U PRISUSTVU ALLAME TABATABAIJA Zato pitajte one koji znaju, ako ne znate vi! A asni Poslanik, s.a.v.a., pak veli: U znanju su riznice, a njihov klju je pitanje, pa pitajte smilovao vam se Allah jer e zaista kroz to etverica Uzvieni Bog u Kur'anu asnom veli: biti nagraena: onaj koji pita, koji odgovara, koji slua i onaj koji ih voli. Knjiga koja je pred vama predstavlja sukus pitanja i odgovora koje je moja malenkost sa grupom vrlih sljedbenika Islama i imanske brae iz komskog islamskog centra, prikupila iz redovnih druenja etvrtkom i petkom sa uvaenim ajatollahom allamom Tabatabaijem. Nakon mog prepisa te korekture, pretrage, navoenja izvora i prevoenja ajeta i rivajeta, davanja naslova i kategorizacije od strane jednog prijatelja i nakon viekratnog pregledanja teksta knjiga se u ovom pakovanju stavlja na raspolaganje zaljubljenicima svetih nauavanja. S nadom da e ova knjiga koja je tek klas iz bogate ljetine velikog znalca allame Tabatabaija, oznaavati sjeanje na ovog nezamjenljivog velikana koji je skrbio upotpunjeno znanje Knjige i Sunneta kao to njegova opetovani citati prosvijetljenih kur'anskih ajeta i hadisa nastanjuju iva srca. I nikada surovost nekog pitaoca koja se povremeno doputala u njegovom prisustvu - unato dignitetu i veliini ovog mudraca - ukranog skruenou i stidom nije ga izbacivala iz okvira izvornog sunneta, odmjerenosti, blagosti i smjernosti - to je sve raskrivalo njegovu potpunu samokontrolu - a on bi uvijek nasmijanog lica odgovarao vrlom pitaocu. Zato (ova knjiga) donosi spomen za sve nas i putnike karavane koja neumitno hodi ka Zbiljskom Oboavanom i koja nas spaja sa Zbiljskim Bitkom, a sve na fonu onoga kako nam je upravo ovaj mudrac, tihim i milozvunim glasom, slog po slog, citirao nareeni bejt Hafiza irazija: Karavana ode, pustara pred tobom, a ti spava, kad da kroi, koga za put da pita, ta da ini? Moda vrijedi ovdje pripomenuti da redosljed tema u ovoj knjizi nije usklaen sa redosljedom istih prilikom njihova izlaganja, zato se dogaa da se u nekim sluajevima uoava ponavljaje

pitanja. No budui da svako od njih odraava specifinu problematiku, mi smo se zbog toga ustegli od eliminacije i dokidanja istih. Nakon tampanja prvog i drugog izdanja ove knjige, pristupili smo uvoenju dodatnih pitanja, postavljenih cijenjenom profesoru, te se opseg ovog izdanja u stanovitoj mjeri uveao. Prema tome, jedna od prednosti ove knjige je uvean broj pitanja i odgovora, a druga prednost je ta to je knjiga u ovom izdanju doivjela novu kompletnu provjeru i redakturu. S nadom da e ova knjiga poluiti zadovoljstvo naeg Gospodara i Njegovih evlija - a osobito Njegovog Imama Mehdija (Vali asra). I na koncu, svima onima koji su ovom izdanju doprinijeli na bilo koji nain srdano se zahvaljujemo. Muhamed Husejn Rahad

1 TEVHD I SPOZNAJA BOGA Tevhd kao kamen temeljac vjere Pitanje 1: Koji je to kamen temeljac vjere? Odgovor: Sve stvari koje su vezane za erijat, sve su to ogranci Tevhda a Tevhd je taj koji potrebuje postojanje poslanstva (nubuvvet) i proivljenja (me'd). Govor o Tevhdu, zabrani ili slobodi? Pitanje 2: Koji je smisao sljedeeg hadisa: Kada god stigne na tapet govor o Allahu, stisnite usne, i ne razmiljajte o Biti (Zt) Boijoj. Razgovarajte o onome ispod Ara, a ne razgovarajte o onome to je ponad Ara. Odgovor: Poduavanja cijenjenih Imama, a.s., po pitanju Tevhda i drugih vjerskih nauavanja bila su na visokoj razini. Zapovjednik pravovjernih Imam Ali, a.s., je, naprimjer, o Tevhdu i Biti Boijoj izrekao takve stvari koje su pokazatelj da njemu nije svojstvena obina ljudska ogranienost. No, ovdje je rije o zabrani govora o Biti Boijoj, koja se spominje u gornjoj predaji, i to onim osobama koje nemaju moi ni sposobnosti da je opiu kako to dostoji zbiljnosti Njegove Biti) ) te bi njihovo opisivanje iste bilo poistovjeivanje s neim drugim (tebih) i nevjerstvo. Reeni problem se ne adresira ni sluaocima, jer su pod minberom, sa kojeg je Zapovjednik pravovjernih, a.s, drao hutbu i pojanjavao nauavanja vjere, sjedile razne osobe. Prema tome, nisu sporna vjerska obrazlaganja i davanja opisa Boga putem osnovnog opisa, ali to mogu initi samo osobe poput Imama Ehli bejta, a.s.. Problem i zabrana istog odnosi se samo na osobe kojima to ne dostoji. Uzvieni Bog u Kur'anu veli: Slavljen neka je Allah i daleko od onoga kako Ga oni opisuju izuzev Allahovih naroito iskrenih robova (muhlesn). (EsSaffat, 160) Stupnjevi spoznaje Boga Pitanje 3: Kako je mogue da ogranieni ovjek stekne spoznaju u neogranienog Gospodara? Odgovor: Ogranieni stie nivo spoznaje shodno svom kapacitetu, to

je poput prozoria koji proputa koliinu svjetla upravo u razmjeri svoje veliine. Pitanje 4: Obzirom da je Percipirani neogranien, kako je mogue da ogranieni stekne spoznaju o Njemu? Odgovor: Znano je da ogranieno ujedno i ovisno bie (ovjek) opstoji po svome Stvoritelju i da je njegovo znanje ('ilm) objekat znanja (me'alum) njegova Stvoritelja to u konanici znai da Stvoritelj stie spoznaju o svome objektu znanja (me'alum). Na ovaj nain, neogranieno stie spoznaju o neogranienom, i time je rijeen reeni problem. Pitanje 5: Koji je smisao rivajeta od imama Sadika prenosi Abdul A'la Mevlah Ali-Sam. Zaista je spoznao Allaha samo onaj ko ga je spoznao preko Allaha, a ko Ga nije spoznao tako (preko Allaha) - nije ga ni spoznao, spoznao je nekog drugog - izmeu Stvoritelja i stvorenog nema nita. Odgovor: Znaenje hadis-i qudsije koju prenosi Abdul Ala Mevlah Al-Sam, u kojoj se kae: Objavio je Allah Uzvieni Davudu, a.s.: O Davude, zaista sam stavio petero u peterome, a ljudi to trae u nekom drugom peterome i ne nalaze ga. Stavio sam spokoj i rahatluk u Dennetu, a ljudi ga trae na Dunjaluku i ne nalaze ga. Hoe se rei da se apsolutni spokoj nalazi samo kod Allaha te da su istinski uitci samo u ljubavi i bliskosti sa Hakkom neogranienim, ali je veina ljudi liena izljeva ove Boije milosti te spokoj i rahatluk trae na Ovom svijetu. Prvi hadis nam, takoer, poruuje sljedee: ovjek prije svega ugleda Boga, a potom vidi Boga zajedno sa promatranim objektom. To zato to je nemogue na Ovom svijetu vidjeti Boga bez Njegova oitovanja uporedo i neodvojivo s Njegovim stvorenjima. Pa ak ni na Ahiretu nema smisla Boije pojavljivanje bez objekta Njegova oitovanja (mazhar), kao to se Otkrivajui ne moe otkriti bez objekta otkrivanja. ovjek, takoer, kao ponos svih stvorenja, neprestano gaji usredotoenost i ljubav prema Uzvienom Bogu, Njega eli i Njega motri. Meutim, ovjek nije uvijek svjestan te svoje neposredne veze sa Bogom na Ovom svijetu, i tek nakon Ovoga svijeta On e mu se potpuno raskriti. Upravo kao to Uzvieni kae: Ti nisi mario za ovo, pa smo ti skinuli koprenu tvoju, danas ti

je otar vid. (Qaf, 22) Koji je smisao rijei: s Tobom sam Te spoznao Pitanje 6: Koji je smisao govora imama Sedada kada je rekao: S Tobom sam Te upoznao.? Odgovor: Hoe se rei da je spoznaja Boga kroz Njegovu Bit (Zt). U poglavlju o Tevhdu, u knjizi Biharul envr, Abdul A'la Mevlah Ali Sam od imama Sadika (neka je mir na njega) prenosi: Zaista je spoznao Allaha samo onaj ko ga je spoznao Njime samim, a ko ga nije spoznao tako, nije ga ni spoznao, spoznao je nekog drugog. Mjesta oitovanja (mezhir) gospodstva Uzvienog Boga Pitanje 7: U hadisu Munzere - o polemici Imam Sadika sa nevjernikom, prenosi se da ga je Imam upitao: Jesi li bio na lai? Ovaj odgovori: Da, bio sam. Imam ree: Da li se ta dogodilo kada je laa poela tonuti. On ree: Da. Imam kaza: Da li ti se srce tada okrenulo prema nekome da bi se spasilo od propasti? Ree: Da. Nakon toga Imam ree: E, to ti je Bog Uzvieni. Da li se u asnom Kur'anu nalazi ovakva vrsta argumenata? Odgovor: Pitanje lae tretirano je na vie mjesta u asnom Kur'anu, a njegova poenta svodi se na to kada ovjek izgubi nadu u pomo vanjskih faktora, te kada mu srce prekine vezu sa njima i isprazni se (izgubi svaku nadu u njih te postane pripravno za Boga), Uzvieni mu je tada dovoljan da ga uzdigne na svaki nivo savrenstva koji eli. Pitanje 8: Jasno je da se ovo stanje ne tie samo mnogoboaca (murika), ve se ovo odnosi i na vjernike koji, takoer, kada se nau lai, koja pone tonuti, tada jedino utoite nalaze u Onome pored Kojeg nema drugog utoita u svome Gospodaru. Zato se ova vrsta ajeta odnosi naruito na murike? Odgovor: Zato to Kur'an donosi argumentaciju da su postojali i oni murici koji su vjerovali da je Bog Stvoritelj svijeta i u tome nisu imali nikakve sumnje i upravo kao to to Kur'an potvruje: Ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, sigurno e rei: Allah! (Ez-Zumer, 38; Junus, 22; Luqman, 25) Jedini spor Islama i Kur'ana s muricima je u pitanju upravljanja svijetom. I to zato to oni misle da svijetom upravljaju dobri robovi Boiji,

te da svaki od njih ima na raspolaganju neki dio svijeta (more, planine, sunce, kiu, vjetar, umu, ljude, ivotinje...). Svaki takav upravitelj zadobija naziv gospodar (rab) - u mnoini: gospodari (erbab). Problem je i to to murici ove nisu drali stvorenjima ve su ih smatrali gospodarima, a Boga su drali Gospodarem svih gospodara, ili Bogom svih bogova. Upravo ovi ajeti odbijaju ovakve murike insinuacije i potvruju stav da je samo Jedan Bog koji upravlja cijelim i prostranim Univerzumom, ukljuujui i more. Pitanje 9: Kako se moe putem skupine ovakvih znakovlja argumentovati gospodstvo Uzvienog Boga. Odgovor: Tako to znakovi poput izbavljenja iz utapanja i sigurne smrti, ispunjavaju potrebu koju materijalna boanstva ne mogu priskrbiti, zato ovjek u ovakvim okolnostima iskreno iz dubine srca shvaa da je Jedini Gospodar moan izbaviti ga, i niko drugi. Jedinstvo bitka vahdetul vud d Pitanje 10: U emu se oituje razlika u miljenju gnostika (arifa) i teozofa (hukama) o Jedinstvu bitka? Odgovor: Arifi (gnostici) kau: Bitak je samo Boiji bitak, a sve ostalo opstoji po Boijem bitku i to akcidentno i prividno. Teozofi govore: Bitak je gradirana zbilja ija bit se oituje u razliitim intenzitetima. Suprotno njima, gnostici govore: Osim Uzvienog Boga, drugo nita uope ne postoji. Pitanje 11: U emu je razlika u gleditima gnostika (arifa) i teozofa (hakima) oko apsolutnog Bitka (vudude mutlaq) i ogranienog bitka (vudude muqajjed)? Odgovor: Arifi ne vjeruju u relativni i ogranieni bitak (vudud mukajjed), ve istiu: Zbilja cjelokupnog bitka oituje se u jednom osobnom Bitku (vahdetu ahsi) tj. u zbilji osim Jednog Hakka nema nieg egzistentnog i stvari egzistiraju samo kroz Njega. Na drugoj strani, teozofi su uvjereni u apolutnu prirodu (tabijat mutlaq) te gdje god neto bude uslovljeno posjedovanjem tastva (mahijjet) imenuje se relativnim ili ogranienim bitkom. Najzad, sve kada se vrati na uzrono posljedinu vezu zapravo se vraa na ovisnost (posljedice) i neovisnost (uzroka). Pitanje 12: Jedan od prisutnih, priupita: elio bih iznijeti ono u ta sam uvjeren postoji jedan bitak i jedno nitavilo (adam) a budui da nitavilo nije nita, onda ostaje samo jedan bitak, je li moe ovako?

Odgovor: Odgovaramo na ovo uz manji uvod. U vezi ove kutije ibica (u tvojoj ruci) mogui su ovi sluajevi: (1) Ili je kutija bitak (po sebi), (2) ili nebitak (nitavilo), (3) ili je ona bitak kroz neto drugo. Ipak emo rei da kutija ili bilo koje drugo mogue bie nije neto nepostojee kao to je nitavilo, a nije ni Bog, ve ovakva stvorenja svoju egzistenciju imaju i skrbe kroz Boga. Zbilja mogueg bitka (vudde imkni) Pitanje 13: ta je to mogui bitak? Odgovor: Mogui bitak, tj. posljedica ( ,) ovisni je i vezani bitak; tavie, on je poput same veze ili uvezanosti (rabt ve tealuq) a nije predikat, ni subjekat pa ni relacija (nisbat). I ova vrsta bitka (za svoj nastanak i opstojnost) potrebuje Nuni bitak, a ne daje Mu tastvo. Samo se opstoji preko relacije (nisbat) ili preko posjednika relacije ( .) Pitanje 14: Da li je zbiljnost svijeta nitavilo ('adam)? Odgovor: Teko bi bilo objasniti neto poput pretpostavke da Univerzum jeste nitavilo. Bie da pitalac pod ovim misli na svijet prazan od osobnih bitaka (ehas) tj. ta bi se desilo da se iz cjelokupnog univerzuma ukloni Bog? U tom sluaju nita ne bi preostalo i Univerzum bi nestao. Tevhdski stupanj minulih Boijih Poslanika, a.s., Pitanje 15: Da li je nivo vjerskog ubjeenja u Boiju Jednou (Tevhd) kod Poslanika prije naeg Poslanika, s.a.v.a., bio potpun ili ne. Odgovor: Minuli Poslanici, a.s., nisu imali potpuni islamski Tevhd, koji bi bio osloboen od svih ogranienja, pa ak i od ogranienja (qd) same Apsolutnosti (mutlaq). Btni atributi (sift zt-i) Uzvienog Boga Pitanje 16: Koji su to sve btni Boiji atributi? Odgovor: Sljedei atributi ubrajaju se u bitne: (1) znanje (ilm), (2) mo (qudret), (3) ivot (hajt), (4) sluh (sem'a), (5) vid (besar). U nekim se knjigama dokidaju dva atributa sluh (sem'a), vid (besar), a dodaje se novih pet (1) Onaj Koji eli (murid), (2) Koji shvaa (mudrek), (3) Vjeni (qadim), (4) Onaj Koji je oduvijek (ezeli) i (5) Onaj koji istinito govori (mutekelim-e sdiq). A neki su pak kazali da su to sljedei atributi: (1) Znan (lim), (2) Moan (qdir), (3) iv (hajj), (4) Koji ima htijenje

(murid) i (5) Koji shvaa (mudrik) emu su jo pridodali i: (6) Vjeni (qadim) i (7) Onaj Koji je oduvijek i zanavijek (ezeli). Tu su i oni koji su sve afirmativne atribute (subuti) preinaili u negirajue atribute (selbi) te su kazali: Znan (lim) jeste ustvari Neneznan (gajre dhil), Snani jeste Ne-slabi...i sl..Ali ovdje se javlja jedna potekoa, neki atributi se ne daju koristiti u ovom kontekstu naprimjer, atribut vezan za shvaanje (edrk) ne da se primijeniti na Uzvienog Boga. Jer shvatiti znai stii do neega (informacije) to se ranije nije imalo a takvo ta u pogledu Uzvienog Boga nije smisleno. Pitanje 17: Da li je Onaj Koji uje (sem'i) isto to i Bit Boija? Odgovor: Da, isto je to i Bit Boija. Pitanje 18: Zar atributi Koji vidi i Koji uje nisu djelatni atributi (f'il)? Odgovor: Ne, nisu. Pitanje 19: Mogue je pretpostaviti stanje da ima Boga, ali da On nema sluha te bi se mogla zamisliti situacija: ima Biti, ali nema sluha; Bit ostaje iza atributa i odvojena je od nj. E, prema tome, slijedi zakljuak: Sluh nije atribut Biti ve je djelatni atribut (sifat f'il-i). Odgovor: Isto rezonovanje je mogue primijeniti i na atribute ivi (haj) i Znan (lim) pa to onda povlai sljedee zakljuke: Da Bog dok ne zna nije znan i dok ne ivi nije iv ali sve su to kovanice koje proistiu iz nemoguih pretpostavki te su kao takve u osnovi neispravne. Mo (qudret), takoer, podrazumijeva izvorno stvaranje bez presedana. Slian ovome je i atribut ivi ili Znan te su bilo kakve pretpostavke neznanog ili neivog Boga nesuvisle i nemogue. Pitanje 20: Znan moe biti u smislu Bti koju ojaava i uvruje znanje (zt sebete lehu ilmu). Prema tome, i atribut znanja je (dodatno) pridodat Biti. Odgovor: Ovdje nije u pitanju sticajno znanje (ilm husli), ve je u pitanju prisustvo Biti za Bit (hudr zt li zt) to je ustvari znanje Biti o Biti. Kada je u pitanju atribut Moan, na njega se ne odnosi slina sintagma: Bit koju ojaava i uvruje mo (Zt sebete lehu qudretu). Radije, ovom atributu Moan odgovara slj. sintagma: bitna i supstancijalna mo i uvriva stvari ('ajnul qudret ve subute ej). Pitanje 21: Da li je shvaanje (edrk) jedan od atributa Uzvienog Boga, i da li se Uzvieni Bog odlikuje ovim atributom? Odgovor: Shvaanje znai stizanje do neeg traenog, a nuan

uvjet za to je znanje (ilm), kao to Uzvieni Bog u Kur'anu veli: Pogledi do Njega ne mogu doprijeti, a On do pogleda dopire. (En-En'-am, 103) Naprimjer ene, za razliku od mukaraca, dobro shvaaju ta su poroajni bolovi. Ovdje se shvanje (dark) poima kao razumijevanje (fehm), no u dijalogu pojam shvaanje podrazumijeva stizanje do onoga to se prethodno nije imalo. Zato se ovakvo poimanje ovog izraza ne moe odnositi i na Uzvienog Boga, jer nije logino. Tako Boiju Bit, osobito kod iija, odlikuje pet atributa: 1-ivot (hajt), 2-mo (qudret), 3-znanje (ilm), 4-sluh (sema), 5-vid (besar) - pri emu se dva zadnja atributa sluh i vid poistovjeuju sa znanjem. Pa je tako sluh u znaenju znanja svih ujnih informacija, a vid, znanje svih vidnih informacija. Pri emu treba dodati da Ehli Sunnet uobiajno volju (irde) i govor (tekellum), takoer, pripisuje bitnim Boijim atributima, dok se u iijskim rivajetima prenosi: Bio je Allah a nije bilo govora, i bio je Allah a nije bilo volje. Iz ovog hadisa se razumjeva da se ovdje radi dva djelatna atributa, a ne bitna atributa te se isti mogu odvojiti od Bti. Pitanje 22: Apologetiari su shvaanje (edrk) tretirali kao znanje o partikularijama, da li se Uzvieni Bog moe opisati sa ovim atributom? Odgovor: Nema nikakve dileme da Bog posjeduje znanje i o partikularijma i o genaralijama, no lingvistiari shvaanje tretiraju u znaenju stizanja do traenog, to je neprispodobivo Bogu (jer Bog po svojoj svemonosti nita ne trai, Njemu je sve odmah dostupno op. prev.). U opim raspravama se, takoer, znanje i shvaanje poistovjeuju te je shvaanje (dark) upravo ono to se kao znanje (ilm) Bogu atributira. Doim, (Boije) znanje (ilm) o nekoj stvari nuno ne iziskuje posjedovanje karakteristika te stvari, za razliku od shvaanja (derk) koje nuno iziskuje posjedovanje karakteristika spoznajne stvari a to je u sluaju Uzvienog Boga odve nemogue. Kvalitet atributa Uzvienog Boga Pitanje 23: Veli se da su dva Boija atributa znanje i mo razliiti od znanja i moi kod stvorenja je li tana ova konstatacija? Odgovor: Znanje (ilm), mo (qudret) i volja (meijjet, irde) srodni su znanju (ilm), moi (qudret) i volji (meijjet, irde) kojima se mi odlikujemo to je ista ona srodnost koja egzistira na relaciji

izmeu uzroka i posljedice i ne moe se tvrditi suprotno. Problem razlike razrjeava se uvoenjem u igru negirajuih atributa (sift selbi). Ustvari, uvodi se naelo o negaciji negacije to na koncu stvar dovodi do afirmativnosti. Primjera radi, ukoliko ne biti i atribut slab udruimo, dobijamo afirmativni atribut ne biti slab. Drugim rijeima, atribut dvostruke negacije ne biti slab ishoduje u atribut biti moan (qadir). Na isti nain se atributi ne biti neznalica pretau u biti znan (lim). (Neznan) x (ne) = (znan); isto je to i matematiko pravilo (-) x (-) = (+) Pitanje 24. Pa zato se onda u dovi Dovan kebir afirmativni atributi vraaju u negirajue, kada se moli: O Znani Kojem nema pristupa neznanje O Moni Koji ne slabi, O ivi Koji ne umire. Odgovor: Ova moljenja ustvari potvruju afirmativne atribute, a njima se hoe rei: Bog je Znan i neznanje Mu nema pristupa, Moan je tako da Mu nemo nema pristupa, iv je tako da Mu smrt nema pristupa. To je zato to znanje nuno, samo po sebi, poluuje negiranje neznanja. Isto tako, mo nuno negira nemo, kao to je i nuna odlika ivota negacija smrti. Ali sve to nije na nain da kaemo: Uzvieni Bog je istovjetan nepostojanju neznanja, nepostojanju nemoi ili nepostojanju smrti e da bi u Sebi obujmio gomilu negacija bez ikakvih atributa. Pitanje 25: Da li su svi afirmativni Boiji atributi istovjetni sa Njegovom Biti? Odgovor: Neki od njih poput znanja (ilm), moi (qudret) i ivota (hajt) jesu, ali djelatni atributi (sifat filije) nisu ve je svaki od njih, bitiui izvan Boije Biti, tuma odgovarajueg Boijeg djela. Takvi (djelatni) atributi tiu se: skrbi (rizk), oivljavanja (ihj), umrtvljivanja (imte), govora (tekelum), i veine lijepih Boijih imena (esm'e husn) koja su iz ove vrste. I svi ti atributi nadodaju se Biti Boijoj. Iz ove skupine su i atributi volje i elje (meijet, irde) koji se izluuju iz Boijeg djelatnog aspekta. Iz hadisa se da zakljuiti da su znanje, mo, ivot, sluh i vid atributi Biti, doim se sluh i vid u konanici vraaju na znanje. Onaj Koji uje (Semi') znai Znalac po biti svega ujnog, i Onaj Koji vidi (Basir) znai Znalac po biti svega vidljivog. Atributi neovisnosti i snage

Pitanje 26: Da li atribut neovisan (gani) pripada bitnim ili djelatnim atributima? Odgovor: Neovisan (gani) znai ne biti potrebit nikoga te kao takav pripada negirajuim (ne-bitnim) atributima. Pitanje 27: U kojem je znaenju atribut snage (quvet)? Odgovor: Uzvieni Bog za Sebe veli: - Allah je, usitinu, snaan i silan. (Hadid 25, Mudadele, 21) Snaga u ovom kontekstu oznaava estinu kojoj nikakvi uticaji nemaju pristupa, to e rei da je Uzvieni Bog toliko Snaan i Moan da nije pogoen uticajem nikakvog uticajnog (nikakvi Mu ometai niti nametnici ne mogu nauditi op. prev.). Pitanje 28: U emu je razlika izmeu quveta (moi) i qudreta (snage) kada je u pitanju Uzvieni Bog? Odgovor: Qudret je kod Uzvienog Boga ono na emu poiva osnova stvaranja, a dok je quvet ono na emu se temelji nepostojanje bilo kakve slabosti ili nemoi naspram eventualnog pretpostavljenog uticaja neeg ili nekog drugog na Uzvienog Boga. I ovo dvoje (quvet i qudret) iako se formalno i konceptualno razlikuju, ustvari su jedna zbilja. Pojanjnje izjave da je savrenost jedinosti (Tevhda) negacija atributa Pitanje 29: Koje je znaenje sljedee izjave zapovjednika pravovjernih Alija, a.s.,: Savrenost Jedinosti Njegove jeste negacija atributa Njegovih. Odgovor: Ova izjava zapravo negira pridodate atribute Njegovoj Biti, a dok su atributi Biti ustvari istovjetni Biti. Pitanje 30: Zato u suri Ihlas rije ehad, koja predstavlja predikat za rije Allah, nema elif ni lam ( - Reci: On je Allah - Jedan! - Ihlas, 1); doim dalje u ajetu imamo allahus-samed ( - Bog je Onaj Kojem se vraaju sve stvari - Ihlas, 2), pri emu el-samed imaju elif i lam? Odgovor: Elif i lam ( )su dokaz ogranienosti neega, dok samed ( )znai utok ili utoite svih stvari. E, prema tome, elif i lam se javljaju u onim sluajevima kada se stvari ograniavaju iskljuivo u domen Boije nadlenosti. Kao to se na jednom drugom mjestu kae: ...i Njemu se sve vraa - ( Hud, 123);

Kao i ajet: a Allahu se sve vraa ...( Beqare, 210) No rije ehad nema potrebu za ogranienjem, ve ona posjeduje naroito znaenje, da Uzvieni nema nikakvih sastavnih dijelova. Jer takvo ta (posjedovanje sastavnih dijelova) se ne moe pojmiti ni izvanjski, ni razumom ni matom. Upravo kao to je Zapovjednik pravovjernih, Ali, odgovorio jednom saborcu u bici na Sifinu: Smisao govora koji kae da je Bog jedan (ehad) jeste u znaenju: On je nedjeljiv (i neumnoiv) u Svojoj zbiljskoj egzistenciji i u (naem) umu i u (naoj) mati takav (nedjeljiv) je na Gospodar. Pitanje 31: Koji je smisao rijei ehad ( ?) Odgovor: Uzvieni Bog je ehad tj. nema sastavnih dijelova, kao to je to Imam Ali objasnio ovjeku u bici Demel da je Bog jedan (ehad) u znaenju da je nedjeljiv u Svojoj zbiljskoj egzistenciji i u (naem) umu i u (naoj) mati. Razlika izmeu v hedijjeta i ehadijjeta Pitanje 32: U emu je razlika izmeu vhedijjeta i ehadijjeta? Ehadijat se tie Biti Boije u svakom pogledu, vhedijjet se svodi na to da svaki atribut Boiji, u isto vrijeme dok se konceptualno razlikuje od drugih atributa, ustvari sutinski predstavlja jednu zbilju (misdq). to e rei da Bt objedinjuje sva savrenstva i atribute (npr. Skrbnik, Oivljava, Umrtvljiva...), tako da svi oni proizlaze iz jedne Zbilje, jedne nedjeljive Jedinosti. Takvo ta kod ehadijjeta nemamo, Bit samu po sebi treba ostaviti po pitanju bilo kakvog atributa i savrenstva te je apsolutno osloboena od bila kakvih ogranienja pa ak i od ove apsolutne osloboenosti. Zato su za ovaj poloaj ehadijjeta kazali: Neto neogranieno!, a i ogranienost rijei granino, takoer, se prevazilazi (apsolutnom) neogranienou. Pitanje 33: Da li Uzvieni Bog obujmljuje sva savrenstva stvorenja? Odgovor: Svako egistencijalno savrenstvo koje posjeduje neko stvorenje, Uzvieni Bog je ve posjedovao jer ga je odve dao. I Uzvieni Bog jeste Zbilja Kojoj ne manjka nijedno egistencijalno savrenstvo. Sve to On stvara, On to i daruje. A nunost davanja je prethodno posjedovanje i odlikovanje istim, to se u konanici vraa na srodnost (egistencijalnog savrenstva kod stvorenja i Stvoritelja).

E, prema tome, egistencijalno savrenstvo koje posjeduje stvorenje ustvari je Uzvieni Bog ve posjedovao te ga je darovao stvorenju. Njega je dakle odve odlikovalo to svojstvo i savrenstvo. Pa vrijedi filozofsko pravilo: Odlikujueg karakterie odlika (itsful mevsuf bi vasfihi). Djelatni (f'ilije-i) atributi Uzvienog Boga Pitanje 34: Kako objasniti atribute spletkarenja i obmanjivanja koje Uzvieni Bog Sebi u Kur'anu pripisuje. Kada naprimjer kae: I spletkarie nevjernici, a spletkario je i Allah, a Allah je najbolji spletkaro. (Ali-Imran, 54) Odgovor: Spletkarenje podrazumijeva da neko protiv nekoga uini neto tetno, a da ovaj ne bude svjestan toga niti informisan o tome. A spletka Uzvienog Boga odnosi se na Boijeg roba grenika i pokvarenjaka, kojem je Bog prethodno priredio djelo ili iskuenje, kojim e ga sigurno pogoditi. Smisao hadisa: Stvorio je stvari s voljom, a volju sa samom sobom Pitanje 35: Koji je smisao hadisa: Uzvieni je sve stvari stvorio voljom (meijjet), a volju sa samu sobom. Odgovor: Uzvieni Bog je sve stvari stvorio voljom, a sama volja ne proizlazi iz druge volje, jer bi to vodilo beskonanom lancu (teselsel). Prema tome, Boija volja i elja uzrok su nastanka svih stvari te Njegove volja i elja, od poetka do kraja, imaju izvrno egistencijalno dejstvo. To zato to volja proistie iz djeltnih Boijih atributa, a ne iz Njegovih bitnih atributa. to e rei da objedinjavanjem svih elemenata potpunog uzroka dolazi do ozbiljenja posljedice, odnosno djela a to je opet samo drugo ime za volju Boiju, koja se iz toga izluuje. Pitanje 36: Da li je Boija elja (irde) isto to i volja (meijjet)? Odgovor: Da, jeste! Pitanje 37: Koji je smisao izraza (Fqide kulli mefqudin

o Dokidau svega dokinutog!) iz redebske dove: Odgovor: Smisao je: Sve to biva dokinuto i poslato u nepostojanje, Ti to dokida i ini. Jer su feqad i 'adum prelaznog i tranzitvnog karaktera, ma koliko se i u nunom obliku koriste. Stoga izraz: Fqidu kulli mefqudin, ustvari znai Mufqide kulli mefqudin - Dokidau svega dokinutog. Znaenje rahmeta Uzvienog Boga. Pitanje 38: Koje je znaenje rijei svemilost - rahmet Uzvienog Boga spomenuta u kontekstu hadisa: Njegova svemilost obuhvaa sve (vesiat rahmetuhu kullli ejin). Odgovor: Svemilost rahmet znai ispunjenje egistencijalne potrebe svakog stvorenja, kojem je egzistencija naumljena. I tako Uzvieni Bog razrjeava sve egistencijalne potrebe svih stvorenja, i On ih prema njihovim egistencijalnim potrebama upuuje i navodi, ime ih skrbi neophodnim potrebama, da bi oni tako stigli do svoga savrenstva i krajnje sree. Prema tome gornji izraz Njegova svemilost obuhvaa sve, pojanjava da su sva stvorenja neprestano utopljena u njegovu opu svemilost rahmet. Pitanje 39: Da li je i samo postojanje egzistencije neke stvari zapravo rahmet Boiji? Odgovor: Da, i samo postojanje neega je rahmet Boiji. I uope, postojanje i razrjeenje potreba postojanja i egzistencije svakog stvorenja svojevrsni je odraz svemilosti Boije. Pitanje 40: ta je to sposobnost upotpunjenja nesavrenih? Odgovor: Boije darivanje odnosi se na davanje savrenstva onome ko ga dostoji (i'it'ul keml li mustehaqqih). Pitanje 41: Da li Uzvieni Bog pri Sebi sadrava neto materijalno? Odgovor: Materija po sebi donosi sloenost (oblik, formu...), a sloenost opet iziskuje potrebitost, a takvo ta nije spojivo sa gospodstvom Boijim. Pitanje 42: ta podrazumijeva vedh Boiji? Osobito u kontekstu sljedeeg kur'anskog ajeta: Sve e, osim Lica Allahova, propasti! (Qasas, 88) Odgovor: Slavljeni Bog kae:

Ono to je u vas - prolazno je, a ono to je u Allaha vjeno je. (En-Nahl, 95) Iz spoja dva prethodna ajeta dolazi se do zakljuka da je vedh Boiji ( )upravo ono to je kod Allaha ( .) Na drugom se mjestu pak veli: Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga. (Ali, Imran, 169) Dok se na drugom mjestu kae: I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli: Mrtvi su! Ne, oni su ivi, ali vi to ne znate! (El-Beqre, 154) Deduktivno objedinjavanje zadnja dva ajeta sa prethodnim ajetima vodi nas ka zakljuku da su ubijeni na Boijem putu (uhad') i Lice Boije (vedhellah) neunitivi zato? Zato to su kod Allaha ('inde-llah - ) i kod Gospodara ('inde rabihim - .) A sve to je kod Allaha ('inde-llah - ) ustrajno je i vjeno ostaje. Objanjenje - bjee Ar Njegov na vodi Pitanje 43: Koji je smisao asnog ajeta u kojem Uzvieni Kae: On je u est vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju stvorio - a Njegov prijesto je iznad vode bio. (Hud, 7) Odgovor: U poetku procesa stvaranja voda je obuhvatala i Zemlju i nebesa i sve ostalo, te su se Boanski kreacioni zakoni odnosili samo na vodu. Smisao Ara Pitanje 44: Koji je smisao Ara Boijeg? Odgovor: Ar se u rijenicima tumai kao vlast (mulk) i kao prijesto. Milostivi, Koji zaposjede Ar. (Ta-ha, 5) U hadisu je pak gornji ajet protumaen: Uzvieni Bog svu vlast nad

Svijetom kreacije stavi pod Svoju kontrolu ('alel mulki ihteva'). Smisao budi i ono biva Pitanje 45: asni Kur'an donosi slj. ajet: I zaista Njegovo je, kada neto hoe, samo za to rekne: Budi! - i ono bude. (Ja-sin, 82) U kojem smislu je rije emruhu - u izrazu innema emruhu da li je to zbiljski istovjetno sa rjecom budi ? Odgovor: Izraz innema emruhu oznaava Njegov poloaj i dignitet, a izraz kada On neto hoe ,tj. kada On zaeli da se neto dogodi znai da poloaj i status Njegov stupa na scenu, te dovoljnim biva da dotinu elju izrazi rijeju: Budi! i ona biva uprisutnjena. A dio reenice samo za to rekne: Budi! oznaava predikat izraza - i zaista Njegovo je , a smisao je da je Uzvienom dovoljno da dotinu stvar zazove rijeju: Budi!, i da se ista pojavi kao egzistent. Pitanje 46: Da li odista Uzvieni uzvikuje rjecu budi (kun), putem koje stvara stvorenja? Odgovor: Ne, Bog nema govornni aparat pa se i ne izraava glasom. U hadisu itamo: Njegov govor je djelo Njegovo (qavluhu, f'iluhu) Zato je njegovo: budi! ,ustvari Njegovo djelo koje poprima formu vanjskog egzistenta. Jer kada bi Mu bio nuan izgovor onog budi! ,onda bi Mu trebalo neto drugo ime bi ga izgovorio, a ovome bi trebalo sljedee neta drugo...i to bi iziskivalo beskonani lanac. A s druge strane, ako bi odve egzistirala stvar koja bi imala ui i koja bi sluanjem naredbe budi! , te slijeenjem iste, trebala postati to to se od nje trai to ne moe biti. Tu bi se pojavila kontradikcijaa, jer ako stvar odve postoji ta e joj poziv da doe u postojanje. Prema tome, rije budi! u predmetnom ajetu metaforinog je karaktera, i ustvari eli se rei sljedee: Uvijek kada se od strane Uzvienog Boga eli nekoj stvari dodijeliti egzistencija i istu dovesti u postojanje, onda ta stvar ne treba nita drugo do Bit Boiju. Upravo zato kada On zaeli neto, ono bez uvijanja i ustezanja dolazi u postojanje. Pitanje 47: Zar nam izraz kada zaeli neto ne sugerie da se volja Boija ispostavlja kao posrednik izmeu

Njega i stvorene stvari? Odgovor: Ne, osim Boga nita drugo se ne pojavljuje na putu do stvaranja stvari. Jer je volja samo djelatni atribut Boiji koji se izluuje iz djelatnog nivoa Boijeg, inae moe se kazati da je povod i uzrok nastanka stvari Bog a ne Njegova volja. Zato ako stvaranje neke stvari pripisujemo volji Boijoj, onda to pripisujemo tek nakon to je stvar stvorena. Stoga stvaralaka rije budi saobrazna je onoj egzistenciji stvari po kojoj ju je Uzvieni stvorio pri emu je njena egzistencija u korelaciji s Bogom, po ijoj egzistenciji opstoji. Smisao izraza i ne postoji nita ije riznice ne posjedujemo Pitanje 48: Koji je smisao sljedeeg asnog ajeta: I ne postoji nita ije riznice ne posjedujemo, i ne sputamo (dovodimo u postojanje) osim u odreenoj koliini. (El-Hidr, 21) Odgovor: Dakle, sve to pretpostavite pod imenom stvar (ej), njegove riznice (hazain )i egzistencija nalaze se kod Uzvienog Boga. A od toga Mi ne stvaramo i ne dovodimo u postojanje osim onoliko koliko je potrebno (u odreenoj koliini i specificiranom kvalitetu). S tim, ono to je kod Nas - niim nije ogranieno, ve je izraeno stupnjevima i Mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni (EZ- Zuhruf, 32) i bezgranino je. Pitanje 49: Da li i ovjek posjeduje riznice i da li se i na njega moe primijeniti smisao dijela gornjeg ajeta: Mi ne stvaramo i ne dovodimo u postojanje osim u odreenoj koliini. Odgovor: Uzvieni Bog veli: - i ne postoji nita ije riznice ne posjedujemo. I, prema tome, za sve za ta se moe rei stvar ima svoju skrb ili riznicu (hezin) i to u tano odreenoj koliini (qadr). A koliina mu je odreena egzistencijom, odnosno vrstom egzistencije i kvalitetom stvaranja, o emu se na drugom mjestu kae: Mi ovjeka stvaramo najljepim stvaranjem. (Et-Tin, 4) Stvaranje i sudbina ovjekova tako su postavljeni da ovjek ima sposobnost i potencijal (selahijat) da se s korisnim znanjem i

valjanim djelom moe vinuti do poloaja Bliskosti Boije (qurb) i tako moe priskrbiti vjeno blaenstvo. Ali ljudske individue se, unato reenom kreativnom potencijalu, dijele u dvije skupine: a) nevjernici i otpadnici koji su izali iz okvira najljepih stvorenja, to su oni o kojima Uzvieni kae: Zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti. (Et-Tin, 5) b) drugu skupinu ine oni koji su sauvali svoj najljepi stvoreni lik, i za njih se kae: Samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela inili, njih eka nagrada neprekidna. (Et-Tin, 6) E, prema tome, Ovaj svijet je svijet samoizgradnje, neki e se na Ovom svijetu usavriti i upotpuniti a potom otputavati u Bolji svijet, a oni drugi e zaglaviti na Ovom svijetu i ostae u Dehennemu. Ovi ajeti su jedini ajeti koji se specijalno odnose na ovjeka i razjanjavaju sa kojeg je krenuo i do kojeg je poloaja ovjek stigao te do kojeg poloaja se moe uspeti i (Bogu) vratiti. Mogunost vienja Boga Slavljenog Pitanje 50: Prenosi se u jednom hadisu da je Ebu Basr upitao Imama Sadika, a.s.: Hoe li Ga (Allaha) mu'mini vidjeti na Sudnjem danu? Imam je odgovorio: Da, ve su ga vidjeli, prije Sudnjeg dana! Upitah: Da li pod tim vienjem podrazumijeva ono to je Uzvieni objavio (u vezi dijaloga u predhistoriji ezelu): Zar Ja nisam Gospodar va? - oni su odgovarali: Jesi, mi svjedoimo (El-'Araf, 172) Imam Sadik, a.s., je nekoliko trenutaka utio, a potom je prozborio: Zaista e Ga mu'mini vidjeti na Dunja'u, prije Sudnjeg dana, ta zar ga ti ne vidi upravo sada? U nastavku, ovaj ovjek je od Imama Sadika traio da ovo prenese drugima, a on mu je rekao: Ne, ne prenosi to! Postavlja se pitanje zato Imam Sadik, a.s., nije dopustio prenoenje dotinog hadisa, o vienju Uzvienog Gospodara na Dunja'u i na Sudnjem danu, drugima? Odgovor: Zato - da je to ovaj prenio svima, neuki bi pomislili da je Bog u tjelesnoj formi i da je na taj nain uoljiv na Ovom svijetu doim Bog uope nije tjelesan. No treba imati u vidu, kada

je u pitanju vienje stvarnosti, kako na Dunja'u tako i na Ahiretu, da vieno nije nita drugo kako na Onom svijetu tako i na Sudnjem danu, do pokazatelj Uzvienog Boga. Kao to se u ajetu asnom istie: Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je On (Bog) - istina. A zar ti nije dovoljno to to se Gospodar tvoj na svakoj stvari osvjedouje? Ne sumnjaju li oni da e pred Gospodara svoga stati, a On znanjem Svojim obuhvata sve. (Fussilet, 53-54) A iz dijela ajeta na svakoj stvari osvjedouje dolazimo do zakljuka da su svi, ak i na Dunjaluku, u poziciji da se osvjedoe u Njegovo prisustvo. Na drugom mjestu se pak o Sudnjem danu kae: Toga Dana oni e saznati da je Allah, doista, oigledna istina. (En-Nur, 25) Iz ovog ajeta razaznaje se da je Uzvieni Gospodar bjelodana, zbiljna i oigledna injenica. Pitanje 51: S obzirom da je Ebu Basr bio slijep, i obzirom da mu Imam Sadik rekao: Ta zar ga ti ne vidi upravo sada? Koji je smisao gornjeg hadisa kada je on (Ebu Basr) u pitanju? Odgovor: Smisao hadisa je u Boijoj oiglednosti i osvjedoivosti, jer je shvaanje unutarnjim, neposrednim znanjem (ilm huduri) Boga ini vidljivim i osvjedoivim. Jer i kad nema onog vida on kae: Vidim! To zato to se znanje dijeli na: (1) sticajno (husli) i (2) neposredno prisutno (hudri). Nije li Uzvieni u minulom ajetu kazao: Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je On (Bog) - istina. Da bi poslije kazao: - ne sumnjaju li oni da e pred Gospodara svoga stati, a On znanjem Svojim obuhvata sve. Istie se da e oni motriti svoga Gospodara - ,a ne Njegov rahmet i milost, te zato u gornjem ajetu nije kazano rahmetu rabihim. Naravno i tamo (na Sudnjem danu) e gledanje biti onakvo kako dostoji gospodstvu Boijem. Svakako to nee biti gledanje osjetilnim ulima, jer tvrditi takvo ta granii sa

irkom i politeizmom. Smisao Kbe kavsejn Pitanje 52: Koje je znaenje kabe qavsejn u asnom ajetu: Blizu koliko dva luka ili blie. (En-Nedm, 9) Odgovor: To znai ukoliko bismo u ovo ukljuili nemoguu pretpostavku da su i Allah i Poslanik tjelesnog karaktera, onda bi ovo znailo da su njih dvojica bili toliko blizu, takorei koljeno uz koljeno. Gospodaru moj ukai mi Se da Te vidim Pitanje 53: Da li se moda Musaovo, a.s., traenje Gospodaru moj, ukai mi Se da Te vidim! odnosilo na vizuelno vienje Allaha? Odgovor: Treba imati u vidu da je Musa, a.s., bio Poslanik Boiji, s.a.v.a., te da je traio ispunjenje elje kod Uzvienog. Zacijelo, da nije u pitanju neko vienje onda to on ne bi ni traio. Naravno i ovdje je rije o netjelesnom vienju, jer posigurno jedan Poslanik Boiji, s.a.v.a., zna da je tjelesnim oima Slavljenog i Uzvienog Boga nemogue osmotriti. Pitanje 54: Ahmed Hambel u svom Musnedu kao i Tirmizi navode jednu od vrlina Hamze Qarija: Vidio je Boga u snu, vratio se unazad, i zagrlio ga. Odgovor: Ako je tako, onda je Bog postao ogranieno bie, potrebit, sloen iz dijelova te kao takav vidljiv. Ovo bi dalje iziskivalo da je Bog kreirano bie kojeg vidi njegov proizvod. No Bog se ne vidi niti se moe vidjeti niti osjetilno, niti matom niti racionalno. Koji je smisao rivajeta: Nikad nisam vidio nita, a da nisam tu vidio Allaha Pitanje 55: Koje je znaenje prenesenog rivajeta od Zapovjednika vjernih, Alija, u kome se kae: Nikad nisam vidio nita, a da nisam vidio Allaha prije toga i zajedno sa tim. Odgovor: Sva su stvorenja mjesto odslikavanja, oitovanja Boga i znak Uzvienog Hakka, a svaki znak ukazuje na ono to je iza nj, a ne na sebe; kao to naprimjer crveni semafor na raskrsnici ne govori o sebi ve ukazuje na opasnost ljudima koji prelaze raskrsnicu.

Ljubav i radost Uzvienog Gospodara Pitanje 56: Kakav je smisao rijei Mulla Sadra'a, r. a., u njegovom djelu Mebde' ve'l me'd: Zaista Uzvieni voli Svoju Bit Svojom Biti (Zatehu bil Zt) i, prirodno, i prirodno voli uinke Svoje Biti. Odgovor: Otuda to je Uzvieni Allah cijelim Svojim Biem sama savrenost, On voli Svoju Bit i raduje se svojom Biti. I otuda to je On Izvorite (Mebde') Svojih uinaka, ljubav Njegova prema Biti Svojoj ishoduje ljubav i prema uincima Svoje Biti. Kae Uzvieni: - koje On voli i koji Njega vole I koji Kae: Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! - a Allah prata i samilostan je. Pitanje 57: Kako zamisliti uticaj (neega na Boga) i radovanje Uzvienog Stvoritelja? Odgovor: Uticaji i refleksije pripadaju svijetu materije, ali ne i svijetu Boanskog. Inae Bit Boija je, u svome svijetu, za Sebe prisutna bez uticaja doim se slasti i radost temelje na tri stvari: (1) Opaa (mudrik), (2) opaeno (mudrek) i (3) opaaj (edrk). Koliko god su Opaa, opaeno i opaaj (poimatelj, poimano i poimanje) jai, utoliko su radost i uitak intenzivniji. Upravo zato je Imam Zejnul Abidin, u svojoj dovi kazao: Ko je taj ko bi kuao slasti Tvoje ljubavi, pa da namjesto Tebe zaeli neto drugo. Prema tome, ukoliko Bog stvara imaginalne (hijli), matovite (vehmi) i racionalne (aqli) percepcije i poimanja, to nije dokaz da i Sam ne moe biti Percipator (mudrik) i Percipirano (mudrek). Smisao irka i nivoi istoga Pitanje 58: Kakav je to bio nain murikog oboavanja? Odgovor: Oni nisu bili uvjerneni u irk u njegovoj sutini, ve su bili ubijeeni budui da se Bog ne moe obuhvatiti umom ni osjetilima da se takvog Boga ne moe oboavati, te su povjerovali u drugove Boije i druga boanstva, kao alternativne gospodare. Tako su neke plemenite ljude poeli birati za svoje gospodare i iste stali oboavati, nebili tako pridobili njihova srca i da bi zadobili njihovu panju i samilost jer, najzad, oni su te gospodare smatrali zagovornicima kod Boga te su mislili da e preko njih zadobiti blizinu u Boijem predvorju. Uzvieni Bog, kroz usta vieboaca kae:

Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili. (Ez-Zumer, 3) Pitanje 59: Da li je i grijeenje (m'asijat) svojevrsnni irk? Odgovor: Grijeenje je irk u poslunosti, ali ne i irk u biti i sutini. Da li je uzimanje Imama, kao posrednika (tevesul), neka vrsta irka Pitanje 60: Da li uzimanje imama Ehli bejta, a.s., kao posrednika (tevesul) znai oslanjanje na neto mimo Boga? Odgovor: Mi Imame Ehli bejta uzimamo kao posrednike na osnovu onoga to nam je Uzvieni Bog naredio: ...i traite (po)sredtsvo ka Bogu (El-Maide, 35) No Muhammed Abdulvehab veli: Traenje i prizivanje drugih, poput Boijih Poslanika, Imama, i dua mu'minskih osueno je sljedeimm ajetom: Oni koji iz oholosti nee da Mi se klanjaju - ui e, sigurno, u dehennem ponieni. (El- Mu'minun, 60) Nuan uslov za ovaj argument je da neko od nekoga (vjerskog posrednika) neto trai ili moli ali tek na nain kao kad od mesara trai meso ili zamoli nekoga da mu pomogne da digne neki teret tada e zasluiti ulazak u Dehennem, jer je od nekoga mimo Boga neto traio No ovaj govor zasigurno nije ispravan.

2 STVARANJE SVIJETA I OVJEKA Stvaranje svijeta Pitanje 61: Zar se iz ovog hadisa Bijae Allah i sa Njim ne bijae nita (Kane Allah ve lem jekun me'ahu ejun) ne razumije da je svijetu prethodilo nitavilo i vremensko stvaranje? Odgovovr: Iz hadisa se zakljuuje da je Uzvieni Bog uvijek stvarao, da je uvijek bio Izljeva Svoje milosti te da je netedimice izljevao Svoju blagodarnost (fejd). Smisao hadisa Bijae Allah i sa Njim ne bijae nita Pitanje 62: Pa koji je onda smisao hadisa: Bijae Allah i sa Njim ne bijae nita? Odgovor: Dotini hadis prenio je ejh Saduk, r. a., u knjizi Tevhd, od Musa ibn Dafera, a.s., a ispod toga je donio: Bog je i sada u stanju u kojem je i bio (ve huve eln kema kane). Znaenje hadisa je to da ni u jednom mjestu, u kojem se Bog pretpostavi, ne moe egzistirati drugo bie osim posredstvom Njegovim a sve stvari egzistiraju po Njemu. Takoer, u istoj knjizi se prenosi, da je Zapovjednik pravovjernih, Ali, nakon to je upitan: Je si li vidio svoga Gospodara?, kazao: Nikada nisam oboavao Gospodara koga ne vidim. Nakon toga je Zapovjednik pravovjernih odrao hutbu, koja je prenesena u Nehdul belagi, od koje u Tevhdu Saduk se prenosi zadnji dio, u kojoj je h. Ali kazao: Oduvijek je Gospodin moj poznat po zahvalnosti, oduvijek Gospodina mog karakterie blagodarnost. Iz ove predaje se razumijeva da nije bilo ere ili vremena u kojem Uzvieni Bog nije posjedovao snagu stvaranja i velikodunost za izlijevanje svoje milosti (fejd), te se nije moglo ni dogoditi da eventualno najednom stvori svijet. Naprotiv, Uzvieni je uvijek i neprestano bio Izljeva svoje milosti i blagodarnosti (tj. oduvijek je i stvarao). Vremensko stvaranje svijeta Pitanje 63: Da li postoji predvremenski svijet? Odgovor: Ne, ne postoji predvremenski i postvremenski svijet, jer i sama rije prije vremenskog je karaktera a samo vrijeme se

dijeli na ono prije i ono poslije jer i samo vrijeme je element svijeta i ubraja se u njegove neodvojive elemente. I kao to je to u prethodnom odgovoru kazano, ne postoji vremensko rastojanje izmeu Nune Biti (Zte vadib) i stvorenog svijeta. I nikada nije bilo neko vrijeme u kojem nije bilo svijeta (medum) i bilo koja era ili vrijeme da se zamisli, vrijeme je bilo vezano za svijet i rauna se dijelom svijeta. Smisao vjene Boije milosti (fejd) i vremenite (h dis) prijemivosti primaoca te milosti Pitanje 64: Koji je smisao ovog izraza: Izljev Boije milosti (fejd) je vjean, ali su primaoci te milosti vremenski ograniena. Vid Njegov je postojan, a gledani su promjenjivi. Odgovor: Izljev Boije milosti (fejd) jeste jedna od Boijih odlika i nunosti Njegove Biti. Zato taj izljev milosti mora biti vjean i Uzvieni Bog trajno i kontinuirano isijava svoju stvaralaku blagodarnost te je takav proces bespoetan dok objekti izljeva Njegove milosti (mustefejd), kao naroita bia, egzistiraju po Njemu. Prema tome, oni su izraz btnog stvaranja (hudus zati) a ne vremenskog stvaranja (hudus zemani). Naravno opseg objekata izljeva Njegove milosti (mustefejd) treba promatrati ire od uobiajenog jer stvaranje (hudus) podrazumijeva i nematerijalna bia. Pod izarzom ebsr misli se na Boiji vid. Shodno reenom, svijet stvorenog i mogua stvorenja po biti su vremeniti i ogranieni te su i njihovo bitisanje i egzistencija bili i bie uvijek ovisni, vezani, jer su oni btno siromani i potrebiti. Pitanje 65: Kako je mogue pomiriti ovo dvoje: vjeni fejd i vremenski ogranieno stvoreno (mustefejd)? Odgovor: To je mogue zato to je Boansko isijavanje, fejd, nunost Njegove Biti (Zt), jer je uzronost imanentna njegovoj Biti a nunost uzronosti jeste isijavanje, fejd. To je slian odnos Sunca i njegovog isijavanja zraka te osunanih stvari ono koje zrai je postojano, a ozraeno je promjenjivo. Naravno, ovo sve uz ogradu da je ovdje rije o uzorcima iz materijalnog svijeta. Neogranienost svijeta iza Zemlje i nebesa Pitanje 66: Da li se iza Zemlje i nebesa prostire neogranieni svijet? Odgovor: Iz konteksta asnog Kur'ana pod pojmom

Zemlje i nebesa (semavat ve erd) podrazumijeva se cijeli svijet ne samo puka Zemlja i nebesa. Iza Zemlje i nebesa nemamo neogranieni prostor. I uope takav govor nema utemeljenja te samo postoji sistem Zemlje i nebesa. Uzvieni Bog u Kur'anu veli: On je za vas sve to postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna. (El- Beqare, 29) Pitanje 67: Pa gdje je onda prostor u kome su smjetena Zemlja i nebesa? Odgovor: Prostor slijedi tijelo te je tijelo uspostavlja svoga mjesta i putanje a ne obrnuto da prethodno bude prostor u koji e prodrijeti tijelo. iva bia u drugim nebeskim svjetovima Pitanje 68: Da li mimo Zemlje u drugim nebeskim svetovima postoje ljudska bia? Odgovor: Uzvieni Bog veli: Jedno od znamenja Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje i ivih bia koja je rasijao po njima; On je kadar da ih sve sabere kad bude htio. (E-ura, 29) Iz ovog asnog ajeta razumijeva se da u drugim svjetovima postoje druga iva stvorenja dbet ( ) Postojanje ljudskih bia prije ovog svijeta Pitanje 69: Da li u Kur'anu imamo ajet koji potvruje da je prije ovoga svijeta bilo ljudskih bia? Odgovor: Ne, ali asni Kur'an nije suprostavljen eventualnoj moguosti postojanja ljudskih bia prije ovih sadanjih, kao to se u ajetu o dinnima kae: A jo prije (ljudi) stvorili smo dinne od vatre uarene (El, Hidr, 27) No od Imam Bakira, a.s., imamo sljedei rivajet: Dananja ljudska vrsta osma je generacija ljudi koji (sedam prethodnih vrsta) su bili i nestali. Takoer se u drugom rivajetu prenosi.

Prije ovoga Adema bio je drugi Adem, pa prije ovoga drugi Adem, i tako redom..., ukoliko bi smo to brojali ne bismo izbrojali do Sudnjeg dana. Isto tako u fusnoti Zoalebovoj hutbi u Saduqovom Tevhdu, od Zapovjednika pravovjernih prenosi se da je Uzvieni Bog neprestano i uvijek bio Izljeva milosti, ba kao to je i Sam Vjean. Oduvijek je Gospodin moj poznat po hvaljenosti, Gospodina mog oduvijek karakterie izljev blagodarnosti. Svrhovitost stvaranja svijeta Pitanje 70: Da li je mogue ozbiljenje djela bez cilja i svrhe? Odgovor: Nemogue je ozbiljenje djela bez svrhe u vanjtini, ba kao to je nemogue da nastane djelo bez stvaraoca, jer bi u tom sluaju ispalo da postoji prednost bez onoga ko prednjai (terdih bila muredih) to je neispravno. Jer je vraanje prevage bez onoga ko daje prevagu ka prednost bez onoga ko prednjai nemogua misija. E, isto kao to je nemogue ozbiljenje djela bez svrhe, tako je nemogu nastanak djela bez stvaraoca. Pitanje 71: Da li djela, koja nastanu posredstvom stvaraoca ili putem prirodnih faktora, isto kao i djela svjesnih i voljnih kreatora, trebaju imati svoju svrhovitost? Odgovor: Slobodna ljudska djela, partikularni i usavravajui pokreti svijeta, poput usavravajueg napredovanja bebe, ivotinje, drveta jabuke ili snopa penice takoer i djela Uzvienog Boga svi oni potrebuju cilj i svrhu, ba kao to postoji potreba za stvaraocem i stvaralakim uzrokom. Zbog ega je Uzvieni stvorio svijet i ovjeka Pitanje 72: Zato je Uzvieni stvorio svijet i ovjeka? Ovo tim prije ako znamo da cilj djela jeste savrenstvo koje ono poluuje, ali putem kojeg se, najzad, otklanja i stvaraoeva manjkavost kako ovo sravniti sa Uzvienim Bogom za koga znamo da je ist od bilo kakve manjkavosti? Odgovor: Svako partikularno prirodno djelo te svako voljno i svjesno djelo, kao i djelo Uzvienog Boga, sva ona trebaju cilj i svrhu, ba kao to su potrebiti svog stvaraoca s tim to kod djela Uzvienog Boga nije nuno da cilj bude izvan Stvaraoca ustvari ovdje su cilj i Stvaraoc istovjetni, a ne da cilja nema.

Prema tome, cilj stvaranja manjkavog i nesavrenog svijeta jeste nastanak savrenijeg svijeta, kao to se to kae: Na Dan kada Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom, a i nebesa, i kad svi iziu pred Allaha Jedinoga i Svemonog. (Ibrahim, 48) I uope cilj stvaranja nesavrenih i manjkavih bia jeste njihovo usavravajue kretanje i postizanje finalnog savrenstva. Dakle, Boije djelo nije bez cilja ve je cilj stvorenjima izliti blagodarnost i omoguiti im da postignu svoju potpunost i vjeno blagostanje. Stoga je cilj stvaranja savreno i vanmaterijalno bie, potpunog nivoa egzistencije (def'ijul vudd). Bog je stvorio dvije vrste bia: (1) Jedna su ozbiljena bia (bil f'il), savrena i vanmaterijalna, a u (2) drugu skupinu spadaju nerealizovana bia s potencijalom (bil quve) - materijalna bia i manjkava bia s postupnim napredovanjem. Prva skupina su bia poput Poslanika i Imama, a.s., koji predstavljaju ista svjetlosna i savrena stvorenja sa potporom Ruhul qudusa ona se, shodno duhovnom stupnju kojeg zaprimaju, nalaze u apsolutnom i naroitom svijetu svjetlosti i nematerijalnosti (tederud), i nisu odvojeni ni zaklonjeni od nematerijalnog svijeta Melekuta i svijeta svog Tevhdskog fitreta. Ova vrsta stvorenja s potpunom egzistencijom (def'ijul vudd), od poetka svog egzistencijalnog hoda, stvorena su potpunim i savrenim te nemaju potrebu za postupnim usavravajuim hodom. Prema tome, njihova svrhovitost i stupanj savrenosti proizlaze iz njihovog prvotnog stvaranja, iz snage njihovih svjetlosnih bti (zavt). No pripadnici druge skupine, poput svih svih ostalih prirodnih stvorenja, stvoreni su manjkavim (nqis) pa je cilj njihova stvaranja u njihovom stizanju do stupnja savrenstva, do kojeg stiu putem postupnog napredovanja. Ova skupina, shodno svojoj skopanosti sa svijetom materije i usredsreenosti ka svijetu prirode, biva zaklonjena i onemoguna od uvida u vlastitu zbiljnost i carstvo svijeta duhovnosti (melekut). Ovi uz Boansku potporu i uputu, posrednitvo (tevesul) evlija odabranih te uputa savrenih i potpunih uitelja, uz dosljednjo upranjavanje ibadeta (ali ne na rutinski nain), isposnitva, dihada s dinskom pobudom, uenjem zikrova, dova i obraanja, izvravanjem obaveznog i klonjenjem zabranjenog mogu upaliti svijeu svojeg nutarnjeg svjetla te strgnuti zastore mraka

(sazdane od vezanosti za svijet materije) i otisnuti se u vii svijet, svijet svjetlosti, i tako se vratiti do svog izvornog fitreta i vlastite zbiljnosti, a time ponovo dosegnuti ivot pun ljepote i blagodarnosti, ba kao to Uzvieni veli u ajetu: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (En-Nehl, 97) Ili, takoer, sljedei ajet: Allah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo. (Beqare, 257) Odista, ovjek moe preko proienog srca i oiene hre sa ogledala srca, kroz batinsku usredsreenost, dospjeti do batinskog (nutarnjeg) motrenja carstva nebesa i Zemlje i do poloaja Boijeg apsolutnog namjesnitva (hilafeta) i zatitnitva (velajata) i znanja imna (zbilja svih stvari) ime e mu se otvoriti kapije i zastori s najuzvienijih i najniih svjetova, a isto srce njegovo bie porinuto u svjetlo Boansko. Ba kao to Uzvieni Allah veli: Zar je onaj koji je bio u zabludi, a kome smo Mi dali ivot i svjetlo pomou kojeg se meu ljudima kree, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? (En'-Am, 123) Isto se istie: Allah vodi ka svjetlosti Svojoj onoga koga On hoe. (En-Nur, 35) A ako se ovjek srcem vee za Dunja', za brzoprolazne ovosvjetske uitke, izgubie vezu sa Uzvienim svijetom, s Gospodarem slavljenim, s Boijim bliskim robovima te e biti obuzet patnjom odvojenosti i udaljenosti od riznica milosti Boije. Kao to se u slj. ajetu istie: Onda e onome koji je obijestan bio i ivot na ovom svijetu vie volio Dehennem prebivalite postati sigurno. (En-Naz'iat, 37-39) Prema tome, posjednici znanja bi trebali nastojati da se ojaaju u spoznaji vjere, a osobito u pitanjima duhovnosti, u proienju svoje

nutrine, uljepanju svoje due jer se s njihovim preporodom reformie itava zajednica, i obrnuto, s njihovim kvarenjem doi e do kvarenja cijele zajednice. Osim toga, posjednici znanja bi se trebali kloniti onih radnji, poloaja i namjetenja koji mogu dovesti do smetnji ili zapreavanja na putu osobnog ili bilo ijeg duhovnog uzdiznja i upuivanja (sulk ve hidjet). Predsvijet sudbine ('Alim zerr) sa stanovita Kur'ana Pitanje 73: Uzvieni Bog veli: I kad je Gospodar tvoj iz kimi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: Zar Ja nisam Gospodar va? - oni su odgovarali: Jesi, mi svjedoimo - i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: Mi o ovome nita nismo znali. (El-'Araf, 172-173) Kakvu vezu Ovaj svijet ima sa prethodnim Predsvijetom - Svijetom sudbina ('lim zerr), i drugo, kako e ljudi znati da su u tom Svijetu predodreenja izjavili ono potvrdno: Jesi, mi svjedoimo - ,obzirom da su ti isti ljudi na ovom svijetu nemarni i neprosvjetljeni. Odgovor: Predsvijet ('lim zerr) predstavlja duh ili duu Ovog svijeta te se taj svijet jo imenuje i Svijetom tajni ('lim gajb). Treba znati da svako bie ima dva lica ili dvije komponete: (1) Komponenta okrenuta Allahu je ona kojoj vrijeme ni postupnost nemaju pristupa, i (2) druga je komponenta okrenuta drugima, kojoj vrijeme i postupnost imaju pristupa i ona ukljuuje uporedivost jednih bia sa drugim. Uzvieni Bog izjavljuje: I zaista On moe, kada neto hoe, samo za to rekne: Budi! - i ono bude. (Ja-sin, 82) Iz ovog asnog kur'anskog ajeta razumijevamo da je Uzvienom Bogu za kreaciju neega dovoljno da kae budi .Naravno da se ovako ta potpuno razlikuje od ovjekovog govora, ije otvaranje usta ne poluuje izvanjski efekat za razliku od kojeg Boansko budi istovremeno poluuje vanjsko ozbiljenje. Dakle, Boansko budi jednovremen je in stvaranja i in stvaranja objekta koji slua naredbu (postani!). To jest, istoj stvari se

kae postani i istoj toj stvari se uho daje da uje naredbu o svom nastanku (postani!), i srce joj se daje da primi zadanu naredbu. E, prema tome, naredba budi je, s jedne strane, egistencija stvari a, s druge strane, kreiranje stvari. Kao to se na drugom mjestu u Kur'anu asnom kae: I nareenje Nae je samo jedna zapovijed i sve bude u tren oka. (El-Qamer, 50) Ovim se hoe rei: Nareenje Nae nije postupna nego trenutno izvrna stvar. Ono to, dakle, odvaja Allaha i sva stvorenja je samo jedna naredba, jedno budi i jedno djelo i izvrenje. I ono je jedno cjelovito bie koje ima u sebi jedan (duhovni) aspekt za protenost ka Allahu (vedhe ilellah) kojem vrijeme, stupnjevitost i kretanje - neto to nuno sljeduje tijelo i materiju - nemaju pristupa, jer vrijeme nastaje iz kretanja, a kretanje je nuna osobenost tjelesnih struktura, a tjelesne strukture nuno potrebuju materiju a zbog nune srodnosti izmeu uzroka i posljedice (Boga i njegova djela) ovaj materijalni aspekt (vrijeme, stupnjevitost i kretanje) nemaju pristupa ovom biu. A protenost ka Allahu (vedhe ilellah) nije nita drugo nego Predsvijet Ovoga svijeta ('Alim zerr). Isto ono bie (nastalo iz naredbe - budi!) ima jednu drugu komponetu (ili aspekt) to je aspekt izvanjskog svijeta (Dunja') kojem su svojstveni kretanje, vrijeme i postupnost. Prema tome Predsvijet ('Alim zerr) nije odvojen od Ovoga svijeta; ali, takoer, taj 'Alim zerr nije takav da bi ljudi u njemu bili siuna bia i da bi poput siunih mrava obitovali u slabinama (roditelja) e da bi im se Bog morao obratiti: Zar Ja nisam Gospodar va - te da im se tada Bog pokae i predstavi i da Ga oni tada ugledaju oima i percipiraju slinim drugim ulima, i da bi na sve to oni onda uzviknuli: Jesi, mi svjedoimo . Jer dvije stvari koje u sljedeem ajetu Uzvieni naglaava nisu saglasne sa ovakvom logikom: I to zato da na Sudnjem danu ne reknete: Mi o ovome nita nismo znali. Ili da ne reknete: Nai preci su prije nas druge Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije njih. Zar e nas kazniti za ono to su laljivci inili? (El-A'raf, 172-173) Ovo, unato tome to se Sejid Murteza i Tabersi zalau

upravo za ovu drugu (materijaliziranu) opciju 'Alim zerra. Egzistencijalna forma meleka Pitanje 74: Moe li se iz donjeg ajeta zakljuiti kako meleci imaju krila i perje: ...koji meleke sa po dva, tri i etiri krila ini izaslanicima (Fatir, 1) Odgovor: Nije ba najjasnije, moda krila simbolizuju snagu kojom su meleci opremljeni. Je li negiranje meleka nevjerstvo? Pitanje 75: ta je s onim ko zanegira meleke ili prole pejgambere? Odgovor: Negiranje istih nuno povlai kufr, jer Uzvieni Bog veli: Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i Poslanike Njegove. (El-Beqare, 285) Pojavljuju li se meleci u svim oblijima? Pitanje 76: Pojavljuju li se meleci u raznolikim formama i oblijima? Odgovor: Poznato je da se kazuje: Dinnska tijela su od vatre, oformluju raznolike likove ak pse i svinje. Melekanska tijela su od svjetla formiraju raznolika oblija, osim psa i svinje. No, ovaj govor nema utemeljenja i u osnovi je neispravan, jer to to Uzvieni u prii o Merjemi, a.s., kae: I on joj se prikazao u liku savreno stvorena mukarca ( Merjem, 17) ovdje se radi o prikazavanju (temessel), dakle Dibril, a.s., se samo u Merjeminim oima prikazao u liku ovjeka inae on je melek po svim karakteristikama, nikada se nije mijenjao i nikada nije bio ovjekom. etiri velika meleka Boija Pitanje 77: Da li svaki od etiri velika meleka: Dibril, Mikail, Israfil i Azrail predstavlja meleka sa posebnim ulogama i zadacima? Odgovor: Da, Dibril se brine oko Boije objave (vahj), Mikail oko

skrbi i nafake, Israfil oivljava, a Azrail umrtvljuje ljude. Grijeh meleka Futrusa Pitanje 78: Da li je taan onaj poznati hadis koji kae da je melek po imenu Futrus zgrijeio, nije posluao neto, te da mu je Bog skrio jedno krilo i isto bacio na jedno ostrvo ali te noi potrefio se roendan Imam Husejna, a.s., on se oeao o beiku Imam Husejna, a.s., i tako je ozdravio? Odgovor: Ovaj hadis je u koliziji sa dva asna ajeta, u kojima Uzvieni opisuje meleke: A meleki su samo robovi potovani. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. (El- Enbija, 26-27) I u istom duhu: Koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti. (Tahrim, 6) E, prema tome, takav rivajet je neprihvatljiv. Da li je dinnski Poslanik bio iz dinnske populacije? Pitanje 79: Je su li Dinni imali Poslanika iz vlastitih redova? Odgovor: Jedan, koji je bio obsihran od dinna, bio je upitan o tome, i on je prenio njihove rijei: Nemamo Poslanika! Vjera i vjerovanje dinna sa stanovita Kur'ana: Pitanje 80: Da li meu dinnima ima osoba koji pripadaju drugim vjerama mimo Islama? Odgovor: Od samih dinna je preneen govor: Sve vjere i vjerski pravci prisutni su meu nama dinnima. Uzvieni svjedoi da su neki od njih govorili: O narode na, - govorili su - mi smo sluali Knjigu koja se poslije Musa objavljuje, koja potvruje da su istinite i one prije nje, i koja ka istini i na pravi put upuuje. (EL ahqaf, 30) Iz ovog ajeta razumijemo da je meu njima bilo i Jevreja. A u drugom ajetu itamo:

Reci: Meni je objavljeno da je nekoliko dinna prislukivalo i reklo: Mi smo, doista Kuran, koji izaziva divljanje, sluali koji na pravi put upuuje - i mi smo u nj povjerovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem ravnim smatrati. (El Dinn, 1-2) Odavde razumijevamo da ih je bilo i murika, i vie informacija od kazanih iz asnih ajeta ne moemo poluiti. Rat Imam Alija sa dinnima i povod za to Pitanje 81: Da li je odista bilo rata Imama Alija, a.s., sa dinnima? Odgovor: Da u rivajetima imamo informacije o tome, jedan od njih je bio rat sa dinom Nasibinom. Pitanje 82: Zato je Imam Ali, a.s., sa njima ratovao? Odgovor: Zato jer su i dinni u vjerskoj obavezi te ih ima vjernika i nevjernika. U jednom rivajetu se prenosi kako se na Kerbeli jedan dinn po imenu Z'afer obratio, Prvaku ehida, Imam Husejnu, a.s., iskazavi mu svoju odanost i poslunost te od nj zatraio uee u borbi. Davanje roka ejtanu Pitanje 83: Uzvieni veli: Gospodaru moj! - ree on - daj mi vremena do dana kada e oni oivljeni biti! Dajem ti - ree On do dana ve odreenog. (Sad, 79-81) Koje je to odreeno vrijeme ( ) do kojeg je Uzvieni Iblisu dao roka? Odgovor: Prokleti ejtan je od Uzvienog traio rok rijeima: Daj mi vremena do dana kada e oni oivljeni biti! , No Bog mu je odgovorio: Dajem ti - ree On do dana ve odreenog! ajet je tako intoniran kao da je i ejtanu taj rok poznat. U vezi rede'ata donosi se predaja: Ratovala je vojska Zapovjednika vjernih sa ejtanom, njegovim srodnicima i prijateljima u podruju u blizi Basre, i bijahu blizu poraza, najednom silazi s nebesa Boiji Poslanik, s.a.v.a., i ejtan shvaa da je odreeni rok stigao te se dade u bijeg prema Svetoj kui (Bejtul muqaddes, prvoj muslimanskoj kibli u Jerusalemu), no Poslanik asni ga je pratio i stigao u pustari kod Qubbetus-Sahraa, odrubi mu glavu i svijet se ispuni dobroinstvom i blagodarnou.

Pitanje 84: Da li to znai da je poslije toga nestalo pokvarenjaka i pokvarenosti? Odgovor: Ne, posao ejtana je uljepavanje djela, i uveliavanje vrijednosti Dunjaluka, ba kao to to Uzvieni veli: Ja u njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudiu se da ih sve zavedem. (El-Hidr, 39) Zato je mogue da i iza unitenja ejtana ostanu osobe u ije nutrine je on ubacio sjeme grijeenja te da takvi i dalje nastave sa grijeenjem. Prikazivanje ejtana u ljudskom liku Pitanje 85: Uzvieni Bog kroz ejtanska usta obraa se muricima: Ja nemam nita s vama, ja vidim ono to vi ne vidite, i ja se bojim Allaha, jer Allah strano kanjava. (El-Enfal, 48) Da li su nevjernici vidjeli ejtana, i ta je to ejtan vidio to nevjernici nisu vidjeli? Odgovor: ejtan se u bici a Bedru, kao nevjernik, pojavljuuje na strani nevjernika u liku Seraqe ibn Malika, u ruci je imao zastavu i bodrio nevjerniku vojsku. No kada se sueljie dvije vojske nevjernika i islamska pa kad ejtan ugleda meleke koji su doli u pomo Poslaniku, s.a.v.a., i kaznu koja je prijetila nevjernicima, bacio je zastavu, dao se u bijeg, rekavi: Ja nemam nita s vama, ja vidim ono to vi ne vidite . Stoga nema nikakava problema da se ejtan prikae u liku ovjeka, puno je primjera takvih berzanskih prikazivanja. ejtansko prislukivanje na nebesima Piatanje 86: Da li i sada ejtan moe putovati ka nebesima i tajno prislukivati? Odgovor: Bilo je nekad mogue ejtansko prislukivanje. ejtani su mogli putovati do sedmog neba i tamo prislukivati vijesti koje su nosili meleci, odakle bi iste dopremali stanovnicima Zemlje a koje bi izvjeavali kakvi ih dogaaji oekuju i ta im se uskoro sprema. Od momenta roenja Isa, a.s., bili su uskraeni da idu dalje od etvrtog neba (dakle, bili su uskraeni za tri neba), a s roenjem naeg asnog Poslanika, s.a.v.a., bijahu uskraeni i za

preostala etiri neba, od kada su ih meleci gaali svjetleim meteorima. A onoga koji to ugrabi - stigne meteor svjetlei. (Safat, 10)

3 PRINUDA I SLOBODA I EL-BEDA Koji je smisao predaje: Ni prisila ni preputenost samim sebi, ve neto izmeu. Pitanje 87: Predaja glasi: Djela Bojih robova nisu iz prisile, a nisu ni preputana sama sebi, nego su neto izmeu. Ustvari, ta je prisila (debr), ta je preputenost samima sebi (tefvid) i ta je to neto izmeu toga dvoga? Odgovor: Prisila (debr) je to da rob Boiji nema nikave slobode u vrenju djela, a dok bi preputenost samima sebi (tefvd) znaila da ovjek ima potpunu slobodu da ini ta hoe bez da Bog ima ikakve uloge u njegovu djelu, a neto izmeu toga dvoga (emr bejne emrejn) znailo bi da su u djelo ukljuene i Boija volja i volja izvrioca. Neto ire pojanjenje galsilo bi: Zastupnici ideje o prinudi kau: Sva ljudska djela odvijaju se potpuno po Boijoj zamisli. Rob Boiji pri tome nema nikakve uloge u djelu takav rob je poput alatke u Boijoj ruci htio ne htio, unaprijed planirano i predodreeno djelo e se dogoditi. Veliki tuma (mufesir) Kur'ana Fahrudin Razi jedan je od onih alima koji se otvoreno zalae za tezu o prinudi u izvrenju ljudskog djela. A zastupnici slobode ljudskog djelovanja (mufvidi) uvjereni su pak da e se ljudska djela odigrati u svakom sluaju, pa i u sluaju da ovjek zaeli uiniti neto a Bog ne zaeli isto to e se ipak dogoditi. Neto izmeu toga dvoga (emr bejne emrejn) - znai ono to Uzvieni Bog zaeli da njegov rob svojevoljno uradi - kao to se to navodi u asnom ajetu: A vi ete htjeti samo ono to Allah hoe - Allah, uistinu, sve zna i mudar je. (El-Insan, 30) Pitanje 88: Hajam u stihu veli: Hakk je oduvijek znao da vino sam pio, da ne pijah vino, znanje Boije neznanje bi bilo. Da li je Hajamova poruka tana da je iz prinude vino pio te da pri slobodnoj volji nije bio? Odgovor: Njegovo pijenje vina je slobodni i dobrovoljni in

s tim da je znanje Boije o inu izvrioca povezano s nainom izvrenja samog djela no i dalje je rob Boiji slobodan i bez prinude u vrenju dotinog djela. Hajam ovdje ipak eli rei: Znanje Boije o djelu, djelo ini prinudnim to nije tano tavie, djelo je slobodno, a kad je u pitanju veza Boijeg znanja i djela, onda se ona svodi na to da je djelo slobodno i bez prinude. Dakle, Uzvieni Bog zna da e rob poiniti djelo na temelju svoje slobodne volje i izbora, a znanje Boije o djelu nee biti uzrok djela sve dok se od izvrioca ne dokine slobodna volja. Pitanje 89: Da li se iz gornjeg stiha moe izvui sljedei zakljuak: Hajam ne eli da potvrdi zakon prinude u izvrenju djela, ve eli da kae: Naa neka znanja nisu usklaena sa stvarnou, ve u istima i nae neznanje ima udjela, doim u znanju Boijem nema neznanja i ono je saobrazno sa stvarnou? Odgovor: Ono to se iz vanjtine stiha vidi je sljedee: Ja sam primoran da pijem vino, a znanje Uzvienog Boga je uzrok grijeenja i rob Boiji je u svojim djelima prinuen i bez slobodnog izbora. Pitanje 90: Mnogo je djela koja nemaju voljni (izvrioev) zaetak. Kako ona postaju voljna, ako je u znanju Uzvienog Boga naznaeno: Ovo djelo mora se izvriti!? Odgovor: Nunost izvrenja djela nije isto to i prinuda. Ukoliko se svi elementi uzroka okupe, djelo se mora dogoditi. Jedan od pripremnih elemenata voljnog djela jeste sloboda odluke izvrioca djela, ukoliko on bude elio dotino djelo uinie ga, i obrnuto. I djelo, u odnosu na svaki pojedinani element svog uzroka (od kojih je jedan i slobodna volja izvrioca djela), ima status mogueg izvrenja te mu se s ovog aspekta daje tretman mogunosti ali u odnosu na potpuni uzrok i cjelinu dijelova potpunog uzroka, djelo e imati status izvjesnog i obaveznog izvrenja. Sloboda volje Pitanje 91: Da li je sama naa slobodna volja (ihtijr) ustvari Boija sudbina (taqdir)? Odgovor: Uzvieni Bog je htio da ovjek svoja djela vri sa slobodnom voljom. Prema tome, slobodna volja ovjeka jeste Boija sudbina. Pitanje 92: Da li je i naa volja slobodna? Odgovor: Ne, ovjekova djela su slobodna. Sloboda izbora je uslov

izvrenja djela i ona je jedan od elemenata uzroka djela. Stoga nije nuno da sama volja mora biti izbornog i opcionog karaktera, ve se izvrenje svakog djela izvodi u nekoliko sekcija: prvo se kod izvrioca pojavi stanoviti niz osjeaja i drugih pobudnih faktora poput znanja i predodbe o korisnosti djela, potom dolazi enja za istim, nakon ovoga slijedi izvrna volja a tek potom, sami po sebi, dolaze pripremni uvjeti slobode izbora za izvrenje ili neizvrenje djela. Nema spora izemeu slobode izbora i Boije sudbine Pitanje 93: Da li postoji mogunost da se ovjeku dosudi izbor loeg, a da on eli neto dobro? Odgovor: asni ajet veli: A vi se potrudite da druge, inei dobra djela, preteknete! (Beqre, 148) Prema tome sloboda izbora nije u koliziji sa sudbinom. Koji je smisao stvaranja stvorenja, prinude i slobode izbora? Pitanje 94: Zarad ega je Uzvieni Bog stvorio zla bia? Odgovor: Sve to je Uzvieni Bog stvorio apsolutno je dobro. Kao to se veli: Milost koju Allah podari ljudima niko ne moe, poslije Njega, dati. (Fatir, 2) Pitanje 95: T, zar imr (ubica Husejnov) naspram Imam Husjena, a.s., i prokleti Ibn Muldem (ubica Alijev) naspram Imam Alija, a.s., nisu zlo? Odgovor: Svijet ljudi je ujedno i svijet iskuavanja, a zarad ispita i propitivanja potrebno je postojanje i dobra i zla, s tim da je zlo neto neegzistentno (nitavno), a dobro je egzistentni bitak kad ne bilo (makar i privdnog) zla dobro ne bi bilo uoljivo. Rijeju, da ne bi imra, poloaj Imam Husejna ne bi bio uoljiv. Pitanje 96: Na osnovu reenog ispada da je stvaranje imra odve bilo predvieno u Boijem znanju i u sudbinama svijeta stvaranja, pa zar u ovom sluaju stvaranje imrovo ne ispada nunim, i ne potvruju li se time oni Hajamovi stihovi: Vino pijem i svako ko je poput mene,

pijenje njegovo olahko mu bijae. Hakk je oduvijek znao da pio sam vino, da ne pijah vino, znanje Boije neznanje bi bilo. Odgovor: Nunost postojanja nije isto to i prinuda. U ovom sluaju imr je mogao ne izvriti svoj zloin, ali ga je uinio na osnovu svoje slobodne volje. A to se tie Hajamovih stihova njegov govor je pogrean. Jer znanje Boije iz svijeta predhistorije (ezel) ne moe se shvatiti kao ljudsko djelo bez slobode izbora, ve je ono posve saobrazno sa djelom sa slobodnim izborom. I ono e se i odigrati upravo na onaj nain kako je to Uzvieni imao u svom ezelskom znanju, dakle djelo sa slobodnim izborom. I za to se nikada znanje Boije ne preinauje u neznanje nee biti tako da se djelo izvri bez slobodne volje pa da Boije znanje postane neznanje to jest, ezelsko znanje Boije nee biti (jedinim) uzrokom i povodom djela. Nema spora Kur'ana i slobode izbora Pitanje 97: Uzvieni u ajetu veli: Zar oni da raspolau milou Gospodara tvoga? Mi im dajemo sve to im je potrebno za ivot na ovom svijetu i Mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge sluili. A milost Gospodara tvoga bolja je od onoga to oni gomilaju. (Ez-Zuhruf, 32) Ne lii li ovo -...da bi jedni druge sluili - na eksploataciju i izrabljivanje jednih od strane drugih? Odgovor: Smisao ajeta je upokoravanje jednih od strane drugih. Pa tako gospodar (rab) ustvari znai upravlja ili ravnatelj (mudebir). Cijenjeni ajet hoe nam upravo ovo poruiti: Uzvieni Bog je Upravitelj nad ljudskom zajednicom i u tome je milost Gospodareva ele li to oni preuzeti ulogu skrbnitva? A to to smo ljudima dodijelili uloge gospodna i sluga, sve je to striktno proraunato (tako da niko na koncu nee biti oteen - op. prev.). Pitanje 98: Zar se iz ovog ajeta ne moe zakljuiti da sluga zauvijek ostaje sluga? Odgovor: U stanju sluenja, ne zauvijek, jer Uzvieni kae: Mi im dajemo sve to im je potrebno. Znai, Mi smo pitanje skrbi i nafake u

ljudskoj zajednici uredili i, shodno dobrobiti i mudrosti, jedne smo bogatima, a druge siromanima nainili. Pitanje 98: Nije li ova (nametnuta) podjela uloga u sukobu sa slobodom izbora (ihtijar)? Odgovor: Ne, ova podjela je zarad duhovnog i nutarnjeg preodgoja, s tim to se djela i dalje vre sa slobodnom voljom. Pitanje 99: Uzvieni u ajetu istie: I isto tako Mi uinismo da u svakom gradu velikai postanu grijenici i da u njemu spletkare. (En-'An'-am, 123) Nije li ovo: tako Mi uinismo svojevrsna amnestija nasilnicima i zloincima. Ne znai li to da nasilnici pri sebi nemaju slobodne volje te da im je spletkarenje nametnuto? Odgovor: Oni imaju neovisnost, tj. imaju slobodu volje koju obavezna sudbina ne dokida. U najkraem, nijedno djelo se ne ostvaruje bez realizacije svih sastavnih elemenata njegova potpunog uzroka. Tako, sa odigravanjem svih dijelova potpunog uzroka ('illet-e tme) i sama sudbina (qada) postaje nunom i obaveznom. A svako djelo trai svoj kompletan uzrok (tj. ispunjenje svih dijelova uzroka, ukljuujui i slobodnu volju izvrioca op. prev.). Pitanje 100: Ali jo uvijek se moe rei da potpuni uzrok ('illet-e tme) dolazi od Boga te da rob Boiji u njemu nema nikakve uloge? Odgovor: Treba obratiti panju na sljedee: Prvo, neka je, primjera radi, jedenje jednog zalogaja hljeba potpuni uzrok. Ali, ovaj potpuni uzrok ('illet-e tme) sainjen je od mnotva nepotpunih (krnjavih) uzroka poput: (1) hljeb, (2) ruka, (3) usta, (4) jedinstvo mjesta i vremena ovjeka, (5) jedinstvo ovjeka i hljeba (tako ukoliko bi se hljeb nalazio vremenski udaljen 100 godina ili prostorno 100 km od ovjeka, radnja jedenja ne bi bila izvrena). Jedan od elemnata potpunog uzroka (u ovom sluaju - jedenje jednog zalogaja hljeba) bila bi i (6) ovjekova volja. Drugo, odnos djela (u naem sluaju jedenja hljeba) prema svim (objedinjenim) elementima potpunog uzroka spada u kategoriju nunog ina, doim odnos djela prema pojedinim elemntima ili dijelovima potpunog uzroka, meu kojim su ovjek i njegova volja, spada u kategoriju mogueg ina. Prema tome, svako djelo, ili posao, pred kojim se ovjek nae bie nuno (izvrno), obavezno i sudbinsko ukoliko naspram sebe imadne

sve elemente i dijelove potpunog uzroka. I Boija volja se upravo izluuje iz onog djelatnog poloaja (meqam f'il) te kao takva ne pripada atributu Biti Boije (sift Zt) doim odnos ovjeije volje prema navedenom djelu ima status mogueg i svojevoljnog. Svojevoljnost ehadeta prvaka ehida, a.s., Pitanje 101: Ispada li ovako, dokle god Husejnov ehadet bude sa stanovita Boije sudbine obavezujui, Imam Husejn, a.s., nee se za nj opredijeljivati svojom slobodnom voljom. Ako nije tako, kako je onda (odve predoreeni) Husejnov ehadet saglasan sa njegovom slobodnom voljom? Odgovor: Nunost i obaveznost izvrenja djela nije ni u kakvoj koliziji sa ovjekovom voljom, jer je obavezna sudbina u vezi sa djelom i svim njegovim odlikama i karakteristikama, u koje spada i sloboda ovjekova izbora. Drugim rijeima, Bog je htio da dotino djelo (u ovom sluaju ehadet) bude svojevoljni i izborni in, tj. da bude izvreno slobodnim izborom i voljom njegova izvrioca. Na ovaj nain imamo sljedeu poziciju: s jedne strane je slobodna volja (izvrioca) za injenjem dotinog djela, ali zato to je ono, s druge strane, uvezano s Voljom Boijom to djelo ispada obavezno i neminovno izvrivo te kao takvo zadobija status nunosti. Ali, jo uvijek ovo djelo u odnosu na ovjeka ima status mogueg i moe pripadati zapovijedi ili zabrani Boijoj, ili dunosti prema Bogu. Stoga ehadet Husejnov, a.s., u odnosu prema htijenju Boijem i Njegovoj neminovnoj sudbini ima status nunog djela, ali u odnosu na samog Husejna ima status mogueg i svojevoljnog ina te pripadnosti erijatske dunosti prema Bogu. U najkraem: Bog je htio da hazreti Husejn, svojevoljno, sa punim znanjem i svijeu, sebi dobrovoljno izabere ehadet, i da se ehadet dogodi upravo na onaj nain na koji je to On htio (dakle ehadet kao svojevoljni in) a Boija volja je, hvala Allahu, nepromjenjiva. Smisao i sadraj vijesti o predroenoj prirodi i karakteru ovjeka (tnet) i nesukobljenosti iste sa slobodnom voljom Pitanje 102: Koji je smisao i sadraj vijesti o predodreenoj prirodi ovjeka (tnet)? Odgovor: Iz obavijesti o tnetu proizlazi da od onoga od ega je Uzvieni stvorio ovjeka da e ga upravo tamo i vratiti to

jest osobe koje je stvorio od dennetske supstance u Dennet e vratiti, a osobe koje je stvorio od dehennemske supstance u Dehennem a ovdje je u pitanju razlika meu ljudima u duevnim a ne tjelesnim kvalitetima. Pitanje 103: Zar iz ovoga nuno ne proizlazi prinuda? Odgovor: Univerzum plovi sa neminovnom sudbinom (qadj-e hatmi). to e rei, unato tome to je odredba i odigravanje djela neto nuno, ovjek je i pored toga slobodan i sloboda izbora mu i dalje stoji na raspolaganju on je moe iskoristiti, a moe je i ostaviti sve to bez ikakve prinude. Ovdje je odnos dogaanja djela i njegova izvrioca (pa tako i njegove volje) mogueg karaktera i isto tako je odnos ovog djela prema bilo kojem od dijelova potpunog uzroka (jedinstva mjesta i vremena dogaanja radnje, prisustvo alata izvrenja...i svih ostalih parametara djela) odnos mogueg. Doim je odnos djela prema objedinjenim elementima i svim dijelovima potpunog uzroka odnos nunosti i neminovnosti i tek ovo se tumai kao predodreenje djela (qada). A i Boija volja se izluuje iz poloaja djela, jer je Boija volja atribut djela, a ne atribut Biti. Nepostojanje spora izmeu hadisa o srei i nesrei i slobodne volje Pitanje 104: Koji je smisao predaje u kojoj se kae: Sretnik je sretan u nutrini materice i nesretnik je nesretan u nutrini materice. Odgovor: Originalno ova predaja glasi: Sretnik je onaj ko postane sretan u nutrini materice i nesretnik je onaj ko postane nesretan u nutrini materice. Temeljita predaja se prenosi od Imama Bakira, a.s., a tie se objanjenja kakvoe nastanka ovjeka. U vezi s tim Imam, a.s., je kazao: Nakon protoka 4 mjeseca vremena od polnog kontakta muka i enska, pojavi se embrion tada, upravo u poetku ivota novog bia Uzvieni Bog daje nalog dvojici meleka, jednom u materici drugom izvan materice, da djetetu zapiu kompletnu sudbinu: nafaku, ivot, smrt, radosti, bolesti...Dvojica meleka pitaju: Odakle da to zapiemo? Uzvieni im veli: Gledajte u elo njihove matere i otuda to prepiite... I na kraja predaje dolazi: A Allahovo pravo prioriteta (promjene) el-bed ostaje ouvano u svim ovim stvarima. Nakon toga Imam Bakir, a.s., od Resulullaha, s.a.v.a., prenosi:

Sretnik je onaj ko postane sretan u nutrini materice i nesretnik je onaj ko postane nesretan u nutrini materice. A smisao ove predaje je u tome da su sve stvari vezane za budui ivot ovjeka: dobro ili zlo, srea ili nesrea, jo u utrobi njegove majke zapisani naravno uz uvjet Allahovog prava promjene istog el-bed. E, prema tome, srea ili nesrea u utrobi majke nije nuna ve mogua stvar koja podlijee promjeni, te sudbina koju su ona dva meleka zapisala zahtijeva okolnosti i mogue je da bude promijenjena. Pitanje 105: Zato ova dva meleka gledaju u elo majke i sudbinu zapisuju otuda? Odgovor: To doarava svojevrsnu nasljednu i specifinu vezu izmeu matere i djeteta, ali kao to je ve kazano, ne nuno ve po potrebi, te je to podlono promjeni i ne dokida ovjekovo slobodno odluivanje. Pitanje 106: Da li hadisi o predroenosti ovjekovog karaktera (tnet) podlijeu promjenjivim zahtjevima okolnosti (iqtid'ijet)? Odgovor: U predaji od Imama Bakira, a.s., o kakvoi pojave ovjeka od momenta nastanka embriona u materici, do zakvaka i ugruka...prenosi se i sljedee: Uzvieni Bog dvojici meleka, jednom u materici drugom izvan materice, zapovijeda da nakon formiranja ovjekolikog lika u materici, djetetu zapiu kompletnu sudbinu. Onda se onom izvan materice kae: Pogledaj u elo njegove majke zbiljei obskrbu, as smrti, bolesti, radosti, nesree i druge dogaaje. U nastavku predaje stoji: A Allahovo pravo prioriteta (promjene) el-bed ostaje ouvano u svim ovim stvarima. I ona dva meleka u svim ovim stvarima uvaju Allahovo pravo prioriteta promjene. Iz ovih predaja biva jasno da su sve ove naredbe podlone zahtjevima promjenjivih okolnosti (iqtida'i) te da nisu nune i ne ispunjavaju uvjete potpunog uzroka. Uzvieni ih moe promijeniti i to nije u koliziji sa ovjekovom slobodom djelovanja. Pitanje 107: Iz hadisa o predroenosti ovjekovog karaktera (tnet) proizlazi da ukoliko je ovjek stvoren od dennetske supstance eka ga Dennet, i ako je stvoren od dehennemske supstance eka ga Dehennem, zar ova predroenost ne iziskuje nunost ovjekova djela i ne dokida li ovo ovjekovu

slobodu izbora? Odgovor: Da, djelo izraeno u ovom smislu je nuno. Dakle, Uzvieni Bog zapovijeda i eli da ovjek eli. On, dakle, izraava svoju volju da ovjek vlastito djelo uini svojevoljno. I to (vaa primjedba) bi bilo uredu kada bi dotina djela on izvrio bez svoje volje, no to bi se tada suprostavilo htijenju Boijem. Prema tome, iako je djelo nunog karaktera i ovjek ga gledano iz Boije perspektive mora izvriti, on e ga, ipak, izvriti po vlastitoj volji i izboru. Koji je problem u tome da Uzvieni Bog hoe da mi traimo Dennet i da vlastitom voljom i izborom isti odaberemo? Pitanje 108: Da li se hadisi o predroenosti ovjekovog karaktera (tnet), te njegovoj srei i nesrei, tiu njegove due ili tijela? Odgovor: Nije to vezano samo za tijelo ve to nadilazi smo tijelo ovjek u svakom sluaju preko svog djela stie do savrenstava pa traio time svoju sreu ili nesreu. A djelo se, izmeu ostalog, postie i kroz materiju, jer je dua vanmaterijalna injenica koja je na stanovit nain uvezana sa tijelom tako i svoja djela izvrava preko tijela. Shodno tome, tijelo ima odreeni udio u djelu, jer i tijelo, od svoje pojave pa nadalje, ukoliko mu se ne ispostavi neka prepreka, po svojoj biti tei napretku i savrenstvu. Rijeju, ono (tijelo) je u prvoj fazi u formi minerala, potom zakvaka, potom mesnog ugruka, zatim mu se uvezuje dua, pojavljuju mu se svijest i shvaanje da bi se na koncu (u asu smrti) prekinula veza izmeu tijela i due. Stoga, nain veze i odnosa due i tijela, nije onakav kako to mi zamiljamo, kao odnos stanja (hl) i mjesta (mahal), ili kao odnos posude i tvari u posudi. Dua je naprosto nematerijalna injenica, bilo tijela ili ne. Uzvieni Bog tako veli: Reci: Melek smrti, koji vam je za to odreen, due e vam uzeti. (Sedda, 11) Iz ovog ajeta se razumijeva da je cijeli ovjekov integritet karakter kao i njegovo jastvo - sadran u njegovoj dui. Dua je ovjekov lik, a tijelo mu je samo alatka. No, dua nije apsolutno apstraktna stvar, jer da je tako onda supstancijalno kretanje (harekate dovheri) i kretanje u biti (harekat-e zt-i) ne bi imali smisla. Dua tek uvezana u tijelo pravi taj krucijalni pomak ka svom savrenstvu ili svojoj

apsolutnoj nematrijalnosti i apstraktnosti. Pitanje 109: Ukoliko je predroenost mu'minovog karaktera (tnet) iz 'Illijina, a predroenost kafirskog karaktera (tnet) iz Siddina, time je to samo po sebi uzrok, onda mu'mini nee imati neke prednosti samim time to su postali mu'mini. Odgovor: Uzvieni Bog u Kur'anu veli: I ne postoji nita ije riznice ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. (El-Hidr, 21) Shodno reenom, Uzvieni Bog e ono na ta treba da se odnosi predodreenje (qada) uiniti sudbinskim (qader) i u ovome ovjekova volja ne dolazi do izraaja. E, prema tome, bilo da se ovjek naao u 'Illijinu ili Siddinu, on i dalje raspolae slobodnom voljom. Pitanje 110: Ukoliko se ovjek naao u Siddinu, gotovo da je od nj oduzeta sloboda izbora? Odgovor: Ne, on ima slobodu izbora, ali je ona jo uvijek pod okriljem neizbjenog predodreenja (qada) i uvjetovane sudbine (qader). Bilo ta da ovjek eli uraditi, to trai svoje povode i uzroke (pri emu je svaki od njih pojedinano krnjavi uzrok, a svi objedinjeni daju potpuni uzrok), koji ukoliko se svi ne objedine nee dovesti do opredmeenja djela. Ukoliko bilo koji od navedenih krnjavih uzroka ne bude u igri (materijal, plac, novac, majstori, energenti, volja...) nee se realizovati djelo (kua) po slobodnom izboru. Odnos izvrivosti djela prema pojedinim elementima ili dijelovima potpunog uzroka spada u kategoriju mogueg. Sama ova mogunost izvrenja djela govori o tome da je mogue da se djelo izvri ili ne izvri. Odnos djela (u naem sluaju pravljenje kue) prema svim objedinjenim elementima ili svim dijelovima potpunog uzroka spada u kategoriju nunog. U sluaju da se svi elementi djela objedine (postie se potpuni uzrok) i djelo se nuno mora dogoditi. Prema tome, predaja u kojoj se kae da su mu'mini stvoreni u 'Illijinu, jo uvijek je na nivou krnjeg uzroka i ona zahtijeva daljnju uslovljenost (iqtid'), koje se svodi na: A ostaje ouvano pravo Allahove volje i pravo promjene u svim ovim stvarima. Stoga su sve navedene predaje o predodreenosti karaktera (tnet) ili predodreenosti stvorenosti u 'Illijinu, ili u Siddinu, uvjetovanog ili

traeeg (iqtid'i) karaktera i ne vie od toga te imaju status mogueg djela. Nisu to, dakle, potpuni uzroci koji iziskuju nuno izvrenje, ve su to elementi i dijelovi potpunog uzroka koji potrebuju i druge elemente poput ovjeije volje i slobodnog izbora, i sve ostale dijelove potpunog uzroka da bi djelo postalo izvrno. Pitanje 111: Sa svim navedenim parametrima, ipak Boija volja ostaje na vrhu faktora ostvarenja djela (dobrog i zlog). to e rei ukoliko Boija volja htjedne neko djelo ono e se i dogoditi, ne htjedne li isto se nee ni dogoditi. Odgovor: Boija volja, kao to je reeno, nije iz Biti Boije i nije istovjetna s njenim atributom, ona je atribut djela i izvan je Biti Njegove. A to znai da objedinjeni dijelovi potpunog uzroka predstavljaju djelatni atribut Boije volje. Pa e se Boija volja realizovati tj. dotino bie ili djelo e nastati ili se dogoditi tek onda kada se okupe i objedine svi krnjavi i nepotpuni uzroci (ukljuujui i ljudsku volju i slobodu izbora) po potrebnom redu i redosljedu. A Boija volja je u vertikali s ljudskom voljom. Dova i njena veza sa sudbinom i predodreenjem Pitanje 112: Da li je dova u koliziji sa predodreenjem i sudbinom (qada i qader)? Odgovor: Ne, i sama dova pripada qaderu. Pitanje 113: Dova, molba ili zahtjev je neto to e u krajnjem ili biti prihvaeno ili odbijeno. Drugim rijeima dova, molba ili traenje je neto to e se ionako sigurno postii ili to se sigurno nee postii. Pa u emu je korist od dove? Odgovor: Dova pripada egzistentnim uzrocima, i mogue je da se ono to se bez dove ne bi steklo, dovom stekne ili da se ono to bi se bez dove dogodilo (nevolja), dovom sprijei. Odreenje sudbine u noi Lejletul qadr Pitanje 114: Da li je (sudbinska) odredba koja se donese u noi qadr definitivna? Odgovor: Na jednom je nivou definitivnosti. Nije definitivna u tom smislu da bude ono: Idi tamo, vrati se! - te da nema nikakvog mijenjanja u njoj. Zbilja zamjenjivosti bed'a Pitanje 115: U emu je zbiljnost bed'a?

Odgovor: Bed'a se odnosi na pojavu skrivene stvari, imajui u vidu uzroke i faktore za pojavu iste, poput naeg donoenja suda da e npr. u tri naredna sata vrijeme biti sunano, kad najednom ono bude oblano. E, u tom smislu je i raniji govor Imam Bakira, a.s., koji je kazao: A ostaje ouvano pravo Allahovo na bed'a (izmjene) u svim ovim stvarima. To bi otprilike ovako igledalo - melek zapisuje: Taj i taj ivjee 70 godina, osim ako Allah drukije hoe; bie bolestan, osim ako Allah drukije hoe...Prema tome, sve sudbinske odredbe (muqaderat) uvjetnog su (muqtedi) a ne definitivnog karaktera (zato to u njih ulaze i drugi parametri kao to je naprimjer ljudska volja op. prev) te nisu potpuni uzrok samo je Boije htijenje potpuni uzrok. Zbog ega su razlike u mogunostima i kapacitetima? Pitanje 116: Kako je bilo mogue da neko postane ovjekom (i time bude obasut svim blagodatima) a da neko drugi bude stvoren kao konj i time bude lien svih tih blagodati? Odgovor: Razlog za ovu raznolikost u stvaranju je razlika u prijemivostima i kapacitetima (qabelijet) stvorenih bia. Jednostavno konj nije imao ovjeiju prijemivost i kapacitet da bi zaprimio ljudska savrenstva. Pitanje 117: Ta zar i prijemivosti i kapacitete ne daje Uzvieni Bog, pa zato iste nije podario konju? Odgovor: Ako se prijemivosti i kapaciteti ne bi razlikovali, onda nita ne bi preostalo pa bi ovo pitanje bilo deplasirano. Ukoliko se stvar vrati i pogleda u odnosu na bit: Biti se ne donosi uzrok (ve ztij la ju'allelu), onda nije uredu logika po kojoj bi se konj osvrnuo na sebe i kazao: Zato meni nisu data ljudska savrenstva, pa da i ja budem ovjek? I nije uope logina sintagma da konj bude ovjek to jest da konj ne bude konjem. Jer nijednu stvar se ne moe iz nje dokinuti (eju la juslebu 'an nefsihi). Ista logika vrijedi i po pitanju vrijednosne hijerarhije ljudskih savrenstava. Ne moe, naprimjer, uenik dok je jo uenikom kazati: Zato me Bog nije stvorio profesorom? To bi znailo: Zato ja sa mojim (ou