ukrašavanje metalnih predmeta

8/3/2019 ukraavanje metalnih predmeta

1/7

Dr. IRO TRUHELKA

UMJETNOST DEKORIRANJAU BOSANSKOJ METALNOJ INDUSTRIJI

DER BOSNISCHEN METTAL-INDUSTRIE DECORATIVE KUNSTE*

S njemakoga Nedat N. Sulejmanpai

Dr. iro Truh elk a objavio je ovaj rad najprije u sarajevskom kale ndaru W a k i t (D i e Z e i t) za god. 1889,od kojeg je samo to godite izalo, a onda i kao separat u 20 primjeraka. Nije poznato da se negdje sauvao ijedan primjerak toga kalendara, a jedini poznati primjerak separata uva Sveuilina knjinica u Zagrebu. Stoga je taj rad ostaogotovo nepoznat i nepr istupaan naim naunim krugovima. No, to nije jedini razlog s koga se sad ponovo objavljujeovaj rad. Ta studija pisana je prije punih ezdeset i pet godina, dakle u vrijeme, kad su pojedini stari majstori jo biliivi, a njihovi obrti razvijeniji, negoli su danas. Truhelka je tada jo mogao imati iri pregled umjetnikih izraevina okojima je rije, a i samoga rada , i u toj studiji dao je strunj aku an alizu te problematike, te je to prvi i do danas je

dini rad te vrste o orijentalnim umjetnikim zanatima na naem tlu. Ma da novija istraivanja pokazuju da se ne moguodrati svi Truhelkini zakljuci, taj njegov rad ipak pretstavlja dobar prilog izuavanju te umjetnosti u naim stranama.

Prevodilac

Meu mnogim granama bosanskih zanata, ukoje spada obrada metala, znatan je uspon postignut kod izraevina od bakra i srebra. Obje te grane zauzimaju vii poloaj, njima su postavljeni vii zahtjevi s obzirom na ukus, i one su se najee sluile dekorativnim ukrasom, pa su timeukljuene u ui krug umjetnog zanatstva.

Oba ta zanata prije svega su sluila izradi posua i oruja, a i vrlo izraenoj potrebi bosanskogstanovnitva za metalnim ukrasima.

Iako je prema propisima Kur'ana kao materijalza izradu posuda predviena jedino glina i kaotakva dobila znaenje u ritualu, to nam objanja

va izvanredni uspon orijentalne keramike, i mada je Bosna bogata odlinom lonarskom glinom,ipak je keramika u Bosni jako zapostavljena. Njeni proizvodi su osim primitivno ukraenih, alipo formama draesnih ibrika sa Kiseljaka jedino najprostije kuhinjsko posue, dok se sve vrednije posue izrauje od metala, osobito od bakra.

U Sahihu Buhariji1 izriito se iskljuuju zlatoi srebro iz proizvodnje posua: Najbolja je aaona, koja je napravljena od drveta ili gline, jer to

vodi poniznosti. Ali ve Buharijin nasljednik, ko

mentator Kur'ana Abdulah ibn Abbas (umro god.687) pije iz staklene ae. A i bakrene su posudeuskoro zatim toliko rasprostranjene, da sainjavaju

jedan od najvanijih sastavnih dijelova musliman-

skog kunog ureaja. ak i kod opreme muslimanskih nevjesta iz starijeg vremena, koja se sastojiod sedam dijelova, zauzimaju posrebrene i pocin-ane bakrene posude posebno mjesto, a od vremena el-Makrizije (umro 1442.),2 koji nam o tomeprvi pie, sauvao se taj obiaj na Orijentu (a i uBosni) sve do danas.

Dok na Orijentu osim zanatstva bakrenih posuda i keramika dostie svoj najvii procvat, u Bosni je, kako je ve spomenuto, zanatstvo obrade

bakra moralo proizvoditi gotovo svo posue i usljedtoga postaje najznaajnija grana. Kao najvanijasredita jo od starina uveni su Sarajevo, Foa iTravnik.

Taj bosanski zanat razvio se pod utjecajem Ori- jenta i po svojim izraevinama daje one iste oblike, jednostavne a ipak pune zamaha, koji su karakteristini za itav orijentalni umjetniki obrt.

U Bosni emo nai iste tankovrate posude za vodu ibrike kao i u Perziji, one iste draesneposudice za kafu, pa zarfove, potpuno jednake ionako arhitektonski slino sazdane buhurdare (kadila), te lijepo oblikovane zdjele (ae) i tasove. Isvi su ti predmeti savreni po formama, dok nez

grapne oblike izriito pokazuje samo posue najgrublje primjene.Jednako, a moda i jo vee znaenje pokazalo

se u izradi oruja.U Fojnici i Dupovcima (okolina Sarajeva) pro

izvodile su se kratke puke kaneliranih cijevi (iane). Foa je bila uvena po kratkim pukama inoevima, i s njom su se u tome mogli takmiiti

2 el-Makrizi, Tekiyyuddin, egipatski historiar. Prim.prev.

251

* Iako se Radakcija Naih Starina ne slae sa nekimTruhelkinim navodima i zakljucima u ovome radu, koji su,dosta smjeli ili nedovoljno argumentirani, ipak publicira tajrad, jer je on, iako tretira vaan problem, ostao nezapaenod nae javnosti.

l Zbirka islamske tradicije, izd. Kairo 1206., sv. VI. str.238.


2/7

samo Skoplje i Graanica, a iz sarajevskih radionica izlazili su najbolji handari, ono grozno oruje, koje je u borbama prsa u prsa stvaralo najstranije ozljede. Po proizvodnji toga oruja oso bito je bila uvena porodica B i i n o v i a , iji je posljednji majstor umro prije osamdeset godi

na. Navodno su njihova sjeiva raskidala i najboljeoklope, a u narodu se govori da su plaene zlatomnjihove teine. Ti majstori su bili toliko ponosnina svoja djela, da su ih obino i oznaavali posebnim znakom svoje radionice.

Osim domaih proizvoda mogli su se obraivatii inostrani elici. Na prvom je mjestu bio elik izDamaska, kojem je pripisivano sedam udesnihmoi, i za koji su vjerovali, da pretstavlja najboljuodbranu protiv groma, avola i slinih nepodoptina. Smatralo se, osim toga, da je najbolji lijekprotiv upale plua voda koja kapije s oroene di-iskije. Osim ovih bila su neobino traena perzijska majmum-sjeiva, na kojima su se zrcalno

naopako odraavali predmeti, a zatim indijska,Kara Horosam i t. zv. hind-demir.

Bosanski proizvoai oruja nisu se zadovoljilisamo tehnikom solidnou svojih izraevina, onisu teili i za ljepotom, i sve ukrasne tehnike usmjerene su na to da slue raskoi, pa su se one u tome smjeru i razvijale te dale esto zapanjujuadjela.

Potreba za metalnim ukrasima u Bosni je vrlo velika, i ti ukrasni predmeti sainjavaju bitan dioslikovite nonje. Srebreni ukrasi mukarca sastoje se od lijepo izraenih srebrenih kopa, kojima se zakopavaju kaline, i onih masivnih ploica

Rezaljka (duba) je nesumnjivo najstariji inajprostiji alat, kojim se sluio probueni ljudskirazum pri prvim umjetnikim ukraavanjima glinenih posuda i drvenih predmeta. Taj nain prenesen je kasnije i na druge materijale. Izmeu primitivnih gravura, nainjenih krhotinom kvarca namamutovoj kosti, i savrenih poteza Diireza iliRembrandta svakako lei nepregledno dug niz godina, velianstvena i neprekidna razvojna skala,koja oznaava put umjetnosti gravure ka savren

stvu, ali su se ipak tehnika pomona sredstva promijenila tek neznatno.

Usljed jednostavnosti tehnike izrade udomaila se gravura gotovo u svim granama obrta obrade metala, a u bosanskom umjetnom obrtu odlinose primjenjuje kod ukraavanja bakrenih posuda.

Obino se gravira kalajisano posue, pri emuse sam bakar otkriva rezaljkom-kalemom, a crteizlazi crven na bijeloj pozadini, ili se esto natareljivovim pekmezom pa se onda istie u crnoj boji.

Dekorativni motivi bosanske umjetnosti graviranja veoma su razliiti i u toku vremena znatnosu se mijenjali.

koje su nagomilavali na opunjacima jeleka, takoda taj dio odjee slui ujedno i kao oklop i pruaotpor ak i snanim udarcima.

enska odjea bila je mnogo bogatija. Bosanskaseljanka ukraava glavu itavim sistemom ukrasnih predmeta; to su razne ukosnice, pa lanii sa

lijepo izraenim glavicama na kraju, koji se upliuu pletenice, zatim diademe to ukrauju elo, lijepe, slikovito oblikovane, ali neobino nepraktinenaunice, koje su esto meusobno spojene laniem i, najzad, lanii to vise oko vrata. Na svemu su tome jo bezbrojni privjesci i mali lanii,a to sve sa lijepom konturom glave sainjava neobino slikovitu cjelinu, ali i znatnu teinu, pa enimoe pretstavljati pravi teret. Grudi su bile prekrivene bezbrojnim povezanim srebrenim kitama,na rukama narukvice, dok su se oko bedara nosiliiroki pojasevi sa velikim masivnim kopama.

Ti ukrasi najznaajniji su proizvodi bosanskogfiligramskog zanatstva, koje slui irokim sloje

vima naroda, jer bogati muslimani nabavljaju nakit iz Carigrada. Stoga je taj zanat najbolje sau

vao svoj narodni karakter, a njime su se bavili gotovo iskljuivo sami krani.

Tim spomenutim trima granama zanatstva sluile su etiri tehnike umjetnog obrta: graviranje,iskucavanje, filigrani i inkrustacije. Ovamo bi spadalo i lijevanje, kojim su se bavili mnogi u Bosni,ali emo ga preskoiti zato, to ljeva ovdje nije

bio ujedno i tvorac kalupa, ve je radio po ablonama, a ba izrada modela je ono to lijevanje vodi u podruje umjetnog obrta, i to mu daje umjetniku vrijednost.

Starija gravura pokazuje uvijek arapske motive, koji se vrsto vezuju u izrazito stilskom rasporedu. U kompoziciji treba jasno razlikovati zapleteni osnovni motiv,, zamiljen kao okvir od motiva arabesaka koje su primijenjene djelominokao razgranjavanje glavnog motiva ili kao ornament za ispunjavanje. esto su arabeske tretiranei kao samostalan motiv, i u tome su sluaju povezane s jaim motivom kompozicije. U tu se ornamentiku veoma esto uklapaju dekorativno zami

ljeni natpisi, i to u obliku medaljona ili kao rubni potezi, a to su motivi koji s osobitom drai dolaze do izraaja na starijim bakrenim posudama.Za stariju gravuru openito je karakteristina izrada motiva u obliku rubnih poteza, pri emu seornamentika plosnatih zdjela dijeli na zone, a kodposua rasporeuje se na trake koje slijede jednaza drugom.

Dalji stupanj razvoja gotovo potpuno odbacujearapske motive i zamjenjuje ih krugom motivakoji po ljepoti znatno zaostaje za onim, iako mjestimino pokazuje uspjena ostvarenja.

I. GRAVIRANJE

252


3/7

Motivi traka i arabesaka zamjenjuju se valovitim neprekinutim ornamentom vitica, iz kojih iz

bijaju palmete. I ti motivi redaju se u vidu rubnihtraka bilo koncentrino ili u horizontalnom nizu,ali se mogu nai i plein-motivi, izvedeni neobinodiskretno, a usljed toga i sa mnogo ukusa.

Taj motiv obino potjee iz biljnog svijeta, strogo je stilizirano zamiljen kao malen svenji cvi

jea, a po detaljima potsjea na dekorativni inventar formi perzijskih tekstilnih ornamenata. I kaoto je to sluaj kod tih tekstilnih ornamenata, primjenjivan je i on sa mnogo ukusa.

Ti motivi, koji se esto ponavljaju na bakrenimposudama, izvedenim prije nekoliko decenija, uskoro zatim izlaze iz uskih okvira stila i tee nekomnaturalizmu, koji e ostati potpuno stran tehniciizrade. Tako pokazuju ornamenti najnovijih (konac19. stoljea) graviranih bakrenih posuda neko sla

bljenje dekorativne tradicije i, mada im se ne mo

e porei izvjesna dra, ona se vie ne zasniva naonoj izvanrednoj finoi izrade pojedinih motiva, ve na djelomino uspjelom zajednikom utisku,to ga daju oblici posude i grubi nain dekoriranja,a oboje je predvieno za djelovanje sa izvjesnedaljine posmatranja. Tako se dogaa da noviji (konac 19 stoljea) ibrici, tasovi i bakrene zdjele, ijapocrnjela gravira sa glavnim oblikom zaista har-monira, razoara onoga ko je posmatra izbliza.

Openito se u novije vrijeme izrazito opaa iz vjesno opadanje umijea graviranja po bakru.Motivi se, obino geometrijski, konstruiraju estarom i ravnalom, a izmeu ovih oblika pojavljujuse reminiscencije ranijih umjetnikih smjerova,izvedene dijelom u crteu ili u koncepciji veomaoskudne, ili pak naginju nekom baroknom naturalizmu.

U umijeu obrade srebra gravuri je dodijeljenasamo podreena uloga, jer ta tehnika ne odgovaranajbolje ovom plemenitom metalu. Gravura se, prirodno, razvija samo na veim plohama, i pruasuncu i svjetlu premalo dodirnih taaka. A u obradi srebra i zlata je ba vana ova igra refleksa,koji tim metalima daju osobit ar i koji je tim iz-razitiji i uzbudljiviji, to vie promjene prua svjetlu pleha, po kojoj se rasprostire dekorativni motiv.

Radni proces pri proizvodnji tih tvorevina jeisti u Bosni kao i, openito, u modernom umjetnomobrtu, iako Bonjacima nedostaju sva ona sredstvai alati, kojima se slui tehniki usavreno zanatstvo te grane.

Nakon kovanja eljenog oblika, dobivenog izskrojenog komada lima na posebnim raznim nakovnjima, prevlai se dobivena posuda s unutarnjestrane kao prst debelim slojem olova. I tada po limenoj posudi sa mekanom podlogom usijeca maj-

Ta igra refleksa ide za tim da potstakne matu, da je zanese, a ivahna orijentalna fantazijatrai u svim dekorativnim umjetnostima sjaj bojei svjetla. Ona izbjegava svaku monotoniju, i kadaoivljava plohe bez sjaja, pomou linija, zahtijevada su sjajne plohe oivljene refleksima.

To je razlog to se gravura primjenjuje samorijetko u obradi srebra, to je broj motiva maleni to se kree u granicama najprostije linearneornamentike.

Samo rijetko se u Bosni usudio poneki majstorna dekorativnu primjenu tehnike graviranja, aondje, gdje se to i dogodi, uvijek e tu biti izvjesne plastike, koja, mada nije jako razigrana, ipakide za tim da postigne prikladne refleksne plohe.

To mu polazi za rukom, uglavnom, dubljimurezivanjem linija, gijoiranjem ili matiranjemosnovne plohe, iz koje se uzdie sjajno poliranaara u vidu plonog ornamenta djelujui draesnou refleksima.

Kako je ta tehnika primjenjivana samo rijetko,to je ve spomenuto, prirodno je, da gravura tunije dala specifian krug motiva, ve se oslanja nainventar ukrasa ostalih tehnika. Uglavnom, nalazimnogo materijala u gravuri na bakru, ali trebauoiti injenicu da izbjegava linearni ornament ida samo dolazi do izraaja u plonim ornamentima.

ak i u starije doba, kad je gravura bila vieprimjenjivana, oslanjao se izbor motiva na drugetehnike, ali uvijek vidimo orijentalni karakter aki kod predmeta predvienih za kransku crkvenuupotrebu. Motivi tih gravura najee upadno

potsjeaju na slikarije Begove i Alipaine damijeu Sarajevu i teko je vjerovati da su mlai od tihdamija.

Isticanje crtea pomou niello-mjeavine nepo-znatno je u Bosni iako se kod izrade nakita tamonjeg stanovnitva esto natire primitivni linearniornament mjeavinom olova i sumpora.

Tek su u novije vrijeme neki majstori pokualisa niellom, ali redovito bez uspjeha, pri emu, porijeima majstora, nije kriva netana mjeavina,

ve loa, gruba gravura. A o postupku poput onogiz grada Tule, jo se ne moe govoriti, jer se jouvijek nalazi u stadiju pokuaja.

stor ekiem i itavim nizom razliitih dlijeta iprobojaca svoj eljeni ornament (kalem, kalemiti).

Ovaj proces moe bit i dvostruk, pri emu senajprije vanjska strana oblae olovom, a osnovnimotivi se iskuju iznutra prema vani. Kad je to gotovo, olovo se ukloni topljenjem, pa se nanese sunutranje strane, a nakon toga se ispupena aradetaljno obrauje i dotjeruje s vanjske strane. Uovoj tehnici postiu se najljepi detalji, ali je ipakrijetko primjenjivana zbog kompliciranosti izrade.

II. ISKUCAVANJE

253


4/7

Kucani ornament je bareljef, a njegovo plastino djelovanje poveava se esto na taj nain,da se ona ploha iz koje on izrasta, probija du nje-govih kontura, usljed ega ornament dobije oblikmree. Probijeni ukrasi (probijeni kalem) primjenjuju se i samostalno, bez bosiranja.

Tehnika kucanja moe se primijetiti samo kod veih predmeta i stoga se osobito njome slue uBosni pri ukraavanju bakrenih posuda. U starije vrijeme rjee su se sluili njome, i to jedino zaukrase na ibricima ili fenjerima. Kod prvih su sekao dekorativni motiv iskivala uglata rebra, kojasu u vertikalnim redovima ralanjivala trbuastoproirenje suda, a kod fenjera vidimo rebrasto ralanjene i koncentrino rasporeene izboine (ja

buke) po kojima su obino izraivane jo i probi jene ili kucane are.

Kako ta tehnika dolazi do jaeg izraaja tek unovije vrijeme, a uz to se ne zasniva na nekoj dekorativnoj tradiciji, ne moe se govoriti o izraenom i jasno vidljivom stilskom smjeru kod novihproizvoda te tehnike. U pronalaenju i primjeninovih dekorativnih motiva opaa se uoljiva nesigurnost, pa e ta tehnika najprije morati stvoritiodgovarajui dekorativni formalni izraz, i tek prirodni estetski smisao majstora moi e raistititaj razvojni proces.

Motivi, primjenjeni do danas, veinom su uzetiiz vegetacije i sastoje se od oblika cvijea i lia,shvaenih i reproduciranih manje ili vie natura-listiki. Obrada je esto barokna, ali mnogi majstori unose u te motive dovoljno razumijevanja iumiju ih izvesti u granicama stilske istoe.

Korak naprijed je ve i to, ako se kazandijausuuje da odstupi od najrasprostranjenije tehnikerubnog ornamentiranja, postavljajui svoju kompoziciju ekscentrino.

I mada je tehnika iskucavanja jednaka kodobrade bakra i srebra, pa iako je lakoa obrade

jednaka, ipak se one razlikuju po dekorativnomizraaju formi na ta dva metala.

Prije svega, u obradi bakra kuju se vei predmeti, pa ornament moe biti grublje izveden, dokse od srebra, skupocjenijeg metala, moraju izraivati manji i minuciozno obraeni komadi.

Osim toga je u Bosni jo od starina povuenaotra granica izmeu obrade bakra i srebra, a

usljed toga se one obje razvijaju samostalno, poprimajui formalne izraaje znatne razlike. U Bosni su kazandije, koji iskivaju bakar, gotovo iskljuivo muslimani,, dok se iskivanjem srebra bavepreteno krani. Time se najlake mogu protumaiti stilske razlike, o kojima je bila rije.

Meu svim dekorativnim tehnikama, primjenjivanim kod obrade srebra, iskucavanje je pre-trpilo najvee stilske promjene. Veina stanovnitva nije mnogo zapoljavala majstore tog zanata,

jer je filigramska obrada zadovoljavala njegovupotrebu za metalnim nakitom. Tako je obrt cizeliranja gotovo iskljuivo sluio izvjesnom otmjenom

krugu onih, koji su mogli svoj luksuz protegnutii na cizelirano oruje i ukrase odjee od masivnogsrebra. Pri tome je razumljivo da su se i dekorativni motivi morali prilagoditi ukusu ljudi iz tihkrugova. Karakteristino je svojstvo otmenog svi

jeta bilo kojeg naroda da neobino brzo prima

nove umjetnike utiske, ali da isto tako i veomaslabo zadrava one postojee, primljene, dok e iroki slojevi naroda zadrati dobivene utiske s mnogo vie ljubavi i ustrajnosti. Ono, to mi nazivamoukusom, modom, ondje e se vrsto ukorijeniti,odrae se stostruko, prei e u prirodu.

Prouimo li cizelirane dekorativne motive obrade srebra u Bosni, pronai emo u njoj sve utiske,koji su djelovali na kulturu Orijenta. Stariji, naalost sve malobrojniji perdmeti, pokazuju isteorijentalne, perzijske ili arapske motive, a starimajstori, koji stvaraju svoja djela tako daleko odsredita orijentalne umjetnosti, reproduciraju arap

ske sisteme ralanjivanja, ispunjavanja s izvanrednim osjeajem stila.Kada je Carigrad koncem 18. vijeka napustio

svoju pozicionu izolaciju i poeo poprimati novekulturne elemente usljed sve eeg dodira sa Evropom, to se osobito odrazilo i na podruju umjetnih obrta. Poprimaju se motivi renesanse, rokokoai baroka,, na poseban se nain modificiraju, a odavde ti elementi prodiru dalje. Tako nije rijedaksluaj da se meu proizvodima cizeliranog obrtau Bosni nailazi na zarfove, kod kojih je sama posuda ukraena fino izraenim plastinim aramaoblika ipka ili badema, a rub joj zavren u viduakroterija, vijencem palmeta i odvojen je od osta

log dijela posude nizom bisera.Isto tako esto sreemo utjecaj baroka divlje zapletene vitice preko kojih prerastaju kupu-sasti listovi. Kao karakteristian primjer barokneprostorne raspodjele navodim jedan mali zarf, gdjemotiv sainjava jedan arhitektonski objekt, koji sesastoji od arkada i gdje su polja tih arkada naizmjence ispunjena orijentalno zamiljenom arompalmeta i arom u obliku reetke, ija su krianjatapova naglaena rozetom.

U vezi s iskucavanjem pojavljuju se esto pro bijeni motivi. Obrada bakra primjenjuje ih estokod izrade postolja za posude, gdje onda prevladavaju kao rubni ukrasi ili za ukraavanje poklo

paca za fenjere ili puakih posuda, gdje su izvedeni u vidu mree.Krug motiva, u kojima se kreu ovi probijeni

radovi, je geometrijski ornament, esto izveden veoma uspjelo.

Obrada srebra, kojoj bolji materijal doputa finiju izradu, izabire zamrenije predloke, pri emu se nastala mrea obino pojaava jaim bosi-ranjem. Najljepi komadi tih probijenih radovaodaju neobino obraene renesansne motive, kojimalo pomalo podlijeu nekoj naturalistikoj obradii tada veoma esto kod manjih posuda sainjavajukoarice sa uzajamno ispletenim viticama.

254


5/7

III. FILIGRAN

Obrada bakra u Bosni je veinom ogranienana izradu utilitarnih predmeta, dok obrt obradesrebra slui iskljuivo luksuzu. Zahtjevi tog luksuza bili su esto veoma primitivni i proteu se s

jedne strane na bogatiju opremu odjee ili, s druge strane, na izradu religiozno-zavjetnih darova,a u oba sluaja veinom je bila vanija prirodna

vrijednost materijala, nego umjetnika obrada.To je razlog zbog kojeg je bosansko umijee

obrade srebra bilo prilino rasprostranjeno, alis istog razloga niti je postiglo visok razvoj, niti sumu cijene proizvoda velike, tako da jedva prelaze

vrijednost upotrebiljenog materijala. Iz toga razloga razvila se najzad izvjesna dekorativna i tehnika tradicija u ovoj grani obrta i ta je, gotovoneizmijenjena, prenoena s koljena na koljeno.Iako se u pojedinim tvorevinama umijea obrade

srebra pojavljuju elementi, koji potjeu iz stranihutjecaja, ipak ih je ono znalo prilagoditi svojoj individualnosti i naslijeenom tipu. To se posebnoodnosi na tehniku filigrana, koja je uz obradu tekstila jedina izraavala individualnost/ bosanskogumjetnog obrta, pa se kao takva moe smatrat ipravim narodnim, domaim umijeem.

Filigran pretstavlja stadij patrijarhalne, domae umjetnosti ija je zadaa bila da zadovolji potrebe za luksuzom kod jednostavnog prirodnog naroda. U toj tehnici proizvode se uobiajeni ukrasiodjee i nakiti glave, ije se forme, dodue uvijekne mogu nazvati lijepima, ali koji uvijek pretstav-ljaju elemente jedne slikovite cjeline. Dugmad,

kope za pojaseve, ploe za prsa, lanii, naunice, ogrlice (erdani), prstenje i sl. pravi su proiz vodi ovog umijea, ija tehnologija poznaje samomalen broj recepata, i ije je bogatstvo formi veoma skromno i esto potsjea na forme kod seljakog nakita june Hrvatske i Slavonije, pa ak i naone na koje nailazimo kod ruskih seljaka.

Filigran u Bosni esto nazivaju m a n a s t i r skim r a d o m , a njegov najvei uspon padaupravo u ono vrijeme, kad je pokrajina usljed upada Turaka i kasnijih nemira i ratova, u borbi zaegzistenciju, zaboravila sve kulturne misije i kadasu nakon toga samostani postali jedinim zatitnicima obrtnike aktivnosti. Posebno su se pravo

slavni manastiri prihvatili posla oko spaavanjapropadajueg zanatstva, poput onih na gori Atosu.

Naravno, ti manasti ri nisu mnogo pridonijeliumjetnikom uzdizanju umijea obrade srebra, jersu se u njima, uglavnom, proizvodili zavjetni predmeti, poklanjani kasnije njihovim crkvama, a tada

je opet dolazila u obzir jedino vrijednost samogamaterijala. Bizantiski inventar motiva koji su u-

vukli u tu tehniku, takoer je, kao i u svim bizan-tijskim manastirima, i ovdje ostao potpuno neshvaen, nerazvijen, u stagnaciji.

Jedini pravi napredak to ga je postigla bosanskaobrada srebra kao manastirska umjetnost sastojao

se u tome, to je od potpuno izraene tehnike bizantinskog kovanja srebra preuzela mnoge dobrerecepte.

U svojoj manastirskoj povuenosti uspjelo jefiligranskoj radinosti izmaknuti od utjecaja Ori- jenta koji je stalno rastao pa je ostala i ondje, gdje je nastupila kao sitni obrt, u rukama pravoslavnogivlja.

Bizantijski utjecaj ispoljava se najjasnije u golemom trudu, kojim majstor izvodi detalje svogdjela, a tako i u bezosjeajnosti za itavu konanucjelinu. Jasno se opaa karakteristika bizantijskihzanatlija, nauenih na to da stvaraju po starimdjelima i da rade ne unosei samostalne fantazije,niti novog umjetnikog duha u svoja djela. Njiho va jedina tenja je da postanu dobre zanatlije ioni se dre samo tehnikih prednosti i u ocjenji

vanju vlastitog rada, dok su im strani svi umjet-niko-idealni kvaliteti produkta.

Bosanski filigran nema odreenih zanatskih formi ili, bolje reeno, ima ih toliko nejasnih i zapletenih, da bi se iz njih teko mogla iskristalizirati jedna stilska cjelina.

Tehnika je potpuno jednaka onoj koju nalazimo u Veneciji, na Malti, u enovi, u Rusiji, Njemakoj ili Norvekoj, ma da su pomona sredstvamnogo primitivnija, a rije podjela rada potpunonepoznata kao i u svim ostalim bosanskim radionicama.

Dekoracije su dvostruke, i moda se ba u tome moe nai razlog pojave da se prava ljepota

kod filigranske obrade mogla postii samo uz velike potekoe.

Glavna forma sastavljena je od dekorativnoggranja, a svaka granica ispunjena je dekorativnimukrasima. Osnovne grane, obino u obliku lia,izraivane su od deblje srebrene ice ili srebrenoglima. Osim oblika lia omiljeni su bademi i pojedini listii u naturalistikoj imitaciji, koji esto tee nekom nedostinom plastinom zamahu.

Motivi ornamenta ispune, nainjene od veomatanke sukane ice jednostavni su i sastoje se odspirala koje su ponekad jednostavne i zavravajuse tapiem ili su dvostruke, u obliku slova Si ponekad se takoer sastoje i od zatvorenih ovalnih i izduenih spirala.

Neobinost obiju tehnika dekoracije ablo-nizirani dekorativni detalj nasuprot izrazitom na-turalizmu glavnog oblika uzrok su, zbog kojegafiligranski radovi esto izazivaju osjeaje nekedisharmonije.

Osim toga ukrasi filigranskih radova povea vaju se mjestimino kuglicama, fasetiranim srebrenim listiima i rozetama, i u tome mnogi majstoridaju odlina djela; ak i kad se u svrhu ralanja-

vanja ukupne kompozicije pojave trakasti komadiu obliku pletiva ili zmijolikih vijuga, ne smije seprevidjeti izvjestan prirodni ukus koji postoji.

255


6/7

Dok se star ije tvorevine odlikuju, grubljom,povrnijom obradom pletera, rozeta ili jo eeprimjenjivanih faseta, novije naginju usljed tehnikog progresa nekoj njenosti, mada meu njimane postoje stilske razlike. A sve manjkavosti i

prednosti veoma su udomaene tradicijom, jaenego u ma kojoj drugoj grani obrta. Donesemo li bosanskom majstoru filigranskog obrta ma kakveizvorne oblike, on e se nasmijeiti na to i nakon

Jedna od najoriginalnijih, gotovo iskljuivoOrijentu svojstvenih tehnika dekoracija, jeste in-krustacija. Pojedine podvrste te tehnike, meunjima i mozaik, primjenjivane su i u Evropi, alii njihovo porijeklo vodi nas na Istok, gdje je in-krustacija u umjetnosti i obrtu doivjela nedosti

an procvat.Postupak o kome e biti rije, sastoji se u tome

da se eljeni crte urezuje u predmet koji trebaukrasiti, bio on od elika, bronze, drveta ili slono

ve kosti, i da se nastalo udubljenje ispuni srebrenom ili zlatnom icom odgovarajue debljine, Ta,naoko jednostavna 'tehnika ukrasa u stvari je neobino dugotrajan i teak posao, tako da je i najmanji takav rad barem ispit strpljivosti, koga moepoloiti samo orijentalac. To je posao, koji tolikoodgovara njegovoj bestrasnoj udi, njegovom mirnom nainu ivota, to je rad, ijoj se tehnici priklanja s velikom ljubavlju, jer ona vee svu njegovu panju ne iziskujui nikakvih psihikih na

pora.Ova tehnika, unesena u Bosnu sa Istoka, ovdje

skoro iskljuivo slui ukraavanju oruja. Sve donedavna nije ovjek sa Balkana poznavao veedragocijenosti od oruja. To je bilo njegovo bogatstvo, njegov jedini ponos i nikad mu nije oruje bilo preskupo. Obradivai srebra izraivali su zaoruje najljepe iskivane ili lijevane okove, koji suesto bili ukraeni dragim kamenjem; elik za oruje bio je plemenit materijal iz Damaska, kome su,kako sam naveo pripisivali arobna svojstva, a batehnika inkrustacije najbolje je odgovarala potrebiza ukraavanjem gole eline otrice.

Za vladavine Polumjeseca bila je proizvodnjaoruja posveena, a majstori toga zanata uivalisu znatne povlastice i za istaknute poloaje, kojesu zauzimali, zahvaljuju samo sjajnim djelima,koja su odgovarala svim zahtjevima praktine iestetske prirode.

Zanat kovaa oruja pod islamom ubrzo se rairio po Bosni. Pojedini gradovi dali su doline tvorevine, a Foa je bila nadaleko poznata po elinim sjeivima.

Ti, danas ve nespretni, proizvodi turskih ko vaa oruja moraju ustuknuti pred novim djelimakoja idu iskljuivo za praktinom konstrukcijom,ali je ve oslabio i ratniki zanos u korist mirolju

bivog mentaliteta, a nestalo je iz Bosne i onih mno-

dokazivanja da moe stvoriti slino djelo, radiekao i prije po starim uzorcima.

To grevito zadravanje starog, stagnirajuegnaina dekoriranja oduzima ovoj, u Bosni najrasprostranjenijoj tehnici obrade metala premise na-

cionalno-ekonomskog korienja.I samo neki umjetnik-pojedinac mogao bi jojuliti nov ivot, slino kao to je to uinio Benve-nuto Cellini sa tilijanskim umijeem obrade srebra.

gih oruarskih radionica. Ali neobino lijepo naslijee ostavile su nam one u tehnici inkrustacije,kojom se sa istim efektom ukrauju i drugi predmeti.

Tehnika inkrustiranja po eliku prola je u toku vremena nekoliko promjena.

Najstariji postupak tauiranja sastojao se u tome da se ornament ugravira u elik (prije ega sekrhki elik morao omekati) i da su se udubljenjaispunila srebrenom ili zlatnom icom, koja bi seprivrivala ukivanjem sa malenim ekiima. Ovajpostupak bio je neobino muan, ali su postignutiefekti sadravali neuporedivu ljepotu. I kad su selinije od uloene ice kasnije izvlaile as deblje,as tanje, pribliavala se ta tehnika plonom ornamentu, a ovi su na pojedinim starim nadacima(neka vrsta bojne sjekire), koji su gotovo svi ukraavani ovom tehnikom, izvedeni u izvanrednojstilskoj istoi. U pojedinim je sluajevima crtepojaan ili nekim krunim ispupenjima ili na taj

nain, to se ica ispune malo uzdie iznad ploheelika, a to stvara snano plastino djelovanje. Svimotivi koji su primjenjivani u ovoj tehnici, potjeu iz orijentalnog inventara, i to su strogo arapskii u prostornoj raspodjeli motiva odaju rijetku finou osjeaja za dekorativnu ljepotu.

Taj je nain naputen zbog mukotrpnosti postupka, a s time i ono veliko bogatstvo formi, toih je nova tehnika t. zv. tauiranj a morala nadoknaditi novim formama, koje su novoj tehnici

bolje odgovarale.Taj postupak ide za tim da se elina ploha,

koja se hoe ukrasiti, preparira tako da odreenikomad ice ostane na njoj privren nakon izvjesne obrade malim ekiem. To se postie na taj nain, da se ploha obrauje dotle udarcima elinogdlijeta, dok povrina ne postane narezana poputturpije. U porama, nastalim na tako narezanoj plohi, ica nalazi dovoljno uporita i nakon slabijihudaraca ekiem, a majstoru je znatno proirenopolje rada, jer moe svoju icu saviti u bilo kojioblik i privrstiti je bez onog prethodnog urezi

vanja crtea.Usljed te tehnike olakice postupka, pretvara

se majstor inkrustacije u crtaa koji bez tekoamoe oblikovati svoje ideje.

Motiv, to ga primjenjuje ta tehnika, je arabeska koja tako dobro istie prebogatu matu ori-

IV. INKRUSTACIJA

256


7/7

jentalaca, koja, dalje, ne poznaje stilskih okova i vlada majstorom i njegovim djelom i koja pritomu svakom njegovom potezu odaje njemu svojstven,priroeni ukus. Promatramo li fini ornament tose poput pauine prostire po otricama bodea, nikad nam ne e pasti na um da razmiljamo da li

je ondje na pravom mjestu ili nije. A on je laganorazasut po plohi i gdje god se nalazio ukraavacjelinu poput brljana koji nije dio hrasta, ali gaipak lijepo kiti.

U orijentalnim umjetnikim obrtima arabeska, je ono, to je fabula u poeziji; obje su smiono zasnovane, izmiu se kritinim pogledima istrai vaa, prelaze u podruje fantazije, ponekad skoropokvare stih, ali su ipak obje draesne i iznenaujukao najfiniji proizvod duhovnog i umjetnikog i vota na Istoku.

Motive tauiranih arabesaka neemo poblieispitivati predaleko bi nas odveo pokuaj daih sistematiziramo, ali se openito o njima moe

rei to, da iznenauju i u jednostavnijim oblicimaako su proizali iz ivahne mate. Manjka im, dodue, ugodna irina starije tehnike, ali su zato do

bili mnogo ire polje za zamah stvaralake mate utome prikladnijem nainu obrade. I mada ti proizvodi tehniki nisu tako solidni i neunitivi kao

oni stariji, ipak pretstavljaju, ako ih je stvorilaizvjebana ruka voena umjetnikom fantazijom,odlina djela.

Najzad spominjem jo i drugu tehniku taui-ranja, moderan izum, na koji u Bosni neemo naii, dok se i na Orijentu rijetko pojavljuje. To jefalsifikat, koji bi mogao obmanuti neiskusnog sakupljaa starina. Sastoji se u tome da se crte nanosi rastopljenom pozlatom za tauiranje po eliku,i to se kasnije pee. Sa tehnikom inkrustacije nema taj nain nikakve veze; to je prost crte t. zv.mussiv-zlatom, koji se po vrijednosti nikada nemoe pribliiti inkrustiranim djelima.

17 Nae starine

Documents

ukrašavanje metalnih predmeta