SVEUILITE U MOSTARUFAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVASTUDIJ
STROJARSTVA
ULOGA MATERIJALA U ODREIVANJU KARAKTERA PROIZVODASeminarski
rad
Kolegij: Industrijski dizajnStudent: Hrvoje LakiMentor: prof.
dr.sc Adisa Vuina Broj indeksa: FSR-113SM
Mostar, studeni 2015.SADRAJ1. Uvod22. Karakter proizvoda32.1.
Temelji proizvoda32.2. Osobnost proizvoda53. Uloga materijala i
procesa u stvaranju osobnosti proizvoda63.1. Materijali i
osjetila63.1.1. Osjet dodira: meko-tvrdo/toplo-hladno63.1.1. Osjet
vida: transparentnost, boja, odsjaj83.1.3. Osjet sluha: istoa zvuka
i visina tona83.2. Materijali i percepcija104. Zakljuak115.
Literatura12
1. Uvod
Glavna zadaa nekog proizvoda je uspjeno vrenje funkcije, ali
korisnik koji rukuje istim tim proizvodom u svrhu rjeavanja
odreenog problema, od proizvoda e oekivati i druge stvari. Proizvod
mora biti jednostavan za shvaanje i za koritenje, ekonomian ali u
isto vrijeme zadovoljavajui, u smislu da e se korisnik osjeati
zadovoljno. Funkcija proizvoda je zadatak tehnikog dizajna dok je
osjeajni dio zadatak industrijskog dizajna. Svrha ovog rada je
prikazati smjer u industrijskom dizajnu koji obuhvaa estetske i
perceptivne faktore. Definira se karakter i osobnost materijala kao
jedna od karakteristika te je prikazano koju ulogu igraju estetika
i percepcije, kako boja ili osjeaj toploga ili ak neega ve vienog
mogu definirati proizvod i samim time ga odvojiti od ostalih
proizvoda kao najboljeg. Cilj rada je kroz odreene primjere
prikazati ulogu materijala i procesa u dobivanju odreenog proizvoda
i kako osjeajniji i iskreniji pristup poveava anse za stvaranje
neeg emu korisnik tei.
2. Karakter proizvoda
Karakter proizvoda je ono to proizvod razlikuje od praktiki
istog proizvoda. Kao to ljude privlai novac, tako ih mogu privlaiti
i materijali, koji moda ne vrijede materijalno koliko psiholoki u
rukovanju ili prisustvovanju istome. 2.1. Temelji proizvodaNa slici
1. prikazana je piramida zahtjeva koje proizvod mora ispuniti.
Vidljivo je da je uspjean proizvod djelo multidisciplinarnih timova
koji sadre i tehnike i industrijske dizajnere. Najdonja stavka je
funkcionalnost, proizvod mora raditi ispravno, mora biti siguran za
koritenje i mora biti ekonomian. Tom stavkom se bavi tehniki
dizajn. Srednja stavka u piramidi je jednostavnost koritenja,
zahtjev postavljen pred oba dizajnera. Zadnja stavka, odnosno prva
ako bi se piramida promatrala hijerarhijski kroz oi industrijskog
dizajnera, je zadovoljstvo. Cilj rada je prikazati vezu izmeu
osobnosti proizvoda i materijala i procesa pomou kojih je
dobiven.
Slika 1. Piramida zahtjeva koji se postavljaju pred proizvodNa
slici 2. prikazan je dijagram na kojem se jasno vidi kako je
proizvod (u sredini dijagrama) ovisan o 5 stavki. Sredina prikazuje
funkciju proizvoda i osnovne informacije o proizvodu. Prva stavke
od koje se polazi je kontekst. Odgovori na pitanja: Tko? Gdje?
Kako? i Zato?, ine osnovne informacije o proizvodu. Na taj nain
dizajner utvruje za koga je proizvod namijenjen, gdje i u kakvom
okruenju i zato e se koristiti.
Slika 2. Proizvod u funkciji
S lijeve strane nalaze se materijali i procesi. Ove stavke
odreuju fiziologiju proizvoda, sastav i oblik te na posljetku i
sveukupni estetski dojam. Iskoristivost (usability) ili bolje reeno
jednostavost koritenja definira komunikaciju izmeu korisnika i
proizvoda. Ovom stavkom se definira nain koritenja korisnikovih
kognitivnih, osjeajnih i motorikih funkcija. Uspjeh proizvoda
gledajui sa ovog aspekta zahtjeva da upravljanje proizvodom bude to
blie intuitivnom, da uloeni trud za sobom ne povlai bilo kakvo
optereenje korisnika te da stanje proizvoda bude prikazano pomou
korisnikog suelja na to jednostavniji i ljepi nain (vizualno,
akustiki, dodirom). Danas je sve vea panja dana tzv. inkluzivnom
dizajnu gdje se pokuava postii proizvodnja za to iru populaciju. I
zadnja stavka je osobnost proizvoda o kojoj e biti rijei u sljedeem
podnaslovu, kako se definira i na koji nain utjee na korisnika.2.2.
Osobnost proizvodaOsobnost proizvoda proizlazi iz estetike,
asocijacije i percepcije. Ovdje se moe iskoristiti i primjer
ovjekove osobnosti, ope je poznato ta u promatrau izazivaju osobe
dobrog, a ta osobe loeg karaktera. Estetika stimulira 5 osjeta:
vid, sluh, dodir, okus, miris i preko njih naposljetku mozak.
Informacije koje je se dobivaju su boje, oblici, teksture, osjeaj,
miris i zvuk. Dobar primjer su miris novog auta i zvuk zatvaranja
vrata. U usporedbi sa starijim automobilima, koriten je vei broj
novih materijala bez kojih karakteristike kao spomenuti miris i
zvuk u novom autu ne bi bile postizive. Asocijacije su takoer dio
osobnosti proizvoda, moe podsjeati na neto drugo kao i biti
sugestivan. Kao primjer se mogu uzeti tzv. super auta kao to su
Ferrari, Porsche, Pagani, Koenigsegg i Lamborghini. Njihov izgled
posljedica je zahtjeva aerodinamike. Jedni podsjeaju na druge
svojim konturama i zvukom a opet je svaki razliit, i u razliitim
korisnicima stvara sline ali i razliite percepcije.Percepcija je
najapstraktnija od svih karakteristika osobnosti proizvoda. Ovdje
je definirana je kao reakcija koju proizvod stvara u korisniku i
nain na koji se on osjea zbog toga. Percepcija proizvoda se mijenja
s vremenom i ovisna je o kulturi i pozadini promatraa. Ali uvijek
je ona ta koja jedan proizvod razlikuje od svih ostalih proizvoda i
dovodi do osjeaja morati imati.
3. Uloga materijala i procesa u stvaranju osobnosti
proizvoda
Glavnu ulogu pri udovoljavanju zahtjeva u ovoj kategoriji su
materijali i procesi, odnosno naini obrade proizvoda i ponaanja
istih. Industrijski dizajner materijale mora koristiti iskreno na
nain da ti materijali odraze svoja unutranja svojstva u okruenju
koje je prirodno za njih.3.1. Materijali i osjetilaTablica 1.
prikazuje osjetila i estetske atribute koji ih ih stimuliraju. Kao
to je ve reeno, stetika stimulira 5 osjeta: vid, sluh, dodir, okus
i miris. Metali se mogu opisati kao hladni, drvo kao toplo, staklo
kao svjetlucavo itd. Polistirenska aa moe izgledati kao staklena
ali im se podigne osjeti se da je laka, meka i toplija.
Tablica 1. Estetski atributi
3.1.1. Osjet dodira: meko-tvrdo/toplo-hladnoPrilikom rukovanja s
materijalima, osjetila dodira se aktiviraju i korisnik moe osjetiti
kakav je taj materijal. elik, staklo i dijamanti spadaju u tvrde
materijale. Takvi materijali imaju dobru otpornost na troenje i
openito su izdrljivi. Njihova tvrdoa je takva da se koriste u
izradi alata za odvajanje estica. Tvrdoa po Vickersu je jedna od
mjera kojom se tehiki moe definirati estetski atribut dodira. Meko
zvui kao suprotno od tvrdo, ali tehniki je vie vezano za Youngov
modul elastinosti nego za tvrdou H. Proizvod kao guma (elastomer)
ili polimerna pjena imaju svojstva mekog materijala, pod
djelovanjem sile se deformiraju. Prestankom djelovanja materijal se
vraa u prvobitno stanje (ovisno o veliini sile, odnosno granici
teenja). Mekani materijali imaju i do 100 000 manji modul
elastinosti to ih ini mekima na dodir u odnosu na tvrde
materijale.
Slika 3. Podjela materijala ovisno o dodiru
(meko-tvrdo/toplo-hladno)
Na slici 3. jasno se vidi metali i keramike spadaju u skupinu
tvrdih i hladnih materijala, dok polimerne pjene i drvo nie gustoe
tee mekim i toplijim materijalima. Polimeri i kompoziti se nalaze
izmeu ove dvije skupine. Na osi meko-tvrdo vrijednost se dobiva iz
relacije . Za materijal se kae da je hladan kad brzo odvodi toplinu
sa koe s kojom je u dodiru, u suprotnom je topao. Ovdje osim
toplinske provodljivosti znaajnu ulogi igra i specifini toplinski
kapacitet CP. Vrijednosti na osi toplo-hladno dobivene su iz izraza
gdje predstavlja toplinsku provodljivost a gustou promatranog
materijala.3.1.1. Osjet vida: transparentnost, boja,
odsjajTransparentnost materijala, odnosno razina prozirnosti ovisi
o unutarnjim svojstvima materijala. Metali su neprozirni, kao i
drvo. Veina keramika radi svoje polikristalne strukture gdje
kristali raspruju svjetlost mogu biti ili neprozirna ili djelimino
prozirna. Staklo je prozirno dok polimeri imaju jako visok raspon
optike transparentnosti; mogu imati prozirnost optike kvalitete ili
biti potpuno neprozirni. Transparentnost se moe prikazati sa 4
razine: neprozirno, djelimino prozirno, prozirno iprozirno kao
voda. Na slici 4. je transparentnost prikazana za 4 razine u
ovisnosti o cijeni. Ekonomski najisplativija optiki kvalitetna
prozirnost moe se ispuniti pomou PET (polietilen tereftalat) ili ak
PMMA (polimetil metakrilat za izradu plexiglassa). Vidljivo je da
odreeni materijali ne mogu ni biti transparentni ali naprimjer ako
je zahtjev postavljen na odsjaj, pomou polimera ga je teko dobiti,
a na metalu i plastici e ovisiti o kvaliteti materijala i procesa,
kao i boja.
Slika 4. Transparentnost u ovisnosti o cijeni i vrsti
materijala
3.1.3. Osjet sluha: istoa zvuka i visina tonaEmitirana
rekvencija zvuka (visina tona) materijala koji biva pogoen vanjskom
silom, ovisi o unutarnjim svojstvima materijala. Mjera ove veliine
je prikazana kao i nanijeta na horizontalnu os (acoustic pitch) na
slici 5. Osim frekvencije, akustina svojstva e ovisiti i o
priguenju (koficijentu priguenja , koje je nanijeto na vertikalnu
os (acoustic brightness).
Slika 5. Frekvencija i istoa zvuka
Pod istoom se podrazumijeva kvaliteta zvuka u pogledu jasnosti
istoga. Materijali sa visokim priguenjem e zvuati tupo i prigueno
dok e oni sa manjim priguenjem odzvanjati pod djelovanjem vanjske
sile (ovisno o materijalu).
3.2. Materijali i percepcijaOsobnost proizvoda dolazi do izraaja
tek u interakciji sa korisnikom. Objektiv skupocjenog fotoaparata
je od stakla, kao i prazna pivska boca. Objektiv e korisnika
asocirati na precizni ininjering dok e mu prazna pivska boca
predstavljati neto jednokratno. Ali ovisno o percepciji, dodijeliti
e mu neka druga svojstva. Prije nego je materijalu data forma, imao
je odreenu osobnost koja ako je prepoznata i pravilno procesirana
moe znatno poboljati dizajn. Tablica 2. prikazuje skupine
materijala i primjere asocijacija i percepcije vezane uz odreene
skupine.MaterijalPrimjer koritenjaAsocijacijaPercepcija
Drvostolicarelaksacijaokruenje prirodom
Metalisatpreciznovrijedno, nadmono
Staklokristalna aasveane prigodeotmjeno
Keramikaploicetoaletnekonformno
Polimeriposueimitacijabezvrijedno
Tablica 2. Primjeri ascoiranja i percipiranja materijala u
ovisnosti o funkciji proizvoda
Masivna drvena stolica smjetena u dnevnom boravku prua osjeaj
provoenja vremena u prirodi i istodobno podsjea na odmor. Ovdje se
asocijacija moe poistovjetiti s funkcijom. Metalno kuite sata koje
je prolo obradu finim tokarenjem asocira na preciznu tehnologiju
kojom je i obraeno, a ljepi metal (esto i skuplji) daje korisniku
osjeaj neke vrijednosti i moi. Ploice u dnevnom boravku i ne bi ba
davale osjeaj konformnosti jer mjesta na koja se stavljaju esto su
samo prolazna mjesta, kako toalet tako i kuhinja. Naravno, i
asocijacija i percepcija ovise o korisniku koji ovisi o tisue
drugih parametara.
4. Zakljuak
Svatko pristupa dizajnu na drugaiji nain to je vidljivo iz broja
razliitih proizvoda koji u usporedbi jedni s drugima imaju istu
primarnu funkciju. Kao primjer mogu posluiti automobili, odjea i
obua, glazbeni instrumenti (gitara) i tisue drugih svakodnevno
koritenih proizvoda. Razlika je u nainima obavljanja ostalih
funkcija i estetskim karakteristikama koje igraju veliku ulogu u
obavljanju odreenih funkcija. Spomenuta vrata koja proizvode ugodan
zvuk pri zatvaranju posljedica su estetskih zahtjeva. Industrijski
dizajner bi trebao poznavati svojstva materijala i pri koritenju
istih biti iskren i osjeajan. Pokazalo se da korisnici kao osjeajna
bia mogu biti pod utjecajem karaktera proizvoda, odnosno
materijala. Kao to se ovjeku moe svidjeti tamnoputa djevojka, na
isti nain mu se mogu sviati automobili tamnije boje ili drveni
objekti prije metalnih. Karakter proizvoda na korisnika djeluje
estetskim atributima preko njegovih osjetila, gdje dolazei u mozak
stvara odreene asocijacije i percepciju.Estetski atributi kao boja,
tekstura, zvuk ili ak osjeaj hladnoe materijala su oni koji
ostavljaju prvi utisak. Ferrarijevi automobili najee su crvene boje
koja asocira na strast koja je uloena u te automobile a percipirana
je kao brza i glasna vonja. Nekome ipak to ne predstavlja nita osim
preskupog bijesnog automobila. Sve vie je primjetno da trajnost
proizvoda nije primarni zahtjev kao to je nekad bio, sad su to
ispunjavanje estetskih i emocionalnih zahtjeva. Iako se ne mora
svatko sloiti sa ovakvim nainom dizajna, dokazano je da dobar dobar
dizajn radi a odlian dizajn usput prua i zadovoljstvo. Glavnu ulogu
u tome imaju materijali i procesi pomou kojih se dobivaju i
obrauju.
5. Literatura
1. http:\\www.google.com2. http:\\www.wikipedia.com3. Michael F.
Ashby, Materials Selection in Mechanical Design, Chapter 17:
Materials and industrial design
1
