8
29 Maiu - 11 Junhu 2000 Vol. I, No. 8 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET) tutan ba pajina 3 Foto: OCPI-UNTAET Udan halo ema mate, iha Timor susar Merkadu Dili hetan fasilidade neebe presiza K halil Mahat ofisial ida husi polisia civil Nasoens Unidas nian kaer kareta husi Dili ba Viqueque iha Loron 11 Fulan Maiu kalan, derepenti ponte boot neebe atu liu la iha. “Ponte ho naruk hokilometro haat lakon deit,” nia bolu ba sentru Polisia Sivil nian iha Viqueque ho radio hodi fo hatene konaba ponte atu tama ba sidade. “Hau lahare hare ona.” Hanesan ofisial Mahat neebe kalan nee deskansa deit iha nia kareta laran, ema rihun ba rihun iha Timor laran sente susar tanba dalan hirak neebe liga ba fatin barak bee lori tiha ona, tanba udan boot no bee sae. Estrada nudar buat ida neebe importante, nunee tenki haree didiak selae dalan bele cauza dezastre ba ekonomia nasaun nee nian no liuliu komunidade mak sei hetan susar liu ba destrusaun hirak nee. “Ami seidauk hetan udan hanesan nee iha tinan 22 nia laran,” Mateus Soares neebe hela kleur ona iha Viqueque hateten. Iha sasan lubuk ida neebe sira fahe inklui mos husi UNHCR neebe agora dadaun koorde- na hela evakuasaun emergensia ba viktima bee sae nian iha Timor Loromonu (hare iha sorin ) Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET) mobiliza kedas ema atu ba hare lalais proble- ma estrada sira ne’e. Elementus injineiru hotu hotu PKF nian agora serbisu atu hadia dalan hirak nee,” vice-chefe Unit Injeneiria Forsa Paz ONU nian Kolonel Imtiaz Ahmed hateten. Iha sector Loromonu nian, neebe inklui fronteira no mos Oecusi sira nee susar aat liu, Kolonel Ahmed hateten. Iha Lospalos, Lorosa’e nian mos dalan barak kotu, nia hateten tan. Injeneiru Forsa Paz nian prepara ona atu ba Suai, Zumalai, Bobonaro no Maliana, sira seluk mos sei la kleur tan ba iha Ermera no mos Viqueque. Defaktu, injeneiru militar Bagladesh nian neebe Lt. Kolonel Arif dirije kontaktu ona atu serbisu bainhira sasan ba ponte Bailey nian iha ona. (ponte Bailey halo ho besi naruk neebe mai ona ho iha seksaun no sei harii atu troka kilometru haat nian.) “Atu hadia ponti ida tuir loloos la liu Loron hitu,” Lt. Kol. Arif hateten. Iha nivel nasional, dalan 50 maka aat hotu neebe dehan sei hadia, nai ulun Nasoens Unidas hateten katak sira hakarak atu planeia reabilitasaun emergensia nian tenke hare buat sira nee. Maibe, matenek balu, hateten katak, udan tun makas mai nee hanesan fo serbisu boot ida ba ita. “Luron sira aat liu ona no sei aat ba bebeik bainhira udan tuun,” Diego Zorilla vice chefe infrastutura Nasoens Unidas nian hateten. “Rai frako tuir geolojia, la osan ladun iha no no ladun tau matan no mos sasan sira iha dalan aat hotu ona.” Pontu ida ikus, nia hateten katak nee tenke nune tanba iha preciza atu tula sasan todan militar nian no ajuda human- itaria nian ba fatin hotu hotu. Sinhor Zorilla iha atensaun tebes maibe nia labele teri netik estratejia ida ba longu prazu nian. “Importante ita atu husu ba ita nia aan rasik katak tempu udan sempre nunee no normal ba Timor atu hetan situasaun hane- san nee,” nia hateten. Konaba serbisu rehabilitasaun agora nian, senhor Zorilla hateten katak Nasoens Unidas tenke atende krise nee hodi halao serbisu emergesia nian durante tempu udan nia laran. Serbisu sira seluk bele halao iha tempu bailoron,” nia dehan tan, maibe estratejia dezenvolvementu longu prazu nian tenke halao konforme potensia ekonomia no potensia rekursu humanu nasaun nian. “Adopta standar estrada Europeia nian iha Timor, nee susar atu halao tanba sei halo ita gasta osan barak liu tanba Timor Lorosae la iha kapasidade atu suporta,” nia hateten. Tanka Gautan Ofisial Assunto Sivil nian neebe serbisu nudar autoriodade bee UNTAET nian hateten sai katak liu husi Projetu Impaktu Lalais (QIP) Dezenvolvementu halo tiha kona ba estrada, hanesan taka estrada kuak no hadia estrada ninin, hamos du’ut no serbisu seluk tan atu fo aktividade ba trabal- M erkadu sentral Dili nian neebe naksobu tomak iha Setembru liuba, agora moris no rame loos fali ona. Ema rihun ba rihun - faan no sosa sasan hanesan aifuan, modo, latarias, serveja, ropa, azeite hatudu katak Timor nia ekonomia moris fali ona. Maibe funsionamentu Merkadu nee la lao tuir regras saude ho hijiene nian. Ema nebe faan sasan, barak mai husi rai dook no kalan tenki toba hein sira nian sasan ho halo segu- ransa ba sira nia fatin. Ema sira faan sasan nee okupa hotu fatin tomak no sira barak tenki ba tur haleu iha estrada ninin, nunee impede ema atu sirkula hodi tama ba iha fatin faan sasan nian ho mos impede sirkulasaun trafigu nian. Ulun boot sira tauk tamba situasaun Merkadu hanesan nee bele fo oportunidade ba krime, korupsaun ho nauk bele hamosu ten- saun sosial. Nee fo todan hanesan insidente Loron 30 Fulan Abril neebe ema nain lima kanek durante konflito entre grupu balu iha Merkadu laran, no ikus mai patruila seguransa nian hadau kilat ho kroat balu. Maibe ba projektu longu prazu nian prepara ona atu muda buat hirak nee hotu. Ida nee promete atu lori orden ho efisiensia, laos ba Merkadu Sentral deit maibe no mos ba Merkadu Bekora, Komoro no mos Merkadu kiik sira seluk. Hatene ona hanesan programa rehabili- tasau sistema Merkadu Dili nian, nee planu Populasaun Viqueque brani hamrik iha udan laran besik ponti. Mota lori ponti, halo kotu dalan iha distritu husi fatin seluk iha rai laran. Injeneiru Forsa Paz husi batalhaun Baglades halo ona ponti neebe bele tahan to tinan 50. Hanesan mos kompanhia konstrusaun Australia nian halo hela projektu rehabilitasaun dalan iha reziaun neba nian, neebe estabiliza tiha ona atu hatutan fatin sira iha Viqueque laran . tutan ba pajina 2

Udan halo ema mate, iha Timor susar

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Udan halo ema mate, iha Timor susar

29 Maiu - 11 Junhu 2000 Vol. I, No. 8

Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET)

tutan ba pajina 3

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

UUddaann hhaalloo eemmaa mmaattee,, iihhaa TTiimmoorr ssuussaarr

Merkadu DDili hhetanfasilidade nneebe ppresiza

Khalil Mahat ofisial ida husi polisiacivil Nasoens Unidas nian kaer

kareta husi Dili ba Viqueque iha Loron11 Fulan Maiu kalan, derepenti ponteboot neebe atu liu la iha.

“Ponte ho naruk hokilometro haatlakon deit,” nia bolu ba sentru PolisiaSivil nian iha Viqueque ho radio hodifo hatene konaba ponte atu tama basidade. “Hau lahare hare ona.”

Hanesan ofisial Mahat neebekalan nee deskansa deit iha nia karetalaran, ema rihun ba rihun iha Timorlaran sente susar tanba dalan hirakneebe liga ba fatin barak bee lori tihaona, tanba udan boot no bee sae.

Estrada nudar buat ida neebeimportante, nunee tenki haree didiakselae dalan bele cauza dezastre baekonomia nasaun nee nian no liuliukomunidade mak sei hetan susar liuba destrusaun hirak nee.

“Ami seidauk hetan udan hanesannee iha tinan 22 nia laran,” MateusSoares neebe hela kleur ona ihaViqueque hateten. Iha sasan lubuk idaneebe sira fahe inklui mos husiUNHCR neebe agora dadaun koorde-na hela evakuasaun emergensia baviktima bee sae nian iha TimorLoromonu (hare iha sorin )

Nasoens Unidas nia AdministrasaunTranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET)mobiliza kedas ema atu ba hare lalais proble-ma estrada sira ne’e. Elementus injineiru hotuhotu PKF nian agora serbisu atu hadia dalanhirak nee,” vice-chefe Unit Injeneiria ForsaPaz ONU nian Kolonel Imtiaz Ahmed hateten.

Iha sector Loromonu nian, neebe inkluifronteira no mos Oecusi sira nee susar aat liu,Kolonel Ahmed hateten. Iha Lospalos, Lorosa’enian mos dalan barak kotu, nia hateten tan.Injeneiru Forsa Paz nian prepara ona atu baSuai, Zumalai, Bobonaro no Maliana, siraseluk mos sei la kleur tan ba iha Ermera nomos Viqueque.

Defaktu, injeneiru militar Bagladesh nianneebe Lt. Kolonel Arif dirije kontaktu ona atuserbisu bainhira sasan ba ponte Bailey nianiha ona. (ponte Bailey halo ho besi narukneebe mai ona ho iha seksaun no sei harii atutroka kilometru haat nian.) “Atu hadia pontiida tuir loloos la liu Loron hitu,” Lt. Kol. Arifhateten.

Iha nivel nasional, dalan 50 maka aat hotuneebe dehan sei hadia, nai ulun NasoensUnidas hateten katak sira hakarak atuplaneia reabilitasaun emergensia nian tenkehare buat sira nee.

Maibe, matenek balu, hateten katak, udantun makas mai nee hanesan fo serbisu boot idaba ita.

“Luron sira aat liu ona no sei aat ba bebeikbainhira udan tuun,” Diego Zorilla vice chefe

infrastutura Nasoens Unidas nian hateten.“Rai frako tuir geolojia, la osan ladun iha no noladun tau matan no mos sasan sira iha dalanaat hotu ona.” Pontu ida ikus, nia hatetenkatak nee tenke nune tanba iha preciza atutula sasan todan militar nian no ajuda human-itaria nian ba fatin hotu hotu.

Sinhor Zorilla iha atensaun tebes maibenia labele teri netik estratejia ida ba longuprazu nian. “Importante ita atu husu ba itania aan rasik katak tempu udan sempre nuneeno normal ba Timor atu hetan situasaun hane-san nee,” nia hateten.

Konaba serbisu rehabilitasaun agora nian,senhor Zorilla hateten katak Nasoens Unidastenke atende krise nee hodi halao serbisuemergesia nian durante tempu udan nia laran.Serbisu sira seluk bele halao iha tempubailoron,” nia dehan tan, maibe estratejiadezenvolvementu longu prazu nian tenkehalao konforme potensia ekonomia no potensiarekursu humanu nasaun nian.

“Adopta standar estrada Europeia nianiha Timor, nee susar atu halao tanba sei haloita gasta osan barak liu tanba Timor Lorosaela iha kapasidade atu suporta,” nia hateten.

Tanka Gautan Ofisial Assunto Sivil nianneebe serbisu nudar autoriodade bee UNTAETnian hateten sai katak liu husi ProjetuImpaktu Lalais (QIP) Dezenvolvementu halotiha kona ba estrada, hanesan taka estradakuak no hadia estrada ninin, hamos du’ut noserbisu seluk tan atu fo aktividade ba trabal-

Merkadu sentral Dili nian neebe naksobutomak iha Setembru liuba, agora moris no

rame loos fali ona. Ema rihun ba rihun - faanno sosa sasan hanesan aifuan, modo, latarias,serveja, ropa, azeite hatudu katak Timor niaekonomia moris fali ona.

Maibe funsionamentu Merkadu nee la laotuir regras saude ho hijiene nian. Ema nebefaan sasan, barak mai husi rai dook no kalantenki toba hein sira nian sasan ho halo segu-ransa ba sira nia fatin. Ema sira faan sasan neeokupa hotu fatin tomak no sira barak tenki batur haleu iha estrada ninin, nunee impede emaatu sirkula hodi tama ba iha fatin faan sasannian ho mos impede sirkulasaun trafigu nian.

Ulun boot sira tauk tamba situasaunMerkadu hanesan nee bele fo oportunidade bakrime, korupsaun ho nauk bele hamosu ten-saun sosial. Nee fo todan hanesan insidenteLoron 30 Fulan Abril neebe ema nain limakanek durante konflito entre grupu balu ihaMerkadu laran, no ikus mai patruila seguransanian hadau kilat ho kroat balu.

Maibe ba projektu longu prazu nianprepara ona atu muda buat hirak nee hotu. Idanee promete atu lori orden ho efisiensia, laos baMerkadu Sentral deit maibe no mos baMerkadu Bekora, Komoro no mos Merkadu kiiksira seluk.

Hatene ona hanesan programa rehabili-tasau sistema Merkadu Dili nian, nee planu

Populasaun Viqueque brani hamrik iha udan laran besik ponti. Mota lori ponti, halo kotu dalan iha distritu husi fatin seluk iha rai laran.Injeneiru Forsa Paz husi batalhaun Baglades halo ona ponti neebe bele tahan to tinan 50. Hanesan mos kompanhia konstrusaunAustralia nian halo hela projektu rehabilitasaun dalan iha reziaun neba nian, neebe estabiliza tiha ona atu hatutan fatin sira ihaViqueque laran .

tutan ba pajina 2

Page 2: Udan halo ema mate, iha Timor susar

Pajina 2

29 Maiu - 11 Junhu 2000 Tais Timor

Tuir Samy Mwiti husi Kenya, aprende Tetunnee atu tulun halo komunikasaun.” hau uluk

hela ho familia ida no hau presiza atu koalia hosira,” Senhor Mwiti neebe desde Fulan 10 onahela iha Timor Lorosa’e no kualia Tetun mos loshateten.” Hau nian Tetun nee hau fresta favorba labarik Viqueque oan sira neebe hanorin haubainhira ami halimar hamutuk.

“Koalia Tetun fo oportunidade ba hau no foliberdade ba hau atu sosializa ho ema oinoin,”nia dehan tan.

Iha Timor Lorosa’e nee ema koalia lianbarak, maibe ita basta hatene ida deit nee tooona para ita atu hetan odamatan nakloke atu

hetan amigu foun barak ho kultura foun.Kursu barak halao iha Timor laran atu hodi

fasilita komunikasaun diak entre Timoroan hostaff internasional sira neebe serbisu iha TimorLorosa’e.

Konselhu Nasional Resistensia Timorense(CNRT) koordena kursus atu hanorin Portugues.Profesores neebe rekruta husi Portugal nee hodisira nia livre vontade hanorin hela estudantenain 60 iha klase individual ho grupu.

Tuir Antonio Cardoso organizador kursuPortugues hateten katak estudante Timoroanneebe formadu iha universidade Indonesia nianla iha konhesementu konaba lian Portugues, tan

nee sira halao hela kursuintensivu lian Portugues.”Nee katak partisipante sirasimu diak kursus siranee,”nia hateten. “Ami niaplanu nee ba estudante nainatus ida maibe ema atus toluresin maka mai tau naranatu tuir kursus nee.”

Hanesan ba UNTAET,primeireu kursu husi treinudalan neen konaba lianIngles ba staff Timoroan sirahalo tiha ona iha Loron 15Fulan Maiu iha UNTAET niasentru treinu Ingles nian.Oituan ka barak, partisi-pante nain 100 iha kursuoras-rua loron ida ba semanaida dala haat.

“Ami fo kursu ba sira neebe foin hahu no mosba sira neebe iha ona baze oituan, klase ida bafunsionariu administrasaun nian no klase selukespesialmente ba sira neebe atu servisu iha segu-ransa nian.” Senhor Michel Emery chefeUnidade Traina lingua nian hateten.” Niahateten tan katak Timoroan barak maka ihakonhesementu pasivu konaba lian Ingles neetanba kurikulum Timor nian iha Indonesia niatempu no tanba mos sira la uza lian Ingles hodikoalia loron loron ba malu. “hau hanoin nee prob-lema konvivensia ho fiar aan rasik” nia repara.La kleur tan UNTAET sei hanorin mos Ingles ihadistritu hotu hotu.

Iha akademia serbisu sivil nian iha komorohalao hela kursu Ingles ho profesores grupuAustralianu husi AUSAID nian ba funsionariuspubliku ho mos ba ofisiais Timoroan neebe halokontrola iha fronteira.” Aulas Portugues mos ihaona planu atu halao agora” Tony Lapslay chefeakademia serbisu publiku hateten.

Laos Timoroan mesak deit maka sente

KKuurrssuu lliinngguuaa aajjuuddaa kkoommuunniikkaassaauunn ffaassiill lliiuu

Chefe treinu UNTAET nian, Michael Emery (karuk), no mos estudante Filomeno doRego halimar jogu ho liafuan, durante kursu ingles.

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Udan makas tebes iha fronteira entre Timor Lorosa'e ho Timor Loromonu halo estragabarak ho halo krize humanitaria makaas.Bee sae aumenta makaas iha Loron 12 Fulan Maiu neebe sae nafatin lorloron. Ema mate

nain 127 no nain tolu nulu resin hitu maka lakon, ida nee maka kazu neebe akontese ihaTimor Loromonu neeba. Sira neebe mate no lakon nee barak liu husi feto ho labarik sira.Informasaun konaba numeru total ema neebe hetan susar tanba udan boot nee la hanesan.Ulun sira guvernu lokal Atambua hateten katak ema nain 10,000 lakon sira nia uma. Fontesindependentes hanesan jornais ho NGO sira hateten katak liu ida nee no parese besik emanain 20,000. UNHCR hateten katak bee sae nee estraga ema nain 57,000 nia uma.

Vitimas sira nee barak liu mak refusiadus Timor Lorosae nian neebe hela iha fronteira.iha Tersa-feira Loron 16 Fulan Maiu bainhira mota ida besik sira naran Benenai iha Betunsae no fera uma sira ho tur fatin iha akampamentu. Ai monu dasa rai no taka ponte halo beesae. Operasaun emergensia ajuda nian iha susesu salva ema barak. Tanba iha mos esforsuhusi Guvernu Indonesia hodi servisu hamutuk ho Polisia Sivil, Forsas Paz ONU nian, hane-san nunee mos UNHCR ho NGO sira. Maibe iha informasaun balu hateten katak esforsu siranee mos balu monu ba bee tanba problema komunikasaun. Ponte mout ho sae aas nafatinhalo asesu ba ajudas nee susar tebes.

Foto

: UN

Milit

ary

Obs

erve

r

Ponti Hatimuk iha distritu Belu, Timor Loromonu nian,hafoin udan boot hotu neebe lori estrada no tama uma laran. Emanain 127- barak liu husi feto sira no labarik neebe hanesan refujiadu iha Timor Loromonu - mate tanba eletrisidade maksoke. Iha Timor Lorosa'e dalan ba Viqueque mos kotu no iha distritu seluk fali hetan estraga barak.

Rain...hatutan hosi pajina 1

hador sira no seluk seluk tan.Hanesan mos Estadu Unidus nia

Agensia ba Desenvolvementu Internasional(USAID) Sustenta hela Porjetu fo Serbisuiha Tranzisaun nian (TEPS) neebe fo osanUS$100,000 ba distritu idaidak. Targetuboot liu mak atu fo sirbisu barak hodi hadiadalan sira.

Hakaas aan nee sei halo esforsa ida bahadia atu dalan nasaun nian diak fila fali.“Premeira faze projektu nee nian sei hahuiha Fulan Junho,” Gautan dehan, konabaosan US$29,8 milhaun husi projectu BankuDezenvolvementu Asia nian (ADB) katak seiiha zona lima iha nasun nia laran neebe per-siza atu hadia ninia infrastruktura,inkluisistema estrada ho portus nian.

Aumezmu tempu iha mos projektu infra-stutura boot ida tan, ho ninia sponsorAjensia Koperativa Internasional Japaunnian (JICA) neebe atu halo estrada ho pontesira ho sasan seluk seluk tan. JICA bukaloke serbisu barak husi Projetu ImpaktuLalais nian (QIP) atu ema Timor nain 13,000serbisu ba durante projektu sira nee lao baoin “ami sei halo hela survei inisial ba pro-jektu nee.” Yokihiko Ejiri, JICA niniareprezentante iha Timor Lorosa’e hateten.Survei nee sei hotu iha Julhu bainhira amiformula programa rehabilitasaun ba tinantolu tuir mai.

Atu hetan informasaun konaba kursu hirak neebele kontaktu ho diresaun tuir mai nee:

•Ba kursu Portugues CNRT nian koalia ho senhorAntonio Cardoso iha SMA 2 (antigu UNTAET niakotuk)•Ba kursu Tetun iha TimorAid bele bolu CatharinaMaria iha + 61 -(0) 407-797-803•Ba kursu Portugues espesifiku ba areas profe-sionais bele kontaktu ho Institutu Kamoes, Sentrude Lingua Portuguesa, Edefisiu Akait, Rua Antonio deCarvalho numeru 10-20 (telefone : 040 03 973 ou0407966154.

nesesidade atu aprende lingua. Ema interna-sional sira mos agora presiza aprende Tetun.Hahu husi Fulan Janeiru Timor Aid fo onakursu individual ho grupu. Timoroan nain hituneebe la dun iha konhesementu konaba lianIngles hanorin hela ema estudante internasion-al nain neen nulu.” Programa ida nee hetan sus-esu tebetebes tanba ema bele hetan buat neebesira presiza katak aprende hodi bele komunikaba malu ho susesu.” Catarina Maria koorde-nadora projetu kursu Timor Aid nian hateten.Timor Aid hetan problema barak hanesan fatinmak la too, transporte mak laiha ba kalan atutula profesores sira no kalan nee mak tempudiak para atu fo aulas; dala barak aulas paratanba estudante sira mos ema bolu ba serbisu.Maske susar neebe iha nee Timor Aid preparahela segundu livru ba planu kursu oin mai,tanba ema barak - funsionariu UNTAET neebeserbisu iha distritu,.Polisia Sivil NasoensUnidas nian no mos NGO Internasional- husuatu aprende Tetun.

Page 3: Udan halo ema mate, iha Timor susar

komprensive ida atu hadia Merkadu sira no mosestabelese Komite manajementu iha Merkaduhotu-hotu. Komite sira nee sei ajuda atu dezen-volve meius iha fatin sira nebe fo rendimentu baema sira faan sasan nee iha baze igualdade nojustisa ho tetu hanesan hodi ho garanti kataksasan neebe atu faan nee tuir nian folin lolos.Komite sira nee mos sei hare tuir serbisuloroloron nian, atu garante fornesimentu bee hoeletrisidade no mos hare tuir kona ba limpeza,Merkadu mos ka lae no foer sira nee tenke rautba soe.

Projektu ida nee idea husi sub KomiteMerkadu ho koperativa Distrito Dili nian nebehalo enkontru semana-semana ho negosiantepermanente sira, ho CNRT ho mos ulun sira husiUNTAET. Sira ba husu iha AgensiaInternasional Koperasaun Japan nian (JICA)atu fo tulun ho osan ba faze primeru projetu idanee. JICA aseita buat neebe sira husu no tamatiha ona iha lista Adventist Development andRefief Agency (ADRA) nian, organizaun nonguvernamental ida husi Japaun nebe serbisu ihaTimor-Leste.

Faze uluk liu programa ida nee ninian hahutiha ona iha fulan klaran Maiu nian bainhiraAdministrasaun Distritu Dili nian alista tihaona injeneiru sira husi kontinjente Bangladeshno Portugal neebe halo parte iha Forsa PazNasoens Unidas nian (UN-PKF). Ba sira nee fotiha ona sirbisu atu ke’e sobu hotu kedas fun-dasaun iha fatin Merkadu boot rua nebe niniandestruisaun nee todan makaas hanesanMerkadu Becora ho Comoro.

Iha Merkadu Komoro Deit injeneiruBangladesh nian nain 40 maka ke’e sobu fun-dasaun estrutura Merkadu nee iha loron limanian laran. “ami lori makina atu halo rahun

fatuk, buldozer, makinaatu halo tetuk luron hokamioneta vaskulantebarak,” Tenente KolonelArif Batalhaun enjenariahusi Bangladesh hateten.

Hafoin hasai foer sira neeiha Kamineta 150,Merkadu neebe ho luanhektare tolu bele moos, nobele ona atu halo fun-dasaun foun hodi hariiestrutura foun Merkadunian.

Iha Merkadu rua nee,Bekora no Komoro, niniaprosesu rekonstrusaun laodiak ona tuir dalan, fun-

dasaun Merkadu nee aumenta ho facilidadesintina ho haris fatin modernu nian. Ema nebehalo konstrusaun nee kontrator lokal neebe uzatrabalhador Timoroan sira. Akontesementu ki’ikida mosu iha Merkadu Komoro baihira nauktensira buka atu estraga no nauk telha ho tur fatincintina nian, maibe populasaun lokal atakakedas sira atu garante seguransa hodi protejesira nia futuru Merkadu.

Iha fulan haat tuir mai nee, ami hein atuema kontraktor Timoroan bele hari uma moder-nu barak iha Merkadu atu ema faan sasan - homos fati luan maibe ho mahun atu ema bele faanikan, naan, ho animal moris selukseluk ihakondisaun mos nian. Tender ba serbisu nee saitiha ona iha fulan Maiu.

Bainhira Merkadu rua nee, Becora hoKomoro besik prontu ona ami hein atu KomiteMerkadu Dili nian halo oinsa hodi atrai emafaan sasan sira iha Merkadu sentral nee atu labele halo nakunu liu Merkadu sentral. Sira mosplaneia hela atu hadia Merkadu kiik tolu ihaDili nunee ema sira nebe faan sasan nee husikMerkadu sentral livre husi konfusaun ho desor-den maske temporariu deit.

Komponente prinsipal neebe kobre planurehabilitasaun nee, maka atu harii sistemamanajementu kooperativa Merkadu nian. Tinan24 nia laran fila liman liu pursentu 90 ihaMerkadu boot sira nee ema Indonesia mak kaer.Iha funsionariu manzjementu atus rua nia laraniha deit Timoroan 15. Ohin loron iha halai taruida atu ajuda ema Timoroan hodi dirije rasiksira nia negosiu no sistema Merkadu. Komitelokal estabelese tiha ona iha Merkadu Bekora noKomoro no mos Merkadu ki’ik sira seluk tan ihaDili laran.

Halai taru boot ida mos iha atu lori orden hodisiplina iha Merkadu sentral para labele iha

Tais Timor 29 Maiu - 11 Junhu 2000

Pajina 3

market story...hatutan hosi pajina 1

Hamos foer, fatuk rahun ho besi rahun ihaMerkadu Komoro neebe luan tebes nee

serbisu batelhaun enjenaria Bangladesh nian.”Iha ema 531 husi batelhaun nia laran amieskolha ema neebe iha experiensia konabaplanta fundasaun nian. Komandante batanl-haun Tenente Koronel Arif neebe partisipaona iha missaun Forsa Paz ONU nian ihaKamboja, hateten. “Ami iha kapasidade atuhadia no estabiliza saida deit,” nia hateten hoksolok.

Sira nia espesialidade, tuir TenenteKolonel Arif hateten, nee serbisu “vertikal” ho“orisontal,” nian — kontrusaun no servisu hoestrutura boot. Iha Timor Lorosae iha loronhirak nee, udan boot, bee sai ho temporalneebe halo estrada ho pontes barak makabee lori, agora tenke halo fali.

Injineiru sira husi Bangladesh nee maiTimor iha Fevereiru no servisu iha estradaTibar, Dili Loromonu. sira halo mos servisubarak liu iha Liquisa, Ermera, Baucau noOequsi. Maibe tanba ponte prinsipal ida aatno taka dalam ba mai Viqueque nian, ihaLoron 11 Fulan Maiu. Agora sira serbisu lorontomak iha neeba hodi hadia ponte Bailey atununee trafigu humanitariu no komersiu beletama sai iha sidade neebe isoladu nee.

Funsiunariu ONU nian no mos Agensia Humanitariu hakarak atu hadia fali merkaduBekora no Komoro atu ajuda halo menus ema sira neebe faan sasan iha merkadu sen-tral Dili nian.

GGRRUUPPUU MMOOOOSS NNIIAANN —— nneeeebbee uuzzaa mmaasskkrraa bbaa pprrootteessaauunn nniiaannhhoossii BBeellaannddaa nnoo mmooss hhoo ssaassaann hhoommaanniittaarriiaa nniiaann hhuussiiPPeeaacceekkeeppiinngg BBaaggllaaddeess hhoo ppoorrttuuggaall nniiaann,, hhaammuuttuukk hhoo ppooppuu-llaassaauunn DDiillii nniiaann sseerrvviissuu lloorroonn ttoommaakk iihhaa sseemmaannaa kkoottuukk ffuullaannMMaaiiuu nniiaann hhooddii hhaammooss ffooeerr ssiirraa iihhaa ssiiddaaddee nniiaa ddaallaann..

beibeik konfusaun ho desorden. Ulun sira ihaplanu atu ema sira faan sasan nee muda liu balaran tanba sei iha fatin natoon para labele takadalan tama no nunee mos atu halo Merkadutomak bele mos liu taan nafatin. Nee importantetebes atu fo fatin hodi halao prosesu limpeza,tanba limpeza ida nee halo parte iha eskema idaatu halo Merkadu sentral nee sai fatin ida keseguru no atrai ema Timoroan no mos ema raiseluseluk. Hanesan exemplu, ema barak taukatu tama ba Merkadu laran tanba krime sira nomos fatin neebe la mos.

Faze ida ikus liu mak atu hadia foun fali baMerkadu sentral nee. Nunee tenke taka loronruma atu hahu nia fundasaun tuir mai halo founuma sira, harii Merkadu nia estrutura tomak honia fatin faan sasan nian. Faze ida uluk konabanee, faze ikus liu konaba programa rehabili-tasaun Merkadu Dili iha ona dalan atu lao baoin - katak buka hela tulun internasional atusustenta despeza sira nee. Maibe lao ba oin tan,administrasaun Dili nian sei estabelese fundusba Merkadu hotu hotu iha Dili laran, neebe uzaosan husi impostus, lisensa negosiante sira nomos osan aluga fatin faan sasan nian ihaMerkadu.

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Foto

s: O

CPI

-UN

TAET

Page 4: Udan halo ema mate, iha Timor susar

I need immediate medical assistanceI feel sick/illWhat are your symptoms?Where is the hospital/clinic?Do you want me to call a doctor?I have a head/stomach acheI am having trouble breathingI have chest painDo you have a fever?Have you been vomiting?I feel dizzyDo you feel nauseous?I have a toothacheWhen did the pain start?I have had pain for a week Try to stay calmDoes the clinic have a doctor?I feel better nowI feel worsePlease fill this prescription for meI will give you an injectionI must pull out that toothDoes that hurt?I am pregnant / Are you expecting a baby?Are you taking any medication?I have a heart conditionI am suffering from asthma/malariaI am a diabeticHave you ever had malaria or dengue?Do you take malaria pills?You need to go to the hospitalI have an itching problem Are you coughing?I am coughing bloodDo you have night sweats?Do you produce mucus when you cough?Do your sputum(mucus) contain blood?Are you taking any traditional treatment?Do you get fever and chills?

Ha'u hakarak hetan tulun mediku lalaisHau sente morasIta boot sente moras oinsa?Hospital/klinika iha nebe?Hakarak hau bolu doutor ka?Hau nia ulun/kabun morasHau dada iis ladun diakHau sente moras iha hirus matanIta boot sente isin manas?Ita boot muta beibeik?Hau sente oin nakukunIta boot sente laran sa'e?Hau nia nehan morasHahu moras horibainhira?Hau sente moras semana ida onaLabele hanoin barak ita tenke kalmaKlinika ida nee iha doutor? Agora hau sente diak liu tanHau sente aat liu tanFavor ida ita prense reseita ne'e ba hauHau sei sona/fo inijasaun ba ita bootHau tenke hasai nehan ne'eNe'e moras?Hau nia isin ruaIta boot isin rua?Ita boot hemu aimoruk ruma ona?Hau iha moras fuanHau moras asmha/malariaHau moras diabetikIta moras malaria ka dengue dala ruma ona?Ita boot hemu aimoruk malaria ruma?Ita boot presiza ba ospitalHau iha problema isin katarIta boot me'ar?Hau me'ar ranIta boot kosar bainhira toba?Ita tafui me'ar tasak bainhira ita boot me'ar?Ita boot nia me'ar tasak akompanha ho ran ka?Ita boot hemu aimoruk tradisional ruma?Ita boot hetan isin manas no malirin?

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade le

Halo favor ida taka iha fatin nebe ema barak bele haree iha imi nia komunidade let

Ha

lo f

avo

r id

a t

aka

ih

a f

atin

ne

be

em

a b

ara

k b

ele

ha

ree

ih

a im

i n

ia k

om

un

ida

de

le

t -

iha

esk

ola

, ih

a ig

reja

, o

spita

l, m

erk

ad

u k

a ih

a f

atin

se

luk

ne

be

em

a b

ele

ha

ree

.

Tetun Ingles

Se karik la iha tempu ida urjente liu atu komunika efektifu, bain-hira ema ida hetan prolema saude no nia presiza asistensia

mediku. "0brigadu ba maromak hau nia isin diak fali ona! " expre-saun uluk nian ida nee hatudu valor isin diak nian. Importante ruatuir mai mak presiza tebes atu hatene fraze balu no expresaun.

Labele lakon lia fuan saude no

Page 5: Udan halo ema mate, iha Timor susar

Saya membutuhkan bantuan medis secepatnya Saya merasa sakit Bagaimana gejala sakit andaDimana rumah sakit/klinikAnda mau saya panggil dokterSaya merasa kepala/perut sakitSaya susah bernafasSaya merasa sakit di dadaAnda merasa badan panasAnda merasa mual dan munta Saya merasa pusingSaya merasa mualGigi saya sakitKapan anda merasa gigi anda sakit?Saya merasa sakit sudah satu mingguJangan banyak pikiran,harus sabarApakah di klinik ini ada dokter?Sekarang saya sudah merasa lebih baikSaya meresa lebih burukMohon anda memberikan resep obat ini kepada sayaSaya akan menyungtik andaSaya akan mencabut keluar gigi ituSakit?/Anda merasa sakit?Saya hamil/Saya sudah hamilApakah anda sedang hamil?Apakah anda sudah melakukan pemeriksaan?Saya menderita penyakit jantungSaya menderita penyakit asma/malariaSaya penderita diabetesApakah anda menderita malaria atau demam berdarah?Apakah anda sudah minum obat malaria?Anda perlu pergi ke rumah sakitSaya ada penyakit kulit (gatal).Apakah anda batuk?Saya menderita batuk berdarahApakah anda berkeringat waktu tidur?Apakah anda mengeluarkan lendir ketika batuk?Apakah lendir anda disertai darah?Apakah anda sedang menjalani pengobatan tradisional?Apakah anda menderita penyakit panas dan mengigil?

et - iha eskola, iha igreja, hospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree.

t - iha eskola, iha igreja, hospital, merkadu ka iha fatin seluk nebe ema bele haree.

Ha

lo fa

vor id

a ta

ka ih

a fa

tin n

eb

e e

ma

ba

rak b

ele

ha

ree

iha

imi n

ia ko

mu

nid

ad

e le

t - iha

esko

la, ih

a ig

reja

, ho

spita

l, me

rkad

u ka

iha

fatin

selu

k ne

be

em

a b

ele

ha

ree

.

Portugues Indonesio

Tais Timor fo lista ida, ho lian haat konaba fraze importante saudeno mos problema mediku nian. Uza tempu balu ba, hodi aprendelia fuan hirak nee, uza iha eskola, klinika no fatin seluk tan. Ihapontu ida hatene lia fuan hirak nee, bele hasae valor imi nian atuhalo komunikasaun no mos buat seluk tan.

emerjensia mediku nian

Preciso de assistência médica com urgênciaEstou-me a sentir mal/doenteQuais são os sintomas?Onde é o hospital/clínica?Quer que eu chame um médico?Tenho uma dor-de-cabeça/estômagoNão consigo respirarTenho dores no peitoTem febre?Tem vomitado?Estou com tonturasSente náusea?Tenho dor-de-dentesQuando é que a dor começou?Tenho dores há uma semanaTente acalmar-seEsta clínica tem médicos?Já me sinto melhorSinto-me piorPor favor, pode preencher esta receitaVou dar-lhe uma injecçãoTenho que arrancar esse denteEsta a doer?Estou grávidaEstá à espera de bebé?Está a tomar algum remédio?Tenho uma doença cardíacaEu sofro de asma/maláriaSou diabéticoAlguma vez teve malária ou dengue?Está a tomar remédios contra a malária?Precisa de ir para o hospitalEstou com comichãoTem tosse?Estou a tossir sangueSua muito à noite?Tem especturação quando tosse?A especturação tem sangue?Está a tomar algum remédio tradicional?Sente febre ou calafrios?

Estudante artista pintor ho UNTAET/projektu treinu haforsa komunidade maka halo pinturas hirak nee

Page 6: Udan halo ema mate, iha Timor susar

29 Maiu - 11 Junhu 2000 Tais Timor

Pajina 6

NNoottiissiiaa BBaaddaakkAileu: Administrador Distritu nian fo sai tiha ona buat neebe bolu naran kombinasaun Leino Dezenvolve Komunidade nian hanesan hanoin ida konaba atu,” hahu ho diskusaun par-tisipatoriu ho gropu neebe iha intereses spesifiku” no mos ba komunidade kona ba regra Leinian no mos orden sosiais hanesan pra-kondisaun ida atu hola parte ba grupu oinoin sira,hanesan partisipasaun husi karaik ba leten no mos dezevolvementu komunidade neebe ho ori-entasaun.

Ermera: Iha buat neebe atu sai literalmente hanesan dalan atu kuu kafe nian iha Ermeradepois de taxa pursentu 5 ba eskportasaun kafe musan nian. agrikultor sira dun presu pro-dutu sira nee ba levy maibe presu global kafe nian tun, situasaun ida nee relasiona ho vari-abilidare entre situasaun produtu neebe baratu iha merkadu internasional. Ofisial distrituUNTAET nian halo tiha ona konsensu konaba asuntu nee hodi fo argumentu katak kestaunba taxa sei koalia fila fali.

Lautem: Efeitus husi bee sae neebe foin mosu iha Timor laran halo ema barak moris ihasusar laran. Dalan boot 17 iha nee sai at no susar ba ita atu tama iha sidade distritu nianbainhira ita uza transporte rai leten nian.

Susar hanesan nee mos mosu iha distritu Ainaro neebe dalan barak kotu no susar ba emasira atu liu. Suai, Lospalos ho Oecusi mos hetan kondisaun dalan aat.

Maibe prorgrama emergensia kona ba reabilitasaun dalan nian komesa dadaun ona atuhadia fali dalan sira neebe aat iha Timor Lorosa’e laran.

Same: Kanpanha vaksinasaun kontra Polio, Measles no mos DPT (difteria, tetanu), benefisiatiha ona labarik sira liu 200 iha Fulan Maio nia klaran. Hodi orientasaun enfremeiru JulioMendosa, programa nee halao to sub distritu Letefoho, Holarua, Betanu, Daisua, Same,Tutulru, Maniko, no Grotu. Vaksinasaun Polio nee halo liu husi ibun nian, sei fo fulan idadala ida durante fulan haat nia laran, DPT nian sei fo injeksaun liu husi intra muskuler,neebe Fulan ida dala ida durante fulan haat nia laran. vaksinasaun sarampu nian nee foinjeksaun dala ida deit ba labarik sira iha Fulan 9 ba leten.

Viqueque: Organizasaun Saudi Mundu nian (WHO) komfirma katak ema nain rua neebefoin dadauk mate, iha relasaun ho virus encephalitis Japaun nian. Tanba tauk ba epidemi idanee WHO servisu hamutuk ho UNTAET, CNRT, ulun boot komunidade sira nian no mosIgreja, halo ona kanpanha konaba kuidado an ba virus ida nee iha distritu hotu hotu. MSF-Fransa, Organizasaun non Gobernamentais ba Mediku nee deit maka halo serbisu iha fatinsira neebe virus nee iha no mos sira mos halo tratamentu no halo parte inportante iha pro-grama nee.

Mediku sira fo sai tiha ona konselio konaba medidas preventiva, hodi halo limpeza baidaidak nia uma fatin atu labele kria fatin neebe moras ruma moris. Ami fo konselhu hela emasira nee atu halo linpeja iha sistema bee dalan neebe besik sira nia uma hodi hamaran be sira,tanba fatin hirak nee mak hakiak organimu sira neebe lori moras,” Shafigur Rahman funsi-nariu seksaun sosial nian iha Viqueque hateten. Ijola fahi sira husi ema importante mosrekomenda tanba buat nee mos bele lori susuk neebe tata ema lori moras husi fahi neebehetan inveksaun.

Ligasaun dalan neebe kotu iha Viqueque haketak tiha populasaun rezidensia husi baseservisu sira nian, inklui saude nian, katak epidemi neebe hanesan enchpalitis Japaun nianbele mosu no halo susar. Maibe sinhor Rahman dehan katak situasaun nee iha ona kontrolania laran, hodi hadok tiha skenrio konaba emergensia nee nian.

NNoottiissiiaa HHuussii DDiissttrriittuu SSiirraa

Grafiku arte nianhetan resepsaun diakiha Sentru KulturaFoun no mosMuseum iha Loron 20Fulan Maiu. Hanesanartistiku Timor nian,neebe hatudu rejul-tadu servisu sira niandepois de tuir work-shop durante semanarua konaba preparadejeinu no humatariuvijual baDezenvolvimentuKomunidade.

Workshop ida neeparte ida husiProjektu KibitKomunidade neebeatu dezenvolve artis-tika lokal sira no mossira neebe servisu bacultura nian.

Foto

s: U

NTA

ET-O

CPI

Konferensia konaba rekonstruksaun TimorLorosa’e: Konfrensia ida konaba rekonstruksaunTimor Lorosa’e se halo iha Tibar husi Loron 30Fulan Maiu too Loron 2 Fulan Junhu. KonformePorta voz konferensia nee nian senhora MilenaPires dihan, konferensia nee hetan sponsor husiCNRT, konferensia nee sei koalia konaba “rekon-struksaun Timor Lorosa’e: Analiza Pasadu noPrespektivu ba Futuru”.

Senhora Pires hatete katak “rekonhese noaseita neebe Timoroan sira fo importante tebesbainhira hasoru susar oin oin, presiza estabelizakonprensaun no aspirasaun povo nian hanesanparticipasaun fundamental iha demokrasianialaran”.

Presidente CNRT mak loke konferensia nee,tuir mai vice presidente Jose Ramos Horta makkoalia konaba transisaun Timor Lorosa’e atu saihanesan nasaun ida neebe nia sei hare husiindikasaun progresu Timor Lorosa’e iha nivelmundo nian. Chefe Adminitrasaun Trazitorio sen-hor Sergio Viera de Melo kolia konaba progresuTimor Lorosa’e iha rai laran.

FALINTIL tulun UN peacekeeper: Atu harikolaborasaun entre FALINTIL ho UN- PKF, mem-bru FALINTIL nain haat komesa ona sai hanesansoldadu ligasaun iha fin fulan Maiu. Soldadu idai-da sei kaer pistola. Ema ida sei serbisu iha kuar-tel UN-PKF Dili nian, sira nain tolu seluk sei kolo-ka iha zona komando UN-PKF nian seluk.

Jornalista sira iha enkontru NCC nian: Badala uluk Jornalista sira hetan konvite atu atendeenkontru primeira parte NCC nian neebeUNTAET koalia konaba problema problema aktu-al hanesan serbisu sivil, programa rekonstruk-saun, problema judisial nian nomos konaba kadeianian.

Australia hanoin tebes konaba moras siraneebe mosu iha Timor: Asosiasaun PolisiaFederal Australia nian hanoin tebes moras siraneebe laodadauk no daet mos ba soldadu siraneebe serbisu iha Timor Lorosa’e, konforme repor-tajen Emisaun Koperativa Britaniku nian hatetenho kalkulasaun katak sira neebe serbisu iha Timorno kona moras oinoin hanesan mos Malaria,Sindroma Trumatiku no mos isin manas denguenian too ona pursentu 40.

Amo Bispo Vizita Republika Koreia: AmoBispo Carlos Filipe Ximenes Belo ba iha RepublikaKoreia iha Loron 16 Fulan Maiu atu partisipa ihaKonferensia Internasional neebe komemoraaniversariu ba dala 20 konaba demokrasia iha raiKwangju.

Amo Bispo Don Carlos taka ho nia diskursuiha Loron ikus ho titulu” Direisaun MovimentuDireitus Humanu iha milinium Tolu “. Antes niafila fali ba Taiwan iha Loron 18 Fulan Maiu, AmoBispo mos fo hanorin espesial iha Kwangju nohasoru Prezidente Kim.

Fulan Agustu komarka ba Soeharto:Advogadu Indonesia diak nian ida hatete ihaLoron 19 Fulan Maiu katak ex-presidenteRepublika Indonesia, neebe foti osan milhaundolar Amerika durante tinan 32 iha ninia poder,atu lori ona ba kadeia iha Fulan Agustu. MarzukiDarusman mos husu Guvernu atu halo hotu lalaisprezensa polisia nian bain hira ex-presidente honinia familia sira komesa sirbisu hamutuk hoinvestigador sira.

Konaba dezenvolvementu, demostrante rihunba rihun husu Soeharto atu lori ba iha kadeia iharai Riot besik sidade. Senhor Darusman hateteniha konferensia imprensa katak kazu Soehartonian sei lori ba iha tribunal molok fulan AgustusLoron10, maibe prezidente Abdul RahammannWahib mos husu Marzuki Darusman atu haloklaru ba familia Soeharto nian katak guvernu seila fo garantia ba sira nia seguransa.

Page 7: Udan halo ema mate, iha Timor susar

Tais Timor 29 Maiu - 11 Junhu 2000

Pajina 7

OOllaa!! TTaassaa ffiinnaall bbaa jjoogguu SSppaannhhaa nniiaannReal Madrid sei hasoru Cohorts Valencia Spanha iha final, nia lakon hoBayern Munich 2:1 tanba hatama golu suplente ida iha jogos iha StadionOlympic Monicha nian.

Tuir regras FIFA nian golu Real Madri nian halo sira hetan golohamutk tolu, golu neebe diak liu Bayer Munich nian. Konaba ehutasmakaas Del Basgue husi Real Madred ho Hector Raul Cuper husi Valensianian, sai nudar jogador diak nian iha sira nia jogo dala uluk tinan nee nianiha klubu rua nee nian, hodi lori klubu rua nee ba iha final klube Eropanian neebe halao hotu iha loron 20 fulan Maiu nian iha Paris.

GGaallaattaassaarryy hhaakkeerreekk kkaappiittuulluu ffoouunn iihhaa hhoossttoorriiaa ffuuttiibboollTTuurrkkyy nniiaann bbaannhhiirraa ffaannss ssiirraa bbaarraakk tteebbeess iihhaa kkaammppeeoonnaattuuGalatasaray halo istoria bainhira klubu Turky nian ba dala uluk manaanklubu ida husi kompetisaun kulbu Eropa nian, liu husi remate penalti idahafoin nia joga ho Arsenal maibe la iha pontu.

Iha penalti nee, Davor Suker ho Patrick Viera la konsege hatama golohanesan iha sira nia oportunidade atu fo ba Arsenal titulu ida ba dala ruanudarsira no uluk sira halo bainhira Gunners hamonu Parma iha tinan1994 konpeonatu Winer Cup nian.

Ex-baliza Brazil nian, Claudio Raffael, neebe uluk sai nudaar " figurafutibol nia" salva bola importante balu durante jogus nia laran no atuhetan oportunidade atu manaan pontus husi Marc Over Mars no mosThiery Henry husi Arsenal. Hakan Sukur, George Hagi no Popescu moskria oportunidade importante barak ba Galatasaray maibe David Seamandefeza Arsenal nian mak halo dook tiha oportunidade hirak nee.

Iha Loron 17 Fulan Maiu iha susar ida entre suportador husi klubuarua iha Copenhagen neebe halo klubu rua seluk falta ida ba klubu idaidak.

PPrriimmeeiirruu ddiivviissaauunn SSppaannhhaaEquipa GP W L D PtsxDeportivo C 38 21 11 6 69Barcelona 38 20 12 6 66Real Zarag 37 16 6 15 63Real Madrid 37 16 8 14 62Valencia 37 17 10 10 61x katak piau liga nianFFuullaann MMaaiiuu nniiaann jjoogguuss 1133 && 1144:: Atletico Madrid 1, Sevilla 1; RealBetis 0, Real Madrid 2; Real Zaragoza 3, Malaga 2; Real Sociedad0, Barcelona 0; Racing Santander 0, Deportivo Coruna 0;Valladolid 2, Mallorca 1; Celta Vigo 0, Valencia 0; Alaves 2,Numancia 2; Espanyol 0, Athletic Bilbao 0; Rayo Vallecano 1,Ovieda 2

LLiiggaa OOllaannddaaEquipa GP W L D PtsxPSV 32 25 4 3 78Heerenveen 32 21 8 3 66Feyenoord 32 17 6 9 60Vetesse Arnhem 32 17 7 8 59Ajax Amst 32 17 8 7 58x katak piau liga nianAApprriill jjoogguuss 3300:: PSV 7, RKC 1; Vitesse 3, Ajax 0; Feyenoord 5, AZ 3;Cambuur 0, Herenveen 2; MVV 2, NEC 0; De Graafschap 2,Sparta 3; Den Bosch 0, Fortuna 2; FC Utrect 1, Willem II 1; RodaJC 3, Twente enschede 2

LLiiggaa FFrraannssaaEquipa GP W L D PtsxMonaco 34 20 9 5 65Paris S-G 34 16 8 10 58Lyon 34 16 10 8 56Bordeux 34 15 10 9 54Lens 34 14 13 7 49x katak piau liga nian

LLiiggaa AAlleemmaannhhaaEquipa GP W L D PtsxBayern Munich 34 22 5 7 73Bayer Leverkusen 34 21 3 10 73Hamburger SV 33 16 7 10 58TSV 1860 Munich 33 14 9 10 52Hertha Berlin 32 13 9 11 50x katak piau liga nianFFuullaann MMaaiiuu nniiaann jjoogguuss 1133:: SSV Ulm 2, VFL Wolfsburg 0; BayerLeverkusen 4, Eintracht Frankfurt 1; Arminia Bielefeld 0, BayernMunich 3; Borrusia Dortmund 1, Schalke 04 1; SC Freiburg 2,Kaiserslautern 1; TSV 1860 Munich 2, Hertha Berlin 1; Hamburg SV3, Unteraching 0; Hansa Rostock 1, VfB Stuttgart 4; Werder Bremen4, MSV Duisburg 0

LLiiggaa PPoottuugguueessaaEquipa GP W D L PtsSporting 30 20 8 2 68FC Porto 30 20 6 4 66Benfica 30 18 6 6 60Gil Vicente 30 13 9 8 48Guimaraes 30 14 5 11 47

NNuuttiissiiaa KKoonnaabbaa LLiiggaa FFuuttiibbooll EErrooppaa NNiiaann

SSiirriiee AA IIttaalliiaaEquipa GP W L D PtsxLazio 34 20 4 9 72Juventus 34 20 5 8 71AC Milan 34 16 5 13 61Inter Milan 34 17 10 7 58Parma 34 16 8 10 58x katak piau liga nianFFuullaann MMaaiiuu nniiaann jjoogguu 1144:: Lazio 3, Reggina 0; Juventus 0, Perugia1; AC Milan 4, Udinese 0; Parma 4, Lecce 1; Cagliari 0, InterMilan 2; Fiorentina 3, Venezia 0; Verona 2, AS Roma 2; Bari 1,Bologna 1; Torino 2, Piacenza 1

PPrriimmeeiirraa lliiggaa IInnggllaatteerraaEquipa GP W L D PtsxMan.United 38 28 3 7 91Arsenal 38 22 9 7 73Leeds Unit 38 21 11 6 69Liverpool 38 19 9 10 67Chelsea 36 18 9 11 65x katak piau liga nianFFuullaann MMaaiiuu nniiaann jjoogguuss 22 && 1144:: Arsenal 2, West Ham United 1;Middlesbrough 2, Newcastle 2; Bradford 1, Liverpool 0;Southampton 2, Wimbledon 0; Aston Villa 0, Man United 2; WestHam United 0, Leeds United 0; Newcastle 4, Arsenal 2; Chelsea 4,Derby County 0; Everton 0, Middlesbrough 2; Sheffield Wednesday4, Leicester 0; Tottenham Hotspur 3, Sunderland 1; Watford 1,Coventry 0

Page 8: Udan halo ema mate, iha Timor susar

29 Maiu - 11 Junhu 2000 Tais Timor

Pajina 8

Naran Tais Timor ne'e fó hanoin kuidadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne'ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne'ebé kaer ba lia importante sira. Nu'udár "ingredientes"oioin ne'ebé hamutuk halo Timor Lorosa'e iha periodu tranzisional nian atu harii hi'as rain ida ne'e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala'ok sira ne'ebé soru hena be TimorLorosa'e.Publika semana rua dala ida informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET). Publika ho Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés.Hakerek, organiza no dezenha husi UNTAET nia Eskritoriu ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801,Australia. Tel: +61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La'ós dokumentu ofisial ida. Serve ba informasaun de'it.

Maluk lee nain sira, hanesan hau ba ihaneebe deit, agora, ema husu nafatin,

“Tiu lian saida mak atu sai lian ofisial baaban bainrua?” sira sei sinti konfundi oituankonaba Tetum, Portugues ka Indonesia makatu sai lian ofisial.

Horiseik, foin sa’e nain tolu tahan netikhau hodi buka resposta. Mai ita rona:Sico: Bondia Tiu, Diak ka la’e?Tiu: Di’ak, maibe imi diak ka lae maluksira? Hau seidauk hare imi ho oin namku-ruk. Oinsa?Sico: Nee tanba ami sinti susar oituan kon-aba lian saida mak ami atu uza hodi koalia.Ita bo’ot hatene katak buat nee problemasensitivu tebes ba ema Timoroan sira orasnee.Tiu: Ita bo’ot loos duni, maibe fo hatene maihau saida mak ita bo’ot sira hanoin, no hausei hare se hau bele fo resposta ka lae.Sico: Tiu, ita bo’ot hatene katak iha onarumor barak iha ita nia leet konaba lianofisial. Bele lian Portugues ka Tetum. Belemos Indonesia. Buat hirak nee halo amikonfusaun, Tiu, ida neebe mak sei sai lianofisial?Tiu: Taun, buat ne’e halo konfusaun. Maibebuat neebe hau bele dehan ba ita bo’ot siramak Xanana Gusmao, Presidenti CNRT, foatensaun ona iha konferensia imprensalubuk ida no mos ho buat seluk neebe hane-san. Realmente, hau mos iha enkontru idaiha Baucau foin lalais ba, bainhira amululik ida husu Xanana konaba, sei ihavotasaun atu desidi nasaun nia lian ofisialka lae.Antoneta: Saida mak nia dehan?

Tiu: Nia dehan katak Portugues sei sai lianofisial no buat ne’e desizaun politika. Xananadehan tan, nune’e mos Tetun ita nia lianrasik. Tetun seidauk desenvolve natoon atusai lian ofisial. Ita bo’ot hatene, agoradadauk Tetum seidauk iha termu tekniku nosientifiku barak. No, Antoneta, agora mosseidauk iha livru barak neebe hakerek ihaTetum. Maibe Xanana mos dehan katak seTetun desenvolve duni ona hanesan lian idaiha dekade tuir mai, no se iha posibilidadereal, nunee Tetum sei adopta hanesan lianofisial ba Timor Lorosa’e.Domingas: Se mak sei diside konaba liansaida mak ita atu uza?Tiu: Buat seidauk deside formal tanba lianofisial nee sensitivu tebes no desizaun difisil.Maibe hanesan hau hau fo hatene ba ita boot,ba interimu, antes ita hetan guvernu inde-pendente ida, no Xanana hanesan presidenteCNRT indika ona katak lian ofisial makPortuguesa. Maibe, karik, representativuhusi grupu Timoroan oinoin no mos partidupolitiku sira sei halo debate nasional ida kon-aba notas lian idaidak nian- tanba sa maktenke Portuguese ka Tetun — ka Indonesia. Buat ne’e interesadu, Domingas, nune’e mosbainhira presidenti Portugal, Jorge Sampaio,iha nee, nia dehan, nee desizaun bo’ot ida atudiside katak Portuguese tenke sai lianofisial, maibe mos importante katak desiza-un nee tenke povu mak hola.”Sica: Ita bo’ot hanoin buat neebe nia dehannee loos, Tiu?Tiu: Nee loos duni. Ita bo’ot hatene katak ihanasaun nee nia laran iha Timoroan baraknebe akaba sira nia iskola iha Indonesia nia

universidade. Sira nee sente katak lianIndonesia importante, sira sente diak holian nee. Iha mos Timoroan barak neebehakarak Tetum, maske ho frakeza neebeiha, tanba Tetum mak domina liu hanesanlian nasional. Iha mos ema balu neebehanoin katak tenki Ingles tanba lian neelian komersiu Internasional.Sico: Tiu, iha ona diskusaun ruma konabalian ofisial nee ka lae?Tiu: Taun, foin lalais iha seminariu idaneebe NGO nasional ida naran FundasaunNaroman serbisu hamutuk ho IMPETTUorganiza ona diskusaun konaba lian ofisialnee. Seminariu nee ho titulu “Lian Ofisial baTimor Foun”. Hanesan buat neebe ita bo’othanoin, iha neba iha kritiku no mos suportaba Portugues, hanesan nee mos ba Tetun.Iha mos sugestaun katak lian Portugues seisai lian ofisial temporariu to’o lian Tetunprontu atu adopta sai lian ofisial. No mos,iha sugestaun atu uza lian Indonesia sailian ofisial tanba ema barak mak koalia, noiha proposta ida katak votasaun mak seidetermina lian ofisial.Sico: Opiniaun barak tebes, ho desizaunoituan, ooh Tiu?Tiu: Loos duni maluk, maibe hanoin, hauseidauk fo hatene buat ruma konaba lianofisial, Xanana hanoin tenke Portugues, hointerimu hanesan mos conferensia Fretilinnian foin lalais. Maibe KomisaunKonsultivu Nasional, orgaun bo’ot liu neebehola desizaun iha Timor Lorosa’e seidaukhola desizaun ida konaba problema nee,tanba nee lalika tuir rumor sira nee.Sico: Oke, Tiu, nee mak konselhu diak noobrigadu ba tulun neebe fo hodi halo klarubuat hirak nee.Tiu: Adeus, no hau hein atu hamutuk lalaisfali ho imi hotu, no lian neebe mak mosu,nee mak sei sai lian ofisial.

TTiiuu hhaattáánn lliiaa kkoonnaa bbaa......

Lian oofisial

Funsiunariu kkadeia TTimoroan ssirahetan ttreinu ddadaunKadeia Bekora no Gleno nian hadia tia onano uja dadaunk, iha mos programa ida haloona atu fo treinu ba funsionariu kadeia neenian. Iha Loron 18 Fulan Maiu funsionariukadeia nain 6 husi Departementu KoreksaunZelandia Foun nian mai atu komesa treinusemana ida nian ba Timoroan foun nain 26iha kadeia Bekora Dili. funsionariu hirak neesei kontinua hetan treinu durante horas haatsemana ida dala ida bainhira servisu laoona. Mark Fletcher, funsionariu kadeia nianida neebe hamutuk ho grupo kontrola treinuZelandia Foun no mos prepara funsionariufoun kadeia Timor Lorosa'e nian. Treinadornain 6 sira seluk neebe mai husi ZelandiaFoun iha ona horariu atu fo treinu Timoroansira iha Baucau.Fo

tos:

OC

PI-U

NTA

ET