UD¥½BENICI SVEU¤’ILI¥ TA U ZAGREBU MANUALIA ... dicine je u uzgoju i pokusnoj provjeri u¤†inkovitosti

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of UD¥½BENICI SVEU¤’ILI¥ TA U ZAGREBU MANUALIA ... dicine je u uzgoju...

  • UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

    zdravstvene zgrade.indb 1 9/12/05 10:12:06 AM

  • Nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga

    Jurišićeva 10, Zagreb

    Sunakladnik Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

    Kačićeva 26, Zagreb

    Za nakladnika Ana Rešetar

    Za sunakladnika prof. Ivan Crnković

    Urednik Zlatko Karač

    Recenzenti prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić

    prof. dr. sc. Marijan Hržić prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina

    Stručni suradnici Dubravko Bačić Gordana Žaja

    Objavljivanje ovoga sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom br. 02-2503/1-2003. od 17. veljače 2004.

    Na naslovnoj stranici je fotografija proširenog i dograđenog dijela Ortopedske klinike na Šalati u Zagrebu (1983.–1987.). Autor projekta je Dražen Juračić

    Foto: Damir Fabijanić

    Copyright © 2005., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb Sva prava pridržana

    ISBN 953-212-191-1

    zdravstvene zgrade.indb 2 9/12/05 10:12:06 AM

  • DRAŽEN JURAČIĆ

    ZDRAVSTVENE ZGRADE

    UDŽBENIK ZA STUDIJ ARHITEKTURE

    Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

    2005.

    zdravstvene zgrade.indb 3 9/12/05 10:12:06 AM

  • zdravstvene zgrade.indb 4 9/12/05 10:12:06 AM

  • 5Zdravstvene zgrade

    SADRŽAJ

    SADRŽAJ

    UVODNE NAPOMENE ............................................................................. 7

    1. POVIJEST ZDRAVSTVENIH ZGRADA ........................................................... 9 1.1. ZDRAVSTVENE ZGRADE U STAROM I RANOM SREDNJEM VIJEKU ....................... 9 1.2. BOLNICE OD 9. DO 18. STOLJEĆA ....................................................10 1.3. PAVILJONSKE BOLNICE 18., 19., I 20. STOLJEĆA ......................................17 1.4. SUVREMENE BOLNICE ..................................................................27

    2. SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ..............................................................35 2.1. RAZVOJ SUVREMENIH SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ................................35 2.2. ORGANIZACIJSKI MODEL ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I NJEGOVA PROVEDBA ............36

    3. ZGRADE SUVREMENE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ..............................................43 3.1. ZGRADE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ............................................43 3.2. ZGRADE SEKUNDARNE I TERCIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ..........................52 3.3. NOVI TIPOVI USTANOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE .......................................59 3.4. ZDRAVSTVENE USTANOVE U GRADU – LOKACIJSKI KRITERIJI ..........................73 3.5. PROSTORNA ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH ZGRADA ................................76

    4. ZAKLJUČAK ....................................................................................97

    5. PRILOZI ........................................................................................99 PRILOG 1 – DOM ZDRAVLJA CENTAR, ZAGREB ..............................................99 PRILOG 2 – ZDRAVSTVENA STANICA BOROVJE, ZAGREB ................................. 109 PRILOG 3 – KLINIKA ZA ORTOPEDIJU, ZAGREB ............................................ 113 PRILOG 4 – PSIHIJATRIJSKA BOLNICA VRAPČE, ZAGREB .................................. 119

    6. LITERATURA .................................................................................. 125

    7. SUMMARY .................................................................................... 132

    8. KAZALO ...................................................................................... 133

    9. BILJEŠKA O AUTORU ........................................................................ 135

    zdravstvene zgrade.indb 5 9/12/05 10:12:07 AM

  • zdravstvene zgrade.indb 6 9/12/05 10:12:07 AM

  • 7Zdravstvene zgrade

    UVODNE NAPOMENE

    UVODNE NAPOMENE

    Ova knjiga ponajprije je namijenjena studentima Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao dopuna predavanjima kolegija Zgrade za zdravstvo. Pri izradi rukopisa korišten je i materijal iz moje disertacije, koji je prilagođen i dopu- njen spoznajama, literaturom i dilemama koje su se pojavile posljednjih godina. Termi- nološka, detaljna specijalistička pitanja, kao i referentna literatura potanko su navede- ni u opsežnim bilješkama tako da tekst ostane, koliko god je moguće jednostavan i či- tljiv. To je, dakako, puno lakše u poglavljima koja se bave poviješću zdravstvene izgra- dnje i organizacijskim sustavima javnog zdravstva, nego u dijelovima koji se bave pro- stornom organizacijom zgrada, gdje je ipak bilo nužno dati brojne sheme, dijagrame i izvedene primjere. Bolnice nisu ovdje detaljno obrađene, budući da za taj dio nastavne materije već po- stoji tiskani sveučilišni udžbenik Mladena Vodičke (Bolnice, Školska knjiga, Zagreb 1994.), kao i mnogo stranih izvora navedenih u bibliografiji i bilješkama (Miller, 2002.; Kliment, 2000.; AIA, 1996–97.; AIA Staff, 1996.; Lynn, 1995.; Cox i sur., 1994.; Dirichlet, 1980.). Za povijest medicine preporučam knjigu Lavoslava Glesingera (Povijest medicine, Škol- ska knjiga, Zagreb 1978.), a za povijest hrvatske zdravstvene arhitekture studiju Vladimi- ra Bazale Pregled povijesti zdravstvenog graditeljstva na području Socijalističke Republi- ke Hrvatske – kulturno-historijski razvoj lječilišnih i zdravstvenih ustanova („Arhitektura“, 152–153, Zagreb 1975.). U istom časopisu Tomislav Premerl je prikazao i suvremenu hrvatsku zdravstvenu arhitekturu. Od stranih autora najkonciznije tu problematiku obrađuju: Nikolaus Pevsner (A Histo- ry of Building Types, Princeton University Press 1979.) koji daje sažeti prikaz povijesnog razvoja bolnica, a Verderber i Fine (Healthcare Architecture in an Era of Radical Trans- formation, Yale University Press, London 2000.) analiziraju suvremeno stanje i tenden- cije razvoja zdravstvene izgradnje. Na kraju knjige priložio sam vlastite projekte sa željom da opišem i analiziram zdrav- stvene organizacijske modele koji su odredili njihovu formulaciju i tako pokušam na stvarnim studijskim primjerima uputiti čitatelja u okolnosti projektiranja u našem produk- cijskom kontekstu. Želio bih se zahvaliti Zlatku Karaču, stručnom uredniku knjige, i svom asistentu Dubrav- ku Bačiću na pomoći oko dovršetka ove knjige. Posebno se zahvaljujem Gordani Žaji na prikupljanju i interpretaciji materijala korište- nog u 3. poglavlju, kao i na autorskoj suradnji na projektima prikazanim u prilozima.

    U Zagrebu, srpnja 2005.

    Dražen Juračić

    zdravstvene zgrade.indb 7 9/12/05 10:12:08 AM

  • zdravstvene zgrade.indb 8 9/12/05 10:12:08 AM

  • 9Zdravstvene zgrade

    1.1. ZDRAVSTVENE ZGRADE U STAROM I RANOM SREDNJEM VIJEKU

    Antička grčka medicina donijela je u europsku kulturu koncepciju zdravog života, uspo- stavila prve medicinske škole i preko njih formulirala sustavni način mišljenja i načela koja definiraju odnos liječnika međusobno i prema pacijentima.1 Međutim, zgrade za zdravstvo postoje samo kao scena za tradicionalnu religijsko-ritu- alnu hramsku medicinu.2

    Asklepijevi3 hramovi nisu bili uistinu bolnice nego vjerske ustanove, kamo su pacijenti dolazili na hodočašće kao što danas idu u Lourdes ili Međugorje. Asklepioni su u biti prilagodba stoe (ili trgovačke nadstrešnice) zdravstvenoj namjeni. Antički Rim proveo je, na etrurskoj tradiciji, velike sanitarno-tehničke zahvate izvedbom vodovoda, kanalizacije, izgradnjom javnih kupališta. Također su u Rimu doneseni pr- vi državni sanitarni propisi i organizirana je zdravstvena i socijalna zaštita za veterane i državne službenike.4

    Rimski valetudinarij (vojna bolnica – starački dom) izveden je iz vojarne.5 [sl. 1.] Eskulapovi, Higijini i Panacejini6 hramovi grupirani su u carskom Rimu oko trga forma- ta foruma, ostavši pri tome na koncepcijskoj razini religijsko-ritualnog liječenja.7 Rims- ka medicina tek u carsko doba, u 2. stoljeću, dostiže razinu klasičnih grčkih medicins- kih škola, i to radovima Celzusa (enciklopedist grčkih klasičara) i Galena (kliničar, opisi slučajeva, liječnik gladijatora, anatom).8

    Kršćanstvo je dalo bolesniku, nemoćniku i patniku poseban, na neki način povlašten položaj u društvu, kakav prije nije imao. Nakon što je kršćanstvo postalo službena vje- ra, stvorena je društvena obveza brige za bolesne.9

    S početkom kršćanstva pojavljuju se i prve bolnice – hospitali.10 Koncil u Niceji, 325., određuje da svaki grad mora imati sklonište za putnike, bolesne i sirotinju.11

    Antičke medicinske škole nestaju, te od 7. do 12. stoljeća medicinsku misao preno- se i unaprjeđuju Arapi, pa su tako Galen i ostali klasici poznati samo iz arapskih pri- jevoda.12

    Arapi su u doba svoje početne ekspanzije od 7. do 10. stoljeća također razvili vlasti- ti model bolnice. U gradovima su gradili društvene centre gdje su sadržaji grupirani oko pravokutnoga središnjeg prostora (džamija, bolnica, teološka škola, javna kupali- šta, karavansaraj i javna kuhinja). I danas su u mnogim islamskim gradovima ti kom- pleksi u funkciji.

    1. POVIJEST ZDRAVSTVENIH ZGRADA

    1 Grmek, 1989: 303, 311; Glesin- ger, 1978: 41–47.

    2 Bettman, 1956: 18; Thompson i sur, 1975: 4.

    3 Asklepije, mitski liječnik opisan u Ilijadi, kasnije grčki bog medicine; Glesinger, 1978: 36.

    4 Glesinger, 1978: 69, 70. 5 Thompson i sur, 1975: 5; Jetter,

    1986: