1

1.Uvod

Ugovaranje izvođenja radova znači ustupanje izvođenja radova izvoditelju. Pod

predmetom ugovora o izvođenju radova podrazumijeva se građenje određene

građevine ili dio radova na toj građevini. Prije početka izvođenja radova, tj.

nakon izrade projektno tehničke dokumentacije, dobivenih dozvola i postupaka

oko pripreme lokacije prethodi odabir izvoditelja radova. Svaki objekt prema

kriterijima za gradnju mora biti izgrađen na kvalitetan način i od kvalitetnih

materijala uz prihvatljivu cijenu, u što kraćem roku.

Kod svakog ugovaranja sudjeluju najmanje dvije osobe, to su investitor i

izvoditelj. U načelu postoje dva načina odabira izvoditelja radova u ovisnosti s

naručiteljem radova. Jedan način odabira izvoditelj radova je kod slučaja kada

je investitor obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (ZOJN-a), dok je drugi

način odabira izvoditelja, kada se radi o naručitelju koji je fizička ili pravna

osoba te nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi

određuje tri vrste ugovora:

� Ugovor o javnim radovima

� Ugovor o javnoj nabavi robe

� Ugovor o javnim uslugama

Zadatak ovog završnog rada je objasniti i opisati postupke odabira izvoditelja i

ugovaranja izvođenja radova u graditeljstvu. Rad je koncipiran tako da

obrađuje samo ugovore o javnim radovima prema Zakonu o javnoj nabavi. To

se odnosi na građevinske, obrtničke, instalaterske, pripremno- završne radove,

radove izgradnje, nadogradnje, dogradnje, na adaptaciju, rekonstrukciju i

sanaciju.

Ovim završnim radom prikazat ću sve načine ugovaranja izvođenja radova.

2

2. Projektno tehnička dokumentacija

2.1.Projekt i vrste projekta

Ugovaranju prethodi izrada projektno tehničke dokumentacije koja je

neophodna za bilo kakvo izvođenje radova.

Razne literature definiraju projekt na razne načine. Izdvojila sam nekoliko

definicija projekta:

� Općenito se može reći da je projekt skup međusobno i u logičnom

redoslijedu povezanih aktivnosti usmjerenih ostvarenju postavljenih

ciljeva, a ograničenog su trajanja. [1]

� Projekt je svaki proces kojim se postiže neki cilj ili skupina ciljeva, a ima

svoju strukturu koja ovisi o cilju projekta u nekom vremenu. [2]

� Projekt je skup zadataka ili aktivnosti od kojih svaka mora biti izvršena

prije nego što se može završiti projekt. [3]

Projekte možemo smjestiti u određene skupine.

Prema odnosu na predmet projekta dijele se na:

a) Fizičke i apstraktne

b) Tehničke, ekonomske, kulturne i druge

c) Istraživačke i razvojne

d) Vrste projekta po granama privrede

3

Prema stupnju određenosti projekti mogu biti:

a) Determinirani

� kod njih su neke aktivnosti i povezanosti među njima poznati prije

izvedbe

b) Stohastički

� kod njih se rezultati projekta ne mogu predvidjeti

Prema učestalosti pojavljivanja projekti mogu biti:

a) Jednokratni

� projekti koji se izvode samo jedanput

b) Višekratni

� projekti koji se izvode više puta , sličnom ili istom izvedbom

Postoje tri osnovne vrste projektno tehničke dokumentacije prema razini izrade.

To su:

� idejni

� glavni

� izvedbeni projekt

4

2.1.1.Idejni projekt

Idejni projekt je skup nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-

funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smještaj građevine na građevnoj

čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. [4]

Na temelju idejnog projekta izdaje se rješenje o uvjetima građenja ili lokacijska

dozvola. Idejni projekt na temelju kojeg se izdaje rješenje o uvjetima građenja

mora sadržavati sve potrebne podatke za obračun vodnog i komunalnog

doprinosa. Idejni projekti rješavaju koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te

izbor konstrukcije. Crtaju se u mjerilima M 1:200, M 1:500 kod većih objekata, i

rijetko u M 1:100 za manje objekte.

Izrada idejnog projekta započinje kada investitor donosi projektantu projektni

zadatak, izvod iz katastarskog plana, izvod iz zemljišne knjige, posebnu

geodetsku podlogu za predmetnu građevinsku česticu, te ostale potvrde koje su

potrebne kod izrade projekata. Projektant tada provjerava uvjete za predmetnu

građevinsku česticu i nakon toga pristupa crtanju idejne skice. Nakon što se

projektant i investitor usuglase oko završne skice pristupa se završavanju

idejnog projekta. Započinje se sa kotiranjem i završavanjem nacrta, piše se

tehnički opis, te se rade svi potrebni proračuni i iskazi.

Idejni projekt sadrži:

� nacrte izrađene u mjerilu M 1:200 ili nekom drugom primjerenom mjerilu

� izvadak iz katastarskog plana s situacijom građevine i ucrtanim

susjednim građevinama

� tehnički opis

� podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova

� pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehanička otpornost i

stabilnost, način priključenja na prometnicu, opskrba vodom i dr.)

5

Tehnički opis je sastavni dio projektne dokumentacije koji sadrži sve potrebne

tekstualne podatke o projektiranom objektu. To se odnosi na lokaciju objekta u

prostoru, na konstruktivne elemente, dispoziciju i namjenu.

Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju bitne karakteristike građevine kao što

su osnovna načela i konstrukcije.

Nacrti idejnog projekta sadrže:

� situacije

� presjeke (uzdužni i poprečni) � tlocrte po etažama � poglede (fasade)

Slika 1 Primjer situacijskog nacrta

Nakon izrade idejnog projekta pristupa se izradi glavnog projekta.

6

2.1.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko

rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i

drugih zahtjeva prema Zakonu o prostorno uređenju i gradnji (ZPUG) i posebnih

propisa, te tehničkih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih

uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. [4]

Investitor mora odrediti glavnog projektanta i on je zadužen da svi dijelovi

projekta i svi projekti budu međusobno usklađeni, točni i jasni. Glavni projekti se

najčešće crtaju u mjerilu M 1:100.

Glavni projekt sadrži:

� Arhitektonski projekt ( situacija, tlocrt temelja, katova, krovišta i krovnih

ploha, poglede, detaljni tehnički opis, predviđeni troškovnik gradnje,

protupožarni elaborat)

� Građevinski projekt ( konstrukterski projekt i statički proračun)

� Instalaterki projekt ( hidro-instalacije, elektroinstalacije, strojarske

instalacije)

� Projekt vanjskog uređenja okoliša

� Elaborat zaštite na radu

Nakon izrade glavnog projekta, on se daje na reviziju. Revizije su kontrole

proračuna, a postoje:

→ Revizija statike (revizija betona, čelika i drvenih konstrukcija)

→ Revizija fizike (zaštita od buke i ušteda energije)

Revizije rade revidenti koji na kraju moraju predati izvješće. Revident je

ovlaštena osoba od ministarstva koja dodatno pregledava i kontrolira proračune

glavnih projektanata, vezano uz statički proračun za betonske i armirano-

betonske konstrukcije, drvene instrukcije i čelične konstrukcije, te kontrolu

fizike, vezano uz uštedu energije i zaštitu od buke.

Nakon što se napravi glavni projekt traži se građevinska dozvola, te nakon

dobivanja pristupa se izradi izvedbenog projekta.

7

2.1.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.

Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Na temelju

izvedbenog projekta gradi se građevina. [4]

Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt samo što su nacrti crtani u

mjerilima M 1:50, a detalji u mjerilima M 1:10, M 1:2, M 1:1.

Izvedbeni projekt služi za izvođenje radova na gradilištu jer na njemu možemo

vidjeti sve stvarne dimenzije, vrste konstrukcija i materijala.

Izvedbeni projekt sadrži:

� arhitektonski

� građevinske

� instalaterske projekte

� projekte vanjskog uređenja okoliša

� elaborat zaštite na radu

� planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih elemenata)

� planove savijanja armature

� detaljne nacrte

� troškovnik predviđenih radova

Izvedbeni projekta se radi prije početka radova na gradilištu. Izvedbeni projekt

može raditi projektant koji je izradio glavni projekt ali i ne mora. U slučaju da

izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan

projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja

određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja

o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.

8

2.2. Faze projekta

Svaki projekt se sastoji od nekoliko faza.

To su :

� koncipiranje

� definiranje

� izvođenje

� uporaba

� rušenje

Slika 2 Faze projekta

INVESTICIJSKI PROJEKT

ZAHTJEVI INVESTITORA

KONCIPIRANJE DEFINIRANJE IZVOĐENJE

UPORABA RUŠENJE

9

� Koncipiranje

Kod prve faze koncipiranja dobijemo neku zamisao koju treba istražiti. Zatim

trebamo imati uvjete uređenja prostora. Na temelju idejne tehničke

dokumentacije tražimo uvjete građenje od svih javnih komunalnih poduzeća.

Prije nego što prijavimo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole trebamo

osiguranje financija, riješene imovinsko- pravne odnose i provesti studiju

izvodljivosti i investicijsku studiju. Zahtjev za lokacijsku dozvolu predajemo

gradu ili županijskom uredu. Tada se zasniva konferencija na kojoj prisustvuju

investitor, glavni projektant, referent, predstavnik ministarstva unutarnjih

poslova za protupožarstvo, sanitarna inspekcija i inspektor zaštite na radu. Na

konferenciji se pregledava idejno tehnička dokumentacija, donosi se zaključak o

uvjetima gradnje i kad su svi zadovoljni saziva se očevid. Izlazi se na lice

mjesta buduće gradnje i ako se svi slažu dobije se lokacijska dozvola. Ona

sadrži točno definiranu veličinu objekta, tlocrtno i visinski, i sam položaj

građevine na parceli i njenu namjenu. Lokacijska dozvola vrijedi dvije godine.

� Definiranje

Kod druge faze definiranja, na temelju lokacijske dozvole pristupamo izradi

glavne tehničke dokumentacije. Glavnu projektnu dokumentaciju može raditi

isti projektant ali i ne mora.

Definiranje se sastoji od nekoliko podfaza:

� Prikupljanje ponuda i odabir projektanta za izradu glavne tehničke

dokumentacije

� Zadaje se projektni zadatak

� Izrađuje se i nadzire izrada glavne tehničke dokumentacije uz nadzor

investitora i koordinatora 1

� Suglasnosti na tehničku dokumentaciju

� Radi se revizija i kontrola tehničke dokumentacije (statičkog proračuna i

fizike)

� Traži se rješenje o komunalnom doprinosu i vodnom doprinosu

10

� Dajemo zahtjev za građevinsku dozvolu na temelju glavnog projekta

� Saziva se konferencija i očevid

� Prikupljaju se ponude za građenje

� Izrađuje se idejni projekt organizacije građenja

� Odabire se izvoditelj i ugovara građenje

Nakon što dobijemo građevinsku dozvolu izvode se projekti organizacije

građenja. Građevinska dozvola vrijedi 2 godine uz mogućnost produljenja.

Postoje dvije faze izrade projekta organizacije građenja i to kao idejni i

izvedbeni projekt organizacije građenja, ali se samo idejni projekt organizacije

građenja izrađuje u fazi definiranja.

Njime je potrebno utvrditi:

→ prikupljanje i analizu podloga

→ analizu uvjeta građenja

→ temeljnu tehnološku koncepciju građenja

→ idejnu shemu gradilišta

→ veličine putova unutarnjeg transporta

→ glavne strojeve za proces građenja

→ idejni vremenski plan tijeka građenja

→ izradu kalkulacije

Idejni projekt organizacije građenja rade svi ponuđači koji se jave na natječaj.

Nakon što investitor prijavi gradilište i odabere izvoditelja započinje treća faza

projekta.

11

� Izvođenje

Treća faza je izvođenje i ona se sastoji od podfaza:

• Radi se izvedbeni projekt organizacije građenja

• Uvodi se izvoditelja u posao

• Pripremni radovi

• Građenje građevine

• Isporuka i montaža opreme

• Tehnički pregled i predaja građevine investitoru

• Uporabna dozvola

Izvođenje počinje s odabirom izvoditelja. Kod odabira izvoditelja radova

potpisuje se ugovor kojim se mora definirati cijena, način obračuna, način

plaćanja, definira se rok izvođenja ( datum početka i završetka gradnje),

garancije. Pod izvođenjem radova se smatra izvođenje pripremno- završnih,

građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova, radova izgradnje, nadogradnje,

dogradnje, na adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju.

Izvoditelj koji je dobio posao radi izvedbeni projekt organizacije građenja.

Osnovna dokumentacija za izradu ovog projekta je prethodno napravljeni idejni

projekt organizacije građenja.

Glavni elementi koje treba riješiti izvedbenim projektom organizacije građenja

su:

• definiranje organizacijskog modela građenja

• izvedba sheme gradilišta

• rješenje unutarnjeg transporta na gradilištu

• opskrba energijom i vodom s dimenzioniranim dimenzijama priključaka

• odabir strojeva s dimenzijama njihovog kapaciteta

• plan potrebe radnika po broju i zanimanju, smještaj i prehrana radnika

• dinamičko planiranje potrebnih resursa, strojeva i radnika

• financijski dinamički plan

• način obračuna

• mjere zaštite okoline i zaštite na radu

12

• razmještaj postrojenja, skladišta i pogona s dimenzijama tih prostora

• upravljanje projektima

• optimalizacija projekta

Nakon završetka svih radova na gradilištu slijedi primopredaja radova, na kojoj

su prisutni investitor, nadzorni inženjer i izvođač.

� Uporaba

Nakon tehničkog pregleda i dobivanje uporabne dozvole započinje četvrta faza

uporaba. Ona obuhvaća korištenje, eksploataciju, ulazak u objekt i održavanje.

� Rušenje

Zadnja faza je rušenje. Rušenje predstavlja kraj svakog projekta.

Rušenje građevinskih objekata je svaki postupak kojim se djelomično ili u

cijelosti ruše konstruktivni dijelovi objekta ili objekt u cjelini. Rušenju

građevinskih objekata pristupa se zbog potrebe oslobađanja prostora za novu

izgradnju ili korištenja tog prostora za druge namjene, što može biti motivirano

ekonomskim, tehničkim, sigurnosnim ili ekološkim razlozima.

13

3.Odabir izvoditelja

Izgradnja nekog građevinskog objekta je vrlo složeni proces. Od trenutka kada

investitor ima sve potrebne dozvole, projektno tehničku dokumentaciju i

osigurana financijska sredstva, pa do trenutka sklapanja ugovora mora se

prijeći put koji nije nimalo jednostavan. Svakom naručitelju je u interesu da

sklopi željeni ugovor u što kraćem roku s kvalitetnim materijalima i uz

prihvatljivu cijenu. Postupak odabira izvoditelja radova je olakšan ukoliko se

provodi prema određenim pravilima ili zakonima. To se događa u slučaju kada

je naručitelj radova obveznik Zakona o javnoj nabavi (ZOJN), dok je drugi način

u slučaju kad je naručitelj nije obveznik ZOJN-a.

Kada se radi o naručitelju koji je fizička ili pravna osoba i nije obveznik primjene

Zakona o javnoj nabavi, tada on bira izvoditelja radova po svojoj slobodnoj volji,

obraćajući se direktno jednom ili više izvoditelja radova, sa zahtjevom za

dostavu ponude na temelju troškovnika koji je dio glavnog projekta. Kod takvog

ugovaranja se često favoriziraju pojedini ponuditelji dok se drugi namjerno

diskriminiraju.

U slučaju kada je naručitelj obveznik ZOJN-a odabir izvoditelja radova se

provodi u skladu s Zakonom o javnoj nabavi.

Naručitelji koji su obveznici ZOJN-a su:

• državna tijela Republike Hrvatske,

• jedinice lokalne i područne samouprave,

• pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja

potreba u općem interesu.

14

Zakonom o javnoj nabavi se određuju:

Postupci javne nabave svih vrijednosti, u kojima naručitelj i ponuditelj

sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i

ugovore o javnim uslugama.

Nadležnost tijela nadležnog za sustav javne nabave i Državne komisije

za kontrolu postupaka javne nabave.

Pravnu zaštitu u vezi s postupcima javne nabave.

Ugovor o javnim radovima je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabave:

izvođenje radova ili i izvođenje radova i projektiranje radova koji se odnose na

jednu ili više djelatnosti, posao ili realizacija posla bilo kakvim sredstvima posla

koji odgovaraju zahtjevima što ih je naručitelj naveo. [5]

Ugovor o javnoj nabavi robe je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabave

kupnja robe, najam robe, zakup robe sa ili bez opcije kupnje robe, isporuka

robe, a uključuje i poslove postavljanja i instalacije.[5]

Ugovor o javnim uslugama je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabave

usluge u smislu telekomunikacija, održavanja i popravka, istraživačke i razvojne

usluge itd. [5]

Ako je naručitelj obveznik ZOJN-a, onda je on i javni naručitelj. Naručitelj može

koristiti otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak javne nabave u skladu s

postupcima i uvjetima određenim u skladu s zakonom. Javni naručitelj smije

započeti postupak javne nabave onda kada ima planirana sredstva za nabavu,

a postupak javne nabave započinje donošenjem odluke o početku postupka

javne nabave. Prilikom provođenja postupka javne nabave, prema ZOJN-u javni

naručitelj je obvezan u odnosu na sve ponuditelje poštovati načelo slobode

kretanja robe, načelo slobode pružanja usluge te načela koja proizlaze iz toga,

kao što su načelo zabrane diskriminacije, načelo jednakog tretmana i druge.

15

Otvoreni postupak javne nabave

Otvoreni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani

gospodarski subjekt (ponuditelj) može podnijeti ponudu. Ponuditelj je

gospodarski subjekt ili udruženje gospodarskih subjekta koji je dostavio ponudu.

Tijek otvorenog postupka:

1. naručitelj donosi odluku o početku postupka javne nabave u kojoj je

navedeno da se koristi otvoreni postupak javne nabave

2. naručitelj priprema dokumentaciju za nadmetanje i poziv na nadmetanje u

otvorenom postupku javne nabave

3. poziv se šalje i objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave u

Narodnim novinama (NN)

4. dokumentacija za nadmetanje stavlja se na raspolaganje gospodarskim

subjektima

5. ponuditelji predaju ponude

6. javno otvaranje ponuda - zapisnik

7. pregled, ocjena i isključenje ponuda - zapisnik

8. odluka o odabiru / odluka o poništenju

9. sklapanje ugovora o javnoj nabavi / poništenje postupka

10. obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi u Elektroničkom oglasniku

javne nabave

16

Ograničeni postupak javne nabave

Ograničeni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani

gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje u postupku, pri čemu samo oni

gospodarski subjekti koje naručitelj pozove mogu podnijeti ponudu.

Postoje dva stupnja u ograničenom postupku javne nabave.

1. Otvoreni stupanj dostave zahtjeva za sudjelovanje. U prvom stupnju

naručitelj ocjenjuje sposobnost natjecatelja, na temelju traženih uvjeta

sposobnosti.

2. Ograničeni stupanj dostave ponuda. U drugom stupnju naručitelj poziva

sposobne natjecatelje da dostave ponudu te se ponude koje su

dostavljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd.

Tijek ograničenog postupka:

1. naručitelj donosi odluku o početku postupka javne nabave

2. naručitelj šalje i objavljuje poziv na nadmetanje u ograničenom postupku

javne nabave u Elektronički oglasnik javne nabave u NN

3. gospodarski subjekti dostavljaju zahtjeve za sudjelovanje

4. naručitelj ocjenjuje sposobnost natjecatelja

5. naručitelj šalje poziv na dostavu ponuda odabranim natjecateljima i stavlja na

raspolaganje dokumentaciju za nadmetanje

6. ponuditelji predaju ponude

7. javno otvaranje ponuda - zapisnik

8. pregled, ocjena i isključenje ponuda - zapisnik

9. odluka o odabiru / odluka o poništenju

10.sklapanje ugovora o javnoj nabavi / poništenje postupka

11.obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi u Elektroničkom oglasniku

javne nabave

17

3.1.Natječaj

Natječaj je postupak koji omogućava dobivanje plana ili projekta koji je odabrao

ocjenjivački sud, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture i

graditeljstva, inženjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja, s

dodjelom ili bez dodjele nagrada.

Natječaj započinje objavom poziva na javno nadmetanje u oglasniku Narodnih

novina. Odluka o početku postupka javne nabave obvezno sadrži podatke o:

• Javnom naručitelju

• Predmetu nabave

• Procijenjenoj vrijednosti nabave

• Izvoru planiranih sredstava

• Zakonskoj osnovi za provođenje postupka javne nabave ili za sklapanje

ugovora o javnim uslugama

• Odabranom postupku javne nabave

• Ovlaštenim predstavnicima javnog naručitelja u postupku javne nabave

• Odgovornoj osobi javnog naručitelja (ime i prezime)

Elektronska objava ponudbene dokumentacije sastavljena od strane naručitelja

sastoji se od uputa ponuditeljima, općih uvjeta ugovaranja, posebnih uvjeta

ugovaranja, izvadak iz projekta i troškovnik rada. Njome se definira oblik

ponude koju dostavlja ponuditelj.

Ponudbena dokumentacija mora biti koncipirana tako da omogući provođenje

javnog nadmetanja na način da se izabere najpovoljniji izvođač s

najpovoljnijom ponudom od svih ponuditelja koji su sudjelovali u javnom

nadmetanju. Ponuda se sastoji od dva dijela. Prvi dio se odnosi na dokumente

kojima se dokazuje sposobnost ponuditelja a drugi dio na ponudbeni

troškovnik.

18

Ponuditelj se u postupku javne nabave mora pri izradi ponude pridržavati

zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Propisani tekst

dokumentacije za nadmetanje ne smije se mijenjati, dokumentacija se izrađuje

na hrvatskom jeziku a cijena ponude izražava u kunama, osim ako je drukčije

određeno od strane investitora.

Najpovoljnija ponuda je ponuda onog izvoditelja koji nudi najnižu cijenu i

zadovoljava sve ostale uvjete iz javnog nadmetanja, tj. iz ponudbene

dokumentacije.

Primjer jedne objave za javno nadmetanje iz Elektroničkog oglasnika NN nalazi

se u Prilogu 1. Radi se o sanaciji oštećenja na autocesti Zagreb- Goričan, a

javni naručitelj su Hrvatske ceste d.o.o.

19

3.2.Sposobnost ponuditelja

Da bi ponuditelj dobio posao, odnosno da bi mu se ponuda uzela u obzir za

određeni projekt, on mora dokazati svoju sposobnost u skladu s ZOJN-om.

Ponuditelj mora na pravovaljani način dokazati:

� pravnu i poslovnu sposobnost

� nekažnjavanje

� financijsku sposobnost

� tehničku i stručnu sposobnost

� dokaz o pridržavanju određene norme za osiguranje kvalitete

Pravna i poslovna sposobnost

Da bi dokazao pravnu i poslovnu sposobnost, ponuditelj mora dostaviti

slijedeće dokaze: ispravu o upisu u poslovni,sudski, strukovni, obrtni ili drugi

odgovarajući registar ili odgovarajuću potvrdu ne stariju od 6 mjeseci do dana

objave natječaja. Dokaz mora biti dostavljen u originalu ili javnobilježnički

ovjerenoj preslici.

Nekažnjavanje

Da bi dokazao nekažnjavanje ponuditelj mora dostaviti: izjavu odgovorne osobe

ponuditelja koja se nalazi u prilogu dokumentacije, a koju daje osoba ovlaštena

za zastupanje gospodarskog subjekta. Dokaz o nekažnjavanju ne smije biti

stariji od 30 dana objave natječaja.

Financijska sposobnost

Za dokazivanje financijske sposobnosti potrebna je potvrda porezne uprave o

stanju duga. Uvjet je da na dan sastavljanja potvrde ponuditelj nema duga,

odnosno da je ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza

za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

20

Tehni čka i stru čna sposobnost

Tehničku i stručnu sposobnost ponuditelj dokazuje popisom značajnih usluga

pruženih u posljednje tri godine, izjavu ponuditelja iz koje se vidi kojom

tehničkom opremom ponuditelj raspolaže u svrhu izvršenja ugovora, izjavu

ponuditelja da raspolaže osobama koje posjeduju strukturnu sposobnost,

zvanje i iskustvo potrebno za izvršavanje usluge.

Ponuda koju ponuditelj daje mora sadržavati:

• Naziv (tvrtku) i sjedište ponuditelja, te elektroničku adresu pošte

ponuditelja ili službe ponuditelja ovlaštene za zaprimanje pošte

• Dokaze o sposobnosti osim kada se sposobnost ocjenjuje pri

dostavljanju ponude( popis strojeva, opreme, radne snage, stručnog

osoblja)

• Obvezne dijelove i/ili priloge ponude(jamstva,tehničke specifikacije,

nacrti,fotografije, izjave itd.)

• Fiksnu i nepromjenjivi cijenu ponude

• Rok valjanosti ponude

• Potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio

dokumentacije za nadmetanje

• Popis svih sastavnih dijelova i /ili priloga ponude

• Ostale podatke tražene u dokumentaciji za nadmetanje(cjenik strojeva,

projekt organizacije građenja, financijski i dinamički plan, analize cijena

itd.)

21

Javni naručitelj je obvezan isključiti ponuditelje (gospodarske subjekte) iz

sudjelovanja u postupku javne nabave:

1) Ako je gospodarskom subjektu ili osobi ovlaštenoj za zastupanje

gospodarskog subjekta izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za

neko od sljedećih kaznenih dijela: primanju mita u gospodarskom

poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba

položaja i vlasti, protuzakonito posredovanje, prijevara, računalna

prijevara i slično.

2) Ako gospodarski subjekt nije ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih

poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

3) Ako je pokrenut stečajni postupak, osim u slučaju postojanja

pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana, ili ako se gospodarski

subjekt nalazi u postupku likvidacije.

4) Ako je gospodarski subjekt u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti

ili ju je već obustavio.

5) Ako gospodarski subjekt nije dostavio dokaz o sposobnosti, odgovarajući

dokaz o sposobnosti, tj. ako je dostavio neistinit dokaz.

Postupak javne nabave završava odlukom o odabiru, koju javni naručitelj

zajedno s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponude dostavlja ponuditelju.

Nakon toga slijedi ugovaranje.

22

4.Ugovaranje

Ugovaranje je potpisivanje pravno obvezujućeg sporazuma između dvije ili više

osoba. Ugovori se mogu sklapati verbalno i pismeno. Prvi ugovori postoje od

pojave čovjeka. Oni su bili usmeni i odnosili su se na nasljeđe imovina ili na

obveze sluga i robova prema nadređenima. Najpoznatiji pisani i najčešće

sklopljeni ugovor je brak. Razvojem gospodarstva, kulture i industrije sve više

prevladavaju pisani ugovori. Danas je nezamislivo raditi bilo kakav projekt bez

prethodnog ugovaranja.

Da bi neki projekt mogli realizirati bez poteškoća ključna aktivnost u

graditeljstvu je ugovaranje. Ako je ugovor dobro osmišljen i sastavljen teško će

doći do nedoumica i konflikata između ugovornih strana. Kod sklapanja ugovora

obavezno sudjeluju najmanje dvije osobe, investitor i izvoditelj.

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina, dok je

izvoditelj fizička ili pravna osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na

građevini i registrirana je za obavljanje te djelatnosti.

Prema Zakonu o javnoj nabavi ugovarati se mogu:

Radovi

Roba

Usluge

Ovaj završni rad je vezan uz ugovaranje radova. U ugovaranje radova spadaju

poslovi građenja, pripreme gradilišta, probna bušenja i vrtanja, podizanje

krovova i krovnih konstrukcija, građenje cesta, hidrotehničkih građevina i

sportskih objekata, izvođenje instalacija, završni radovi, te iznajmljivanje

građevinske opreme i opreme za rušenje s izvršiteljem.

23

4.1.Osnovni elementi svakog ugovora

Svaki dobar ugovor o građenju mora definirati:

� Predmet ugovora

� Rokove i dinamiku

� Ugovornu kaznu

� Raskid ugovora

� Obveze izvoditelja

� Nepredviđene i naknadne radove

� Cijenu i način formiranja cijene

� Plaćanje i način plaćanja

� Obveze naručitelja

� Kvalitetu materijala i radova

� Primopredaju i končani obračun

� Jamstva

� Predmet ugovora

Predmetom ugovora se smatraju radovi koji se rade na nekoj građevini.

Predmetom ugovora se točno definira koji radovi će se izvoditi, na kojoj

građevnoj čestici zemljišta.

.

� Rokovi i dinamika

Svaki dobar ugovor mora imati definiran rok. To je trenutak ili period

unutar kojeg objekt ili građevinski radovi trebaju biti gotovi. Početak roka

može biti izričito ugovoren, a ako nije onda počinje od dana uvođenja

građevinara u posao. Ako izvođač bez razloga odlaže početak poslova

daje mu se primjeren rok. Rok se može produživati unaprijed i naknadno.

Postoji više vrsta rokova: rok za uvođenje izvođača u posao, rok za

izvođenje, i rok za dovršenje i predaju naručitelju.

24

� Ugovorna kazna

U slučaju da izvođač kasni ugovorom se predviđa plaćanje ugovorne

kazne. Ona iznosi pola promila od ukupno ugovorene cijene za svaki dan

kašnjenja, s tim da je maksimalna kazna 5% od ukupne cijene radova.

Naravno, to se ne odnosi na kazne koje su točno određene ugovorom.

� Raskid ugovora

Ugovor je moguće prekinuti zbog promjene okolnosti, nemogućnosti

ispunjenja obveza, prekomjernog oštećenja, znatnog povećanja cijene

izazvanog nepredviđenim radovima ili višim cijenama materijala i radova,

upotrebe neadekvatnog materijala od strane izvođača i u slučaju

kašnjenja izvođača sa izvođenjem pojedinih radova prema vremenskom

planu.

� Obveze izvoditelja

Izvoditelj se ugovorom o građenju obvezuje izgraditi određenu građevinu

ili pak izvesti neke druge radove na građevini. Izvoditelj je dužan proučiti

projektno tehničku dokumentaciju, koja je sastavni dio ugovora o

građenju. Izvođač je odgovoran za nedostatke kod radova, odnosno on

garantira da su izvedeni radovi u vrijeme primopredaje u skladu sa

ugovorom, propisima i pravilima struke i da nemaju mane koje

onemogućavaju njihovu upotrebu ili umanjuju njihovu vrijednost. On je

također odgovoran za nedostatke zemljišta na kojem je podignuta

građevina. Njegova odgovornost prema izgrađenom objektu se nastavlja

i nakon primopredaje zbog ugovorene garancije. Ona traje onoliko koliko

je ugovorena ugovorom. Projektant odgovara za štete koje su nastale

uslijed lošeg projektiranja.

25

Obveze izvoditelja:

∗ Proučiti projektno tehničku dokumentaciju

∗ Pridržavanje ugovorenih rokova

∗ Plaćanje ugovorene kazne ako je ugovorena

∗ Omogućiti naručitelju da vrši nadzor

∗ Obavijestiti naručitelja o važnim okolnostima u vezi gradnje

∗ Izvoditi ugovorene građevinske radove

∗ Voditi građevinski dnevnik

Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje

usklađenost uvjeta i načina gradnje, odnosno izvođenja pojedinih radova s

pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i

normi.

� Nepredviđeni i naknadni radovi

Izvođač je dužan radove izvoditi po redoslijedu kojim se osigurava

kvalitetno izvođenje i da o izvođenju pojedinih faza na vrijeme

obavještava nadzornog inženjera radi utvrđivanja kvalitete. Troškove

otklanjanja, saniranja i naknadnih ispitivanja snosi naručitelj u slučaju

ako se naknadnim pregledom ustanovi da su pokriveni radovi izvedeni u

skladu s ugovorom. U protivnom slučaju troškove snosi sam izvođač.

� Cijena i način formiranja cijene

Cijena je naknada koju investitor duguje izvođaču za postignuti rezultat.

Ona može biti fiksna i nepromjenjiva ali se može i mijenjati, s obzirom na

koji princip ugovaramo, „ključ u ruke“ ili prema stvarnim količinama.

26

� Plaćanje i način plaćanja

Izvedeni radovi se plaćaju na temelju privremenih mjesečnih situacija

koje sastavlja izvođač i podnosi na naplatu naručitelju u broju primjeraka

utvrđenom ugovorom. Vrijednost izvedenih radova po situacijama

utvrđuju se na osnovi podataka o izvedenim količinama radova iz

građevinske knjige po isteku mjeseca i ugovorenih jediničnih cijena iz

troškovnika.

� Obveze naručitelja

Obveze svakog odgovornog naručitelja radova su:

∗ Nabaviti odobrenje za izgradnju

∗ Prijaviti početak radova

∗ Vrši nadzor nad izvođenjem radova na način utvrđen zakonom o

izgradnji objekata

∗ Plati ugovorenu cijenu

∗ Predati svu tehničku projektnu dokumentaciju izvođaču

∗ Uvoditi izvođača u posao

∗ Podnijeti zahtjev za uporabnu dozvolu

� Kvaliteta materijala i radova

Kvaliteta upotrijebljenog građevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih

proizvoda i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati uvjetima po

važećim tehničkim propisima, normama, uvjetima iz glavnog projekta te

uvjetima iz ugovora. Kontrola kvalitete i upravljanja kvalitetom provodi se

putem laboratorijskih ispitivanja materijala, poluproizvoda i gotovih

proizvoda kao i ispitivanjem izvedenih radova “in situ”.

27

� Primopredaja i konačni obračun

Po završetku radova naručitelj i izvođač imaju po jednog ili više

predstavnika koji će obaviti primopredaju i konačni obračun radova.

Naručitelj i izvođač su dužni pristupiti postupku primopredaje i konačnom

obračunu bez ikakvog odlaganja. Ugovaratelji su dužni svojim

predstavnicima dati prije početka rada točne upute o načinu

primopredaje i utvrđivanja konačnog obračuna, a posebno za one

probleme koji su tada bili između njih sporni pa i one za koje ne postoji

ugovorna obveza. Primopredaja i konačni obračun dužni su ugovarači

dovršiti u roku od 30 dana od dana stvarnog završetka radova.

O primopredaji se sastavlja zapisnik koji sadrži osobito ove podatke:

∗ jesu li radovi izvedeni prema ugovoru, propisima i pravilima

struke

∗ odgovara li kvaliteta radova ugovorenoj kvaliteti, odnosno koje

radove izvođač treba doraditi o svom trošku, popraviti ili ponovo

izvesti, kao i koji radovi nisu još u potpunosti gotovi i u kojem roku

izvođač treba to učiniti

∗ datum završetka radova i datum primopredaje

Konačni obračun obavlja se nakon primopredaje.

Konačni obračun sadrži :

∗ vrijednost izvedenih radova prema ugovorenim cijenama,

∗ iznos razlika u cijeni

∗ iznos isplaćen po osnovi situacija

∗ konačni iznos koji Izvođač treba primiti ili vratiti prema nespornom

dijelu računa

∗ iznos cijene koju naručitelj zadržava za uklanjanje nedostataka, .

prema procjeni naručitelja koji izvoditelj ne može osporavati,

28

∗ podatak jesu li radovi završeni u ugovorenom roku, a ako nisu

koliki je rok prekoračen

∗ podatak o tome koji ugovaratelji, po kojoj osnovi i u kojem

iznosu zahtijeva naplatu ugovorene kazne i naknadu štete, njihove

osporene i neosporene iznose

∗ ukupnu cijenu izvedenih radova

∗ podatke o drugim činjenicama o kojima nije postignuta

suglasnost ovlaštenih predstavnika ugovaratelja

∗ podatak o premiji

� Jamstva

Za izvedene radove izvođač garantira kvalitetu u trajanju od najmanje

dvije godine ukoliko ugovorom ili propisom nije drugačije određeno.

Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka na radovima prelaze

i na sve kasnije korisnike građevine do isteka jamstvenog roka.

Jamstveni se rok počinje računati od dana primopredaje građevine ili

dijela građevine na kojem su izvedeni radovi, a ako je korištenje

građevine ili njenog dijela počelo prije primopredaje onda od početka

korištenja.

29

4.2. Ugovaranje radova

Ugovaranje radova započinje prijedlogom ugovora. Prijedlog ugovora je dio

ponudbene dokumentacije i ponuditelj je dužan detaljno upoznati uvjete iz

ugovora te ovjereni primjerak predati naručitelju kao sastavni dio ponude. Ako

to ne uradi ponuda će se smatrati nepotpunom. Ukoliko odabrani ponuditelj

odbije potpisati ugovor ili ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kako

je zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj može raskinuti ugovor i

donijeti novu odluku o odabiru slijedeće prikladne ponude ili pak poništiti

postupak javne nabave. Nakon što se obje stane slažu oko sadržaja ugovora

slijedi potpisivanje i izgradnja radova može početi.

Postoje više načina ugovaranja izgradnje građevinskog objekta. Kod nas se

najčešće koristi:

ugovaranje po sistemu „ključ u ruke“

ugovaranje prema stvarno izvršenim količinama i jediničnim cijenama iz

ponudbenog troškovnika

30

4.2.1. Ugovaranje po sistemu „ključ u ruke“

Jedan od mogućih modela ugovaranja izvođenja radova je po sustavu „ključ u

ruke“. Značenje pojma „ključ u ruke“ odnosi se na izvođenje graditeljskih

projekata do potpune cjelovitosti, odnosno predaje ključa građevine investitoru.

Kod takvog ugovaranja izvedbe odgovornosti su mnoga veće nego kod

tradicionalnog ugovaranja po stvarno izvedenim količinama prema ugovornom

troškovniku. Izvođač se obvezuje izvesti sve nepredvidive radove po

ugovorenoj cijeni. U hrvatskom pravnom sustavu Ugovor o prostornom uređenju

i gradnji je strogo formalan i određen Zakonom o obveznim odnosima. Međutim

ugovori o građenju s odredbom „ključ u ruke“ često su u praksi praćeni velikom

nerazumijevanju i pogreškama. Osnovni razlog k tome je da postojeće odredba

Zakona o obveznim odnosima ne definiraju detaljno sustav „ključ u ruke“. Zakon

daje mogućnost raznih varijacija ugovaranja po tom sustavu, i što je još veći

problem, nije definirano što koja varijacija predstavlja, pa se strankama

propušta da odrede varijaciju bez podloge u zakonskoj regulativi. Temeljem

toga se može zaključiti da je ugovor o građenju prema sustavu „ključ u ruke“

složen organizacijski i ugovorni način izvođenja projekta, koji kod nas često

izaziva nerazumijevanje i teškoće u primjeni.

Postoji više varijacija o građenju po sustavu „ključ u ruke“. To su:

1) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama

navedenim u troškovniku i obračun prema troškovniku

2) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama

navedenim u troškovniku i obračun na temelju paušalne cijene

3) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama prema

troškovniku, s tim da investitor pojedine radove ugovara s više izvođača

4) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ do potpune funkcionalnosti

projekta s glavnim izvođačem radova

5) Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti projekta u sustavu inženjeringa

6) Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti po pojedinim grupama vrsta radova

31

1) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama

navedenim u troškovniku i obračun prema troškovniku

Ovaj ti modela je najjednostavniji oblik ugovaranja po sustavu „ključ u ruke“.

Obilježje tog ugovora je fiksnost količina radova u ponudbenom troškovniku. U

tom modelu ne određuje se cjelovitost projekta do pune funkcionalnosti, već se

fiktivnim količinama smatraju samo one stavke po vrstama radova koje se

nalaze u troškovniku. Ako se pojave nepredviđeni radovi, oni se dodatno

ugovaraju aneksom ugovora. Obračun se vrši na osnovi mjesečno izvedenih

količina radova i na kraju okončanom situacijom s fiksnim količinama iz

ponudbenog i ugovornog troškovnika. Značajka tog modela je u fiksnosti

pojedine stavke troškovnika, za određenu vrstu radova, tako da je svaka stavka

rješenje za sebe.

2) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama

navedenim u troškovniku i obračun na temelju paušalne cijene

Značajka ovog modela je u tome da se oblikuje konačna paušalna cijena

projekta, koja se dijeli na fazne paušalne vrijednosti izražene u apsolutnim

iznosima za pojedine faze ili se odredi u veličini postotka od ukupne cijene.

Faze se određuju po dijelovima projekta ili po grupama radova na dijelovima

projekta. 5 do 10% vrijednosti radova često se odbija od svakog privremenog

obračuna kao jamstvo za dobro izvedene radove, što se na kraju prilagodi

završnom obračunu.

3) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ s fiksnim količinama prema

troškovniku, s tim da investitor pojedine radove ugovara s više izvođača

Za ovaj model karakteristično je da investitor ugovara pojedine radove,

najčešće obrtničke ili instalaterske, izravno sa svakim izvođačem zasebno.

Prema zakonu o prostornom uređenju i gradnji mora postojati glavni izvođač u

izvedbi graditeljskih projekata, i s obzirom na to postoje dvije varijante. Kod prve

ulogu glavnog izvođača preuzima izvođač građevinskih radova. Njegova

obveza je da usklađuje sve radove organizacijski i vremenski te u sklopu svojih

ugovorenih radova. Glavni izvođač u tom slučaju ima veliku odgovornost jer

mora uskladiti radove od početka do kraja izvedbe. Prema drugoj varijanti

32

izvođač građevinskih radova je glavni izvođač ali investitor može angažirati

posebnu stručnu skupinu koja ima ulogu generalnog izvođača, a izvođač

građevinskih radova je samo jedan od izvođača koji su angažirani u izvedbi

projekta.

4) Ugovor o građenju s odredbom „ključ u ruke“ do potpune funkcionalnosti

projekta s glavnim izvođačem radova

Model koji se odnosi na postizanje cjelovite funkcionalnosti projekta, a izvođač

građevinskih radova je glavni izvođač. U tom modelu postoje više mogućnosti:

Ugovor o građenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor

izrađuje i daje investicijsku-tehničku dokumentaciju s programskim

materijalom, a glavni izvođač osigurava i daje zemljište, izrađuje

projektno tehničku dokumentaciju, traži potrebne dozvole (lokacijsku i

građevinsku) i izvodi radove na projektu.

Ugovor o građenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor

izrađuje i daje investicijsku-tehničku dokumentaciju i daje zemljište, a

glavni izvođač izrađuje projektno tehničku dokumentaciju, traži potrebne

dozvole (lokacijsku i građevinsku) i izvodi radove na projektu, traži

uporabnu dozvolu i predaje cjelokupni projekt investitoru.

Ugovor o građenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor

izrađuje i daje investicijsku-tehničku dokumentaciju i daje zemljište,

izrađuje projektno tehničku dokumentaciju,traži lokacijsku i građevinsku

dozvolu dok izvođač traži uporabnu dozvolu i predaje projekt investitoru.

Ugovor o građenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor

izrađuje i daje investicijsku-tehničku dokumentaciju i daje zemljište,

izrađuje projektno tehničku dokumentaciju,traži lokacijsku i građevinsku

dozvolu kao i uporabnu dozvolu, a izvođač daje projekt investitoru u

cjelokupnoj funkcionalnosti.

Ugovor o građenju gdje investitor i izvođač zajedno dogovaraju

mogućnost optimalizacije investicijske i projektno tehničke

dokumentacije.

33

5) Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti projekta u sustavu inženjeringa

U ovom modelu postoje dvije alternative:

Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti projekta u sustavu inženjeringa kada investitor pregovara

i dogovara s raznim izvođačima za pojedine vrste radova, a ugovara

izvedbu svih radova s jednim glavnim izvođačem. Glavni izvođač

ugovara s investitorom naknadu za provedbu koordinacije sa svim

izvođačima po vrstama radova koji su zapravo podizvođači. Tu je glavni

izvođač naručitelj za podizvođače.

Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti projekta u sustavu inženjeringa kada investitor dogovara i

ugovara radove s raznim izvođačima, a nakon toga sklapa ugovor s

glavnim izvođačem, koji tada uz dogovorenu naknadu koordinira

izvedbom svih izvođača s kojima je investitor sklopio ugovor.

6) Ugovor o građenju s posebno odredbom „ključ u ruke“ do cjelovite

funkcionalnosti po pojedinim grupama vrsta radova

Ovdje investitor pregovara i ugovara pojedine grupe vrsta radova, ali ne

ugovara koordinaciju s glavnim izvođačem. Dakle svaku grupu vrste radova

ugovara izravno s konkretnim izvođačem i taj je izvođač izravno odgovoran

investitoru za svoju grupu radova. Investitor po ovom modelu često postiže

najnižu cijenu ali uz najveći rizik.

U prilogu 2 je primjer jednog ugovora po sustavu „ključ u ruke“.

34

4.2.2. Ugovaranje prema stvarnim količinama

Ugovaranje prema stvarnim količinama razlikuje se od sustava „ključ u ruke“ po

tome što se radi obračun po jediničnim cijenama. Radovi se ugovaraju prema

približnoj dokaznici mjera u troškovniku, s tim da se tijekom građenja

obračunavaju stvarno izvedene količine koje se upisuju u građevnu knjigu.

U građevinsku knjigu upisuju se točni podaci o izmjenama i količinama stvarno

izvedenih radova po odgovarajućim stavkama iz troškovnika i služi kao dokaz

(dokument) za obračun i naplatu radova. Po potrebi, u građevinsku knjigu

ucrtavaju se i odgovarajuće skice. Građevinska knjiga vodi se u jednom

primjerku na način da svaka stavka iz troškovnika ima svoj zasebni list. Po

završnom konačnom obračunu svi listovi građevinske knjige uvezuju se i

predaju naručitelju. Podatke za građevinsku knjigu zajednički prikupljaju

nadzorni inženjer i rukovoditelj radova, te krajem mjeseca upisuju količine

radova izvršene u tom mjesecu sa računskom dokaznicom tih količina i

potpisuju vjerodostojnost tih podataka.

Jedinične cijene su nepromjenjive. Vrijednost građevine dobije se množenjem

stvarnih količina radova s ugovorenom jediničnom cijenom.

Ugovaranje prema stvarnim količinama je kod nas tradicionalno i najviše

ugovora se ugovara baš na taj način, dok je ugovaranje po sustavu „ključ u

ruke“ navika stranih investitora.

35

5. Zaključak

Postupak ugovaranja izvođenja građevinskih radova težak je i kompliciran

posao. Jako je važno da se prilikom ugovaranja izvođenja investitor pridržava

ZOJN-a. Odabiru izvoditelj radova potrebno je pristupiti s velikom pažnjom i

ozbiljnošću od strane i investitora i ponuditelja. Samo mala pogreška

ponuditelja može imati posljedicu odbacivanja ponude. Vrlo je važno da se

investitori pridržavaju zakona da bi svi ponuditelji bili u ravnopravnom položaju

u postupku odabira najpovoljnijeg ponuditelja. Dobar odabir izvoditelja radova

može naručitelju (investitoru) mnogo olakšati sveukupni posao. Loš odabir

izvoditelja na kraju rezultira lošom kvalitetom izrađenog objekta, većom cijenom

koštanja radova i produljenim rokovima izgradnje, što je u suprotnosti s

temeljnim kriterijima za gradnju.