samoj sedmici, a obuhva a sustav WINDOWS s postavkama sustava i svim što je potrebno za njegovo podizanje, pri emu se trenutni operativni sustav u potpunosti zamjenjuje sustavom sa «slike». Na žalost, poput drugih uradaka Microsofta i ovaj je zna ajno inferiorniji od izvornog uzora, odnosno za razliku od GHOST-a sustav možete vratiti sa "slike" samo ako WINDOWSI funkcioniraju, tj. ako je ra unalo mogu e podi i. Sigurnosne kopije ostalog sadržaja na ra unalu, dakle i radnih datoteka, mogu se stvarati u sedmici tako er sadržanim programom WINDOWS BACKUP, pri emu se u automatizaciju backupa može ugraditi i ažuriranje slike sistema, pa i stvaranje slike sustava koji obuhva a sve pogone i /ili particije. S obzirom da e slika sustava zauzeti kakvih 80 GB, spremanje na dva opti ka diska od 50 GB si mogu priuštiti samo vlasnici blu-ray-a, a ostalima preostaje da ovaj snimak spremaju na neki vanjski tvrdi disk, barem od kojih 200 GB, pogotovo sa prijenosnika koji u pravilu nemaju baš previše diskovnog prostora, osobito u današnje vrijeme kad e se na disku na i i nešto muzike, filmova i foto-albuma, pretežno u visokoj rezoluciji. Što je još važnije, sigurnosne kopije i ina e treba držati na fizi ki razli itom disku od radnog diska, koji jednog dana može definitivno otkazati, pa nam onda ni sigurnosne kopije na pokvarenom disku ne e pomo i. Backup je kod sedmice u pravilu inkrementalni, tj. samo se prva kopija snima kompletno, a slijede i puta se ažuriraju samo izmjene, osim ako ih snimamo na blu-ray (u tom slu aju nudi se opcija Stvori novu, potpunu sigurnosnu kopiju). Tko se ipak odlu i na spremanje sustava W7 na DVD, treba pripremiti dvadesetak praznih diskova i psihi ki se spremiti na podužu zanimaciju. SNIMANJE SLIKE SUSTAVA W7 Po inje se slijedom komandi: 1. Upravlja ka plo a > Sve stavke upravlja ke plo e > Sigurnosno kopiranje i

vra anje 2. Stvaranje slike sustava 3. biramo medij (preporu eno vanjski HDD) i klik na DALJE Iza toga slijedite upute na ekranu. Vra anje sustava sa snimljene "slike" po inje slijedom komandi pod 1. ali biramo opciju Vrati postavke sustava ili ra unalo nakon izbora sigurnosne kopije iz automatski ponu ene liste. Osobno mislim da je 350 kn za GHOST 15 prihvatljiva cijena za miran san i mogu nost vra anja sistema i u slu aju potpunog otkazivanja WIDOWS-a. Sliku sistema sedmice GHOST 15 može spremiti i na Vaše umreženo stolno ra unalo, na kome vjerojatno ne morate toliko škrtariti sa prostorom kao na prijenosniku. Na kraju, sedmica ima i vlastita rješenja za sinkronizaciju (za koju smo na prošloj stranici prikazali SyncBac) kao i poboljšano traženje failova sli no programu Everything koga smo preporu ili za XP.

http://inovatori.hr/odrzavanje_podataka.pdf

http://inovatori.hr/organiziranje_sadrzaja_na_racunalu.pdf



DODATAK

Provjera autenti nosti udaljenog ra unala Iako se u pravilu ku ni korisnici time ne trebaju zamarati, radi kompletnosti teme nešto i o tome: Ljudska je vrsta izuzetno nadarena za zagor avanje vlastitog života izne u ostalog i silnim sigurnosnim zaprekama, vatrozidima, antivirusnim i ostalim "anti" izmišljotinama kojima se pokušava obraniti od kreativnog kretenizma pripadnika suvremene civilizacije. Zbog toga je u biti jednostavan zadatak povezivanja dvaju ra unala postao zapetljan i zahtjevan, za injen identifikacijskim i pristupnim klju evima, lozinkama, teško ama u uspostavi veza i mreža, tako da i veliki Microsoft esto nakon svih procedura za pomo u otklanjanju teško a pri umrežavanju završava genijalnom preporukom: "obratite se svom mrežnom administratoru", a u Vašem slu aju, to ste naravno Vi.. Uglavnom, ako želimo biti jako sigurni da se stvarno vezujemo na ciljano ra unalo, primijenit emo postupak provjere autenti nosti (authentication). Primjenu toga postupka može zahtijevati i administrator mreže (npr. u poduze u) u koju smo uklju eni. Serverska provjera autenti nosti Na raspolaganju su tri opcije serverske provjere autenti nosti, kojima se sprje ava presretanje podataka od strane udaljenog ra unala bez ovlaštenja.

Uvijek se spoji, bez obzira na provjeru autenti nosti. To dakako i ne jam i neku sigurnost. Upozori me ako provjera nije uspješna. Korisnik odlu uje da li e ipak uspostaviti vezu Ne spajaj se, ako autenti nost nije provjerena. Sistem u tom slu aju odbija konekciju.

Izbor navedenih stupnjeva sigurnosti na XP-u se obavlja slijedom naredbi: Start > programs > Accessories > Remote Desktop Connection > Options > kartica Advanced. Nakon izbora, željenu opciju spremamo klikom na Save ili Save As na kartici General (op enito). Postava e biti zabilježena u datoteci s nastavkom .rdp. Prva opcija je pretpostavljena, pa ku ni korisnici ne trebaju brinuti o tome, uz razumnu pretpostavku da im iz vlastite mreže ne prijeti opasnost. Postoji i provjera autenti nosti na mrežnoj razini (NLA) koja inicira prikaz panela za prijavu na ra unalo prije uspostave veze s njim, koju starije verzije Windowsa ne podržavaju.

Oprema (hardver) za umrežavanje

može sadržavati neke od slijede ih ure aja: (bljedo otisnuti ure aji rje e se koriste u današnjim mrežama)

MODEM (MOdulator – DEModulator) – ure aj za vezanje PC-a na mreže, za oži enu ili za

beži nu mrežu (na kojoj se komunicira ugra enom radio-vezom). Analogni 56 kbps modem danas se rje e susre e (neki ga korisnici još ostavljaju u funkciji npr. za vezanje

starije verzije faksa na telefonsku liniju). Rije je o starom sporom modemu iz vremena kad još nisu postojali ISDN i ADSL. Bili su integrirani u mati nu plo u ili ubodeni u PCI sabirnicu, ili izvedeni kao vanjski spojeni na Com 2 ili na USB port.

ISDN modem nešto suvremeniji i brži modem za digitalnu vezu PC-a na telefonsku liniju. Tako er

se je izvodio u internoj i vanjskoj verziji. Ta vrsta telefonskog priklju ka trebala se ugovoriti sa telefonskim operaterom. Ne koristi se više.

Cable modem koriste tzv. "širokopojasnu (televizijsku kabelsku) vezu", engleski

Broadband connection, za vezanje ra unala na Internet putem kabelske infrastrukture za televiziju, poput telekomovog Max-TV-a ili Opti-TV-a i sl. Koriste frekvencije koje ne ometaju televizijski prijenos putem istog kabela.

DSL modem koristi širokopojasnu vezu na Internet putem postoje e ADSL telefonske linije, koja

se tako er ugovara sa telefonskim operaterom. I ovaj se Izvodi kao interni (integriran ili uboden u sabirnicu na mati noj plo i ra unala) ili kao vanjski, redovito integrirani unutar mrežne kartice, odnosno prilagodnika (Network adapter)



IP adresa ra unala Za jednozna nu identifikaciju svakog ra unala na internoj mreži može se koristiti proizvoljno definiran naziv ra unala, ali sigurnija je uporaba tzv. IP-adrese. To je broj ana oznaka koja sadrži etiri grupe cifara odvojenih to kama. Prve dvije grupe su za naše (geografsko, tj. nacionalno)

podru je 192.168. iza ega slijede dvije grupe koje za lokalnu mrežu može definirati sam korisnik ra unala, Kod XP-a slijede im slijedom naredbi: Start > Settings > Network Connections > desni klik na Local Area Connection > Propertis > ozna imo Internet Protocol (TCP/IP) > klik na ekransko dugme Properties. Otvara se slijede i okvir, na kome upisujemo proizvoljne cifre u zadnje dvije grupe IP-adrese, te ostale upise prema slici. Default Gateway možemo shvatiti kao IP-adresu usmjernika (router-a), te sve može biti upisano kao na slici (smislimo jedino "svoju" posljednju brojku u IP-adresi). Upis se prihva a sa OK. U internoj, odnosno ku noj mreži bitno je da ra unala imaju razli ite IP-adrese koje opremi služe kao identifikacija. Dovoljno je da zadnja grupa bude razli ita, pa ako je IP-adresa XP-a 192.168.1.14, onda emo IP-adresu prijenosnika staviti primjerice 192.168.1.15 IP-adresu prijenosnika sa Windowsom 7 definirat emo koriste i naredbe Start > Upravlja ka plo a > Centar za mreže i zajedni ko korištenje > Promjena postavki prilagodnika > Lokalna veza > Internet Protocol Version 4 (TCP/IPv4) > Svojstva Otvara se identi an okvir za upis adresa kao gore, pa za prijenosnik upisujemo IP adresu s razli itom etvrtom grupom od one na XP-u (u gornjem primjeru 192.168.1.15 ) a sve drugo jednako kao na XP-u. Umjesto navedenog postupka može se koristiti opcija Obtain an IP address automatically ali neki autori preporu uju opisano manuelno definiranje IP adresa.

B. Nemet - iPC – Rijeka .
