ULOGA PRAKTIČNOG RADA U NASTAVI FIZIKEmdjumic/uploads/diplomski/JAR05.pdf · fizika proučava prirodne pojave neposredno, a pri tome se služi mjernim uređajima, bilježi mjerenja

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MIRJANA JARABEK

ULOGA PRAKTIČNOG RADA U NASTAVI FIZIKE

DIPLOMSKI RAD

Osijek, 2013.

i

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MIRJANA JARABEK


DIPLOMSKI RAD

predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

radi stjecanja zvanja magistra edukacije fizike i informatike

Osijek, 2013.

ii

"Ovaj diplomski rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom izv. prof. dr. sc.

Vanje Radolić i dr. sc. Željke Mioković, profesor visoke škole u sklopu

Sveučilišnog diplomskog studija fizike i informatike na Odjelu za fiziku

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku".

iii

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................................... 1

2. TEORIJSKI DIO ................................................................................................................... 2

2.1. Metoda praktičnih radova ..................................................................................................... 3

2.2. Praktični rad u nastavi fizike ................................................................................................ 5

2.2.1. Ciljevi laboratorijskih mjerenja u nastavi fizike ............................................................ 6

2.3. Projektni rad u nastavi fizike ................................................................................................ 7

2.4. Odnos nastavnika prema korištenju praktičnog rada pri poučavanju ................................... 8

2.5. Utjecaj razlike između spolova u nastavi fizike .................................................................. 9

3. EKSPERIMENTALNI DIO ............................................................................................... 13

3.1. Opis dijagnostičkog instrumenta ........................................................................................ 13

3.1.1 Likertova skala .............................................................................................................. 16

4. REZULTATI I ANALIZA .................................................................................................. 18

4.1. Opis istraživanih skupina studenata.................................................................................... 18

4.1.1. Analiza istraživanih skupina studenata po završenim srednjim školama .................... 18

4.1.2. Analiza uspjeha u srednjoj školi svih istraživanih skupina studenata ......................... 19

4.1.3. Analiza po spolu istraživanih skupina studenta ........................................................... 20

4.2. Analiza ankete po pitanjima ............................................................................................... 22

4.2.1. Motivacija za upis u tehnički fakultet .......................................................................... 22

4.2.2. Korištenje praktičnog rada u nastavi prirodoslovne i tehničke grupe predmeta .......... 23

4.2.3. Najčešće korišteni oblici nastave fizike ....................................................................... 28

4.2.4. Uloga praktičnog rada u nastavi fizike ........................................................................ 31

4.2.5. Esejska pitanja ............................................................................................................. 33

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 36

6. LITERATURA ..................................................................................................................... 37

7. ŽIVOTOPIS ......................................................................................................................... 39

8. DODATAK ........................................................................................................................... 40

iv

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Diplomski rad

Odjel za fiziku


MIRJANA JARABEK

Sažetak

Istraživanje uloge praktičnog rada u nastavi fizike tijekom osnovnoškolskog i

srednjoškolskog obrazovanja provedeno je na populaciji studenta tehničkih fakulteta Sveučilišta

u Osijeku. Kao dijagnostički instrument korištena je anketa pomoću koje se može provjeriti stav

ispitanika prema praktičnom radu u nastavi prirodoslovne i tehničke grupe predmeta, te stav

ispitanika prema utjecaju razlike između spolova na izvođenje praktičnog rada. Dobiveni

rezultati su analizirani statističkim postupcima, odnosno pomoću postotnih udjela pomoću kojih

je određen prosječni stav ispitanika. Procijenjena je uloga praktičnog rada u nastavi fizike na

razumijevanje temeljnih fizikalnih koncepata, opremljenost laboratorija u osnovnoj i srednjoj

školi, te sklonost i sposobnost nastavnika u izvođenju praktičnog rada. Provjeren je i stav

ispitanika prema uzroku nedovoljnog broja djevojka na tehničkim fakultetima i njihovoj

nezainteresiranosti za tehničkim i inženjerskim zanimanjima.

(61 stranica, 46 slika, 5 tablica, 12 literaturnih navoda)

Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku

Ključne riječi: Praktični rad / Nastava fizike / Eksperiment / Razlika između spolova

Mentor: izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić

Sumentor: dr. sc. Željka Mioković

Ocjenjivači: izv. prof. dr. sc. Branko Vuković

dr. sc. Marina Poje

Rad prihvaćen: 13. 12. 2013.

v

J.J. Strossmayer University in Osijek Bachelor of Science Thesis

Department of Physics

THE ROLE OF PRACTICAL WORK IN PHYSICS EDUCATION

MIRJANA JARABEK

Abstract

The research of the role of practical work in physics lessons during primary and

secondary education has been carried out on technical university student population of the

University of Osijek. To check the examinees attitude towards practical work in the teaching of

natural and technical group of subjects, and the examinees attitude of the impact on differences

between the sexes in the practical work, there has been used a questionnaire as a diagnostic

instrument. The received results were analyzed by statistical methods, or by percent share to

determine the average attitude of each examinee. The role of practical work in physics has been

evaluated based on understanding of the basic physical concepts, equipment of laboratories in

primary and secondary schools, as well as inclination and ability of teachers in carrying out of

the practical work. Tests has been done to get the attitude of examinees based on an pattern of

insufficient number of girl at technical colleges and their lack of interest in technical and

engineering professions.

(61 pages, 46 figures, 5 tables, 12 references)

Thesis deposited in Department of Physics library

Keywords: Practical work / Physics education / Experiment / Gender Differences

Supervisor: izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić

Co- supervisor: dr. sc. Željka Mioković

Reviewers: izv. prof. dr. sc. Branko Vuković

dr. sc. Marina Poje

Thesis accepted: 13. 12. 2013.

1

1. UVOD

Fizika je znanost koja proučava zakone i pojave u prirodi, odnosno znanost o prirodi. Fizičari su

zakone, koje danas poznajemo u fizici, najčešće donijeli izvodeći eksperimente sve dok nisu

uočili određenu zakonitost koju su pretpostavili. Stoga, eksperiment je ključan dio fizike.

Fizika je danas nastavni predmet u sedmom i osmom razredu osnovne škole, te u većini srednjih

škola. Nastava fizike uglavnom se temelji na metodi usmenog izlaganja (obrada teorije) i metodi

rješavanja zadataka (rješavanje numeričkih zadataka). Školski kabineti fizike (laboratoriji)

najčešće su slabo opremljeni opremom za pokuse pa nastavnici nemaju mogućnost izvođenja

pokusa tijekom nastavnog sata (metoda praktičnog rada). Iz vlastitog iskustva, znam da praktični

rad ima značajnu ulogu u shvaćanju i razumijevanju zakona i pojava fizike. Kada smo na

nastavnom satu izvodili pokus, lakše sam shvatila teoriju koju nam je nastavnik prethodno

izložio. Praktični rad omogućuje učenicima da sami dođu do zaključka, odnosno fizikalnog

zakona čime učenici bolje shvaćaju obrađeno gradivo. Praktični rad može nastavnik izvoditi bez

sudjelovanja učenika (demonstracijski eksperiment), uz sudjelovanje nekoliko učenika u izvedbi

pokusa ili nadziranjem učenika koji samostalno izvode pokus. Na razumijevanje nastavnog

sadržaja fizike utječe i kvaliteta izvedbe praktičnog rada koji se izvodi na nastavnom satu,

motivacija i sposobnost nastavnika te kvaliteta opreme koju koristimo u praktičnom radu.

U ovom diplomskom radu procijeniti će se zastupljenost i kvaliteta praktičnog rada u nastavi

fizike, te njegova važnost u razumijevanju fizike i njenih zakona. U radu će biti prikazan utjecaj

razlike spolova na odabir tehničkih fakulteta zbog toga što je uočen manji broj ženske populacije

na njima. U tu svrhu provedena je anketa na studentima tehničkih i tehnoloških fakulteta na

Sveučilištu J.J.Strossmayera u Osijeku.

2

2. TEORIJSKI DIO

Fizika je temeljna znanost o prirodi jer se na njoj dijelom temelje i druge prirodne znanosti,

kemija i biologija. Fizika prije svega istražuje zakone nežive tvari, dok se sa zakonima živog

svijeta bavi biologija. Cilj fizike je uočiti opće zakone i povezati naočigled različite strukture

koje se pojavljuju u prirodi. Znanje fizike nužno je za razumijevanje svijeta koji nas okružuje.

Razumijevanje fizike omogućuje odgovaranje na mnoštvo zanimljivih pitanja koja se postavljaju

promatrajući prirodu, npr. Zašto duga ima boje? Kako je nastala Zemlja? Kako je nastao

svemir? Zašto Mjesec ne padne na Zemlju? U potrazi za odgovorima na pitanja, fizika se služi

eksperimentalnim i teorijskim metodama. Zakoni fizike primjenjuju se i u drugim prirodnim kao

i tehničkim znanostima. Neka temeljna otkrića u fizici omogućila su treću tehnološku revoluciju,

koja donosi bitne promjene u gospodarstvu i u svim drugim ljudskim djelatnostima. Na primjer,

otkriće tranzistora (William Shockley 1947.) ključ je za konstrukciju računala, otkriće lasera

(1960.) vodi do univerzalnog novog oruđa za obradu i analizu materijala, te velikih promjena u

medicini.

Fizika je teorijska, ali i eksperimentalna znanost. Eksperiment je postupak kojim se promatra

prirodna pojava ili se izaziva radi opažanja, istraživanja i otkrivanja zakonitosti. Eksperimentalna

fizika proučava prirodne pojave neposredno, a pri tome se služi mjernim uređajima, bilježi

mjerenja koja daju podatak u brojčanom obliku koji se onda matematičkim metodama obrađuju i

istražuje međuodnose i zavisnost mjerenih fizikalnih veličina. Svaki zakon fizike izražava odnos

između fizikalnih veličina u obliku matematičkih relacija (jednadžbe). Naime, da bi se definirao

fizikalni zakon potrebno je koristiti znanstvenu metodu koja se sastoji od nekoliko koraka :

promatranje fizikalnog prirodnog procesa i prepoznavanje problema

postavljanje hipoteza, najčešće u obliku općeg načela ili matematičkih relacija

između fizikalnih veličina koje su povezane s procesom

predviđanje (predikcija) rezultata na temelju postavljene hipoteze i rezultata srodnih

fizikalnih procesa

osmišljavanje (dizajniranje) i izvođenje eksperimenata za provjeru hipoteza

formuliranje teorije koja povezuje potvrđenu hipotezu s prijašnjim znanjima i

teorijskim predviđanjima

3

Fizika je vrlo dinamična znanost. Samo tijekom jedne godine fizičari objave nova

znanstvena otkrića na više od milijun stranica u međunarodnim znanstvenim časopisima i

knjigama. Ipak, učenici u školama trebaju najprije učiti onu najelementarniju fiziku te stjecati

prirodoznanstvenu pismenost kao nužnu osnovu za rad s novim tehnologijama. Upravo zbog

toga fizika ne smije biti učenje činjenica i pravila napamet, već je potrebno kod učenika razviti

kreativno razmišljanje kako bi mogli primijeniti znanje fizike na konkretne probleme. Praktičan

rad u nastavi fizike omogućuje učenicima da samostalno riješe problem, uoče ovisnost između

promatranih fizikalnih veličina pa čak i definiraju fizikalni zakon. Na taj način, učenici razvijaju

fizikalni način razmišljanja. Važno je da učenici uočavaju i tumače primjere primjene fizike u

tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji. Eksperimenti su vrlo važna sastavnica učenja

fizike u usvajanju njezinih metoda i fizikalnog načina mišljenja.

2.1. Metoda praktičnih radova

Nastavne metode su putovi ili načini zajedničkog rada nastavnika i učenika u nastavnom

procesu pomoću kojih učenici stječu nova znanja i sposobnosti. Metode su samo dio nastavnog

sata, ali ipak određuju način na koji će se nastavni sat odvijati. Postoji nekoliko podjela

nastavnih metoda, a najčešća je podjela prema informacijsko-komunikacijskom kriteriju:

praktične metode, vizualne metode i verbalne metode. Postoje brojne nastavne metode, a

nastavnik samostalno odabire nastavne metode koje će koristiti na pojedinom nastavnom satu.

Vrlo je važno da nastavnik napravi dobar odabir nastavnih metoda, a na odabir utječu zadaci

nastavnog predmeta, nastavni sadržaji pojedinog predmeta, učenikovo okruženje, njegova dob i

predznanje. Nastavnik odabire kombinaciju nastavnih metoda koje će koristiti na nastavnom

satu, te na taj način odlučuje na koji će se način nastava izvoditi. Neke od vizualnih metoda su

metode demonstracije, metoda crtanja i ilustriranih radova, a verbalne metode su metoda

usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda čitanja i rada na tekstu, te metoda pisanja.

Metoda praktičnih radova je praktična nastavna metoda koja se u didaktičkoj i

metodičkoj literaturi pojavljuje pod različitim nazivima. Budući da se ova metoda najčešće veže

uz rad u laboratoriju nerijetko se naziva metoda laboratorijskih radova. Ova nastavna metoda se

temelji na primjeni ljudskih kretnji do izvođenja profesionalnih postupaka pa je prema tome

dobila naziv kinetička metoda. Neki od još naziva su metoda eksperimentalnih radova,

laboratorijsko-eksperimentalna metoda, istraživačka metoda, prakseološka metoda. Bez obzira

4

na naziv metode, zajednički im je manualni rad jer temelj ove metode predstavljaju ljudske

kretnje prilikom obrade ili izrade određene materije.

Metoda praktičnih radova pojavila se u nastavi još krajem 19. stoljeća i početkom 20.

stoljeća, a glavni smisao metode je da učenici samostalno promatraju predmete i pojave, izvode

pokuse, određene postupke i operacije, čitaju, bilježe, skiciraju ili izvještavaju o tome što su

spoznali. Na taj način učenici samostalno otkrivaju svijet oko sebe i spoznaju zakone u prirodi.

Informacije koje učenici dobiju vlastitom spoznajom ili iskustvom su informacije prvog reda

(najviše se njih sjećamo i pamtimo). Nastavnici koji koriste ovu metodu dovede učenike u

neposredan dodir sa stvarnošću jer se metoda praktičnih radova može izvoditi u učionici,

kabinetu, laboratoriju, pomoćnim školskim prostorijama, školskom dvorištu, prirodi ili

arheološkim iskopinama. Metodu praktičnih radova mogu koristi i nastavnici razredne nastave

kao i nastavnici predmetne nastave, a pri izvođenju metode mogu se koristiti različiti socijalni

oblici rada (frontalni, individualni, rad u skupinama, timski rad).

Metoda praktičnih radova traži od nastavnika detaljnu pripremu jer je ona vremenski

zahtjevna te bez pripreme nastavnik može “izgubiti“ nastavni sat. Zbog toga je potrebno proći

kroz neke metodičke etape:

- priprema rada: izbor sadržaja, određivanje zadataka, izbor mjesta, pripremanje

materijala i pribora

- izvođenje praktičnog rada: ostvarivanje zadataka i programa rada, poticanje i

usmjeravanje rada, nadzor tijekom rada

- vrjednovanje postignutih rezultata rada: utvrđivanje pozitivnih i negativnih dijelova u

praktičnom radu, programiranje korektivnih djelatnosti za uklanjanje negativnih

dijelova.

Praktični rad može dati velik učinak nastavnog sata ukoliko je dobro pripremljen i

naputci dobro osmišljeni. Priprema svakog praktičnog rada traži od nastavnika angažiranost,

vrijeme, želju i volju za radom. Vrlo je važno proći kroz sve gore navedene etape kako bi

praktični rad na nastavnom satu ostvario svoj cilj i svrhu zbog kojeg se izvodi.

5

2.2. Praktični rad u nastavi fizike

Postoji više koncepata praktičnog rada koje su definirali didaktičari. Prema didaktičarima

Millar, Le Maréchalu i Tiberghienu (1999) praktični rad je bilo koja aktivnost poučavanja i

učenja koja uključuje učenike u opažanje i upravljanje stvarnim objektima i mjernom opremom.

Prema ovom konceptu praktični rad izvodi se na dva načina

1. nastavnici demonstriraju (izvode) eksperiment

2. učenici samostalno izvode eksperimente

Didaktičari Meester i Kirscher (1995) smatraju da pomoću praktičnog rada učenici

provjeravaju i promatraju pojave koristeći mjernu opremu u laboratoriju. Praktične aktivnosti su

didaktičke metode za učenje i vježbanje svih aktivnosti koje uključuju obavljanje praktičnog

ispitivanja relevantnih pojmova za neku struku. Također, oni smatraju da su eksperiment, rad u

laboratoriju i praktične aktivnosti međusobno povezani tako da je eksperiment koji izvodi učenik

dio rada u laboratoriju, rad u laboratoriju jedna od praktičnih aktivnosti, a praktične aktivnosti su

dio nastavnog kurikuluma fizike (Sl 1.).

Fizika je znanost koja se temelji na eksperimentalnom i teorijskom ispitivanju, pa je stoga

eksperiment važan dio fizike. Brojna edukacijska istraživanja nastave fizike pokazala su da

eksperimentalni rad pomaže razvijanju praktičnih sposobnosti i boljem razumijevanju fizikalnih

koncepata.

Sl 1: Odnos između eksperimenta, rada u laboratoriju, praktičnih aktivnosti i nastavnog kurikuluma

fizike

Eksperiment

učenika

Rad u laboratoriju

Praktične aktivnosti

Nastavni kurikulum fizike

6

2.2.1. Ciljevi laboratorijskih mjerenja u nastavi fizike

Rad u laboratoriju ima jednu od ključnih uloga u nastavi fizike. Laboratorij je, u stvari,

studentska „radionica“, tj. mjesto gdje studenti, koristeći različite eksperimentalne postupke i

rukujući različitim mjernim instrumentima „iz prve ruke“ stječu znanja o značenju i primjeni

fizikalnih načela. Primarni ciljevi laboratorijskih mjerenja u okviru poučavanje opće fizike

razvijali su se tijekom stoljeća, a temelje se na promjenama u oblicima učenja studenata te

najnovijim tehničkim i tehnološkim postignućima.

Američko udruženje nastavnika fizike (American Association of Physics Teachers- AAPT)

objavila je pet zajedničkih ciljeva laboratorijskih mjerenja u nastavi fizike:

1) Iskustvo eksperimentiranja

Laboratorijska mjerenja trebaju pomoći studentima u stjecanju nekih iskustava

znanstvenih istraživanja kao što su opažanje fizikalnih pojava i zapisivanje rezultata

mjerenja.

2) Eksperimentalne i analitičke vještine

Laboratorijska mjerenja bi trebala pomoći studentima u razvijanju širokog područja

temeljnih vještina i postupaka u eksperimentalnoj fizici i analizi podataka. Tijekom rada

u laboratoriju studenti stječu neka iskustva u rukovanju i podešavanju mjerne opreme, te

u prikupljanju podataka i razvijanju povjerenja u vlastite mogućnosti izračunavanja

pouzdanih rezultata mjerenja ili određivanja valjanosti matematičkih relacija između

mjerenih fizikalnih veličina.

3) Konceptualno učenje

Laboratorijska mjerenja trebala bi pomoći studentima pri usvajanju temeljnih fizikalnih

pojmova (koncepata).

4) Razumijevanje temeljnih znanja u fizici

Rad u laboratoriju treba pomoći studentima pri razumijevanju uloge izravnih opažanja u

fizici, te razlikovanje teorijskih rezultata i rezultata eksperimentalnih istraživanja u fizici.

5) Razvoj suradničkih vještina pri učenju

Rad u laboratoriju treba pomoći studentima u razvijanju suradničkih vještina pri učenju

koje su presudne za uspjeh u različitim životnim situacijama.

Za procjenu učinkovitosti laboratorijskog rada potrebno je usporediti ciljeve praktičnog rada

sa ishodima učenja. Stoga je potrebno dobro definirati zadatke praktičnog rada. Kognitivna

struktura zadataka dijeli se na ono što učenik treba napraviti s fizikalnim objektima mjerenja i

7

ono o čemu treba razmišljati (stvarati ideje) tijekom rada s tim objektima. Kvaliteta praktičnog

rada ovisi o nastavnom cilju, sposobnosti i iskustvu nastavnika te učenikovoj želji i volji za

učenjem. Didaktičar Millar preporučuje da nastavnici definiraju precizno nastavne ciljeve kako

bi praktičan rad bio što uspješniji.

Fizika je u mnogim zemljama integrirana u znanstveno-obrazovni kurikulum obveznih

škola, a edukacijska istraživanja pokazuju da je školski laboratorij jedinstven resurs koji može

potaknuti interes učenika za znanošću i razviti bolje razumijevanje fizikalnih koncepata i

procesa. Iskustvo koje učenici stječu u školskom laboratoriju pomaže im da razvijaju znanstveni

pristup (način) zaključivanja pri istraživanju neke fizikalne pojave. Ipak, učenici u mnogim

školama ne steknu dovoljno iskustva jer nastavnici fizike imaju ograničeno znanje u

osmišljavanju i provođenju laboratorijske nastave.

Prema istraživanjima zadnjih tridesetak godina, u razvijenim zemljama praktični rad ima

značajnu ulogu u poučavanju i učenju prirodoslovnih predmeta u školi jer su nastavnici

prirodoslovnih predmeta istakli da postoji mnogo prednosti učenja pomoću praktičnog rada.

Praktični rad ima značajnu ulogu u nastavi iz osnova fizike, pogotovo u današnje vrijeme kada

su učenici naviknuli na korištenje moderne tehnologije u znanosti i nastavi. Korisno učenje

tijekom laboratorijskih mjerenja će biti moguće ukoliko je učenicima omogućeno rukovanje i rad

sa stvarnom mjernom opremom i materijalima. Rad treba biti u okruženju pogodnom za

stvaranje znanja o fenomenima i srodnim znanstvenim konceptima. Međutim, praktični rad je

vremenski zahtjevan, a potrebna su znatna financijska sredstva za mjernu opremu. Iako je

praktičan rad priznat kao temelj poučavanja i učenja fizike često njegova organizacija predstavlja

veliki izazov nastavnicima.

2.3. Projektni rad u nastavi fizike

Praktični rad treba učiniti zanimljivijim učenicima (studentima) i to tako da ga se učini

više istraživačkim. Istraživanje provedeno među studentima prve godine Fakulteta matematike i

fizike Sveučilišta u Ljubljani pokazalo je da je potrebno uvesti promjene u načinu izvođenja

nastave fizike. Istraživanja su pokazala da su sposobnost primjene znanja u praksi i iskustvo

timskog rada važni za budući profesionalni rad studenata. Postoje dva načina kako praktični rad

učiniti više istraživačkim, a to su :

eksperiment otvorenog tipa

projektna nastava

8

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a od nedavno i u Europi preporučuje se

nastavnicima da kod studenata stvore upit (znatiželju), osjećaj čuđenja i uzbuđenja pri otkriću, te

uz to razviti vještine komunikacije i rada u timu, kritičko mišljenje, a time i vještinu

cjeloživotnog učenja. Kod eksperimenta otvorenog tipa početak definira voditelj (nastavnik), a

učenici mogu izvoditi eksperiment na način koji oni žele. U slučaju projektne nastave grupa

studenata bira temu (projektni zadatak) i istražuje ju određeni vremenski period. Projektne

zadatke studenti mogu sami odabrati ili dobiti unaprijed definirane projektne zadatke, a pri tom

imaju slobodu da ga riješe na način kako oni žele. Mentor (voditelj, nastavnik) grupe je kao

nogometni trener: nije mu dopušteno igrati utakmicu, ali može učiniti da njegov tim pobjedi tako

što im ukazuje, tj. usmjerava na strategiju koju će koristiti. Mentor tima treba i mora odoljeti

iskušenju da otkrije svojim studentima rješenje zadatka.

2.4. Odnos nastavnika prema korištenju praktičnog rada pri poučavanju

Srednjoškolski nastavnici imaju važan utjecaj na uspjeh učenika na fakultetu jer oni

pripremaju učenike za fakultet. Učenici koji planiraju studirati na tehničkim, tehnološkim te

prirodoslovnim fakultetima trebaju se pripremiti u srednjoj školi tijekom nastave iz predmeta

biologije, kemije i fizike. Istraživanja su pokazala da studenti imaju poteškoće u razumijevanju

temeljnih fizikalnih koncepata te zbog toga teško prate nastavu fizike na prvoj godini studija .

Uspjeh na kolegijima osnova fizike otvara vrata studentima prema inženjerstvu, medicini i

znanstvenim istraživanjima, a neuspjeh tjera učenike da odustanu od tehničkih, tehnoloških i

prirodoslovnih studija te biraju studije van znanstvenog područja. Istraživanja su pokazala da

veće ocjene iz kolegija fizike na fakultetu povezane sa zahtjevnošću nastave fizike u srednjoj

školi.

Bitan utjecaj na razumijevanje fizikalnih koncepata kod učenika (studenata) ima

motivacija i pripremljenost nastavnika za objašnjavanje problema na više različitih načina kako

bi učenici što bolje usvojili fizikalni koncept. Naime, nastavnici se ne mogu zadržavati na

svakom fizikalnom konceptu jer je to vremenski zahtjevno. Iz tog razloga, nastavnici trebaju

odabrati kvalitetne koncepte i laboratorijske eksperimente koje će učenici izvoditi obrađujući

nastavne teme. Izbjegavanje izvođenja laboratorijskih eksperimenata koji se odnose na kritične

(važne) fizikalne koncepte može dovesti do nerazumijevanja i neusvajanja tih koncepata.

Učenicima je potrebno dati dovoljno vremena da steknu vlastito iskustvo, dobiju rezultate

eksperimenata i objašnjenja nastavnika kako bi stvorili mentalnu strukturu. Demonstracijski

9

eksperimenti u učionici su omiljena aktivnost mnogih nastavnika, ali treba biti oprezan sa

učestalošću njihovih izvođenja bez obzira što su oni zabavni učenicima jer ujedno mogu biti i

zbunjujući. Detaljna rasprava o fizikalnoj pojavi koju će se eksperimentalno demonstrirati treba

biti prije, a ne nakon izvođenja demonstracijskog eksperimenta. Pri tome učenici trebaju

samostalno razmisliti o problemu, predvidjeti što će se dogoditi i pokušat dati rješenje problema.

Nastavnici, također, utječu na uspjeh i razumijevanje gradiva fizike izborom literature,

odnosno udžbenika kojeg će koristiti kao izvor za predavanja, a učenici kao izvor za učenje.

Nastavnik treba udžbenike čitati kritički, a oni nastavnici koji se odluče koristiti vlastitim

izvorima trebaju obratiti pažnju da se obrade važni fizikalni koncepti. Učenici se često oslanjaju

na pouzdanost udžbenika pri potrazi za odgovorom na ključne pojmove. Međutim, učenici

trebaju pronaći odgovore u svojim zabilješkama sa nastavnog sata ili uz pomoć iskustva stečenog

u praktičnom radu koji su obavili na nastavnom satu. Naime, istraživanje je pokazalo da bolji

uspjeh iz kolegija fizike na fakultetu postižu učenici koji se ne oslanjaju samo na sadržaj u

udžbenicima.

Nastavnici imaju različitu osobnost, karakter, razinu znanja i preferirane metode

poučavanja. Učenici smatraju da će veću ocjenu iz nastavnog predmeta fizike dobiti od

nastavnika koji se prema njima odnosi prijateljski, što nije rijedak slučaj. Međutim, kod takvih

nastavnika, učenici postižu znatno lošije rezultate iz kolegija fizike na fakultetima. Nastavnici

koji imaju visoku razinu znanja fizike i sposobnost poučavanja svakako su cijenjeni od strane

učenika jer oni pridaju pažnju približavanju problema i tema sa različitih stajališta i time potiču

bolje razumijevanje fizikalnih koncepata kod učenika.

2.5. Utjecaj razlike između spolova u nastavi fizike

Među najvažnijim razmatranjima pri formuliranju kurikuluma nastavnog predmeta je

odlučivanje koji nastavni sadržaj će se obraditi i na koji način će se poučavati odabrani sadržaj.

Iako nastavnici imaju ograničen izbor tema, imaju znatnu slobodu odabira načina obrade tih

tema. Zbog tradicionalne paradigme pedagogije nastave fizike, postoje brojne pedagoške tehnike

u nastavi fizike za koje se pokazalo da ne podržavaju ili čak narušavaju stav i razmišljanje

ženskog spola o fizici. Česte pogreške su slijedeće:

10

- Nastavnici dopuštaju da dečki dominiraju u interakciji, raspravama i aktivnostima,

pa djevojke stječu manje iskustva. Na taj način djevojke dolaze na fakultete sa

manjom razinom znanja i manjim prethodnim iskustvom iz fizike.

- Situacije koje ne podržavaju suradničko učenje. Djevojke su nezadovoljne sa radom u

fizikalnom laboratoriju zbog dominantnog kolege, sukoba nastalih zbog

temperamentnosti, te ponekad izloženosti ruganju od strane dečki, straha da ih kolega

ne poštuje i osjećaja da on ima višu razinu znanja od njih.

- Više tema zanimljivih dečkima; stručnjaci tvrde da sadržaj fizike koji je zanimljiv

djevojkama uglavnom je zanimljiv i dečkima, ali obrnuto ne vrijedi. Ipak, često se u

odabranom sadržaju nalaze većinom teme zanimljive dečkima.

- Nedostatak učeničkog angažmana: tradicionalan razred koji sluša nastavu fizike

uglavnom se oslanja na sadržaj u udžbenicima i rješava probleme prema sjećanju,

iako se pokazalo da takav način učenja daje negativan utjecaj na uspjeh na fakultetu.

Istraživanja su pokazala da učenice više sudjeluju u postavljanju pitanja tijekom

nastave te da su uspješnije od kolega koji nemaju naviku postavljanja pitanja. Mogući

razlog zbog kojeg učenice to čine je da zadrže identitet dobrog učenika.

Istraživanja su pokazala da djevojke koje se nalaze u pretežno ženskim razredima postižu

bolje rezultate, imaju više samopouzdanja i veću razinu zainteresiranosti za razumijevanje

fizikalnih koncepata od djevojaka u mješovitim razredima. Ipak, nemoguće je odvojiti razred

prema spolu te zbog toga nastavnici trebaju uvesti ravnopravnost u dominantnosti u razredu i

koristiti spolno-ravnopravne strategije rješavanja problema.

Biranje budućeg zanimanja kod djevojka započinje u školi, gdje se njihove težnje i želje

za nekom profesijom trebaju podržati. Međutim, događa se upravo suprotno: obitelj i nastavnici

savjetuju djevojkama da ne biraju inženjerska zanimanja. Nema dvojbe da je broj žena u

inženjerskim zanimanjima poprilično mali. Svaka osoba treba imati jednaku mogućnost da

studira i obrazuje se za zanimanje koje želi. Postoje žene koje mogu znatno doprinijeti razvoju

znanosti ili tehnike ukoliko im se da prilika. Naposljetku, rezultati rada u znanosti i tehnologiji

bit će poboljšani ukoliko imamo veću raznolikost u perspektivama i razmišljanjima u potrazi za

znanjem i rješavanjem različitih problema.

Djevojke izbjegavaju studiranje na tehničkim fakultetima iz više razloga. Ranije su

psiholozi smatrali da djevojke imaju manju inteligenciju jer imaju manju glavu što ih je navelo

na zaključak da imaju manji mozak. Kasnije je dokazano da je veličina mozga jednaka za oba

11

spola bez obzira na veličinu tjelesne mase. Stoga, biološke razlike između muškog i ženskog

spola nemaju bitnog utjecaja na izbor tehničkih zanimanja. Isto tako, istraživanja su pokazala da

postoji mala razlika između spolova u matematičkim sposobnostima, ali ona nije dovoljna da bi

se mogao objasniti mala zastupljenost žena na inženjerskim studijima.

Jedan od faktora koji bi mogao utjecati na odustajanje ili izbjegavanje djevojaka od

inženjerskih zanimanja je (ne)pripremljenost za takve fakultete. Naime, istraživanja su pokazala

da razlika u razumijevanju između djevojaka i dječaka u osnovnoj školi gotovo i ne postoji, ali se

ona u srednjoj školi vidljiva. U testovima prilagođenim načinu razmišljanja djevojaka, dečki

postižu lošije rezultate i obrnuto. Stoga bi trebao postojati standardiziran test. U srednjoj školi

mnoge djevojke izbjegavaju pohađanje nastave fizike i matematičkih predmeta i time smanjuju

mogućnost da će upisati tehnički ili prirodoslovni fakultet. To je vidljivo iz omjera djevojaka i

dečki u pojedinim srednjim školama (npr. broj djevojka u medicinskoj i komercijalnoj školi veći

je od broja dečki, a u tehničkoj školi je upravo obrnuta situacija). Broj djevojaka koje odustaju

od tehničkih i prirodoslovnih fakulteta je veći od broja muških kolega koji odustaju, pa čak iako

su djevojke imale izvrsne rezultate na državnim ispitima (državnoj maturi). Unatoč dobroj

pripremi za odabrani fakultet, djevojke i dalje odustaju od nastavka studiranja na takvim

fakultetima. Stoga, ne može se sa sigurnošću tvrditi da je pripremljenost faktor koji utječe na

budući izbor tehničkih i prirodoslovnih studija.

Budući da biološke razlike i (ne)pripremljenost nisu značajni faktori koji sprječavaju

djevojke da postanu znanstvenice, postavlja se pitanje da možda one jednostavno ne vole znanost

i matematiku na toj razini da bi ih odabrale za svoje zanimanje. Stoga su provedena ispitivanja o

stavu djevojka prema znanosti, koja su pokazala da postoje razlike u stavovima o znanosti kod

ženskog i muškog spola. Ispitivanja su pokazala da djevojke vole eksperimente koji se izvode na

nastavnom satu, ali da se osobno ne mogu zamisliti kao znanstvenicu. Na ovakav stav utječe

mijenjanje nastavnog kurikuluma, kao i nastavnikova organizacija i plan aktivnosti za učenike.

Tijekom izvođenja grupnog rada u kojemu se obavlja praktičan rad, djevojke teško dolaze do

izražaja jer dječaci agresivno preuzimaju vodeću ulogu. Stav djevojaka prema znanosti pod

utjecajem je mnogih čimbenika koji znanost čine neatraktivnom. Kako bi se povećao broj žena u

prirodoslovnim i inženjerskim zanimanjima, potrebno je promijeniti stav djevojka prema

znanosti.

U razvijenim zemljama znanstvenici i inženjeri su većinom muškog spola, što znači da

postoji model uloga u znanosti, matematici i inženjerstvu kojeg slijede mlade žene. Takvo

12

statističko stanje u tim disciplinama šalje poruku mladim djevojkama da trebaju izbjegavati

ovakva zanimanja jer su nepoželjna i nezanimljiva za žene. Neki stručnjaci smatraju da djevojke

izbjegavaju ovakvu karijeru jer nerijetko uspješne znanstvenice nemaju djecu pa djevojke radije

izabiru obiteljski život. Ono što znatno utječe na mali broj žena u tehničkim i prirodoslovnim

zanimanjima jesu predrasude o muškim i ženskim poslovima. Predrasude se javljaju kod djece

već tijekom osnovne škole, jer nastavnici također smatraju da je znanstvenim radom trebaju

baviti dečki.

Kultura naroda još je jedan od faktora koji utječe na udio žena u tehničkim i inženjerskim

zanimanjima. Postoje kulture i vjere koje ne dozvoljavaju obrazovanje žena, pa je zbog toga u

tim državama broj obrazovanih žena mali, a mogućnost obrazovanja imaju pravo samo izrazito

bogate obitelji koje plaćaju ženama školu. U radikalnim islamskim zemljama (Saudijska Arabija,

Afganistan, Iran, Indija) žene se odgaja u tradicionalnom duhu, da budu dobre kućanice i još

bolje supruge jer muškarac je glava kuće. Obrazovanje zaobilazi mnoge islamske sredine.

Kvaliteta obrazovanja je niža za žene nego za muškarce, a inženjerska i tehnička zanimanja su

ženama praktički nedostupna. Nastavnički planovi za žene se ažuriraju rjeđe, a znaju dobivati i

slabije kvalificirane profesore. Također prevladava vjersko uvjerenje da je obrazovanje važnije

za muškarce. Škole se dijele na "ženske" i "muške" jer je nedolično da djevojčice i dječaci

zajedno pohađaju nastavu. Ovakva tradicija dovela je do toga da danas postoji veliki broj žena

bez osnovnoškolskog obrazovanja, a one koje ga steknu obeshrabri se za daljnje školovanje.

13

3. EKSPERIMENTALNI DIO

Kako bi se eksperimentalno provjerilo, odnosno potvrdilo neki od stavova detaljno

opisani u prethodnom poglavlju, u sklopu ovog rada, provedeno je istraživanje među studentima

1.godine preddiplomskog i stručnog studija tehničkih fakulteta Sveučilišta J.J.Strossmayera u

Osijeku. Istraživanje se provelo pomoću ankete koja bi trebala dati uvid u zastupljenost i važnost

praktičnog rada u nastavi fizike tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Istraživanje je provedeno tijekom prvog semestra akademske godine 2012./13., a

sudjelovalo je 642 studenta prve godine Preddiplomskog studija elektrotehnike i Preddiplomskog

studija računalstva Elektrotehničkog fakulteta (ETF), Stručnog studija Elektroenergetike,

automatike i informatike Elektrotehničkog fakulteta (ETF), Preddiplomskog studija

prehrambene tehnologije Prehrambeno-tehnološkog fakulteta (PTF), Preddiplomskog studija

fizike Odjela za fiziku (UNIOS OF), Preddiplomskog studija građevinarstva Građevinskog

fakulteta (GF). Broj studenata koji je ispunio anketu po pojedinom fakultetu i smjeru je:

- studenti Preddiplomskog studija elektrotehnike i računarstva (ETF-Pds, 204

studenata)

- studenti Stručnog studija Elektroenergetike, automatike i informatike (ETF-Str, 181

student)

- studenti Preddiplomskog studija prehrambene tehnologije (PTF, 109 studenata)

- studenti Preddiplomskog studija fizike (OF, 46 studenta)

- studenti Preddiplomskog studija građevinarstva (GF, 102 studenta)

3.1. Opis dijagnostičkog instrumenta

Kao dijagnostički instrument koristila se anketa koja se sastoji od dva dijela. U prvom

dijelu ankete, studenti su popunjavali pitanja vezana za slijedeće podatke: državljanstvo, godina

rođenja, spol, srednja škola i mjesto u kojem su je pohađali, fakultet i smjer studiranja, broj

godina koje su imali nastavu fizike, ocjene iz fizike u srednjoj školi i osnovnoj školi, ocjene iz

matematike u srednjoj školi i osnovnoj školi, da li su polagali državnu maturu iz fizike i

matematike, koju razinu i uspjeh koji je postignut (Sl 2.) Drugi dio ankete se sastoji od 19 pitanja

višestrukog izbora i jednog pitanja (sa četiri potpitanja) esejskog tipa, a u njemu studenti iznose

svoje stavove vezane za praktičan rad u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.

14

Sl 2: Prvi dio ankete u kojemu student treba osjenčati školu koju je pohađao, mjesto gdje ju je pohađao,

državu odakle dolazi te fakultet i smjer trenutnog studiranja

Pitanja u anketi su vrlo detaljno i jasno postavljena, kao i odgovori koji su ponuđeni jer u

njima su obuhvaćene gotovo sve situacije u kojima su se učenici mogli naći tijekom svog

osnovnoškolskog i srednjoškolskog pohađanja nastave fizike (biologije, kemije, informatike,

tehničke kulture ili nekih drugih stručnih predmeta). Anketa sadrži pitanja iz kojih se saznalo:

iz kojih nastavnih predmeta su studenti imali laboratorijska mjerenja tijekom

osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i da li su ih izvodili samostalno,

za koja područja fizike u dosadašnjem školovanju su imali praktičan rad,

koje oblike nastave fizike su imali tijekom školovanja,

kakve su bile teme projektnih zadataka,

način na koji su se obavljali projektni zadaci i na koji su se način prezentirali,

koliku ulogu kod studenta ima praktični rad u nastavi fizike na razumijevanje

gradiva,

smatraju li studenti da je eksperiment u nastavi koristan i doprinosi dodatnom

nerazumijevanju gradiva,

koliko je važna sklonost nastavnika izvođenju eksperimenta,

koliko grupni rad poboljšava međusobnu komunikaciju i timski rad,

utječe li spolna razlika na izvedbu i prezentiranje praktičnoga rada.

koju je motivaciju imao student pri izboru fakulteta,

15

U esejskim pitanjima studenti su iznijeli svoj stav o slijedećim temama:

1) utjecaju praktičnog rada na učenje i razumijevanje nastavnih sadržaja,

2) svojoj sposobnosti i sklonosti prema laboratorijskim mjerenjima u nastavnom procesu

i u slobodno vrijeme,

3) utjecaju razlike između spolova na sposobnost i sklonost prema praktičnom radu

(eksperimentu),

4) nedovoljnom interesu djevojaka za upis na tehničke fakultete i inženjerska zanimanja

uopće.

Pitanja broj 1, 3 i 19 su pitanja u kojima su studenti trebali izabrati ponuđenu opciju

(odgovor) koja vrijedi za njih, odnosno ostaviti prazno polje za odgovor ukoliko odgovor ne

vrijedi za njih. Pitanje broj 2 je pitanje u kojemu učenici trebaju procijeniti opremljenost

laboratorija prema zadanim parametrima ocjenom od 1 – 5. Od četvrtog do sedmog pitanja

studenti su mogli osjenčati jedan broj od 1 – 5 koji najbolje odgovara njihovom stavu (1 –

nikada, 2 – ponekad/rijetko, 3 – često, 4 – vrlo često, 5 – uvijek). Na pitanja od rednog broja 8 do

18 studenti su trebali svoje slaganje (ili neslaganje) s navedenom izjavom tako da osjenčaju

jedan broj od 1 – 4 koji najbolje odgovara njihovom stavu (1 – uopće se ne slažem, 2 –

djelomično se slažem, 3 – ne znam, 4 – potpuno se slažem). Posljednje pitanje, odnosno pitanje

broj 20, je pitanje esejskog tipa te su studentima ponuđene četiri teme na koje su trebali napisati

nekoliko rečenica za pojedinu temu.

Sl 3: Primjer pitanja iz drugog dijela ankete

16

3.1.1 Likertova skala

Skalama za mjerenje stavova prema nekom objektu stava zaključuje se na temelju odgovora

na niz tvrdnji preko kojih se stav izražava. Ovaj način mjerenja stavova koristi se kao mjera kad

je objekt stava kompleksan i odnos prema njemu složen. Na osnovi izražavanja stupnja slaganja

uz sve tvrdnje, te standardiziranog načina ocjenjivanja, određuje se ispitanikov stav. Odabrane

tvrdnje, uvrštene u skalu za mjerenje stavova, moraju biti relevantne za stav koji se skalom želi

utvrditi, jasne, jednostavne i jednoznačne.

Likertova skala je skala za mjerenja stavova koja daje mogućnost ispitanicima da odrede

stupanj svojeg slaganja sa nekom izjavom. Skala se sastoji od niza tvrdnji posvećenih različitim

aspektima nekog stava. . Likertova skala može imati različiti broj stupnjeva, a najčešće ima 4 i 5

stupnjeva. Tvrdnje izražavaju stavove prema nekom objektu, a moraju biti takve da ih je moguće

evaluirati na ljestvici procjene (npr. četverostepena):

1- uopće se ne slažem

2- djelomično se slažem

3- ne znam

4- potpuno se slažem).

Likertovo polazište u konstrukciji skale je ideja o uporabi dvije vrste tvrdnji- tvrdnje koje

izražavaju jasno pozitivan stav prema nekom objektu stava i tvrdnje koje izražavaju jasno

negativan stav. Kako bi se izbjegla pristranost u odgovaranju važno je da se skala sastoji od

jednakog broja pozitivnih i negativnih tvrdnji. Tvrdnje trebaju biti kratke, jasne, nedvosmislene i

bez više pojmova koje bi ispitanici mogli shvatiti kao objekt procjene. Od ispitanika se traži da

vrednuje i numerički izrazi stupanj slaganja sa svakom od niza tvrdnji. Ispitanici na temelju

ljestvice procjene (1-5 i sl.) iskazuju svoje slaganje/neslaganje sa svakom tvrdnjom. Svaki

odgovor ispitanika boduje se na odgovarajući način, a onda se zbrajanjem bodova za svaku

tvrdnju dobije ukupni zbroj koji izražava stav ispitanika.

Likertova skala ističe se među skalama za mjerenje stavova po svojoj jednostavnosti,

ekonomičnosti u konstrukciji i učestalosti primjene. Ipak, ova skala za mjerenje stavova ima i

svoje nedostatke:

- omogućuje rangiranje ispitanika po ukupnom rezultatu, ali ne i uspoređivanje

kvantitativnih razlika

17

- isti ukupni rezultat može se dobiti različitim kombinacijama odgovora na pojedine

tvrdnje

- diskriminativnost tvrdnji ovisna je o odgovorima ispitanika na kojima je konstruirana

pa se njena uporaba veže samo uz onu populaciju na kojoj je konstruirana

U anketi koja je provedena u sklopu ovog rada koristi se Likertova skala stavova kako bi

se provjerio stav učenika prema praktičnom radu u nastavi prirodoslovnih i tehničkih predmeta.

Koristi se u pitanjima 4-18 tako što je od četvrtog do sedmog pitanja skala procjene sa 5

stupnjeva (1 – nikada , 2 – ponekad/rijetko, 3 – često, 4 – vrlo često, 5 – uvijek), a od 8-18

pitanja skala procjene sa 4 stupnja (1 – uopće se ne slažem, 2 – djelomično se slažem, 3 – ne

znam, 4 – potpuno se slažem).

18

4. REZULTATI I ANALIZA

Rezultati ankete statistički su analizirani pomoću postotnih udjela kojima je iskazan broj

studenata koji je odabrao pojedini odgovor od ukupnog broja studenta u skupini. Pitanje na koje

su studenti odgovarali esejski nije moguće statistički obraditi niti grafički prikazati, pa će se njih

komentirati prema vlastitoj prosudbi. Prvi dio ankete iz kojeg se dobilo podatke o studentovom

dosadašnjem školovanju, spolu, državljanstvu, godinama nastave fizike, ocjenama iz fizike i

matematike te uspješnosti na državnoj maturi iz fizike i matematike analiziran je pomoću

postotnog udjela.

4.1. Opis istraživanih skupina studenata

U prvom dijelu ankete studenti su dali podatak o spolu, završenoj srednjoj školi i uspjehu

u srednjoj školi iz nastavnih predmeta fizike i matematike. Navedeni podatci pomoći će u analizi

udjela muškog i ženskog spola na tehničkim fakultetima, što je ujedno i jedan od ciljeva ovog

rada. Zatim, analiza istraživanih skupina studenata po završenim srednjim školama daje uvid

nakon kojih završenih srednjih škola učenici se odlučuju na pojedini fakultet te analiza uspjeha u

srednjoj školi ukazuje koliko uspjeh iz fizike i matematike utječe na odabir tehničkih i

prirodoslovnih fakulteta.

4.1.1. Analiza istraživanih skupina studenata po završenim srednjim školama

Sa Sl 4. Može se uočiti da je gotovo polovica učenika koji su upisali Elektrotehnički fakultet

pohađala elektrotehničku srednju školu (ETF-Pds 46%, ETF-Str 55%), a najmanje učenika koji

su pohađali ekonomsku, komercijalnu ili trgovačku školu (ETF-Pds 3%, ETF-Str 6%). Na

Prehrambeno-tehnološkom fakultetu 47% upisanih studenata završilo je gimnaziju, 31%

strukovnu školu, 14% matematičku gimnaziju, 6% ekonomsku, komercijalnu ili trgovačku školu,

te očekivanih 2% elektrotehničku školu. Na Građevinskom fakultetu najviše studenata završilo

je neku strukovnu školu, a najmanje je učenika sa završenom elektrotehničkom školom upisalo

Građevinski fakultet (40% strukovna škola, 34% ostale gimnazije, 19% matematička gimnazija,

3% ekonomska, komercijalna ili trgovačka škola, 2% elektrotehnička škola, 2% nije se

izjasnilo). Učenici koji su upisali preddiplomski studij fizike u većini slučajeva su završili neku

gimnaziju, nešto manje upisuju učenici sa završenom strukovnom i elektrotehničkom školom.

19

Sl 4. Analiza po kategorijama srednjih škola i istraživanima skupinama studenata

4.1.2. Analiza uspjeha u srednjoj školi svih istraživanih skupina studenata

U prvom dijelu ankete studenti su se izjasnili koliko godina (1-4) su imali nastavu fizike i koju

ocjenu (1-5) su imali iz nastavnih predmeta fizika i matematika tijekom srednje škole u

pojedinim razredima. Kako bi se moglo lakše analizirati studente po uspjehu u srednjoj školi,

izračunata je prosječna ocjena za sve godine koje su imali nastavu fizike, odnosno matematike.

Ispitivani studenti uglavnom su imali dobre ocjene iz nastavnog predmeta fizike (19% ispitanih

studenata imalo je ocjenu odličan (5), 36% ocjenu vrlo dobar (4), 39% ocjenu dobar (3)), ali

upisivali su se i oni učenici koji su imali slabiji uspjeh iz nastavnog predmeta matematike (6%

ispitanih učenika imalo je ocjenu dovoljan (2)). Sl 5. pokazuje da su studij fizike upisali studenti

koji su imali dobre ocjene iz fizike (28%-odličan, 35%-vrlo dobar, 37%-dobar) , a zanimljivo je

da nijedan student koji je upisao studij fizike nije imao ocjenu dovoljan iz tog predmeta.

20

Prosječna ocjena iz nastavnog predmeta fizike u srednjoj školi

- ETF-Pds: 3,83 (vrlo dobar),

- ETF-Str: 3,22 (dobar),

- PTF: 3,46 (dobar),

- OF: 3,91 (vrlo dobar)

- GF: 3,90 (vrlo dobar).

Sl 5. Analiza po uspjehu u srednjoj školi i po istraživanim skupinama studenata

4.1.3. Analiza po spolu istraživanih skupina studenta

Može se uočiti da na pojedinim fakultetima znatno veći broj muških studenata u odnosu

na broj ženskih studenta. Od ukupnog broja studenata koji su popunjavali anketu 70,09 % su

dečki, a 29,91 % su djevojke. Na Elektrotehničkom fakultetu je od ukupnog broja upisanih

21

studenta 87% (ETF-Pds), odnosno 90 % (ETF-Str) muškaraca, na Građevinskom fakultetu (GF)

također prevladava muška populacija (65% dečki, 28% djevojke, 7% nije se izjasnilo). Na

Prehrambeno-tehnološkom fakultetu (PTF) udio djevojaka znatno je veći od udjela dečki – 74%

djevojke, 25% dečki, 1% nije se izjasnilo. Na Odjelu za fiziku je razlika između udjela muškog i

ženskog spola nešto manja (37% dečki, 69% djevojke, 4% nije se izjasnilo). Iz ovakve statistike

može se zaključiti da još uvijek postoje predrasude da djevojke nemaju sposobnosti i sklonosti

prema tehničkim zanimanjima. To se najbolje vidi na primjeru Elektrotehničkog fakulteta gdje je

djevojaka jako malo, iako su djevojke koje upišu ovaj fakultet nerijetko uspješnije od muških

kolega. Predrasude postoje i kod djevojaka i kod dečki, a to su potvrdili odgovori iz 20-tog

pitanja u kojem su iznijeli svoje stavove na temu utjecaja razlike spolova na sposobnost i

sklonost prema praktičnom radu (eksperimentu) te na temu o nedovoljnom interesu djevojaka za

upis na tehničke fakultete i inženjerska zanimanja uopće.

Sl 6. Analiza po spolu i istraživanim skupinama studenata za studente

22

4.2. Analiza ankete po pitanjima

Pitanja iz drugog dijela ankete mogu se podijeliti u nekoliko skupina:

Prva skupina pitanja: motivacija studenata za upis na tehnički fakultet

(19.pitanje).

Druga skupina pitanja: korištenje praktičnog rada u nastavi prirodoslovne i

tehničke grupe predmeta (pitanja 1, 2, 3 i 4)

Treća skupina pitanja: najčešće korišteni oblici nastave fizike u osnovnoj i

srednjoj školi (pitanja 5, 6 i 7)

Četvrta skupina pitanja: uloga praktičnog rada u nastavi fizike i razlika između

spolova u izvođenju praktičnog rada (8.-18. pitanja)

Peta skupina pitanja: 20.pitanje na koje su studenti odgovarali esejski

4.2.1. Motivacija za upis u tehnički fakultet

Motivacija studenata za upis odabranog fakulteta ispitana je u 19.pitanju ankete, a studenti su

trebali od navedenog odabrati najviše tri razloga za odabir fakulteta.

Kao glavni razlog za odabir fakulteta navode da su inženjerska zanimanja vrlo cijenjena,

odnosno da odabirom tog fakulteta osiguravaju sebi dobru plaću i velike mogućnosti

profesionalnog usavršavanja (79%). Općenito, djevojke i dečki većinom su odabrali svoj fakultet

iz istih razloga, a oba spola su kao drugi najčešći razlog upisa određenog fakulteta odabrali

sklonost praktičnom radu (Sl 7.) Drugi razlog kojeg su studenti Elektrotehničkog fakulteta (ETF-

Pds i ETF-Str) odabrali fakultet je dobro poznavanje i zanimanje za računalstvom te sklonost ka

praktičnom radu (Dodatak 18).

Ono što se može zaključiti iz analize pitanja je da velika većina studenta nije upisala fakultet

na nagovor svojih roditelja ili zbog toga što većina prijatelja studira tehničke fakultete.

Usporedbom djevojaka i dečki, vidimo da ipak dečki (16%) češće upisuju određeni fakultet jer

većina prijatelja studira tehničke fakultete u odnosu na djevojke (5%) (Dodatak 17).

Također, analizom je utvrđeno da je malom broju studenata (9%) bila motivacija česta

suradnja sa nastavnikom prilikom obavljanja i osmišljavanja zanimljivih eksperimenta kojima su

provjeravali fizikalne zakone. To je još jedna potvrda da se praktični rad u osnovnoj i srednjoj

školi nije dovoljno zastupljen.

23

Sl 7. Motivacija učenika (studenata) za odabir tehničkih fakulteta

4.2.2. Korištenje praktičnog rada u nastavi prirodoslovne i tehničke grupe predmeta

U prvom pitanju u anketi studenti su trebali staviti križić ispred onog nastavnog predmeta

u kojem su koristili laboratorijska mjerenja (eksperiment) pojedinačno za osnovnu i srednju

školu. Nastavni predmeti su iz prirodoslovne i tehničke grupe predmeta. Iz analize može se

zaključiti da su učenici tijekom osnovne škole najviše koristili laboratorijska mjerenja iz

nastavnih predmeta kemije (65%) i fizike (56%), a najmanje u nastavi informatike (16%) i

tehničkog odgoja (19 %). Tijekom srednje škole studenti su najviše koristili laboratorijska

mjerenja na nastavi fizike (57%) i kemije (46%), a najmanje su koristili tijekom nastave

biologije (20%). (Sl 8.)

Sl 8. Analiza prvog pitanja za sve istraživane skupine studenata

24

Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja sve istraživane skupine studenata izjasnile su se

da su najčešće koristili laboratorijska mjerenja iz kemije i fizike, a najrjeđe iz tehničke kulture i

informatike (Tablica 1). Naime, učestalosti izvođenja laboratorijskih mjerenja iz fizike i kemije

je znatno veća od učestalosti korištenja laboratorijskih mjerenja iz informatike i tehničke kulture

(npr. GF: kemija 68%, informatika 3%).

Tablica 1. Učestalost laboratorijskih mjerenja tijekom osnovnoškolskog obrazovanja

Osnovna

škola ETF-Pds ETF-Str PTF OF GF

Fizika 54% 62% 43% 70% 57%

Kemija 58% 67% 63% 89% 68%

Biologija 22% 33% 32% 41% 29%

Informatika 18% 25% 10% 15% 3%

Tehnička

kultura 19% 33% 6% 13% 15%

Učenici koji su upisali jedan od studija na Elektrotehničkom fakultetu izjasnili su se da su

imali najviše praktičnog rada iz fizike i stručnih predmeta tijekom srednjoškolskog obrazovanja

(ETF-Pds: fizika 63%, stručni predmet 44%; ETF-Str: fizika 56%, stručni predmet 62%). Za

razliku od navedene skupine studenata, studenti Prehrambeno-tehnološkog fakulteta,

Građevinskog fakulteta i Odjela za fiziku imaju puno manju učestalost izvođenja laboratorijskih

mjerenja iz stručnih predmeta u srednjoj školi (Tablica 2.). Dakle, učenici koji imaju više

iskustva u laboratorijskim mjerenjima upisuju tehničke fakultete.

Tablica 2. Učestalost laboratorijskih mjerenja tijekom srednjoškolskog obrazovanja

Srednja

škola ETF-Pds ETF-Str PTF OF GF

Fizika 63% 56% 39% 67% 66%

Kemija 40% 30% 72% 72% 44%

Biologija 16% 11% 36% 39% 19%

Informatika 33% 35% 14% 22% 8%

Stručni

predmeti 44% 62% 17% 15% 15%

25

U drugom pitanju studenti su trebali ocijeniti opremljenost laboratorija ocjenom 1-5

pojedinačno za osnovnu i srednju školu, a kvalitetu opreme procijeniti na temelju parametara kao

što su količina, raznolikost, starost i složenost mjernih uređaja. Pri tome, ocjena 1 označava

najlošiju opremljenost, a ocjena 5 najbolju opremljenost. Studenti Odjela za fiziku ocijenili su

opremljenost laboratorija fizike najbolje od svih ostalih studenata (Dodatak 3). Opremljenost

laboratorija u osnovnoj školi ocjenjena je sa slijedećim prosječnim ocjenama: fizika – 2,75;

kemija – 3,89; biologija – 2,82; informatika – 3,10; tehnička kultura – 2,73 (Sl 9.a).

Opremljenost laboratorija u srednjoj školi ocjenjena je sa slijedećim prosječnim ocjenama: fizika

– 2,67; kemija – 2,93; biologija – 2,59; informatika –3,45; stručni predmeti – 3,51 (Sl 9.b) Može

se zaključiti da su studenti prilično nezadovoljni sa opremljenošću laboratorija u svojim

osnovnim i srednjim školama.

a) b)

Sl 9. Analiza opremljenosti laboratorija u osnovnoj školi (a) i srednjoj školi (b)

Studenti su u trećem pitanju trebali staviti križić ispred onog područja fizike iz kojeg su

imali eksperimentalni rad u nastavi tijekom dosadašnjeg školovanja, a područja su slijedeća:

a) Mehanika, mehanika fluida;

b) Titranje i valovi

c) Toplina i termodinamika

d) Elektromagnetizam

e) Optika

f) Moderna fizika

g) Ništa od navedenog, nego __________.

26

Studenti su odgovarali za svako područje pojedinačno za osnovnu i srednju školu.

Tijekom osnovne škole studenti su se izjasnili da su najviše radili eksperimente iz područja

Titranje i valovi, a potom slijede Elektromagnetizam i Mehanika s mehanikom fluida . Moderna

fizika uključuje teoriju relativnosti, kvantnu mehaniku, atomsku fiziku, nuklearnu fiziku i

elementarne čestice. Područje Moderna fizika je područje koje zahtjeva vrlo skupu opremu za

eksperimentalni rad, te bi se to moglo navesti kao glavni razlog zbog čega se u školama ne

izvode pokusi iz tog područja. Naime, učenici osnovne škole ne rade nastavni sadržaj iz područja

moderne fizike, pa tako nisu ni mogli raditi eksperimente iz njega. Tijekom srednje škole

eksperimentalni rad se najviše radio iz područja Titranje i valovi, a zatim slijede Optika i

Elektromagnetizam. Najmanje eksperimentalnog rada, kao i u osnovnoj školi, radi se iz područja

Moderne fizike. Ono što se može uočiti prilikom analize podataka je da se eksperimentalni rad

tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja izvodi nedovoljno jer je mali broj

učenika potvrdio izvođenje eksperimentalnog rada u nastavi iz pojedinog područja fizike. To

možemo vidjeti na grafu gdje vidimo da je samo 35 % učenika u osnovnoj školi (64 % za srednju

školu) radilo eksperimente iz područja Titranje i valovi, a to je područje iz kojeg se najviše

izvodilo eksperiment na nastavi (Sl 10.). Možemo zaključiti da se eksperimentalni rad u

osnovnoj i srednjoj školi ne izvodi često.

Sl 10. Analiza područja fizike iz kojih se izvodio eksperimentalni rad u nastavi u osnovnoj i srednjoj školi

27

Analizom trećeg pitanja po istraživanim skupinama studenata, uočeno je da su studenti

Elektrotehničkog fakulteta i Odjela za fiziku imali više eksperimentalnog rada iz svih navedenih

područja fizike od studenata iz skupine PTF i GF. Ovakva statistika nam potvrđuje još jednom

da učenici (studenti) koji imaju više iskustva u eksperimentalnom radu izabiru one tehničke

fakultete u čijem je nastavnom programu upravo laboratorijski rad te je potrebno dobro

razumijevanje fizikalnih koncepata.

Tablica 3. Korištenje laboratorijskih mjerenja u pojedinim područjima fizike

Srednja škola ETF-Pds ETF-Str PTF OF GF

Mehanika,

mehanika fluida 50% 39% 25% 46% 32%

Titranje i valovi 66% 63% 59% 72% 62%

Toplina i

termodinamika 43% 40% 23% 33% 26%

Elektromagnetizam 53% 56% 37% 57% 48%

Optika 58% 57% 43% 52% 60%

Moderna fizika 8% 8% 6% 9% 5%

U četvrtom pitanju studenti su trebali osjenčati jedan broj (1-5) u kvadratiću koji najbolje

odgovara njihovom stavu (1 – nikada , 2 – ponekad/rijetko, 3 – često, 4 – vrlo često, 5 – uvijek)

pojedinačno za osnovnu i srednju školu. Analizirajući grafove dobivene nakon obrade podatka,

uočeno je da tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja učenici tijekom nastave

ponekad/rijetko samostalno izvode eksperimente iz prirodoslovnih i tehničkih predmeta fizike.

Prema prosječnom stavu učenika, tijekom osnovne škole učenici samostalno izvode

eksperimentalni rad iz:

- fizike (2,31) – ponekad/rijetko

- kemije (2,46) – ponekad/rijetko

- biologije (2,1) – ponekad/rijetko

- informatike (2,11) – ponekad/rijetko

- tehničkog odgoja (2,15) – ponekad/rijetko.

Prema ispitanim studentima tijekom srednjoškolskog obrazovanja eksperimentalni rad izvodi se

samostalno najmanje iz biologije (1,92 – ponekad/rijetko). Najviše samostalnog rada pri

izvođenju eksperimenta učenici su izvodili na nastavi stručnog predmeta u srednjoj školi (2,98 –

28

često) (Sl 11.). Analiza je pokazala da jako puno učenika nikada nije izvodilo samostalno

eksperiment, pa čak ni na nastavi tehničkog odgoja u osnovnoj školi. Studenti Odjela za fiziku

imali su najviše samostalnog rada u izvođenju pokusa upravo tijekom nastave fizike, a studenti

Prehrambeno-tehnološkog fakulteta samostalnog izvođenja eksperimenta iz kemije (Dodatak 9).

Djevojke su imale više samostalnog izvođenja eksperimenata u nastavi biologije i kemije u

odnosu na dečke(biologija: dečki 1,72; djevojke 2,33; kemija: dečki 2,00; djevojke 2,46), a oni

su imali više u nastavi fizike (dečki 2,36; djevojke 1,97). Samostalno izvođenje praktičnog rada

u nastavi informatike najmanje je prakticirano kod oba spola kako u osnovnoj školi, tako i u

srednjoj školi. (Dodatak 7 i 8)

a) b)

Sl 11. Analiza samostalnog izvođenja eksperimentalnog rada u nastavi fizike, kemije, biologije,

informatike i stručnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi

4.2.3. Najčešće korišteni oblici nastave fizike

U petom pitanju studenti su trebali osjenčati jedan broj (1-5) u kvadratiću koji najbolje

odgovara njihovom stavu (1 – nikada , 2 – ponekad/rijetko, 3 – često, 4 – vrlo često, 5 – uvijek)

pojedinačno za osnovnu i srednju školu. Naime, trebali su ocijeniti učestalost pojedinog oblika

nastave fizike tijekom dosadašnjeg obrazovanja. Projektna nastava fizike jedan je od oblika

nastave fizike, a provodi se kroz rješavanje i prezentiranje projektnih zadataka. U šestom i

sedmom pitanju, studenti su ocijenili učestalost primjene projektnog zadatka i način

prezentiranja projektnih zadataka u nastavi fizike.

U osnovnoj i srednjoj školi najčešće korišten oblik nastave je predavačka nastava - nastavnik

koristi samo ploču i kredu (prosječna stav ispitanika 3,8), a ponekad/rijetko učenici samostalno

obrađuju gradivo iz udžbenika, a uz pomoć nastavnika rješavaju zadatke (prosječn stav ispitanika

2,2). Demonstracijski eksperimenti u osnovnoj školi izvode se često (2,61) prema mišljenju

29

studenata svih kategorija studija (Sl 11). Ipak, studenti preddiplomskog studija fizike izrazili su

da su tijekom srednje škole u nastavi fizike nešto češće (2,76) koristili demonstracijske pokuse i

grupno izvođenje pokusa iz fizike (tablica 4).

Sl 12. Analiza učestalosti korištenja pojedinog oblika nastave fizike u srednjoj školi

Usporedbom učestalosti korištenja demonstracijskih pokusa i grupnog izvođenja pokusa

u osnovnoj i srednjoj školi, uočeno je da se u srednjoj školi ona smanjuje.

Tablica 4. Prosječan stav studenta po istraživanim skupinama – korištenje pojedinog oblika nastave

fizike tijekom dosadašnjeg obrazovanja (5.pitanje)

Skupina ETF-Pds ETF-Str PTF OF GF

Škola SŠ OŠ SŠ OŠ SŠ OŠ SŠ OŠ SŠ OŠ

a) 3,80~4 3,99~4 3,74~4 3,84~4 3,87~4 3,70~4 3,82~4 3,78~4 3,66~4 3,73~4

b) 2,99~3 2,30~2 2,96~3 2,43~2 3,17~3 2,65~3 3,10~3 2,46~2 3,22~3 2,05~2

c) 2,46~2 2,55~3 2,48~2 2,68~3 2,53~3 2,52~3 2,76~3 2,85~3 2,63~3 2,61~3

d) 2,24~2 2,41~2 2,05~2 2,32~2 2,00~2 2,07~2 1,95~2 2,34~2 2,00~2 2,19~2

e) 2,44~2 2,21~2 2,44~2 2,14~2 2,37~2 2,40~2 2,38~2 2,25~2 2,05~2 2,03~2

f) 2,34~2 2,24~2 2,38~2 2,25~2 2,42~2 2,28~2 2,45~2 2,52~3 2,11~2 1,99~2

g) 2,33~2 2,24~2 2,35~2 2,29~2 2,32~2 2,21~2 2,13~2 2,09~2 2,09~2 2,05~2

h) 2,20~2 1,91~2 2,00~2 1,89~2 2,14~2 2,37~2 1,00~1 2,00~2 2,33~2 1,50~2

1-nikada; 2-ponekad/rijetko; 3-često; 4-vrlo često; 5-uvijek

30

Tradicionalni oblik nastave još uvijek prevladava u školama. Na grafu (Sl 12.) možemo

vidjeti da oblik nastave koji prevladava je predavačka nastava (33 % studenata izjasnilo se da se

uvijek koristi taj oblik nastave), a čak 32 % studenata da se nikada na nastavi nije koristio oblik

grupnog izvođenja pokusa. Također, oblik nastave fizike naveden pod e, f i g se ponekad/rijetko

koristi u srednjoj školi prema mišljenju ispitanih studenata. Takav oblik nastave fizike može

uvelike poboljšati razumijevanje nastavnog gradiva fizike i razviti tehniku rješavanja zadataka,

ali on ujedno traži dodatan angažman nastavnika/profesora.

a) Zastupljenost projektne nastave u poučavanju tehničke i prirodoslovne grupe predmeta

Tema projektnog zadataka u nastavi fizike najčešće je teorijska, pri čemu se učenici

koriste samo udžbenicima. Na slici 13 vidi se da se 21 % ispitanih učenika izjasnilo da su teme

projektnih zadataka u osnovnoj školi uvijek bile teorijske, pri čemu se koriste samo udžbenicima,

a čak 29% ispitanih učenika tvrdi da nikada tema projektnog zadatka nije bila eksperimentalna,

pri čemu je bilo potrebno izvesti eksperiment i raspraviti njegove rezultate. Prosječna ocjena svih

ispitanih studenata za teme projektnih zadataka u osnovnoj i srednjoj školi je :

- Teorijska, pri čemu ste koristili samo udžbenike OŠ: 3,22 (često); SŠ: 3,63 (vrlo

često)

- Teorijska i eksperimentalna, pri čemu je eksperiment bio korištenje (preuzimanjem s

Interneta) interaktivne animacije fizikalne pojave OŠ: 2,13 (ponekad/rijetko); SŠ:

2,55 (često)

- Eksperimentalno, pri čemu je bilo potrebno izvesti eksperiment i raspraviti njegove

rezultate OŠ: 2,16 (ponekad/rijetko); SŠ: 2,31 (ponekad/rijetko)

a) b)

Sl 13. Analiza tema projektnih zadataka u nastavi fizike u osnovnoj (a)i srednjoj (b) školi

31

Način prezentiranja projektnog zadatka koji prevladava i u osnovnoj i u srednjoj školi je

da grupa učenika izlaže svoj rad koristeći Power-Point prezentaciju. Vrlo rijetko učenici izlažu

na način opisan u 7.c) ili 7.c) što nam opet potvrđuje nedostatak praktičnog rada u nastavi fizike

u osnovnoj i srednjoj školi pa čak i kada bi nastavnici mogli predložiti one teme projektnih

zadataka za koje učenici mogu izvoditi eksperimente. Na slici 14 uočeno je da se projektni

zadaci rijetko odrađuju uz pomoć interaktivnih animacija fizikalnih pojava unatoč dobroj

računalnoj opremljenosti školskih učionica i kabineta. Može se zaključiti da učenici tijekom

pripreme, rješavanja i prezentiranja projektnih zadataka vrlo rijetko koriste metodu praktičnog

rada, a time se kod učenika ne razvija kritički način razmišljanja i analiziranja problema.

a) b)

Sl 14. Analiza načina prezentiranja projektnih zadataka u osnovnoj (a) i srednjoj (b) školi

4.2.4. Uloga praktičnog rada u nastavi fizike

Pitanja od rednog broja 8 do 18 su pitanja u kojima su učenici svoje slaganje (ili

neslaganje) s navedenim nizom izjava izrazili tako da osjenčaju jedan broj (1 – 4) u kvadratiću

koji najbolje odgovara njihovom stavu (1 – uopće se ne slažem, 2 – djelomično se slažem, 3 – ne

znam, 4 – potpuno se slažem).

Većina studenata se potpuno slaže da izvođenje eksperimenata u nastavi fizike pomaže

boljem znanju i razumijevanju fizikalnih sadržaja te da je nastava fizike je zanimljivija ukoliko

uključuje izvođenje eksperimenata (Sl 15.). To potvrđuje i podatak da se velik dio studenata

uopće ne slaže sa izjavom da izvođenje eksperimenata tijekom nastave fizike je dosadno i

predstavlja „gubljenje vremena” i poučavanje fizike pomoću eksperimenata je vrlo zbunjujuće i

ne doprinosi znanju i razumijevanju fizike. Prema mišljenju studenata znanje matematike i

matematičkih vještina je presudan faktor za uspjeh pri učenju fizike (Sl 15.). Studenti se

32

uglavnom slažu da grupni eksperimentalni rad poboljšava međusobnu komunikaciju i timski rad.

Iz grafa na slici 15. može se vidjeti da se 38% studenta djelomično slaže da nastavnici ne

pokazuju sklonost prema eksperimentalnom radu, a 46% njih djelomično se slaže da su učenici

nespretni pri obavljanju eksperimenta.

Sl 15. Analiza odgovora na pitanja 8.-18. iz ankete

Izjave pod rednim brojem 17 i 18 odnose se na razlike između djevojaka i dečki pri

izvođenju eksperimentalnog rada. U tablici 5. možemo vidjeti usporedbu odgovora koje su dali

dečki i koje su dale djevojke na gore navedene izjave. Naime, 25% dečki se u potpunosti slaže da

su oni za razliku od djevojaka, pri grupnom eksperimentalnom radu spretniji pri mjerenju i

korištenju mjernih instrumenata.

Tablica 5. Usporedba odgovora djevojka i dečki na pitanja 17 i 18

Redni

broj Izjava

Grafički prikaz rezultata

Djevojke Dečki

17.

Za razliku od

djevojaka, pri grupnom

eksperimentalnom

radu, dečki su

spretniji pri mjerenju i korištenju mjernih

instrumenata.

18.

U odnosu na dečke,

djevojke puno

sistematičnije i

urednije prikazuju

rezultate

eksperimenta.

33

Analizom istog pitanja kod djevojka, vidi se da se samo 8% njih u potpunosti slaže da su

dečki spretniji od djevojka, a čak 54% se uopće s tim ne slaže. Analizom odgovora na 18.

pitanje, uvidjeli smo da se stav djevojaka i stav dečki ne razlikuje previše. Ipak, može se

primijetiti da su djevojke sigurnije, sistematičnije i da urednije prikazuju rezultate

eksperimenata.

4.2.5. Esejska pitanja

a) Utjecaj praktičnog rada na učenje i razumijevanje nastavnih sadržaja

Većina ispitanih studenata smatra da praktični rad jako dobro utječe na učenje i razumijevanje

nastavnih sadržaja iz prirodoslovne i tehničke grupe predmeta. Smatraju da praktičan rad potiče

znatiželju kod učenika, motivira ih na daljnje učenje nastavnog predmeta pa čak i studiranje na

tehničkim fakultetima. Nekolicina studenata smatra da praktični rad može dodatno zbuniti

učenike, te da je gubitak vremena.

Odgovori ispitanika:

Praktični rad pozitivno utječe na učenje zbog toga što olakšava shvaćanje gradiva te samim time potiče i želju za učenjem.

Praktični rad može pomoći učenicima u razumijevanju nastave i može utjecati na njihovo daljnje zanimanje za nastavu (taj predmet).

Praktičan rad je koristan jer kroz njega sami savladavamo i dolazimo do rješenja problema, a isto tako ima neke nedostatke jer lakše bi došli do rješenja ako kroz komunikaciju i pitanja dobivamo nove naputke i ideje.

Ovisi o cjelini nekad može pomoći u razumijevanju gradiva i ponekad samo gubitak vremena.

b) Sposobnost i sklonost prema laboratorijskim mjerenjima u nastavnom procesu i u

slobodno vrijeme

Većina ispitanih studenata izjasnila se da je tijekom dosadašnjeg obrazovanja imala malo

laboratorijskih mjerenja, te da se zbog toga kod njih javlja nedostatak sposobnosti izvođenja

laboratorijskih mjerenja u nastavnom procesu. Dio studenata smatra da ima sposobnost i sklonost

prema laboratorijskim mjerenjima, ali zbog nedovoljnog izvođenja tijekom osnovnoškolskog i

srednjoškolskog obrazovanja nisu stekli iskustvo i upoznali se sa radom u laboratoriju. Studenti

koji su završili tehničku srednju školu izjasnili su se da imaju potrebne sposobnosti i sklonost

34

prema laboratorijskim mjerenjima. Mali broj studenata voli izvoditi laboratorijska mjerenja u

slobodno vrijeme.


Imam više sklonosti nego sposobnosti zbog manjka opreme u prijašnjim školama.

U srednjoj školi se nisam imao doticaja sa eksperimentima, ali bih volio naučiti.

Rado pohađam laboratorijske vježbe, a isto me zanima i u slobodno vrijeme.

Nisam bio u prilici posjetiti i učestvovati u laboratorijskom učenju.

Ne znam koje su moje sposobnosti jer nisam samostalno izvodio laboratorijske vježbe.

c) Utjecaj razlike između spolova na sposobnost i sklonost prema praktičnom radu

Razmišljanja ispitanih studenata o razlici između spolova su podijeljena. Veći dio studenata

smatra da razlika između spolova ne postoji ili ona nema utjecaj na sposobnost i sklonost prema

praktičnom radu. Ipak, dio studenata smatra da razlika između spolova postoji te da ona utječe na

sposobnost izvođenja praktičnog rada. Oni smatraju da je muški spol skloniji i sposobniji za

praktični rad, ali da su djevojke sistematičnije i urednije pri iznošenju rezultata mjerenja. Dio

studenata smatra da muški spol ima bolje sposobnosti izvođenja praktičnog rada zbog njihove

bolje fizičke spremnosti.


Razlika spolova nema utjecaja na sposobnost i sklonost prema praktičnom radu.

Muški su skloniji tehničkim zanimanjima, ali to ne znači da žene ne mogu obavljati to.

Ženski spol u praksi ima više problema, ali zbog mentalne discipline često na kraju obave bolji pismeni rad i rezultat. Nažalost mislim da nisu sklone praktičnom radu.

Dečki su skloniji praktičnom radu dok cure više vole imati čiste ruke.

Muškarci su sposobniji zbog bolje fizičke spremnosti.

Djevojke su puno sistematičnije i vrednije u pismenom organiziranju, i prikazu rezultata, dok se dečki ističu u samoj izradi/izvršavanju i mjerenjima u eksperimentu.

35

d) Nedovoljan interes djevojka za upis na tehničke fakultete i inženjerska zanimanja uopće

Većina ispitanih studenata smatra da su uzrok nedovoljnog broja upisanih djevojka na tehničkim

fakultetima predrasude o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima zbog kojih se djevojkama tehnička

i inženjerska zanimanja čine nepoželjnima i neinteresantnima za njih. Utjecaj predrasuda može

se uočiti u razmišljanjima pojedinih studenata, koji smatraju da djevojke ne trebaju upisivati

tehničke fakultete. Dio ispitanika smatra da se broj djevojka na tehničkim fakultetima polako

povećava ali da bi trebao biti još veći.


Zbog toga što se u biti ti poslovi svode na "muške", pa je zato manji interes djevojaka.

Djevojke vole drukčije stvari, ne vole mehanizaciju elektroniku i računala. Vole se lickat.

Nije uredu da djevojke budu izložene strujnim udarima!!

Nisu kreativne, žele radit sve po šabloni. Ne ide im matematika koja je potrebna, upisuju fakultete gdje ne treba ništa razumjeti nego je potrebno samo štrebanje.

Primadone ne znaju držati trokut, svaka čast onima koje vole teške izazove i upišu tehnički fakultet.

Uglavnom što se zbog nedostatka mjesta na visokim položajima u tvrtkama mora raditi teži fizički posao.

Tužna posljedica kulturalnog odgoja. Razlike u sposobnosti obavljanju istog zadatka među spolovima ne postoje!

Mislim da dosta djevojaka upisuju tehničke fakultete i zanimanja i iznenađen sam, ali pozitivno.

Trebalo bi ih biti više na tehničkim fakultetima.

36

5. ZAKLJUČAK

Provedena anketa o praktičnom radu u osnovnoj i srednjoj školi kod studenata

preddiplomskog studija elektrotehnike i računarstva, stručnog studija elektroenergetike,

automatike i informatike, preddiplomskog i diplomskog studija fizike, preddiplomskog studija

građevinarstva i preddiplomskom studiju prehrambene tehnologije pokazala je da se praktični

rad u osnovnoj i srednjoj školi ne izvodi dovoljno. Učenici smatraju praktični rad zanimljivim i

vrlo korisnim za povećanje razumijevanja fizikalnih zakona i pojava. Praktični rad unosi

dinamiku u nastavni sat fizike, a time povećava motivaciju učenika za stjecanjem više razine

znanja i razumijevanja nastavnog gradiva fizike. Neopremljenost školskih kabineta i učionica,

slaba motivacija i sklonost profesora izvođenju eksperimenata glavni su razlozi nedostatka

praktičnog rada u osnovnoj i srednjoj školi.

Uloga praktičnog rada u nastavi fizike je vrlo značajna, te sadašnji i budući

nastavnici/profesori trebaju učiniti što više da praktični rad doista da svoj doprinos

razumijevanju fizike, a time i poveća broj studenta na tehničkim fakultetima. Nastavu fizike

treba učiniti zanimljivijom i razumljivijom učenicima kako bi zavoljeli fiziku, a time i znanost.

Potrebno je promijeniti nastavni kurikulum fizike i način izvođenja nastave fizike. Kako bi

praktični rad bio kvalitetnije izvođen potrebno je financijsko ulaganje u školske laboratorije,

odnosno potrebno je školama osigurati potrebnu laboratorijsku opremu za izvođenje praktičnog

rada. Također, potrebno je osposobiti nastavnike za laboratorijski rad kako bi mogli pravilno

izvoditi praktični rad. Broj djevojaka na tehničkim fakultetima se polako povećava, ali još uvijek

postoji znatna razlika u broju djevojka i broja dečki na tehničkim fakultetima.

Rezultati ankete provedene na studijima elektrotehnike, fizike, građevinarstva i

prehrambene tehnologije osječkog sveučilišta slažu se sa rezultatima sličnih anketa provedenih

na ljubljanskom i američkom sveučilištu.

37

6. LITERATURA

[1] Thongloon Vilaythong, The Role of Practical Work in Physics Education in Lao PDR,

http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:408814/FULLTEXT01.pdf (2.12.2013.)

[2] Gorazd Planinšić, Project laboratory for first-year students,

http://www.fmf.uni-lj.si/~planinsic/articles/ProjLab%20EJP.pdf (2.12.2013.)

[3] Sadler & Tai, Success in Introductory College Physics: The Role of High School

Preparation

http://www.cfa.harvard.edu/smg/ficss/research/articles/jrst_success_in_intro.pdf (2.12.2013.)

[4] Hazari, Tai & Sadler, Introductory University Physics Performance: The Influence of

High School Physics Preparation and Affective Factors,

http://www.clemson.edu/ese/per/wp-content/themes/gallery/gallery/images/publication6.pdf

(2.12.2013.)

[5] Women and technical professions

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/publ/pdf/leonardo/bestpractice01_en.pdf(2.12.2013.)

[6] Jacob Clark Blickenstaff, Women and science careers:leaky pipeline or gender filter?

http://www.vtcite.com/~vtcite/system/files/blickenstaff-1.pdf (2.12.2013.)

[7] Milan Milošević, Izrada mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolničkih

zdravstvenih djelatnika i procjena njegove uporabne vrijednosti, Doktorska disertacija,

Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2010.

http://bib.irb.hr/datoteka/450040.Milan_Milosevic_disertacija.pdf (2.12.2013.)

[8] Maja Prpić, Konstrukcija skale za mjerenje stavova o ulasku republike hrvatske u NATO

savez, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2005.

http://darhiv.ffzg.hr/478/1/Prpi%C4%87Maja.pdf (2.12.2013.)

[9] American Association of Physics Teachers, Goals of the Introductory Physics Laboratory,

Am.J.Phys.66(6), 1998.

http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:408814/FULLTEXT01.pdf

http://www.fmf.uni-lj.si/~planinsic/articles/ProjLab%20EJP.pdf

http://www.cfa.harvard.edu/smg/ficss/research/articles/jrst_success_in_intro.pdf

http://www.clemson.edu/ese/per/wp-content/themes/gallery/gallery/images/publication6.pdf

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/publ/pdf/leonardo/bestpractice01_en.pdf

http://www.vtcite.com/~vtcite/system/files/blickenstaff-1.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/450040.Milan_Milosevic_disertacija.pdf

http://darhiv.ffzg.hr/478/1/Prpi%C4%87Maja.pdf

38

[10] Novosel, I. Eksperiment u nastavi kvantne fizike, Diplomski rad, Odjel za fiziku, Sveučilište

u Splitu, Split, 2012.

http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/radnje/2012_Novosel.pdf (2.12.2013)

[11] Piršl, E. Nastavne metode, Didaktika

URL:http://www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Nastavne_metode_02.ppt (2.12.2013.)

[12] Piršl, E. Nastavne metode, Didaktika

URL:http://www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Nastavne_metode_II_1_..ppt (2.12.2013.)

http://vinkovic.org/Projects/MindExercises/radnje/2012_Novosel.pdf

http://www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Nastavne_metode_02.ppt

http://www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Nastavne_metode_II_1_..ppt

39

7. ŽIVOTOPIS

Mirjana Jarabek rođena je 7. Listopada 1989. Godine u Vukovaru. Osnovnu školu upisala je

1996. Godine u Osnovnu školu „Ante Starčević“ u Viljevu gdje ju je i uspješno završila 2004.

Godine. Opću gimnaziju upisala je 2004. Godine u Donjem Miholjcu. Maturirala je sa odličnim

uspjehom 2008. Godine, a iste godine upisala Preddiplomski studij fizike na Sveučilištu

J.J.Strossmayera, Odjel za fiziku u Osijeku. Preddiplomski studij završila je 2011. Godine, a

zatim iste godine upisuje Diplomski studij fizike i informatike.

40

8. DODATAK

Dodatak 1:

Podatke upisivati velikim slovima! Datum:

Šifra: Godina rođenja: Spol: M Ž

Škola koju ste pohađali: Fakultet i smjer studiranja:

Matematička, prirodoslovno-matematička gimnazija,

ETF – preddiplomski studij elektrotehnike,

Opda, klasična, jezična gimnazija

ETF – preddiplomski studij računarstva,

Elektrotehnička škola,

ETF – stručni studij elektroenergetike i automatike,

Strukovna škola

ETF – stručni studij informatike,

(strojarska, građevinska, medicinska škola…)

ETF – razlikovna godina – smjer elektrotehnika,

Strukovna škola bez nastave fizike

ETF – razlikovna godina – smjer komunikacije,

(ekonomska, trgovačka, komercijalna škola…)

ETF – razlikovna godina – smjer računarstvo,

Prehrambeno tehnološki fakultet,

Mjesto (srednje škole):________________________

Odjel za fiziku,

Građevinski fakultet, Država:

Republika Hrvatska

_______________________________________

Koliko godina ste imali nastavu fizike u 1

2

3 4

srednjoj školi:

po razredima

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

Ocjena iz fizike u srednjoj školi: 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Ocjena iz matematike u srednjoj školi: 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

Razina Uspjeh

(ocjena)

Jeste li na državnoj maturi pisali ispit iz fizike? DA NE I II

Jeste li na državnoj maturi pisali ispit iz matematike? DA NE I II

41

ANKETA

Vaše sudjelovanje u ovoj anketi je potpuno dobrovoljno i anonimno, iako je vrlo značajno za akademsko istraživanje.

Ovom anketom istražuje se Vaš stav prema dosadašnjem načinu učenja i poučavanja nastavnih sadržaja iz područja prirodnih i tehničkih znanosti.

Molimo Vas da pažljivo pročitate tekst i na svako pitanje date ISKREN odgovor.

1. Tijekom dosadašnjeg obrazovanja, za koje nastavne predmete ste koristili laboratorijska mjerenja (eksperiment)? (Označite križićem!):

Srednja škola Osnovna škola a) Fizika b) Kemija c) Biologija d) Informatika e) Stručni predmeti u srednjoj školi i tehnički odgoj u osnovnoj školi f) Ništa od navedenog, nego __________________________

2. Procijenite (ocjenom 1 – 5) opremljenost laboratorija. Kvalitetu opreme procijenite na temelju parametara kao što su količina, raznolikost, starost i složenost mjernih uređaja,opreme, ... . (Označite križidem!):

Srednja škola Osnovna škola a) Fizika 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 b) Kemija 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 c) Biologija 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 d) Informatika 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 e) Stručni predmeti u srednjoj školi ili tehnički odgoj u osnovnoj školi 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 f) Ništa od navedenog, nego __________________________ 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

3. Za koja područja fizike se tijekom dosadašnjeg školovanja koristili eksperiment u nastavi:

Srednja škola Osnovna škola a) Mehanika, mehanika fluida b) Titranje i valovi c) Toplina i termodinamika d) Elektromagnetizam e) Optika f) Moderna fizika (atomska i nuklearna) e) Ništa od navedenog, nego ____________________ Na slijededa pitanja odgovorite tako da OSJENČATE jedan broj (1 – 5) u kvadratiću koji najbolje odgovara Vašem stavu. Značenje oznaka:

1 – nikada 2 – ponekad/rijetko 3 – često 4 – vrlo često 5 - uvijek

4. Jeste li tijekom dosadašnjeg obrazovanja iz navedenih predmeta imali praktičan rad, odnosno

samostalno ( ili u grupi) obavljali eksperimente? Srednja škola Osnovna škola a) Fizika 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 b) Kemija 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 c) Biologija 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 d) Informatika 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 e) Stručni predmeti u srednjoj školi i tehnički odgoj u osnovnoj školi 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 f) Ništa od navedenog, nego __________________________ 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

42

5. Koje oblike nastave fizike ste imali tijekom dosadašnjeg obrazovanja? Srednja škola Osnovna škola a) Predavačka nastava (nastavnik koristi samo ploču i kredu) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 b) Predavačka nastava (nastavnik,uz ploču i kredu, koristi i PowerPoint 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 prezentacije)

c) Demonstracijski eksperiment (nastavnik tijekom nastave izvodi eksperiment) 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 d) Učenici grupno izvode eksperimente 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 e) Učenici samostalno obrađuju gradivo iz udžbenika i zbirki zadataka, a nastavnik 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 samo provjerava njihovo znanje i razumijevanje

f) Učenici samostalno obrađuju gradivo iz udžbenika, a nastavnik im potom daje 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 dodatna pojašnjenja i rješava zadatke na ploči

g) Učenici samostalno obrađuju gradivo iz udžbenika, a uz pomod nastavnika, koji 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 daje dodatna pojašnjenja, rješavanju zadatke

h) Ništa od navedenog, nego 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 _______________________________________________ (opišite oblik nastave fizike koji je bio primijenjen u Vašem slučaju)

6. Tema projektnog zadatka u nastavi fizike bila je:

Srednja škola Osnovna škola a) Teorijska, pri čemu ste koristili samo udžbenike 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 b) Teorijska i eksperimentalna, pri čemu je eksperiment bio korištenje ( preuzimanjem s 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Interneta) interaktivne animacije fizikalne pojave

c) Eksperimentalna, pri čemu je bilo potrebno izvesti eksperiment i raspraviti njegove 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 rezultate

7. Prezentacije projektnih zadataka u nastavi fizike bile su :

Srednja škola Osnovna škola a) Grupa učenika izlaže svoj rad koristeći Power-Point prezentaciju 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 b) Grupa učenika izlaže svoj rad bez korištenja Power-Point prezentacije 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 c) Pri prezentaciji grupa učenika je izvodila eksperiment, analizirala i raspravljala 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 eksperimentalne rezultate

d) Pri prezentaciji grupa učenika je analizirala i raspravljala eksperimentalne rezultate 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 dobivene korištenjem interaktivne animacije neke fizikalne pojave

Svoje slaganje (ili neslaganje) s navedenim nizom izjava izrazite tako da OSJENČATE jedan broj (1 – 4) u kvadratiću koji najbolje odgovara Vašem

stavu.

Značenje

oznaka: 1 – uopće se ne slažem 2 – djelomično se slažem 3 – ne znam 4 – potpuno se slažem

8.

Izvođenje eksperimenata u nastavi fizike pomaže boljem znanju i razumijevanju fizikalnih sadržaja. 1 2 3 4

9.

Znanje matematike i matematičkih vještina je presudan faktor za uspjeh pri učenju fizike. 1 2 3 4

10. Češće korištenje praktičnog rada (eksperimenata) tijekom srednjoškolskog obrazovanja povećalo bi motivaciju

učenika za upis na tehničke fakultete. 1 2 3 4

11.

Nastava fizike je zanimljivija ukoliko uključuje izvođenje eksperimenata. 1 2 3 4

12.

Izvođenje eksperimenata tijekom nastave fizike je dosadno i predstavlja „gubljenje vremena”. 1 2 3 4

13.

Poučavanje fizike pomoću eksperimenata je vrlo zbunjujuće i ne doprinosi znanju i razumijevanju fizike. 1 2 3 4

14.

Nastavnici ne pokazuju sklonost prema eksperimentalnom radu. 1 2 3 4

15.

Učenici su nespretni pri obavljanju eksperimenta. 1 2 3 4

43

16. Grupni eksperimentalni rad poboljšava međusobnu komunikaciju i timski rad. 1 2 3 4 17. Za razliku od djevojaka, pri grupnom eksperimentalnom radu, dečki su spretniji pri mjerenju i korištenju mjernih

instrumenata

1 2 3 4 18. U odnosu na dečke, djevojke puno sistematičnije i urednije prikazuju rezultate eksperimenta.

1 2 3 4

19. Što Vas je od navedenog motiviralo za upis na izabrani fakultet? ( Izaberite najviše 3 motiva i označite ih tako da OSJENČATE kvadratid !)

a) Imam dobro matematičko znanje i razvijene matematičke vještine.

b) Pokazujem sklonost prema praktičnom radu ( izrađujem makete, jednostavne uređaje, spretno koristim različite mjerne instrumente, mogu obavljati različite kudne popravke, …)

c) Dobro poznajem i zanima me računalstvo

( dobro poznajem programiranje ; u mogudnosti sam prilično samostalno nadograditi i popraviti softwere i hardwere računala, …).

d) U obitelji ili bližoj okolini imam ljude inženjerskih zanimanja.

e) Smatram da su inženjerska zanimanja vrlo cijenjena (dobra plaća, velike mogućnosti profesionalnog usavršavanja,…).

f) Tijekom dosadašnjeg obrazovanja često smo u suradnji s nastavnikom obavljali i osmišljavali zanimljive

eksperimente kojima smo provjeravali fizikalne zakone.

g) Vedina mojih prijatelja pohađa tehničke fakultete.

h) Nagovor roditelja. (Ispunjavam želju svojih roditelja !)

i) Ništa od navedenog, nego __________________________________________________________________________ (upišite Vaš glavni motiv !)

20. Ukratko iznesite svoje mišljenje o: ( U prazan prostor napišite nekoliko rečenica o svakoj temi ! )

a) Utjecaju praktičnog rada na učenje i razumijevanje nastavnih sadržaja

b) svojoj sposobnosti i sklonosti prema laboratorijskim mjerenjima u nastavnom procesu i u slobodno

vrijeme

c) utjecaju razlike između spolova na sposobnost i sklonost prema praktičnom radu (eksperimentu)

d) nedovoljnom interesu djevojaka za upis na tehničke fakultete i inženjerska zanimanja uopće.

_______________________________________________________________________________________________

Hvala na sudjelovanju !

44

Dodatak 2: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na prvo pitanje

a) b)

Dodatak 3:

Procjena opremljenosti laboratorija u osnovnoj školi od strane studenata Odjela za fiziku

Dodatak 4: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na drugo pitanje (OŠ)

a) b)

45

Dodatak 5: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na drugo pitanje (SŠ)

a) b)

Dodatak 6: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na treće pitanje

a) b)

Dodatak 7: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na četvrto pitanje (OŠ)

a) b)

46

Dodatak 8: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na četvrto pitanje (SŠ)

a) b)

Dodatak 9:

Grafički prikaz odgovora studenta Prehrambeno-tehnološkog fakulteta na četvrto pitanje (SŠ)

47

Dodatak 10: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na peto pitanje (OŠ)

a)

b)

48

Dodatak 11: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na peto pitanje (SŠ)

a)

b)

49

Dodatak 12: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na šesto pitanje (OŠ)

a)

b)

50

Dodatak 13: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na šesto pitanje (SŠ)

a)

b)

51

Dodatak 14:

Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na sedmo pitanje (OŠ)

a)

b)

52

Dodatak 15:

Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na sedmo pitanje (SŠ)

a)

b)

53

Dodatak 16: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na pitanja 8-18

a)

b)

54

Dodatak 17: Grafički prikaz odgovora muških (a) i ženskih (b) studenta na 19. Pitanje

a)

b)

55

Dodatak 18: Grafički prikaz odgovora studenta Elektrotehničkog fakulteta na 19. pitanje

Documents

ULOGA PRAKTIČNOG RADA U NASTAVI FIZIKEmdjumic/uploads/diplomski/JAR05.pdf · fizika proučava prirodne pojave neposredno, a pri tome se služi mjernim uređajima, bilježi mjerenja