403

Sonja Zlatović, Ivana Pavlić

ULOGA GRAĐEVINSKOG INŽENJERA U SPRJEČAVANJU

KRIZA

Pregledni rad

UDK 624.042:550.34

624.042:556.166

351.785

Sonja Zlatović Tehničko veleučilište u Zagrebu

Ivana Pavlić Tehničko veleučilište u Zagrebu

Sažetak

Potresi u središnjoj Italiji tijekom 2016. godine, te početkom 2017., ponovo pokazuju da o

potresima trebamo učiti trajno, ali da rješenje – uz uredan rad seizmologa – ima samo

građevinarstvo: primjena poznatih znanja o aseizmičkoj gradnji vodi do sigurnijih građevina

zaštićenih od potresa. Poplave u svibnju 2014. godine, kao i stotine klizišta koja se otvaraju u

kišnija proljeća, ponovo pokazuju da krize nastaju ako nije primijenjen dovoljno ozbiljan

pristup građevinarstvu. Obrazovanje građevinskih inženjera obuhvaća upoznavanje okoline i

prilagođavanje građevine uvjetima, te prepoznavanje problema koji građevinu mogu zadesiti

tijekom svake faze gradnje – i izbjegavanje tih problema. Unatoč sustavu propisa i normi u RH

i EU, inženjerska umijeća u gradnji prečesto su zanemarena pod pritiscima da se smanji cijena

i ubrza građenje, što često vodi do nepotrebnih havarija – u slučaju jakih kiša, u slučaju visokih

voda, u slučaju potresa.

Ključne riječi: earthquake, flood, landslide, civil engineer, civil engineering works, crisis

prevention

404

Uvod

Sustav upravljanja krizama sve je razvijeniji, međutim, unatoč tome, gotovo svakodnevno

svjedočimo skupim posljedicama poplava, potresa, klizišta u različitim dijelovima svijeta. Radi

li se o posljedicama sve veće umreženosti i sve lakšeg informiranja u sve manjem svijetu? Ili

je poplava, potresa, klizišta… sve više i iznenađuju nas? U svakom slučaju: možemo li smanjiti

broj i razmjer katastrofa, šteta, žrtava? Mnoga rješenja imamo već u građevinarstvu, mnoga

rješenja razvijaju se, a da o tome javnost i ostali dionici ne znaju dovoljno.

Slika 5 Poplava u Slavoniji u svibnju 2014., snimak iz filma koji je snimio Balaško (2014)

MOGU LI SE SPRIJEČITI POJAVA POTRESA ILI ŠTETE OD

POTRESA?

Može li se spriječiti pojava potresa?

Nepravilnosti u geometriji i građi Zemljine kore, te trajni procesi erozije, sedimentiranja i

promjene geometrije, uz mnoge druge uzroke, čine da se Zemljina kora trajno deformira, da se

mijenja stanje naprezanja u Zemljinoj kori, te, zbog toga, dolazi do povremenog pucanja i

klizanja unutar te kore. Obzirom na oblik Zemlje, i složenosti Zemljine kore, te našu nedovoljnu

upućenost u ono što se krije u toj kori i ispod nje, kao i količinu energije koja se skuplja i

oslobađa, zaustavljanje potresa sada je potpuno izvan našeg dosega. Međutim, štete nastale

tijekom potresa uglavnom su posljedica rušenja građevina, a tu doista možemo puno učiniti.

Može li se predvidjeti pojava potresa?

Ustanovljene pravilnosti u dogođenim potresima daju nam vjerovati da smo u stanju prepoznati

zone u kojima do potresa može doći. Pri tome, podaci o potresima sve su detaljniji i pouzdaniji,

te su dostupni online gotovo u realnom vremenu (Incorporated Research Institions for

Seizmology, European-Mediterranean Seismological Centre). Temeljem dogođenih potresa,

izrađuju se karte koje prikazuju prepoznate rasjede i daju npr. očekivane vrijednosti akceleracije

budućih potresa – sa zadanim razinama vjerojatnosti, za Republiku Hrvatsku, u okviru

nacionalnog dodatka konstrukcijskim građevinskim normama to je izradio Geofizički odsjek

PMF Sveučilišta u Zagrebu (Herak i suradnici, 2011).

405

Slika 6 Epicentri potresa u Hrvatskoj. Slika prikazuje epicentre od oko 30 000 potresa. Na

prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema

Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godišnje

Izvor: http://www.gfz.hr/seismap.php

Međutim, unatoč mnogim pokušajima kroz tisućljeća, unatoč praćenju raznih promjena koje bi

mogle prethoditi pojavi potresa, još uvijek – prije svega zbog složenosti samog događanja –

nema pouzdanog načina za predviđanje događaja. Ipak, s velikom pouzdanošću, možemo

ustanoviti opasnije zone, te u nekim područjima očekivati izvjesnu razinu energije tj.

magnitudu.

Ono što ne možemo, to je predvidjeti datum ili sat događaja. Iako postoje određeni pokazatelji,

kao što je oslobađanje plina radona, još uvijek nemamo pouzdanih metoda predviđanja vremena

potresa. Na žalost, primijećene periodičnosti, zbog složenosti procesa, vrlo su neujednačene, a

u područjima gdje jači potresi nisu česti na njih se i zaboravlja. Dodatno, neuobičajeno veliki

broj potresa koji su se dogodili u središnjoj Italiji od ljeta 2016. godine – tri potresa u nizu

magnituda 6,2, 6,1, 6,5 s tisućama manjih potresa (aftershock) (European-Mediterranean

Seismological Centre, 2016) ili dva potresa magnituda 6.2 i 7.0 koji su zatresli Kumamoto u

dva dana:14. i 16. travnja 2016. godine, pokazuju da možemo očekivati puno opasnije nizove

potresa nego smo navikli. Vrijedi primijetiti da je svaki od tri ljetošnja talijanska potresa po

magnitudi sličan onome koji je 1880. godine pogodio Zagreb (Simović, 2000), a da je i

arhitektura središnje Italije slična našoj, te bi bilo mudro pripremiti se za neke buduće događaje

i kod nas. (Zlatović, 2012)

Ono što također ne možemo, pokazuje se, to je sigurno predvidjeti najveću magnitudu u nekom

području. Naime: učestalost potresa po vrijednosti magnitude pada s porastom magnitude, što

se uobičajeno prikazuje Gutenberg-Richterovom relacijom log(N) = a – bM, za izabrano

područje i vremenski period, gdje M je vrijednost magnitude u pojedinoj klasi, a N je broj pojave

potresa odgovarajuće magnitude. To znači da se najjači potresi karakteristični za neko područje

možda još uopće nisu dogodili, ili su se dogodili tako davno da o njima nemamo podataka. Zato

406

povremeno dolazi do iznenađenja, kao što je bio veliko iznenađenje – u zemlji navikloj na

potrese i s visoko razvijenim inženjerstvom – potres u Kobeu, 17. siječnja 1995. godine, jer se

u tome području nije očekivao toliki intenzitet i tako velika akceleracija tla – u horizontalnom

smjeru na tijela su privremeno djelovale sile skoro jednake njihovoj težini.

Mogu li se smanjiti ili spriječiti štete uslijed potresa?

Pokazuje se da su nastale štete i broj žrtava u vrlo jasnoj relaciji s oslobođenom energijom, ali

i s kvalitetom gradnje zgrada i ostalih građevina.

U potresu magnitude 7,0 koji je 12. siječnja 2010. pogodio Haiti, poginulo je preko 200.000

ljudi, preko 300.000 ljudi ozlijeđeno je, gotovo 200.000 kuća veoma je oštećeno, a preko

100.000 kuća je srušeno tako da je oko 1.300.000 osoba ostalo bez krova, odnosno potres je

pogodio ukupno oko 3.500.000 ljudi (Disasters Emergency Committee, 2010). Istovremeno,

jači potresi uzrokuju često bitno manje žrtava i šteta, ako se pri građenju slijede pravila

razvijena promatranjem i dinamičkim analizama konstrukcija (Sigmund & Zlatović, 2000).

Veliki potres magnitude 9,0-9,1 koji je 11. ožujka 2011. godine pogodio Japan jedan je od

najjačih potresa zabilježenih ikada – ustvari to je četvrta najveća magnituda u svijetu, a najveća

u Japanu (U.S. Geologic Survey, 2017). Zanimljivo je primijetiti više toga. Energija potresa

2011. u Japanu bila je oko 1000 puta viša nego 2010. na Haitiju, a živote je izgubilo više od 10

puta manje osoba – i to uglavnom zbog tsunamija, rijetko zbog posljedica potresa. Snimke jakog

potresanja obišle su svijet, kao i mnoge snimke jakog ljuljanja pedeseterokatnica u Tokiju koje

se ljuljaju, ali ostaju stajati (Kelly, 2011). Ovaj primjer dokazuje mogućnosti inženjera i

građevinske struke u sprečavaju katastrofa.

Također i sustav ranog upozoravanja tako dobro razvijen (i u stalnom razvoju) u Japanu dao je

mogućnost stanovništvu da se zaštiti prije nailaska potresa, kao i bolnicama, željeznicama i sl.

da se pripreme na najpogodniji način. Upozorenja koja se daju preko televizije, mobitela i

drugačije, odnose se i na opasnost od tsunamija – visokog vala kojeg pokreće potres pod morem

tj. oceanom. Ipak, pokazalo se da je veliki dio osoba shvatio ovo upozorenje nedovoljno

ozbiljno, oslanjajući se na prethodna iskustva, ne shvaćajući da se radi o najvećem potresu u

zemlji, ikada. Što se tiče tsunamija, važno je skloniti se što prije, odmah, na veću visinu, na

brijeg ili na čvrste zgrade ili posebno pripremljene građevine. Na žalost, veliki dio pogođenog

područja čine plodne ravnice, tako rijetke u Japanu, koje je tsunami preplavio začas, te se uskim

zaljevima ili koritima popeo i preko 30 m uvis, zaslanjujući mjestimično slatke vode u

bregovima.

Na prethodna iskustva oslanjaju se i građevinari i ostale struke koristeći seizmološke analize

potresa koji su se već dogodili. Rezultirajući podaci uglavnom su akceleracija tla zadane

vjerojatnosti. Proračuni koji vode do tih rezultata, i proračuni koji ih koriste toliko su složeni i

sofisticirani da može biti zamagljena nesigurnost koju nužno nose. Naime, može se zaboraviti

da se odnose na već dogođene pojave, a učestalost određenog intenziteta bitno pada s visinom

tog intenziteta. To znači da se najjači karakteristični intenzitet možda uopće nije još dogodio.

Dodatno: iako su geološki procesi koji dovode do potresa vrlo spori u usporedbi s ljudskim

urođenim mogućnostima opažanja, vrlo su živahni u svojim promjenama, što, pak, sve

uspješnije pratimo sve raznolikijim mjerenjima.

407

Što, dakle, mogu učiniti građevinski inženjeri?

Građevinski inženjeri mogu i trebaju uzeti u obzir propise i norme (Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja) koji osiguravaju zadanu ujednačenu i očekivanu stabilnost i kvalitetu

građevine, te prihvatljivo malenu vjerojatnost nepovoljnih ishoda. Građevinski inženjeri,

također, pri projektiranju mogu i trebaju zastupati svoja znanja u dogovoru s investitorima,

arhitektima i drugim strukama tako da bi konstrukcija bila što bolje oblikovana i da bi podnosila

što bolje predvidljive i nepredvidljive događaje, te tijekom građenja i održavanja osigurati

usklađenost s projektom i mogućim promjenama okolnosti. Građevinski inženjeri mogu

sudjelovati i u ojačavanju postojećih građevina, tako da budu pripremljene za jače potrese kakve

možemo očekivati u budućnosti u Hrvatskoj.

MOGU LI SE SPRIJEČITI POJAVA POPLAVA ILI ŠTETE OD

POPLAVA?

Slika 7 Poplava u Slavoniji u svibnju 2014., snimak iz filma koji je snimio Balaško (2014)

Što se tiče sustava zaštite od poplava, na tome rade mnoge struke i mnoge institucije i osobe:

osim prostornih planera, vlasnika, zakonodavca, sudionici su geotehničari, hidrotehničari,

analitičari rizika, projektanti, izvođači, a potom i službe za upravljanje u hitnim situacijama,

kao i udruge i službe za zaštitu okoliša, te obrazovne institucije.

U svibnju 2014. godine javnost u Hrvatskoj bila je veoma angažirana oko poplava u Slavoniji

zbog mnogih veoma tužnih slika sela i polja (Balaško, 2014). Analiza koju je provelo

međunarodno povjerenstvo pod vodstvom profesora Franje Verića, utvrdila je pojavu problema

u temeljnom tlu ispod nasipa, što je uzrokovalo hidraulički slom, te, potom, rušenje nasipa kod

Rajevog sela. Ustanovljeno je da je hidraulički slom u drugim oblicima nastao na više mjesta.

Jedan od oblika koji se višestruko pojavio – zbog izuzetno visoke vode – uzrokovan je

intenzivnijim strujanjem vode kroz tijelo nasipa, iznošenjem sitnih čestica, slijeganjem i

smanjivanjem visine nasipa. U najkraćem roku, tlo oko i u oštećenim nasipima su ispitani i

nasipi su obnovljeni (Puljak, Tomljanović, & Verić, 2016) (Mihaljević, Grget, & Kaić, 2016)

(Pećina, Vrana, Ivoš, Despot, & Lisica, 2016).

Hidraulički slom ili unutarnja erozija posljedica su nepovoljnog odnosa propusnosti tla ispod

nasipa i u nasipu samom. Do nepovoljnog ishoda i rušenja nasipa može doći i zbog erozije

površine nasipa, slijeganja, rušenja uslijed preplavljivanja i slično. Da bi se osigurala kvaliteta

nasipa u tom smislu, nužno je prethodno ispitati tlo na odgovarajući način, i to i temeljno tlo i

408

tlo iz pozajmišta od kojega bi nasip mogao biti građen. Sljedeće, nužno je na odgovarajući način

projektirati, izvesti i održavati nasip i okolno područje (International Levee Handbook 2013).

Ispitivanje temeljnog tla, ugradnja zemljanih materijala, projektiranje tijela nasipa dio su

geotehnike kao grane građevinarstva, a geotehničari u Hrvatskoj okupljeni su u udrugu

(Hrvatsko geotehničko društvo) koja se bavi promicanjem struke, te je, među drugim

radionicama, održana takva posvećena izgradnji nasipa u zaštiti od poplava (HGD, 2015), a

organizirano je i savjetovanje posvećeno zaštiti od poplava, potresa i klizišta (Geotehnički

aspekti nestabilnosti građevina uzrokovanih prirodnim pojavama, 2016).

U projektiranju nasipa u zaštiti od poplava važne ulazne podatke čini očekivana količina vode

u određenom vremenu. Pri tome, svakako, valja voditi brigu o mogućim promjenama u količini

vode uslijed promjena klime, promjenama izgrađenosti, drugim utjecajima na tok vode,

svakako o promjenama koje možemo očekivati u budućnosti za koju želimo odgovarajuću

zaštitu. Pri tome, dobro je biti svjestan toga da je budućnost nemoguće potpuno predvidjeti,

uključujući i količinu vode od koje želimo štititi naselja, polja i slično, ali da za različite moguće

okolnosti možemo osigurati zadovoljavajuće ishode. Na primjer: poplava u ograničenom

opsegu može biti pogodnije rješenje nego rušenje nasipa, ali za vodu višu od očekivane,

možemo se pripremiti – i to može biti jeftinije – na primjer osiguravajući krunu nasipa i

nizvodnu stranu koje preplavljivanje neće erodirati do rušenja nasipa. Zaštita nasipa za

okolnosti preko predvidivih može na koncu biti jeftinije nego rješavanje posljedica rušenja.

MOŽE LI SE SPRIJEČITI POJAVA KLIZIŠTA ILI ŠTETE OD

KLIZIŠTA?

Zašto klizišta uopće nastaju?

Kišna proljeća pokreću stotine klizišta u Hrvatskoj. Mnoga od tih klizišta mogu se smatrati

prirodnim pojavama kakve se događaju na Zemlji oduvijek: zbog promjena u geometriji

nastalih trošenjem i erozijom, potaknuta otapanjem snijega ili kišenjem što pune pukotine u

stijeni vodom ili podižu vlažnost tla i smanjuju čvrstoću, ali i nepovoljno strujanje vode kroz

tlo niz kosinu, ili zbog mnogih drugih sličnih razloga, blokovi stijena i tlo pokreću se,

odronjavaju ili kotrljaju, skližu ili teku niz kosinu u neki stabilniji položaj. Ti procesi mogu biti

vrlo brzi, ali i trajati stoljećima. Mnoga umirena klizišta skrivena su pogledima, zarasla, i neće

se pokazati dok ne dođe do drugog poremećaja koji će pokazati slaba mjesta nastala

uglačavanjem ili omekšala deformiranjem.

409

Slika 8 Klizište u Šestinama snimio Vedran Štimac, struč.spec.ing.aedif.

Iako su klizišta najčešće prirodni procesi, nevolje s njima nastaju ako se ljudi ili građevine

nalaze u njihovoj blizini: na klizištima – tako da građevine gube stabilnost, ispod njih – tako da

dođe do zatrpavanja, iznad ili uz njih – tako da dođe do oslabljenja koja mogu izazivati buduća

klizanja i nestabilnosti zgrada, prometnica, gospodarski zanimljivih područja…

Također, klizišta mogu biti izazvana – i to se često događa – promjenama geometrije uslijed

iskopa ili nasipanja, promjenama stanja naprezanja u kosini uslijed opterećivanja građenjem ili

neopreznim nasipanjem otpada, promjenama režima podzemnih voda uslijed otpuštanja vode u

kosinu slučajno ili zbog nestručne gradnje. Vrlo često, naime, za pojavu klizišta koja ugrožavaju

građevine i ljude odgovorne su upravo nestručne osobe koje iskapaju ili navažaju, koje

nestručno grade i ne održavaju građevine. Dapače, često se nestručnim građenjem ugrožava

vlastita sigurnost.

Kako spriječiti štete i žrtve uslijed klizanja?

Štete od klizišta mogu se spriječiti osiguravanjem da do klizanja uopće ne dođe, zaustavljanjem

klizanja ako se pokrene, ili bar minimiziranjem šteta i evakuacijom stanovništva. Da bismo

prepoznali opasnost od klizanja, i osigurali stabiliziranje kosine ako je to potrebno, nužno je

dobro poznavanje tla, te poduzimanje odgovarajućih radova čije projektiranje i izvedba, nadzor

i kasnije održavanje su u domeni građevinarstva, posebno geotehnike.

410

Pokazuje se da je sanacija klizišta prilično zahtjevna i skupa, te da često nadmašuje vrijednost

nekretnine koju treba zaštititi (Sokolić, 2013). Zato je bitno mudrije graditi odmah na takav

način da klizanje bude prevenirano (Zlatović & Adamović, 2014).

Ilustrativni primjer visokih troškova sanacije čini Podsljemenska urbanizirana zona izložena

stalnoj mogućnosti pojave nestabilnosti padina, na kojoj analiza 11 klizišta u Sesvetama,

Kustošiji, Medvednici, Črnomercu, Gornjoj Dubravi, Gorancu u razdoblju od 2011-2014: na

ukupnoj površini saniranih klizišta od 11.629m2, ukupni trošak sanacije je 15.0009.490,31kn,

što znači da je prosječni trošak sanacije klizišta iznosio 1290,69 kn/m2 (Dragić & Jukić, 2016).

Stoga, da bismo izvršili pravilnu sanaciju klizišta, gdje na prvome mjestu želimo spriječiti

gubitak ljudskih života, nastajanje veće materijalne štete i pojavu većih troškova, vrlo je važno

provesti odgovarajuća ispitivanja, poznavati tlo, povjeriti gradnju na kosinama i ispod kosina

odgovarajućim građevinskim stručnjacima, te educirati javnost. (Zlatović, Lončar, & Štimac,

2014)

ZAKLJUČAK

Ukratko, mnoga rušenja, štete i žrtve nastaju zbog nedovoljne, ili čak nikakve, uključenosti

odgovarajućih stručnjaka građevinske struke u upravljanje prostorom, te projektiranje,

izvođenje i održavanje građevina. Pri tome dobro je osvijestiti da se klima trajno mijenja, te se

mijenjaju i uvjeti na koje treba računati. Uzroci tih promjena imaju različita tumačenja, te neke

od djelatnosti kojima utječemo na promjene ne gube zagovaratelje. Bez obzira na uzroke i na

dinamiku promjena, jeftinije je graditi s pripremom za promjene nego zanemarjući ih.

Što se tiče procesa u Zemljinoj kori, mjerenja koja možemo vršiti bitno su zahtjevnija, te je –

unatoč raznovrsnim pokušajima i izvjesnom razvoju – prognoziranje potresa nedohvatno, a

njihovo sprječavanje potpuno nevjerojatno. Ipak, uključujući građevinske inženjere, posebno

geotehničare, te primjenjujući ustanovljena pravila gradnje – i poboljšavajući ih – možemo

napraviti goleme uštede i spriječiti mnoge žrtve.

Literatura

Balaško, Robert. »Floods in Croatia 2014.« 2014. https://vimeo.com/96164094 (pokušaj

pristupa 02. 03 2017).

Disasters Emergency Committee. Haiti earthquake facts and figures. 2010.

http://www.dec.org.uk/haiti-earthquake-facts-and-figures (pokušaj pristupa 27. 02 2017).

Dragić, Lovro, i Miro Jukić. »Prosječni trošak radova sanacije klizišta na području grada

Zagreba.« Uredio Igor Sokolić i Sonja Zlatović. Geotehnički aspekti nestabilnosti građevina

uzrokovanih prirodnim pojavama. Varaždin: Hrvatsko geotehničko društvo, 2016. 121-125.

European-Mediterranean Seismological Centre. Euro-Med earthquakes. n.d. http://www.emsc-

csem.org/#2 (pokušaj pristupa 27. 02 2017).

Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta, http://www.gfz.hr/seismap.php

»Geotehnički aspekti nestabilnosti građevina uzrokovanih prirodnim pojavama.« Varaždin:

Hrvatsko geotehničko društvo, 2016.

411

Herak, Marijan, i dr. »Karte potresnih područja Republike Hrvatske.« 2011.

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php.

HGD. I. radionica Hrvatskih voda i Hrvatskog geotehničkog društva. 2015. http://www.hgd-

cgs.hr/radionice-2/i-radionica-hrvatskih-voda-i-hrvatskog-geotehnickog-drustva/?lang=HR.

Hrvatsko geotehničko društvo. n.d. http://www.hgd-cgs.hr.

Incorporated Research Institions for Seizmology. Recent Earthquake Map. n.d.

http://ds.iris.edu/seismon/ (pokušaj pristupa 27. 02 2017).

Kelly, Robin. Quake!!! Japan 3-11-11 Earthquake from 30th floor in Shinjuku (Tokyo 11.3.11

). 11. 03 2011. https://www.youtube.com/watch?v=O6-94xTBmXw.

Mihaljević, Ivan, Goran Grget, i Marko Kaić. »Projektiranje i nadzor nad sanacijom

obrambenih savskih nasipa kod sela Račinovci i Topola u županjskoj Posavini, oštećenih u

poplavama 2014. godine.« Uredio Igor Sokolić i Sonja Zlatović. Geotehnički aspekti

nestabilnosti građevina uzrokovanih prirodnim pojavama. Varaždin: Hrvatsko geotehničko

društvo, 2016. 55-60.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Propisi iz područja gradnje. n.d.

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715.

Pećina, Ivan, Gordan Vrana, Hrvoje Ivoš, Bojan Despot, i Renato Lisica. »Istražni radovi na

sanaciji nasipa u županjskoj Posavini.« Geotehnički aspekti nestabilnosti građevina

uzrokovanih prirodnim pojavama. Uredio Igor Sokolić i Sonja Zlatović. Varaždin: Hrvatsko

geotehničko društvo, 2016.

Puljak, Silvija, Ninoslav Tomljanović, i Franjo Verić. »Rekonstrukcija lijevoobalnog savskog

nasipa na mjestu proboja nasipa u Rajevom Selu.« Geotehnički aspekti nestabilnosti građevina

uzrokovanih prirodnim pojavama. Uredio Igor Sokolić i Sonja Zlatović. Varaždin: Hrvatsko

geotehničko društvo, 2016. 47-54.

Sigmund, Vladimir, i Sonja Zlatović. »Nedavni veliki potresi i njihov značaj.« Građevinar,

2000: 695-703 .

Sokolić, Željko. »Klizišta - mogućnosti smanjenja šteta.« Polytechnic & Design. Svez. 1/1.

Tehničko veleučilište u Zagrebu, 1/1 2013. 49-56.

U.S. Geologic Survey. 20 Largest Earthquakes in the World. 2017.

https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/browse/largest-world.php (pokušaj pristupa 08. 03

2017).

Zlatović, Sonja, i Petar Adamović. »Upravljanje kvalitetom u zaštiti od klizišta. Što je riješeno,

a što tek treba učiniti? .« 14. hrvatska konferencija o kvaliteti i 5. znanstveni skup hrvatskog

društva za kvalitetu. Baška: Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2014. 393-401.

Zlatović, Sonja, Nikolina Lončar, i Vedran Štimac. »Klizišta kao uzrok krize – i rješenja.« 7.

međunarodna znanstveno-stručna konferencija Dani kriznog upravljanja. Velika Gorica:

Veleučilište Velika Gorica, 2014. 1259-1270.

412

ROLE OF CIVIL ENGINEERS IN CRISIS PREVENTION

Abstract

Earthquakes in central Italy during years 2016 and 2017, show again that we must learn on

seismicity constantly, but that the solution – with proper work of seismologists – is in civil

engineering: application of seismic design principles leads to safer buildings and civil

engineering works.Floods in Croatia and neighbouring countries in May 2014., as well as

hundreds of landslides which open in rainy springs, show again that many crises are produced

if civil engineers are not involved in the proper way.Education of civil engineers prepares them

to recognize conditions in the environment to be included in the design, so that problems which

could happen during any phase could be recognized and prevented. Despite the system of laws

and norms in Republic of Croatia and EU, engineering is too often omitted under pressure to

lower the prices and fasten the processes – and this leads to unnecessary damages or

catastrophes – in case of intensive rains, higher waters or earthquakes.

Key words: earthquake, flood, landslide, civil engineer, civil engineering works, crisis

prevention