U OVOM BROJU - obz.hrU ime gostiju sudionicima sve~ane sjednice s ~estitkama se obratio ministar gospodarstva Branko Vukeli}. Sve~anost u Hrvatskom narodnom kazali{tu zavr{ena je progla{enjem

15. lipnja 2004. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJUU OVOM BROJUU OVOM BROJUU OVOM BROJU

SVEÂNO OBILJE@EN DAN OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJESVEÂNO OBILJE@EN DAN OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJESVEÂNO OBILJE@EN DAN OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJESVEÂNO OBILJE@EN DAN OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

SKUP[TINA @UPANIJESKUP[TINA @UPANIJESKUP[TINA @UPANIJESKUP[TINA @UPANIJE* Na 4. sjednici 7. lipnja 2004. - O zadovoljavanju javnih potreba

RADNA TIJELA SKUP[TINERADNA TIJELA SKUP[TINERADNA TIJELA SKUP[TINERADNA TIJELA SKUP[TINE* U pripremi za 4. sjednicu Skup{tine zasjedala radna tijela

VIJE]NICI SU PITALIVIJE]NICI SU PITALIVIJE]NICI SU PITALIVIJE]NICI SU PITALI

POGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJE* Na 7. sjednici 25. svibnja 2004. godine: Izbori i imenovanja

* Na 8. sjednici 31. svibnja 2004. godine: Kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju?* Na 9. sjednici 15. lipnja 2004. godine: U pripremi sjednice @upanijske skup{tine

RADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVA

@UPANIJSKI RAZVOJNI PROJEKTI U POLJOPRIVREDI@UPANIJSKI RAZVOJNI PROJEKTI U POLJOPRIVREDI@UPANIJSKI RAZVOJNI PROJEKTI U POLJOPRIVREDI@UPANIJSKI RAZVOJNI PROJEKTI U POLJOPRIVREDI

U POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVEU POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVEU POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVEU POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE* @upan sa suradnicima posjetio Grad Osijek i Op}inu Erdut

SUSRETI I SASTANCISUSRETI I SASTANCISUSRETI I SASTANCISUSRETI I SASTANCI* @upan s predstavnicima INE * U posjetu domovima za stare i nemo}ne * @upan s

predstavnicima Hrvatske vatrogasne zajednice * Zasjedala Skup{tina Hrvatske zajednice ùpanija

@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE* Potpisan ugovor s BIOPOM * Predsjednik @upanijske skup{tine otvorio novu beljsku liniju

ME\UNARODNI KONTAKTIME\UNARODNI KONTAKTIME\UNARODNI KONTAKTIME\UNARODNI KONTAKTI* Bugarski potpredsjednik u neslu`benom posjetu @upaniji * Britanski veleposlanik posjetio@upaniju * @upan s ma|arskim generalnim konzulom u Republici Hrvatskoj * Ponovno sa

zamjenikom voditelja misije OESS-a

SKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJESKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJESKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJESKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJE* Predsjednik Mesi} na Etnosusretima u Bilju * Pu{ena u promet belomanastirska Tomislavovaulica * @upan otvorio Vatrogasni dom * Obiljeèn Dan Sveu~ili{ta * @upan s najuspje{nijimu~enicima * Nagrade najmla|im ekolozima * @upan na izlo`bi Slavonija Klasju * Ovacije

Brevisicama * Obiljeèn Me|unarodni dan obitelji

ODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIOODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIOODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIOODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIO* Nagradu Osje~ko-baranjske ùpanije: Antunu Na|sombatu, Anti Kelavi, Elektrotehni~koj i

prometnoj {koli Osijek, Josipu Cveni}u, Mirni Rajle Bro|anac i Damiru Tomi}u

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. lipnja 2004.

Kao i svake godine od 1998., obiljeàvanje Dana Osje~ko-baranjske ùpanije 2. lipnja zapo~elo jekomemoracijom polaganjem vijenaca ispred kapelice Kraljice mira u krugu Krunske utvrde u Osijeku.

Uobi~ajeno, sredi{nja sve~anost odràna je u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Osijeku sve~anomsjednicom @upanijske skup{tine kojoj su bili nazo~ni i predstavnici diplomatsko-konzularnog kora u RepubliciHrvatskoj, zastupnici u Hrvatskom saboru, du`nosnici u dràvnim ministarstvima, izaslanstva susjednih ̀ upanija,du`nosnici i predstavnici tijela Osje~ko-baranjske ùpanije, du`nosnici gradova i op}ina s podru~ja @upanije,predstavnici vjerskih zajednica, politi~kih stranaka, sudbene vlasti, Hrvatske vojske i policije, upravnih i drugihdràvnih tijela, Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera i njegovih fakulteta, dru{tava, ustanova i udruga u podru~jugospodarstva, zdravstva, socijalne skrbi, znanosti, prosvjete, kulture, tehni~ke kulture, {porta i drugimpodru~jima djelatnosti, Zajednice povratnika i udruga stradalnika Domovinskog rata, sredstava javnogpriop}avanja i ostali nazo~ni gosti i uzvanici. Svojom nazo~no{}u sve~anost su uveli~ali i izaslanici PredsjednikaRepublike savjetnik Igor Dekani} i predsjednika Vlade ministar Branko Vukeli}.

Sve~anost uno{enja zastava Republike Hrvatske, Osje~ko-baranjske ̀ upanije te gradova i op}ina s podru~ja@upanije u rukama pripadnika Povijesne udruge "Hrvatski sokol" prethodila je obra}anju predsjednika@upanijske skup{tine Branimira Glava{a, koji je otvaraju}i ovu sve~anost podsjetio na zna~enje datumaodabranog da bi ubudu}e ozna~avao Dan @upanije: "Ne mogu a da se na dana{nji dan ne sjetim 2. lipnja 1997.godine kada smo nakon te{kih i dugih godina kro~ili u Baranju i u Belom Manastiru odràli sjednicu Skup{tineOsje~ko-baranjske ùpanije. Okupili smo se svi, svih uvjerenja, politi~kih boja i nacionalnih pripadnosti i timeporu~ili da je do{lo do kona~nog spajanja razdijeljenih dijelova na{e @upanije.

Uz nazo~nost predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu|mana odaslana je sna`na poruka mira i nade.Mr`nja je zamijenjena tolerancijom. Zaplamsala je iskra koja se vremenom rasplamsala u vjeru da moramo imoèmo ìvjeti zajedno i izgraditi na{u zajedni~ku domovinu Hrvatsku. Mirna reintegracija zavr{ena je 15.sije~nja 1998. godine, nepunih godinu dana od ovog povijesnog doga|aja koji je postao Dan na{e @upanije ikojim je ozna~en povratak cjelokupne @upanije u okrilje na{e dràve Republike Hrvatske."

Govore}i o dana{njem vremenu i ukazuju}i na puteve daljnjeg razvitka, predsjednik Skup{tine je istakao:"I danas nakon sedam godina na isti dan ponovno smo zajedno u svoj svojoj razli~itosti. U razli~itosti je ljepota.Da nema bijelog ne bismo znali {to je crno, da nema tuge ne bismo znali {to je radost. Tek cjelokupnostraznolikosti, raznolikosti tradicija, vjera, obi~aja jednom rije~ju kultura, ~ini puno bogatstvo ìvota.

Danas su pred nama novi ciljevi. Ne{to {to je do prije nekoliko godina bio samo nedosanjan san, danasje pred vratima. Mjesec lipanj ponovno ima za @upaniju ali i za cijelu Hrvatsku poseban zna~aj. Kao {to je prijesedam godina na{a @upanija u{la pod skute svoje domovine, tako nam se ovog lipnja otvara mogu}nost dau|emo pod skute na{e kulturolo{ke i duhovne europske obitelji.

Vjerujem da }e Europa prepoznati volju Hrvatske u dostizanju standarda koji jam~e visoku razinu pravai jednakosti svih gra|ana, da }e prepoznati toleranciju i {irinu duha hrvatskoga ~ovjeka koji je spreman odlu~nobraniti svoje ali i istom predano{}u oprostiti i pruìti ruku kako bi svi zajedno utisnuli jo{ jednu zvijezdu naeuropsko nebo", zaklju~io je Glava{.

Osje~ko-baranjska ùpanija, danas slobodna i cjelovita, bremenita naslije|enim problemima nastojala jei nastoji osigurati razvojnu perspektivu ovome podru~ju, ~emu je govorio ̀ upan Kre{imir Bubalo: "Domovinskirat u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji ostavio je izuzetno te{ke posljedice. Povijest moramo znati, iz nje u~iti i bitiponosni na nju, ali ostavimo tuma~enje i pisanje pro{lih doga|anja povjesni~arima, uzmimo sada{njost u svojeruke i uz maksimalne napore i zalaganje stvorimo uvjete za bolju budu}nost za sve nas i na{u djecu, jer samozadovoljni pojedinci, zadovoljna i sretna obitelj ~ini takovim i cijelo dru{tvo.

Slavonija je nekad bila "obe}ana zemlja", u Slavoniju se dolazilo zbog bogatstva plodova njezine zemlje.


Danas sela ostaju s a s t a r i mdoma}ins tv ima bez smijeha iradosti dje~je igre. Namjera nam jepotaknuti nizom projekata razvojpoljoprivrede {to } e p r i d o n i j e t iostanku i povratku mlad ih l j u d i naselo, jer }e tu prona}i mogu}nostdostojnog ìvota t e me l j e m s v ogarada na zemlji. Cilj nam je i povezati znanstvene institucije, koje u svojim projektima istraùju razli~ite segmentepoljoprivrede, s proizvo|a~ima. Znanost i znanstvena istraìvanja treba povezati s proizvodnjom i tako dolazimodo pove}ane poljoprivredne proizvodnje i kvalitetnih proizvoda koji mogu konkurirati na inozemnim trì{tima.

Poljoprivreda je na{a komparativna prednost, ali time se ne odri~emo poduzetni{tva i obrtni{tva.Kreditiranjem i razvojem poduzetni~kih zona osigurat }emo povoljne uvjete za po~etak novih kvalitetnihprojekata ili razvoj ve} postoje}ih.

Zna~ajno je re}i da su na{i strategijski projekti na podru~ju infrastrukture: projekt navodnjavanja, cestovnii èljezni~ki koridor Vc, zapadna obilaznica, plinofikacija Baranje.

Pred nama su novi i veliki izazovi. Uvjeren sam da }emo znati odgovoriti na njih, da }emo uspjeti animiratibrojne kreativne ljude prakti~are, kao i znanstvenike i omogu}iti da svoju teoriju i znanje preto~e u praksuzajedni~ke dobrobiti. Pametni i sposobni ljudi su svuda oko nas, valja ih prepoznati i dati im {ansu.

Za sebe mogu re}i da nisam ~ovjek od slova ve} od brojki od konkretnih pokazatelja stanja. Svaka rije~,govor, treba biti preto~en u konkretno djelovanje koje rezultira pokazateljima izraènim u brojkama a javjerujem da }e rezultati i djelovanje ovog @upanijskog poglavarstva i mene biti izraène u pozitivnim brojkama.Imamo jasan cilj razvoja, odredili smo strategijske projekte, {to je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske. Kao{to obi~ava re}i predsjednik Vlade dr. Sanader "pokrenut }emo Hrvatsku", ovo @upanijsko poglavarstvo i jakaèmo, pokrenut }emo @upaniju.

Nadam se da gra|ani na{e @upanije vjeruju u mene i novoizabranu vlast kao {to i ja vjerujem u njih a tadanam je sve mogu}e. Svladati brojne izazove moèmo i sa zadovoljstvom i ponosom pogledati iza sebe na u~injenosamo ako u zajedni{tvu i me|usobnom povjerenju udruìmo svoja znanja, iskustva i uz vjeru, rad, maksimalnozalaganje i optimizam zakora~imo naprijed. Mi smo znali Hrvatsku obraniti u ratu, sada nam je valja sa~uvatii razviti je u miru.

Dan @upanije je poput ~ovjekova ro|endana. ôvjeku za ro|endan èlimo dobro zdravlje, sre}u i uspjeh.@upaniji to zna~i poèljeti napredak, a njenim ìteljima ìvot dostojan ~ovjeka 21. stolje}a" istakao je na krajusvog obra}anja sudionicima sve~anosti ùpan Bubalo.

U ime gostiju sudionicima sve~ane sjednice s ~estitkama se obratio ministar gospodarstva Branko Vukeli}.

Sve~anost u Hrvatskom narodnom kazali{tu zavr{ena je progla{enjem Odluke o dodjeli Nagrade Osje~ko-baranjske ùpanije te prigodnim programom u izvedbi solista Kazali{ta.

Nakon sjednice za uzvanike i goste prire|en je prigodan domjenak u sve~anim prostorijama PoglavarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije.

U sklopu sve~anosti obiljeàvanja Dana @upanije uprili~ena je i posebna sve~anost uru~ivanja NagradeOsje~ko-baranjske ùpanije, koju su ove godine dobio je ìvotno djelo Antun Na|sombat u podru~ju tjelesnekulture i {porta. Dobitnici godi{njih nagrada su Ante Kelava, u podru~ju gospodarstva, Elektrotehni~ka iprometna {kola Osijek u podru~ju prosvjete, Josip Cveni} u podru~ju kulture, Mirna Rajle Bro|anac upodru~ju tjelesne kulture i {porta te Damir Tomi} u podru~ju tehni~ke kulture.


Na 4. sjednici7. lipnja 2004.Na 4. sjedniciNa 4. sjednici7. lipnja 2004.7. lipnja 2004.Na 4. sjednici7. lipnja 2004.Na 4. sjedniciNa 4. sjednici7. lipnja 2004.7. lipnja 2004.

êtvrta sjednica @upanijske skup{tine odràna u Osijeku 7. lipnja po svom sadràju je bila preteìtoizvje{tajna. Pod presjedanjem Branimira Glava{a Skup{tina je razmotrila niz informacija o zadovoljavanju javnihpotreba u podru~jima dru{tvenih djelatnosti te uredila odre|ena pitanja koja se odnose na isto podru~je. Brojneto~ke obuhva}ene su dnevnim redom koji je sadràvao: 1. Usvajanje zapisnika 3. sjednice Skup{tine @upanije 2. Pitanja i prijedlozi vije}nika 3. Izbor ~lana Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Informacija o stanju sigurnosti na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu 5. Informacija o funkcioniranju sustava obrane od tu~e na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 6. Izvje{}e o radu i poslovanju Uprave za ceste Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini 7.a) Izvje{}e o radu Miholja~kog poduzetni~kog centra d.o.o. Donji Miholjac u 2003. godini b) Program rada Miholja~kog poduzetni~kog centra d.o.o Donji Miholjac u 2004. godini 8. Prijedlog Odluke o mjerama za{tite {uma od poàra na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije kojima ne

gospodare pravne osobe 9. Izvje{}a o izvr{enju programa javnih potreba na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu a) Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u {kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2003.

godinu b) Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u kulturi na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2003.

godinu c) Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u {portu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003.

godinu d) Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u tehni~koj kulturi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

za 2003. godinu10. Izvje{}e o realizaciji programa za 2003. godinu Hrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku11.a) Izvje{}e o radu Galerije likovnih umjetnosti Osijek za 2003. godinu b) Prijedlog za razrje{enje ravnateljice Galerije likovnih umjetnosti Osijek12. Izvje{}e o financiranju udruga gra|ana s podru~ja Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini13. Izvje{}e o izvr{enju Prora~una s godi{njim obra~unom Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003.

godinu14.a) Prijedlog Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog

{kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini b) Prijedlog Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih {kola

i u~eni~kih domova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini c) Prijedlog Plana rashoda za materijal, dijelove i usluge teku}eg i investicijskog odràvanja {kolskih

objekata u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji za 2004. godinu d) Prijedlog Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj

imovini u {kolstvu Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini15. Prijedlog Odluke o dodjeljivanju potpora za permanentnu edukaciju16. Informacija o problematici prognanika, povratnika, izbjeglica i raseljenih osoba za podru~je Osje~ko-

baranjske ùpanije17. Informacija o stanju socijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini18. Informacija o stanju i aktivnostima za{tite od nasilja u obitelji na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije19. Informacija o provo|enju preventivnih mjera i aktivnosti na suzbijanju alergenih korova na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije20. Prijedlog zaklju~aka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti a) Prijedlog Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti Osnovne {kole Dore Peja~evi}

Na{ice


b) Prijedlog Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti Osnovne {kole IvanaKukuljevi}a Beli{}e

21. Prijedlog rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lanova tijela upravljanja ustanova a) Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lana Upravnog vije}a Doma za starije i nemo}ne osobe Osijek b) Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i izboru ~lanova [kolskog odbora Srednje {kole Isidora Kr{njavoga

Na{ice22. Prijedlog rje{enja o razrje{enju i imenovanju predsjednika i ~lanova radnih tijela a) Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lana Odbora za zakonodavnu djelatnost i statutarno-pravna

pitanja b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Odbora za civilnu obranu Osje~ko-baranjske

ùpanije c) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za gospodarski razvitak

sela d) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za mlade` e) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za ravnopravnost

spolova f) Prijedlog Rje{enja o imenovanju voditelja i ~lanova @upanijskog eko-stoèra Osje~ko-baranjske ùpanije g) Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za ocjenu

programa kreditiranja namjena u poljoprivredi h) Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju predsjednika i ~lanova @upanijskog povjerenstva za

procjenu {teta od elementarnih nepogoda23. Prijedlog Zaklju~ka o predlaganju ~lana Komisije za ocjenu utjecaja na okoli{ zahvata "Izgradnja i

rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit"

Novi ~lan @upanijskogNovi ~lan @upanijskogNovi ~lan @upanijskogNovi ~lan @upanijskogpoglavarstva - Katica Kristi}poglavarstva - Katica Kristi}poglavarstva - Katica Kristi}poglavarstva - Katica Kristi}

Izborom 13. ~lana @upanijskog poglavarstva,dovr{eno je kompletiranje ovog zna~ajnog izvr{nogtijela. Na svojoj 2. sjednici, 14. velja~e 2004. godineSkup{tina je izabrala ùpana, zamjenike ùpana iosam ~lanova Poglavarstva, a na 3. sjednici 29. oùjka2004. jo{ jednoga. Na ovoj je razmotrila i prihvatilaprijedlog ùpana te na du`nost ~lana Poglavarstvaizabrala Katicu Kristi}.

Nakon svog izbora, novoizabrani ~lanPoglavarstva Katica Kristi} poloìla je sve~anuprisegu.

O stanju sigurnosti naO stanju sigurnosti naO stanju sigurnosti naO stanju sigurnosti napodru~ju @upanijepodru~ju @upanijepodru~ju @upanijepodru~ju @upanije

Informacija o stanju sigurnosti na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije redovito svake godineizaziva osobitu pozornost vije}nika.

Na~elnik Policijske uprave osje~ko-baranjskeVlado Tuli~i} u svom uvodnom izlaganju zahvalio seùpanu, predsjedniku Skup{tine i Poglavarstvu napodr{ci daljnjem obna{anju svoje slu`be. U svezi sastanjem sigurnosti u 2003. godini izvijestio je da jePolicijska uprava osje~ko-baranjska na razini dràveuvr{tena u II. kategoriju od mogu}e ~etiri kategorije.S obzirom da je po broju stanovnika na{a @upanijatre}a u Republici Hrvatskoj, a po broju kaznenih djela

peta te da ima 1292 kaznena djela na 100.000stanovnika, po ugroènosti se svrstava na 13. mjestood ukupno 20 policijskih uprava. Stanje sigurnosti narazini dràve i pove}anje kaznenih djela za 7%odraàva se i na stanje sigurnosti na na{em podru~ju,izvijestio je na~elnik Tuli~i}. On je osim toga pojasniopostotke pove}anja kaznenih djela op}eg,organiziranog kriminaliteta i kaznenih djela na {tetumaloljetnika. Tako je primjerice pove}anje od 66,3%kaznenih djela pojasnio prepoznavanjem nasilja uobitelji te dono{enjem i provo|enjem adekvatnihpropisa {to se iskazuje kao pove}anje, a zapravo jerije~ o jo{ "tamnijoj" brojci. U vezi sa zlouporabomdroga na na{em podru~ju tako|er se moè re}i dasamo statistika govori o smanjenju kaznenih djela, no,Policija ne sjedi skr{tenih ruku, prepoznaju seproblemi, poduzimaju mjere i barem dio prvihkonzumenata sprije~en je u daljnjem poduzimanjukaznenih djela, naglasio je Tuli~i}. Na podru~juPolicijske uprave osje~ko-baranjske Ministarstvounutarnjih poslova je po~etkom ove godine obavilonadzor i ocijenilo da je stanje sigurnostizadovoljavaju}e.

Otvaraju}i raspravu, vije}nik Marko Josipovi} rekaoje da je Informacija kvalitetno napravljena te da jePolicijska uprava osje~ko-baranjska vrlo u~inkovita iprepoznatljiva u Hrvatskoj te da ima zavidnu razinurije{enih kaznenih djela. No, vije}nika zabrinjavaporast kaznenih djela od 7,2%, posebice porastorganiziranog kriminaliteta za 67% u odnosu na 2002.godinu te broj napada na slu`bene osobe. Vije}nik jepitao postoji li novi program smanjenja kriminalitetana razini Republike Hrvatske ili @upanije, ima lidovoljno policijskih slu`benika, kao i da li i


pravosu|e u~inkovito obavlja svoj posao.

Vije}nik Gordan Matkovi} traìo je poja{njenjerazloga napu{tanja projekta Policija u zajednici. On setako|er suglasio s ocjenom Poglavarstva iznesenom uZaklju~ku povodom razmatranja Informacije kojim seizraàva nezadovoljstvo stanjem sigurnosti te traìpoduzimanje mjera prevencije u suradnji sa svimdru{tvenim strukturama. Vije}nik je ukazao naproblem "kupovanja i sre|ivanja" ispita na osje~kimfakultetima, o ~emu ima najmanje dokaza a najvi{epri~a. U vezi s tim pitao je da li Policija ima saznanjao takvim pojavama i da li je poduzimala odnosno bilau mogu}nosti poduzimanja odre|enih radnji.

Vije}nik Ante Kui} postavio je pitanje u svezinerazrije{enih ubojstava na podru~ju \akova.

Vije}nik Ivan Vrdoljak rekao je da je ~itaju}iInformaciju bio iznena|en poraàvaju}im brojkamano nakon izlaganja na~elnika Tuli~i}a jasno je dastanje ipak nije tako lo{e iako definitvno zahtijevareakciju, a prevencija kao jedna od klju~nih stavki usigurnosti treba svakako dobiti podr{ku vije}nika. Onje tako|er izrazio mi{ljenje da dràva ima monopol nasigurnost gra|ana te oni upravo od nje, a ne samo odMinistarstva unutarnjih poslova, o~ekuju brigu osigurnosti i miru.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} ukazao je na potrebuve}e brige roditelja i u~itelja o kretanju i pona{anjudjece. On je naglasio da policajce treba prvenstvenodobro platiti te onda od njih traìti ve}u za{titu i boljirad. Vije}nik je tako|er pozvao na organiziranu akcijusuzbijanja zlouporabe droga u ovoj sredini.

Vije}nik Ivan Drmi} komentirao je podatak o 22%manje evidentiranih kaznenih djela iz podru~jazlouporabe droga u 2002. u odnosu na 2003. godinui rekao da ne vjeruje da se problem smanjio te apelirana Policiju da poja~a svoje aktivnosti. Tako|er jerekao da je potrebno pokrenuti program preventive za{to ve} postoji odre|ena logistika u Centru zasuzbijanje bolesti ovisnosti. Tako|erVije}nik seosvrnuo na pove}ani broj poginulih u prometnimnezgodama na podru~ju na{e @upanije. S ozbirom daje u 2003. godini poginulo 70 osoba rije~ je opove}anju od 100% a u pitanju su preteìto mladiljudi te je uz represiju potrebno poduzeti aktivnostiradi prevencije. Vije}nik Drmi} postavio je i pitanjeu svezi informacije o prometnoj nezgodi koju jeizazvao gradona~elnik \akova u alkoholiziranomstanju (prema izjavama svjedoka).

Vije}nik Tibor Santo bio je mi{ljenja da jeporast otkrivanja zlostavljanja u obitelji i kaznenihdjela na {tetu maloljetnika zasigurno posljedica inovih propisa i novog pristupa senzibilizirane

javnosti. S druge strane nagli porast broja poginulih uprometnim nezgodama je o~ito vrlo ozbiljan problemte bi represija imala zna~ajno mjesto. S tim u svezivije}nik je pitao predstavnika Policijske uprave {to senamjerava poduzeti. Osim toga, s obzirom da uprometnim nezgodama osim alkohola zna~ajnu uloguimaju i druga opojna sredstva, vije}nik je pitao da liPolicija raspolaè adekvatnim pomagalima zaotkrivanje konzumenata. Vije}nik Santo je pohvalioInformaciju i ujedno se zahvalio na doprinosu koji jePolicijska uprava osje~ko-baranjska dala obavljaju}izahtjevan posao osiguravanja dolaska i boravkaSvetog Oca Pape u Osijeku pri ~emu na ovompovijesnom doga|aju u nazo~nosti 200.000 ljudi nijedo{lo niti do najmanjeg incidenta. Stanje prikazanoInformacijom ocijenio je zadovoljavaju}im uznapomenu da, s aspekta gra|ana, nikada ne moèmobiti u potpunosti zadovoljni stanjem sigurnosti kojeuvijek mora i moè biti bolje.

Vije}nik Stjepan Gardlik tako|er je izraziomi{ljenje da siguronosna situacija u na{oj @upanijinije ni{ta lo{ija nego u drugim djelovima RepublikeHrvatske no broj napada na slu`bene osobe i situacijau prometu zasigurno su zabrinjavaju}i. Za stanjesigurnosti prometa odnosno ~injenicu da raste brojpoginulih postoji i niz drugih faktora koji nisu unadle`nosti Policije. Vije}nika je zanimala provedbaZakona o ugostiteljskoj djelatnosti odnosno odredbekoja se odnosi na zabranu prodavanja alkoholnih pi}aosobama mla|im od 18 godina te provedbaObiteljskog zakona glede zabrane izlazaka osobamamla|im od 16 godina bez pratnje poslije 23,00 sata.êsto je rije~ o maloljetnicima koji po~ine imaterijalne {tete u parkovima, klupama, igrali{tima tebi trebalo poja~ati policijske ophodnje da bi se {tetasmanjila. Vije}nik je tako|er komentirao iznos {teteod kaznenih djela kao vrlo visok (123 milijuna kuna).

Vije}nik Ante Kristi} istakao je da je rad Policije upodru~ju kaznenih djela zlouporabe droga usmjerenuglavnom na konzumente, male potro{a~e jer je izpodataka u Informaciji vidljivo da nema niti jedneve}e zapljene droga. Vije}nik je pitao da li na~elniksmatra da je Policija uspjela provesti Nacionalniprogram suzbijanja zlouporabe opojnih droga napodru~ju na{e @upanije.

@upan Kre{imir Bubalo izvijestio je da jePoglavarstvo @upanije odobrilo 50.000,00 kuna izùpanijskog Prora~una za nabavku informati~keopreme te da u sljede}em razdoblju o~ekujepoja~avanje odre|enih aktivnosti Policijske uprave.

Za rije~ se potom javio na~elnik Policijske upraveosje~ko-baranjske Vlado Tuli~i}. Vije}niku Bari{i}u,na pitanje postavljeno za vrijeme “aktualnog sata”, jerekao da Policija ne nalaè skidanje plakata ukoliko se


osobe koje plakatiraju pridràvaju propisa {to zna~i daljepe plakate na za to predvi|enim mjestima. No sobzirom da su ~esto izljepljena autobusna stajali{ta,prozori, ku}e i privatni posjedi, Policija postupa tamogdje gra|ani prijave takve pojave. U vezi s iznesenimprimjedbama vije}nika na~elnik Tuli~i} je, izme|uostaloga, rekao da Policija jo{ uvijek nema adekvatno{kolovani stru~ni kadar te da }e za tri do ~etiri godinemo}i odgovoriti zahtjevima Poglavarstva, Skup{tinei gra|ana. Rije~ je jo{ uvijek o mladoj Policiji kojanije uvijek u stanju uhvatiti se u ko{tac sa svimposlovima i problemima koji se postavljaju pred nju.Dio djelatnika je na {kolovanju a dio je na obuci uMinistarstvu unutarnjih poslova povodom projektaPolicija u zajednici. U vezi s pitanjima o zlouporabidroga rekao je da se poduzimaju aktivnosti i zaotkrivanje dilera, a ne samo konzumenata, no nemave}ih rezultata te }e u sljede}em razdoblju bitipotrebno poja~ati aktivnosti na tom podru~ju. U svezipitanja Gordana Matkovi}a o "kupovanju" ispitaizvijestio je da je bilo informacija o takvimdoga|anjima u vezi s Pravnim fakultetom ali takva jedjela u pravilu izuzetno te{ko dokazati, nopoduzimaju se mjere. Na pitanja vije}nika Kui}a oubojstvima u \akovu odgovorio je da se na svimnerazrije{enim ubojstvima i nadalje radi na otkrivanjupo~initelja. Na~elnik Tuli~i} se sloìo s vije}nikomVrdoljakom da je prevencija od iznimne va`nosti tenapomenuo da je za dobru prevenciju potrebandovoljan broj ljudi, a novom sistematizacijom iz2000. godine Policija je ostala bez 480 djelatnika {tose svakako osje}a na terenu, posebice u prometu. Onse tako|er sloìo s konstatacijom vije}nika Vu~kovi}ada su podaci o broju maloljetnih po~initelja kaznenihdjela zaista poraàvaju}i. No kada se gleda statisti~kinije sve tako crno jer ima 5% manje prijavljenihmaloljetnika nego pro{le godine a 17% manjekaznenih djela koja su po~inili maloljetnici. Zarje{avanje ovog problema klju~an je roditeljski odgoji nadzor u {koli. Glede pitanja vije}nika Drmi}ana~elnik Tuli~i} je rekao da }e za borbu protivzlouporabe droge nakon preustroja Poicije vjerojatnoimati dovoljno stru~an kadar. [to se ti~e pove}anjabroja poginulih u prometu konstatirao je da, naàlost,ova Policijska uprava pripada u sam vrh u dràvi, norezultati analize pokazuju da nema mjera ili aktivnostikoje je Policijska uprava eventualno propustilapoduzeti. U svezi prometne nezgode gradona~elnika\akova na~elnik Tuli~i} je rekao da }e jo{ provjerititaj slu~aj. Glede pitanja vije}nika Sante o provjeramakonzumacije opojnih sredstava kao razloga prometnihnezgoda, na~elnik Tuli~i} je rekao da, zbog skupo}etakvog projekta, za sada nema naznaka da }e serealizirati. Glede napada na slu`bene osobe o ~emu suraspravljali vije}nici Josipovi} i Gardlik, na~elnik jerekao da je napadnutih policajaca daleko vi{e te da sebrojka od 29 odnosi samo na povrije|ene policajce.Ukoliko ostanu ovakovi propisi Policija ne}e vi{e

mo}i garantirati sigurnost ni gra|anima ni svojimdjelatnicima. U vezi s tim tako|er je naglasio da nijezadovoljan niti brzinom dono{enja presuda nitibrzinom provo|enja kazni koje moraju bitipravovremene da bi bile u~inkovite i svhovite. Nakraju svog izlaganja na~elnik je izrazio uvjerenje da}e se u sljede}em razdoblju sigurnost gra|ana podi}ina vi{u razinu te zahvalio ùpanu i Poglavarstvu naisplati iznosa od 50.000,00 kuna za nabavkuinformati~ke opreme.

Osnovati Agenciju za obranu od tu~eOsnovati Agenciju za obranu od tu~eOsnovati Agenciju za obranu od tu~eOsnovati Agenciju za obranu od tu~e

Podnesena Informacija o funkcioniranju sustavaobrane od tu~e na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije bila je povodom raspravi o potrebi odrànjai unapre|enja ili napu{tanja sustava obrane od tu~e nadràvnoj razini.

Vije}nik Stjepan Gardlik rekao je da je àlosno{to je Vlada pro{le godine odloìla obnovu sustava zaobranu od tu~e bez prethodne znanstvene ocjenenjezine efikasnosti. Vije}nik je izrazio bojazan da jerije~ o lobiju osiguravaju}ih ku}a, s obzirom da suizneseni razlozi bili prili~no neuvjerljivi. Osim toga,vije}nik je rekao da se postavlja pitanje {to }e raditimali proizvo|a~i, seljaci za koje je osiguravaju}apremija previsoka a trpe velike materijalne {tete i tovi{egodi{nje kada je rije~ o vo}njacima i vinogradima.Vije}nik je ponovio da je prije dono{enja kona~neodluke o ulaganju u obnovu protugradne za{titepotrebno izraditi znanstvenu studiju i po njojpostupiti.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} rekao je da je prijeDomovinskog rata iz katastarskog prihoda financiransustav za obranu od tu~e te se tvrdilo da je vrlou~inkovit. Sustav je funkcionirao u svim slavonsko-baranjskim op}inama, osim Vukovara i BelogManastira. U svezi s osiguranjem usjeva vije}nik jerekao da iznos nije previsok kada se organiziranoupla}uje (70,00 kn po katastarskom jutru). Vije}nikVu~kovi} bio je tako|er mi{ljenja da stru~na komisijatreba ocijeniti {to je potrebno poduzeti gledeprotugradne za{tite.

Vije}nik Antun Rimac je rekao da je sustavobrane od tu~e na ovom na{em, najugroènijempodru~ju bio dobro organiziran te predloìo da sesada, ako Hrvatski hidrometereolo{ki zavod nije ustanju organizirati protugradnu za{titu, osnujeAgencija na razini slavonskih ùpanija koja bi bila ustanju organizirati obranu od tu~e. Do sada su {tete uiznosu od 6 milijuna kuna zaista velike a pretpostavkaje da u budu}nosti mogu biti i ve}e pa je potrebnoosposobiti ovaj sustav.

Talijanski primjer rje{avanja problema


protugradne obrane iznio je vije}nik Andrija Ru~evi}poja{njavaju}i da u toj zemlji osiguravaju}e dru{tvoprocjenjuje ho}e li osigurati protugradnu obranu napodru~jima za koje farmeri pojedina~no osiguravajusvoju poljoprivrednu proizvodnju. Budu}i da smo napragu Europske unije potrebno je i na{epoljoprivrednike i osiguravaju}a dru{tva pripremitiodnosno prilagoditi takvom sustavu, rekao je vije}nik.

Vije}nik Zvonko Ibriks komentirao je podatakda samo 12 ùpanija participira u dijelu prora~unanamijenjenom Dràvnom hidrometereolo{kom zavoduu iznosu od 17 milijuna kuna a tim sustavom nijepokrivena ni Baranja niti hrvatsko Podunavlje.Vije}nik je predloìo da se Poglavarstvo zaduì darazmotri inicijativu za osnivanje agencije koja bikontrolirala ta financijska sredstva i poku{ala sustavobrane od tu~e u~initi {to efikasnijim. Vije}nik Ibriksse nije sloìo s raspravom Andrije Ru~evi}a tepojasnio da su na{i seljaci i privatnici jo{ uvijekdaleko od uvjeta u kojima bi mogli pla}ati visokepremije osiguranja te da dràva mora zadràti aktivnuulogu glede financiranja sustava.

Vije}nik Mihalj Ger{tmajer izrazio je àljenje{to Baranja i Podunavlje, kao podru~je od posebnedràvne skrbi, nisu u programu za{tite od tu~e aupravo tamo se u posljednjih nekoliko godina podiùvi{egodi{nji nasadi koji stradaju i takopoljoprivrednici godinama trpe {tete.

Prihva}aju}i podnesenu Informaciju, Skup{tina jeocijenila da je sustav za{tite i obrane od tu~eneorganiziran i nefunkcionalan, a istovremeno skupi bez pravog uvida u kori{tenje sredstava. Skup{tinanadalje isti~e problem nepokrivenosti cijelogpodru~ja @upanije sustavom obrane i za{tite od tu~ei ukazuje na potrebu pro{irenja operativnog sustavana Baranju i hrvatsko Podunavlje. Slijedom re~enogaSkup{tina smatra potrebnim sustav obrane i za{tite odtu~e dovesti na vi{u operativno stru~nu razinu, stogapredlaè osnivanje jedne Agencije za podru~je 12ùpanija, koja bi objedinila sustav za{tite i obrane odtu~e, u~inila ga djelotvornijim te obavljala kontroluusmjeravanja i tro{enja osiguranih sredstava.

[ikana @upanijske uprave za ceste?[ikana @upanijske uprave za ceste?[ikana @upanijske uprave za ceste?[ikana @upanijske uprave za ceste?

Ravnatelj @upanijske uprave za ceste TihomirGlava{ uvodno je izvijestio vije}nike o poslovanju u2003. godini, koja je po izvedenim radovima ifinancijskom obimu radova bila najuspje{nija godina.Realizirani su i programi modernizacije, redovnogodràvanja cesta, kao i program izvanrednogodràvanja. Glavni problemi koji su utjecali na radove ustanove bili su nerije{eni imovinsko-pravniodnosi te neuskla|enost katastarskog, gruntovnog

stanja i stanja na terenu. Veliki je problem iprikupljanje sredstava od godi{nje naknade koja sepla}a prilikom registracije osobnih vozila jer sesredstva na razini dràve zadràvaju a kontrola jeprema vaè}im propisima u nadle`nosti Hrvatskogauto-kluba {to zna~i da @upanijska uprava za ceste i@upanija nemaju nikakvog utjecaja niti mogu}nostikontrole ovih sredstava. Osim toga, ravnatelj Glava{je iznio problem nekorektnog i nesavjesnog radainspektora cestovnog prometa, koji je donose}i(kasnije poni{tena) rje{enja prouzro~io materijalnu{tetu u iznosu od 170.000,00 kuna.

Vije}nik Tibor Santo bio je mi{ljenja da seIzvje{}e previ{e bavi radom predstavnika jedneinstitucije, no tako|er je rekao da se naknada zaprouzro~enu materijalnu {tetu, kojom je zapravoo{te}en Prora~un @upanije svakako treba traìti,ukoliko se nedvojbeno dokaè. Potom je predloìozaklju~ak kojim bi se traìo povrat sredstava izDràvnog prora~una jer je zbog nezakonitih radnjidjelatnika Ministarstva prouzro~ena {teta.

Suglasiv{i se s prethodnikom, vije}nik IvicaZavr{ki rekao je da bi inspektor trebao upravo@upanijskoj skup{tini podnijeti Izvje{}e o svomnadzoru u 2002. i 2003. godini jer je ~injenica da jetaj nadzor na takav na~in da je {ikanirao Upravu.Tako|er bi trebalo pokrenuti inicijativu premanadle`nom Ministarstvu radi nadzora nad zakonito{}unjegova rada jer je prevelika slu~ajnost {to je 19rje{enja poni{teno.

Vije}nik Stjepan Gardlik, u svezi s nezakonitimzadràvanjem sredstava od strane stanica za tehni~kipregled, pitao je {to je @upanijska uprava za cestepoduzela protiv njih. Osim toga, glede podataka izIzvje{}a vije}nik je rekao da je pohvalno {to je upro{loj godini izra|ena projektna dokumentacija svihneasfaltiranih cesta na podru~ju @upanije, jer je totrebalo u~initi prije 20 ili 30 godina kako bi sezaustavilo iseljavanje iz sela.

U vezi sa zaklju~cima Komisije za prostornoure|enje, vije}nik Ivica Mihaljevi} izrazio je ~u|enje{to je obavljen inspekcijski nadzor samo za lokalneùpanijske ceste dok se nigdje ne navodi nadzor naddràvnim cestama te konstatirao da ne postojisuradnja Odjela inspekcije cestovnog prometa,resornog Ministarstva i Uprave za ceste. On jepredloìo da Skup{tina zauzme stav u vezi utvr|ivanjaodgovornosti navedenog inspektora te da se izna|ena~in na koji }e se nadoknaditi nastala {teta.

Vije}nik Stjepan Rob u svezi s podacima navedenimu Izvje{}u o stanju u katastarskim operatima izemlji{nim knjigama te problemima u pripremidokumentacije i isho|enju gra|evinskih dozvola,


napomenuo je da kao voditelj Zemlji{no-knji`nogodjela u Op}inskom sudu u Belom Manastiru moère}i da se upis u zemlji{ne knjige moè obaviti ujednom danu.

Vije}nicu Pavicu Majdeni} zanimalo je {to je sodràvanjem ceste u pravcu Valpova, DonjegMiholjca i Slatine koja je u relativno lo{em stanju.

U svojoj vije}ni~koj raspravi, predsjednikSkup{tine Branimir Glava{, ukazao je na nekorektani nesavjestan, a mo`da i protuzakonit rad inspektoracestovnog prometa kojim je prouzro~ena financijska{teta u iznosu od gotovo 200.000,00 kuna. Pri tome suzloupotrjebljeni odre|eni dràvni uredi, institucije sdràvne i lokalne razine, pojedini ~lanoviPoglavarstva i ùpani pro{log saziva, te zaposleniciMinistarstva unutarnjih poslova s ciljem obra~una spoliti~kim neistomi{ljenicima. Potom je podràoprijedlog, koji je iznio vije}nik Zavr{ki, da se o radunavedenog inspektora raspravi na prvoj sljede}ojsjednici @upanijske skup{tine. Predsjednik Skup{tineje posebice naveo primjer Panturista i drugihprijevoznika s podru~ja Osje~ko-baranjske ùpanije i{ire, a iz kojeg proizlazi da su i drugi prijevoznicio{te}eni radom inspektora Silovi}a. Na kraju jepredloìo da Skup{tina razmotri Izvje{}e o raducestovnog inspektora te u skladu sa Zakonom i svojimnadle`nostima donese zaklju~ke koje }e uputitisredi{njoj dràvnoj vlasti odnosno nadle`nimministarstvima.

Vije}nik Gordan Matkovi} traìo je poja{njenjeo na~inima rje{avanja duga odnosno {tete nastaleradom spomenutog inspektora, a Miroslav Pavlini}je rekao da je su{tina problema u tome da odgovorneosobe iz @upanijske uprave za ceste ne èle bezsuglasnosti @upanijske skup{tine povu}i odgovaraju}epoteze u vezi s nastalim dugom koji bi trebala namiritidràva.

Vije}nik Zdravko Bosan~i} rekao je da niti kaobiv{i ùpan niti ina~e nije upoznao navedenoginspektora te nije utjecao na njegov nadzor u@upanijskoj upravi za ceste, a biv{e @upanijskopoglavarstvo nije namjeravalo donijeti politi~kuodluku o smjeni ravnatelja Tihomira Glava{a.

U ime Kluba vije}nika HDZ-a Ivica Zavr{kipredloìo je tekst Zaklju~ka kojim bi Skup{tinaobvezala inspektora \uru Silovi}a da podneseIzvje{}e o obavljenim inspekcijskim poslovima javnihcesta u 2002. i 2003. godini na podru~ju @upanije.Nadalje, navedenim Zaklju~kom trebala bi sepokrenuti inicijativa prema nadle`nom ministarstvu zautvr|ivanje zakonitosti rada inspektora te, u slu~ajuutvr|ivanja nezakonitosti, postupak njegova opoziva.

Potom je tajnik @upanije mr.sc. Davor Brun~i}je upozorio da Skup{tina nema ovla{tenja obvezatiinspektora kao dràvnog slu`benika, nego moèzatraìti od nadle`nog Ministarstva, odnosnoinspekcijskih slu`bi da se o~ituju u odnosu na ovajslu~aj.

Vije}nik Zvonko Ibriks bio je mi{ljenja daSkup{tina ne bi trebala preuzimati nadle`nostiinstitucije koja kontrolira rad inspektora te predloìoda se zaduì Poglavarstvo @upanije da kontaktira saDràvnim inspektoratom te da zajedni~ki zatraèIzvje{}e inspektora. S prijedlogom vije}nika Ibriksasloìo se i vije}nik Gordan Matkovi}.

Vije}nik Stjepan Gardlik rekao je da LSpodràva dono{enje predloènog Zaklju~ka ukoliko seizostavi dio u kojem se prejudicira da }e inspektorsnositi odre|ene konzekvence.

Vije}nik Miroslav Pavlini} bio je mi{ljenja danije mogu}e zajedno izja{njavanje o podnesenomIzvje{}u i dodatnim prijedlozima iznesenim nasjednici. Predloènim Zaklju~kom se prejudicirajustvari i daju va`ne politi~ke ocjene, rekao je vije}nik.

Na nedostatak podataka o poduzetim radnjamaglede nezakonitog rada inspektora te zadràvanjasredstava od strane stanica za tehni~ki pregled ukazaoje vije}nik Santo. Potom je predloìo da se glasujeposebno o Izvje{}u, a posebno o Zaklju~ku koji jepredloìo Klub vije}nika HDZ-a.

Ravnatelj @upanijske uprave za ceste TihomirGlava{ odgovorio je na pitanja i komentare vije}nikau vezi s Izvje{}em. Vije}nici Pavici Majdeni} rekao jeda je cesta Valpovo-Donji Miholjac-Slatina dràvnacesta te je u nadle`nosti Hrvatskih cesta, a ne@upanijske uprave. Na pitanje vije}nika Sante oeventualno poduzetim aktivnostima, ravnatelj Glava{je rekao da s obzirom na vaè}e propise @upanijskauprava za ceste nije mogla ni{ta poduzeti, osim dopisaupu}enih HAK-u koji kontrolira rad stanica zatehni~ki pregled te dopisa nadle`nom Ministarstvu iMUP-u. On je tako|er naglasio da kontrolu radastanica za tehni~ki pregled ({to obuhva}a i kontrolunaplate sredstava na razini dràve) obavlja udrugavoza~a HAK-a. Vije}niku Gardliku pojasnio je daprojektna dokumentacija, naàlost, nije napravljena zasve dionice ùpanijskih lokalnih cesta. Od 1200 kmgotovo 300 km je bez asfalta odnosno bezsuvremenog kolnika, no velik problem predstavljajunerije{eni imovinsko-pravni problemi u postupkuisho|enja gra|evinskih dozvola. U svezi s postupcimacestovnog inspektora Silovi}a, ravnatelj Glava{naglasio je da je njegovih 19 rje{enja poni{tio biv{iministar pomorstva, prometa i veza te da je sa svimnepravilnostima upoznato Ministarstvo no svaki


inspektor je autonoman u svom postupanju. Nakonpodno{enja prigovora na rad inspektora on je obi{aosve ùpanijske lokalne ceste i napisao ukupno 42rje{enja, za svaku cestu posebno. Na rje{enja suuloène àlbe, me|utim, kako àlbe ne odlaùizvr{enje rje{enja nastala je {teta koja se sada moèpodmiriti jedino tu`bom i povodom nje pravomo}nomsudskom odlukom. Stoga je zamolio Skup{tinu da seo~ituje u svezi s podno{enjem tu`be protiv RepublikeHrvatske.

Nakon stanke, iskori{tene za preoblikovanjepredloènog zaklju~ka sukladno provedenoj raspravi,vije}nik Ivica Zavr{ki pro~itao novi prijedlog tekstaZaklju~ka, koji je bio temeljem izja{njavanjaSkup{tine.

Nakon {to je prihvatila podneseno Izvje{}e,Skup{tina je, imaju}i u vidu podatke sadràne uIzvje{}u o radu i poslovanju Uprave za ceste Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 2003. godini o broju podnesenihprijava inspektora cestovnog prometa i cestanadle`nog za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije\ure Silovi}a, koje su odlukama nadle`nog sudbenogtijela odba~ene, a prouzro~ile su zna~ajnumaterijalnu {tetu, ocijenila kako je rije~ o mogu}emvidu {ikane prema ovoj ùpanijskoj ustanovi. Izre~enog razloga @upanijska skup{tina je odlu~ilazatraìti od nadle`nog Ministarstva analizupostupanja inspektora \ure Silovi}a u predmetnimslu~ajevima te ocjenu zakonitosti njegova postupanja,a u slu~aju utvr|enja nezakonitog djelovanja njegovorazrje{enje.

Prihva}ena izvje{}a o izvr{enjuPrihva}ena izvje{}a o izvr{enjuPrihva}ena izvje{}a o izvr{enjuPrihva}ena izvje{}a o izvr{enjuprograma javnih potrebaprograma javnih potrebaprograma javnih potrebaprograma javnih potreba

Rasprava o izvje{}ima o izvr{enju programajavnih potreba u {kolstvu, kulturi, {portu i tehni~kojkulturi za 2003. godinu provedena je objedinjeno. Uvezi s Izvje{}em o izvr{enju Programa javnih potrebau kulturi, vije}nik Gordan Matkovi} primijetio je dasadrì niz nejasno}a, nedore~enosti i o~itih neto~nosti.Izme|u ostaloga, vije}nik je primjerice rekao da nemakvalitetnih rekapitulacija po korisnicima te da jeneto~na informacija da Grad Osijek u cijelostifinancira Gradsku i sveu~ili{nu knji`nicu ~ija jedvojna narav razvidna iz samog naziva ustanove.Vije}nik je predloìo da se Izvje{}e ne prihvati i da sevrati predlagatelju uz zahtjev da u {to kra}em rokuizradi novo Izvje{}e.

U svezi s Izvje{}em o izvr{enju Programa javnihpotreba u {kolstvu vije}nik Stjepan Gardlik rekao jeda je evidentno kako su izvannastavne aktivnosti u{kolama u 2003. godini bile vrlo brojne i raznovrsnete je za pohvalu sudjelovanje @upanije u financiranju

ovih programa, a zadovoljstvo bi bilo ve}e da je@upanija mogla osigurati i sredstva za nabavku knjigau {kolskim knji`nicama, ra~unala, sufinanciranja{kolskog prijevoza i osiguranja dijela sredstava za{kolsku kuhinju u~enicima ~iji roditelji nisu umogu}nosti sami platiti.

Ksenija Zboìl, v.d. pro~elnika Upravnog odjelaza dru{tvene djelatnosti rekla je da se izre~eneprimjedbe vije}nika Matkovi}a odnose na razdoblje2003. godine u kojem nije obna{ala du`nostpro~elnika Upravnog odjela te da }e odgovarati za2004. godinu. U svezi opremanja knji`nica te nabavkera~unalne opreme, rije~ je o nadle`nosti Ministarstva.U posljednje tri godine sve osnovne i srednje {koledobile su vrhunsku ra~unalnu opremu tako da je jo{samo sedam {kola ostalo neopremljeno, izvijestila jeKsenija Zboìl.

Nastavno, Skup{tina je prihvatila i Izvje{}e orealizaciji Programa za 2003. godinu Hrvatskognarodnog kazali{ta u Osijeku, ali je pri tom ukazala napotrebu sagledavanja problematike financiranjaHrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku, teostvarivanja vlastitih prihoda ove ustanove kulture odnacionalnog zna~aja na jednoj od sljede}ih sjednica.

Razrje{ena ravnateljicaRazrje{ena ravnateljicaRazrje{ena ravnateljicaRazrje{ena ravnateljicaGalerije likovnih umjetnosti OsijekGalerije likovnih umjetnosti OsijekGalerije likovnih umjetnosti OsijekGalerije likovnih umjetnosti Osijek

Rasprava o Izvje{}u o radu Galerije likovnihumjetnosti u Osijeku bila je u znaku prijedlogaUpravnog vije}a ove ustanove da se podnesenoIzvje{}e ne prihvati iz razloga {to predloèni iodobreni Program rada Galerije za 2003. godinu nijeizvr{en te nejasnog i nepotpunog Financijskogizvje{}a, a ravnateljicu Galerije razrije{i ove du`nostiiz razloga {to nije postupala po propisima i op}imaktima ustanove i stoga {to je nepravilno i nesavjesnoobavljala du`nost ravnatelja. Svoj prijedlog Upravnovije}e je utvrdilo nakon pribavljanja istovjetnogstanovi{ta Stru~nog vije}a Galerije.

Ove prijedloge poduprli su i Poglavarstvo i svaskup{tinska radna tijela koja su razmatrala ovuproblematiku (Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost,Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja,Komisija za javne slu`be i Komisija za izbor iimenovanja).

Otvaraju}i raspravu, prvo o Izvje{}u, a potom i oprijedlogu za razrje{enje ravnateljice, vije}nik dr.sc.Ramir Risti} predloìo je da se Izvje{}e prihvati jerje kao klju~ni argument za razrje{enje ravnateljicenavedeno neizvr{enje Programa Galerije, a rije~ je oravnateljici koja je ovu du`nost obna{ala samo polagodine tako da ne moè biti odgovorna {to nije


realiziran cjelogodi{nji Program. Osim toga, lo{eme|uljudske odnose u Galeriji ravnateljica jenaslijedila i nije mogla ni{ta vi{e u~initi da bi Stru~novije}e funkcioniralo jer su se svi kustosi odnosno~lanovi stru~nog vije}a prijavili na posljednjiraspisani natje~aj za ravnatelja. Gledeonemogu}avanja rada Vjekoslavu Bizjaku u Stru~nomvije}u Galerije, vije}nik Risti} je naveo da u to tijeloulaze samo osobe kvalificirane za rad u Galeriji kojeimaju zvanje kustosa.

Vije}nik Miroslav Pavlini} konstatirao je da seradi o politi~koj smjeni a dokaz tome je (samoformalno) izostanak prihva}anja Izvje{}a o radu.Predsjednik Skup{tine Branimir Glava{ oduzeo jerije~ vije}niku Pavlini}u s obzirom da se njegovarasprava udaljila od to~ke dnevnog reda o kojoj jerije~.

Vije}nik Ivan Vrdoljak iznio je primjedbu da seu posljednjih nekoliko godina podnose izvje{}aizme|u kojih nema bitne razlike, s tim da sudosada{nja izvje{}a bila prihva}ena. On je tako|errekao da o~ekuje da }e sljede}e godine VjekoslavBizjak podnijeti Izvje{}e koje }e se razlikovati odizvje{}a podnesenih u zadnjih deset godina.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} pojasnio je da sePoglavarstvo @upanije suglasilo s ocjenom iprijedlogom Upravnog vije}a Galerije i predloìoSkup{tini da Izvje{}e ne prihvati iz razloga navedenihu odlukama Upravnog vije}a. Ravnateljica Galerijeu~inila je niz propusta koji su dovoljan razlog da sepo{tuje volja i preporuka Upravnog vije}a, a rije~ jeo neispunjenju Programa, nenamjenskom tro{enjuprora~unskog novca te postupanju protivno odlukamanadle`nih tijela, rekao je zamjenik ùpana i naglasioda se Poglavarstvo rukovodi jedino kriterijemsposobnosti, a ravnateljica mr.sc. Jelica Ambru{pripada u kategoriju nesposobnih te treba snositiposljedice.

Vije}nik Zdravko Bosan~i} bio je mi{ljenja da jemetodologija izrade Izvje{}a sli~na kao u slu~ajuHrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku, koje jeprihva}eno. Pored toga, vije}nik je rekao da jedu`nost ravnatelja pola godine obna{ala jedna osoba,a nakon 15. svibnja druga, tako da se treba traìtiodgovornost oba ravnatelja, ukoliko se èli postupatiprincipijelno. Vije}nik je zaklju~io da se Izvje{}emoè prihvatiti jer je izra|eno po metodologiji koju@upanijska skup{tina godinama odobrava.

Zapo~inju}i raspravu o prijedlogu za razrje{enjeravnateljice, vije}nik Gordan Matkovi} naglasio jeda je motiv Hrvatske stranke prava da podrìrazrje{enje ravnateljice kako bi do{lo do rje{enjadugogodi{njih problema u Galeriji likovnih umjetnosti

gdje je na svakom natje~aju ~etiri kandidataprijavljuju za mjesto ravnatelja te, nakon imenovanja,trojica prelaze u oporbu. Vije}nik je tako|er rekao daje potrebno u roku od 30 dana raspisati natje~aj iizabrati osobu koja moè voditi ovu ustanovu.

Vije}nik Zdravko Bosan~i}, u svezi prijedlogaza imenovanje Vjekoslava Bizjaka za v.d. ravnatelja,rekao je da bi tre}a osoba mo`da uspjela pomiritisituaciju u Galeriji te da }e glasati protiv razrje{enja.Osim toga, vije}nik je rekao da je trebao biti izvr{ennadzor kojim bi se utvrdilo da li je i u kojoj mjeri bilonenamjenskog tro{enja sredstava, jer u ovom slu~ajunedostaju argumenti za razrje{enje ravnateljice.

Vije}nik Ramir Risti} rekao je da je rije~ oobi~noj politi~koj smjeni ravnatejice koja je prilikomposljednjeg natje~aja imala najbolje stru~nekarakteristike, izme|u ostaloga, i magisterij znanosti.

Prema rije~ima vije}nika Zvonka IbriksaHrvatska selja~ka stranka je bila suzdràna prilikomimenovanja ravnateljice Galerije smatraju}i da trebaprovesti temeljitu analizu poslovanja ustanove tenjene op}e koristi za Grad Osijek i @upaniju. Potomje vije}nik najavio suzdrànost vije}nika HSS-aprilikom ovog glasovanja zbog ~injenice nedovoljneupu}enosti u sama zbivanja u Galeriji.

Vije}nik Andrija Ru~evi} bio je mi{ljenja da lo{ime|uljudski odnosi datiraju od dana kada je sada{njastranka na vlasti imenovala za ravnatelja Galerijenekompetentnu i nestru~nu osobu. PredsjednikSkup{tine oduzeo je rije~ vije}niku Ru~evi}u zbogvrije|anja osobe koja nije nazo~na sjednici.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} rekao je dadjelatnost Galerije regulira Zakon o muzejima, ali iZakon o ustanovama te Statut Galerije i drugi op}iakti. Sukladno tome nije bilo potrebno obavitiposeban nadzor ve} samo primijeniti Zakon oustanovama i to odredbe koje se odnose na postupanjeravnatelja po propisima i op}im aktima ustanove inenamjenskom tro{enju sredstava da bi se mogaoprihvatiti prijedlog za razrje{enje. Osim toga zamjenikùpana rekao je da je u ovom slu~aju rije~ oispravljanju pogre{ke u~injene pro{le godine kada jedosada{nja ravnateljica imenovana politi~kim putem.

Na to je reagirao Zdravko Bosan~i} i rekao da sena raspisani natje~aj prijavilo tri kandidata izme|ukojih je izabrana mr.sc. Jelica Ambru{.

Predsjednik Upravnog vije}a Galerije likovnihumjetnosti Boìdar [najder pojasnio je da jeobavljen nadzor nad zakonito{}u rada Galerije i to 18.srpnja 2003. godine i utvr|eno je da je ravnateljica nasastanku Stru~nog vije}a 2. lipnja svojevoljno


razrije{ila predsjednicu Stru~nog vije}a Branku Baleni prekr{ila odredbe Statuta. Tako|er je prekora~ila isvoje nadle`nosti iz ~lanka 26. Zakona o muzejima,~lanka 31. Statuta Galerije i ~lanka 9. Izmjena idopuna Statuta. Tim povodom naloèno joj je da uroku od dva tjedna povu~e svoju odluku, no onauo~ene nedostatke nije otklonila.

Zaklju~no, nakon {to je konstatirala da suispunjene sve postupovne pretpostavke za odlu~ivanjei ispunjeni zakonom predvi|eni uvjeti za razrje{enje,Skup{tina je mr.sc. Jelicu Ambru{ razrje{ila ovedu`nosti. Nastavno, Vjekoslav Bizjak, prof. izOsijeka, imenovan je za vr{itelja du`nosti ravnateljaGalerije likovnih umjetnosti Osijek do imenovanjaravnatelja ustanove po postupku utvr|enompropisima.

Izvje{tavanje uvjet financiranja udrugaIzvje{tavanje uvjet financiranja udrugaIzvje{tavanje uvjet financiranja udrugaIzvje{tavanje uvjet financiranja udruga

U raspravi o Izvje{}u o financiranju udruga gra|anas podru~ja Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 2003. godini,vije}nik Sini{a Maurus, uz konstataciju da biIzvje{}e trebalo prihvatiti, predloìo je da Skup{tinaosnuje radno tijelo za razvoj civilnog dru{tva isuradnju s udrugama koje bi ~inili kompetentnipojedinci iz razvijenih udruga s dugogodi{njimiskustvom u nevladinom sektoru. Uloga tog radnogtijela bila bi pruànje stru~ne i tehni~ke pomo}i upripremi odluka u svezi s radom udruga koje su uizravnom interesu @upanije. Va`na uloga radnogtijela, osim toga, bi bila da u ime Osje~ko-baranjskeùpanije i zainteresiranih udruga informira, povezujei pove}ava suradnju sa razli~itim izvorima podr{keusmjerenih na socijalni i ekonomski razvoj zajednicei u okviru razli~itih donacija iz Europe i svijeta, a kojese realiziraju kroz rad udruge i lokalne samouprave.Potrebno je pripremiti povelju o suradnji koju bi@upanija potpisala s udrugama kao temelj budu}ezajedni~ke suradnje. Prijedlog vije}nika Maurusa,prema njegovim rije~ima, podnesen je nakonkonzultacija s nekoliko nevladinih udruga.

Vije}nici Zvonko Erak i Gordan Matkovi}podràli su Zaklju~ak Poglavarstva u kojem se navodida udruge koje financira @upanija moraju podnijetiizvje{}a o utro{enim sredstvima.

Vije}nik Tibor Santo rekao je da Izvje{}e nijeprihvatljivo bez dopuna izvje{}ima pojedinih udrugaza koje je na sjednicama radnih tijela re~eno da su ume|uvremenu dostavljena.

Ksenija Zboìl, v.d. pro~elnika odgovorila je naovu primjedbu da su sve udruge, osim "Iskoraka",dostavile izvje{}a. Pored toga, sve udruge su upoznatesa sadràjem Zaklju~ka Poglavarstva odnosnoupozorene da vi{e ne}e dobiti sredstva iz Prora~una

@upanije ukoliko ne ispune obvezu izvje{tavanja opravilnom i zakonitom kori{tenju sredstava.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} rekao je da }e seubudu}e, osim izvje{}a o namjenskom tro{enjusredstava za prethodnu godinu, od udruga traìtikonkretni programi za sljede}u godinu.

Donesene odluke o kriterijima,Donesene odluke o kriterijima,Donesene odluke o kriterijima,Donesene odluke o kriterijima,mjerilima i na~inu financiranjamjerilima i na~inu financiranjamjerilima i na~inu financiranjamjerilima i na~inu financiranjadecentraliziranih funkcija {kolstvadecentraliziranih funkcija {kolstvadecentraliziranih funkcija {kolstvadecentraliziranih funkcija {kolstva

Prijedlozi odluka o kriterijima, mjerilima i na~inufinanciranja decentraliziranih funkcija osnovnih isrednjih {kola te planovi rashoda za materijal, dijelovei usluge teku}eg i investicijskog odràvanja {kolskihobjekata te za nabavu proizvedene dugotrajne imovinei dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u{kolstvu Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godiniuslijedili su nakon dono{enja vladine odluke kojim suosigurana sredstva za financiranje decentraliziranihfunkcija u {kolstvu.

U odnosu na podnesene prijedloge vije}nik StjepanGardlik je konstatirao da, unato~ izjavama da zemljakoja ne ulaè u obrazovanje ne moè ra~unati nabudu}nost, na{a zemlja zauzima vrlo skromno mjestona ljestvici europskih zemalja glede ulaganja uobrazovanje. Svjestan izuzetno te{ke financijskesituacije, vije}nik je uloìo tri amandmana napredloène akte. Prvi amandman sadràvao jeprijedlog da se osiguraju sredstva za {kolsku kuhinjuu~enika osnovnih {kola slabijeg imovnog stanjaukoliko to ne financira grad ili op}ina na ~ijem sepodru~ju nalazi {kola. Drugi amandman vje}nikaGardlika odnosio se na sufinanciranje tro{kovaprijevoza u~enika srednjih {kola u iznosu 50% cijenemjese~ne vozne karte. Tre}i amandman podnesen jena Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajneimovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini,a predloèno je da se osigura 100.000,00 kuna zaizradu projektne dokumentacije za {portsku dvoranuOsnovne {kole Hinka Juhna u Podgora~u.

V.d. pro~elnika Upravnog odjela za dru{tvenedjelatnosti Ksenija Zboìl rekla je da, naàlost, nitijedan od ovih prijedloga ne moè biti usvojen jer jerije~ o financiranju decentraliziranih funkcijaosnovnog i sredsnjeg {kolstva. Podneseni amandmaniimaju socijalni karakter i ne mogu se financirati izovih izvora jer Uredbom Vlade Republike Hrvatske iprate}im odlukama to~no je utvr|eno za koje namjenese decentralizirana sredstva mogu tro{iti. U osnovnom{kolstvu biti }e mogu}e zavr{iti jedino zapo~eteprograme.


Prihva}aju}i dato obrazloènje Skup{tina jeodbila podnesene amandmane, te usvojila odluke upredloènom tekstu.

Razvojem stvoriti uvjeteRazvojem stvoriti uvjeteRazvojem stvoriti uvjeteRazvojem stvoriti uvjeteostanka povratnikaostanka povratnikaostanka povratnikaostanka povratnika

Sudjeluju}i u raspravi o Informaciji oproblematici prognanika, povratnika, izbjeglica iraseljenih osoba za podru~je Osje~ko-baranjskeùpanije, pripremljenoj u Regionalnom uredu OsijekUprave za prognanike, povratnike i izbjeglice,vije}nik Gordan Matkovi} pohvalio je Informaciju ipostavio pitanje rje{avanja problema pustara odnosnopreseljenja osoba koje su na pustarama ̀ ivjele do ratau Op}inu Antunovac. Vije}nik je naveo da postojeimovinsko-pravni problemi s IPK-om te ukazao da jerije~ o problematici koju ̀ upan i Poglavarstvo trebajuhitno rje{avati.

Vije}nik Ivica Mihaljevi} traìo je dopunskapoja{njenja o izdatku cca milijun kuna mjese~no zareìjske tro{kove Naselja prijateljstva u êpinu.

Potom se za rije~ javila Nada Arbanas,predstojnica Regionalnog ureda Osijek Uprave zaprognanike, povratnike i izbjeglice, koja je na pitanjevije}nika Mihaljevi}a odgovorila da je u posljednjojgodini u Naselju prijateljstva osposobljen biodisk,sanirani glavni kanali otpadnih voda, popravljenikrovovi na {ezdesetak ku}ica, a u ve}ini objekata suizmijenjene vodovodne i elektro-instalacije. Reìjskitro{kovi su vrlo visoki, posebice stoga {to je ova zimabila izuzetno duga tako da je u oùjku ra~un za pliniznosio preko 220.000,00 kuna. Samo za odvoz sme}amjese~ni ra~uni iznose preko 20.000,00 kuna. Velikidio izdataka odnosi se na skrb o prognanicima iizbjeglicama tako da, primjerice, oni koji ne radeprimaju po ~lanu obitelji 500,00 kuna mjese~no, aizbjeglice su na potpunoj skrbi glede smje{taja,prehrane i zdravstvenog osiguranja. Ipak, konstatiralaje Nada Arbanas, ~injenica je da je ovo prva godinakada se nazire kraj prognani~ke i izbjegli~ke krize una{oj @upaniji. Ured je od 17 organizacijskih jedinicanamijenjenih smje{taju u na{oj @upaniji do sadazatvorio 14 kapaciteta tako da je, osim Naseljaprijateljstva, ostao Adamovi}ev dvorac i Dom sv.Helene. U Naselju prijateljstva u ovom trenutku ~etiriobitelji su pripremljene za selidbu u ku}e koje su zanjih namjenski kupljene, a 50 obitelji je obuhva}enoprojektom stambenog zbrinjavanja putem modeladarovanja gra|evinskog materijala za izgradnju. Usvezi s pustarama, Nada Arbanas je rekla da se svakiputa, po~etkom gra|evinske sezone, pojavljujunepremostive zakonske i druge prepreke glederje{enja problema pustara. S obzirom da je pro{legodine Ministarstvo osiguralo novce i projektnu

dokumentaciju za po~etak izgradnje ku}a, NadaArbanas je ovom prigodom zamolila da i @upanijapomogne kako bi se rije{ili problemi s IPK-om teGradom Osijekom.

@upan Kre{imir Bubalo izvijestio je da je oobnovi pustara bilo rije~i prilikom nedavnog sastankas ministrom Boìdarom Kalmetom. Rije~ je o 192obitelji kojima su sredstva za ku}e su osigurana iizabrani su izvoditelji radova, jedino je potrebno daIPK Ratarstvo-sto~arstvo dozvoli uporabu zemlji{ta zaovu namjenu, rekao je ùpan.

Zaklju~uju}i raspravu predsjednik je konstatiraoda Skup{tina ukazuje na problem nezaposlenosti kojije posebice izraèn na podru~ju od posebne dràvneskrbi. U cilju rje{avanja tog problema potrebno jepoticati razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva iposvetiti pozornost ~injenici da je mladim obiteljimapotrebno stvoriti uvjete koji }e ih motivirati da ostanuna ovom podru~ju. Skup{tina, tako|er, smatra da jezbog visokih izdataka (koji doseù iznos od ccamilijun kuna mjese~no) za odràvanje, reìjsketro{kove i druge tro{kove smje{taja u Naseljuprijateljstva ̂ epin potrebno ubrzati dinamiku trajnogrje{avanja ovog problema. Tako|er je, s tim u svezi,potrebno ubrzati i obnovu pustara u Op}iniAntunovac i Sarva{u, kako bi se kona~no zbrinuleobitelji koje su tamo ìvjele do rata.

Savjetovali{tem za brak i obiteljSavjetovali{tem za brak i obiteljSavjetovali{tem za brak i obiteljSavjetovali{tem za brak i obiteljprotiv nasilja u obiteljiprotiv nasilja u obiteljiprotiv nasilja u obiteljiprotiv nasilja u obitelji

Bez rasprave Skup{tina je prihvatila Informacijuo stanju i aktivnostima za{tite od nasilja u obitelji napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Pri tome je,uvaàvaju}i stanovi{ta svojih radnih tijela,konstatirala da za prevenciju, kao i za rje{avanjeproblematike nasilja u obitelji kao dru{tvenogproblema, nedostaje stru~ni kadar te je potrebnoosigurati sredstva za odgovaraju}u edukaciju. S timu svezi potrebno je izna}i sredstva i ubrzati osnivanjedobro ekipiranog i educiranog savjetovali{ta za braki obitelj, koje }e raditi na prevenciji te poticatiterapijski rad sa ̀ rtvama, ali i s po~initeljima nasilja.Rje{avanju problematike nasilja u obitelji potrebno jepristupiti interdisciplinarno, uvaàvaju}i doktrinu ikodekse svake uklju~ene struke. Nu`nume|uprofesionalnu suradnju zdravstvenih djelatnika,patrona`ne slu`be, socijalnih radnika, {kolstva,uprave i sudova potrebno je podi}i na najboljumogu}u razinu.

Skup{tina je zaklju~ila da je realan porast nasiljau obitelji vjerojatno i ve}i nego {to se to moè izpokazatelja u Informaciji zaklju~iti. S obzirom naiskazane potrebe Skloni{ta za `rtve nasilja koje uOsijeku djeluje kao jedino uto~i{te ovog tipa za cijelo


podru~je isto~ne Hrvatske, neophodno je pristupitipove}anju njegovog smje{tajnog kapaciteta.

Stvoriti pravne osnove obvezeStvoriti pravne osnove obvezeStvoriti pravne osnove obvezeStvoriti pravne osnove obvezesuzbijanja alergenih korovasuzbijanja alergenih korovasuzbijanja alergenih korovasuzbijanja alergenih korova

Bez rasprave je pro{la i Informacija o provo|enjupreventivnih mjera i aktivnosti na suzbijanju alergenihkorova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.Posebnim Zaklju~kom Skup{tina je konstatirala dau~inkovito suzbijanje ambrozije i ostalih alergenihkorova s ciljem preventivne za{tite ljudskog zdravljai smanjenja broja oboljelih alergi~ara nije mogu}ekvalitetno provesti u okviru postoje}ih propisa. Zbogtoga Skup{tina Osje~ko-baranjske ùpanije i nadaljepodràva inicijativu dono{enja propisa o suzbijanjuambrozije i ostalih alergenih korova pokrenutu 2003.godine.

Skup{tina smatra da je i ubudu}e na podru~jucijele @upanije potrebno isticati i podràvati tehni~keakcije uklanjanja ambrozije i drugih korova teedukaciju stanovni{tva o {tetnosti alergenih korova zaljudsko zdravlje, njihovu izgledu i potrebi uklanjanjas povr{ina na kojima rastu.Iz tog razloga, ukazala je na potrebu da op}ine igradovi donesu odgovaraju}e akte kojima }e ureditiprovedbu obveze uni{tavanja ambrozije i drugihalergenih korova na svom podru~ju.

Dovr{eno formiranjeDovr{eno formiranjeDovr{eno formiranjeDovr{eno formiranjeradnih tijela Skup{tineradnih tijela Skup{tineradnih tijela Skup{tineradnih tijela Skup{tine

Imenovanjem predsjednika i ~lanova radnih tijelaSkup{tina je dovr{ila nakon izbora zapo~eti posaoformiranja svih radnih tijela utemeljenih ̀ upanijskimaktima.

Tako su u Odbor za civilnu obranu Osje~ko-baranjske ̀ upanije imenovani dr.sc. Davor [amota, zapredsjednika, Damir Junu{i}, za tajnika, KrunoslavIàkovi}, Vladimir Krajnovi}, Emil Landher, LjubomirNovoseli}, Zlatko Pinjuh, Snjeàna Sta{~ik iAleksandar Vukobrat, za ~lanove.

U @upanijsko povjerenstvo za gospodarskirazvitak sela imenovani su dr.sc. Boris Antunovi}, zapredsjednika, Julijana Bednai}, Stanislav Bogdani},Josip Djedovi}, mr.sc. Tihomir Florijan~i}, MihaljGer{tmajer, Draènka Gutzmirtl, dr.sc. MarkoJosipovi}, Ivan Mandi}, Stanislav Milo{evi}, ErnestNad, dr.sc. Davor [amota, Ivan Vu~kovi}, SilvaWendling i Ivica Zavr{ki, za ~lanove.

^lanovi @upanijskog povjerenstva za mlade`

su Davor Boras, predsjednik, Ante Kristi} i IvonaTevelly, zamjenici predsjednika te Vesna Abjanovi},Mario Feseti}, Jerko Glava{, Zoran Gudlin, TihanaKordi}, Josip Milkovi}, Matej Perku{i}, TomislavPintari}, Vanja Pro{i}, Gordana Pu|a, Daria Selaki Vlado Ze~evi}, ~lanovi.

U @upanijsko povjerenstvo za ravnopravnostspolova imenovani su mr.sc. Jasmina Lovrin~evi}, zapredsjednika, Roman Angebrandt, Iva Babi}, ZvonkoErak, Pavo Filakovi}, Marija Ili}, Damir Junu{i},Katica Kristi}, Sabina Obrani}, Anica Ra{i}, TiborSanto, Boàna Sutari}, Ruà [amota, Goran Trdin idr.sc. Andrija Zdrav~evi}, za ~lanove.

@upanijski eko-stoèr ~ine Kre{imir Bubalo,voditelj, Oliver Grigi}, Stipo Rimac i Ksenija Zboìl,zamjenici voditelja te dr.sc. Boris Antunovi} (dr.sc.Marko Josipovi}, za zamjenika), Marko Bagari}(Zdenko Maurus, za zamjenika ~lana), mr.sc. SonjaCupec (dr.sc. Melita Mihaljevi}, za zamjenika), DarkoCviji} (mr.sc. Josip Milas, za zamjenika), DraènHe}imovi} (Iva Babi}, za zamjenika), JosipKompanovi} (Stjepan Rob, za zamjenika), NedjeljkoKova~i} (Darko Samardì}, za zamjenika), LjubomirNovoseli} (Vladimir Vouk, za zamjenika), Sini{aPeterli} (Ivan Dandi}, za zamjenika), Stjepan Pintari}(Zvonko Beni}, za zamjenika), Dragica Sopek (\uroGlava{, za zamjenika) i Dragutin Vra~evi} (BoroKnezovi}, za zamjenika).


U @upanijsko povjerenstvo za ocjenuprograma kreditiranja namjena u poljoprivrediimenovani su Kre{imir Bubalo, za predsjednika, dr.sc.Boris Antunovi}, za zamjenika predsjednika, JulijanaBednai}, Draènka Gutzmirtl, dr.sc. Marko Josipovi},@eljko Kralji~ak i Gordan Matkovi}, za ~lanove.

^lanovima @upanijskog povjerenstva zaprocjenu {teta od elementarnih nepogoda postali su@eljko Kralji~ak, predsjednik te Oliver Grigi}, MartaPavi~i}, Snjeàna Ragu`, @eljko [afranko, DarkoToli} i Silva Wendling, ~lanovi.

U pripremi 4. sjednice @upanijske skup{tine zasjedalo je njezinih devet radnih tijela: Odbor za za{titusloboda i prava gra|ana, Odbor za zakonodavnu djelatnost i statutarno-pravna pitanja, Odbor za zdravstvo isocijalnu skrb, Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost, Komisija za javne slu`be, Komisija za gospodarska pitanja,Komisija za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a, Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja i Komisijaza izbor i imenovanja.

Komisija za javne slu`be pod predsjedanjem dr.sc.Luke Crnkovi}a razmatraju}i Informaciju o stanjusigurnosti na podru~ju @upanije predloìla je da sepoduzmu preventivne mjere radi smanjenja kaznenihdjela iz podru~ja op}eg i organiziranog kriminaliteta,prometa, zlouporabe droga i kaznenih djela na {tetumaloljetnika.

Komisija za gospodarska pitanja podpredsjedanjem Zvonka Ibriksa razmotrila jeInformacija o funkcioniranju sustava obrane od tu~e.Tim povodom, Komisija je ocijenila da je sustavza{tite i obrane od tu~e neorganiziran inefunkcionalan, a istovremeno skup i bez pravoguvida u kori{tenje sredstava. Komisija nadalje isti~eproblem nepokrivenosti cijelog podru~ja @upanijesustavom obrane i za{tite od tu~e i ukazuje na potrebupro{irenja operativnog sustava na Baranju i hrvatskoPodunavlje. Slijedom re~enoga Komisija smatrapotrebnim sustav obrane i za{tite od tu~e dovesti navi{u operativno stru~nu razinu, stoga predlaèosnivanje jedne Agencije za 12 ùpanija, koja biobjedinila sustav za{tite i obrane od tu~e i u~inila gadjelotvornijim te obavljala kontrolu usmjeravanja itro{enja osiguranih sredstava.

Povodom razmatranja Izvje{}a o radu iposlovanju ùpanijske Uprave za ceste Komisija zaprostorno ure|enje i za{titu okoli{a podpredsjedanjem Miroslava Pavlini}a ukazala je na

~injenicu da je za Upravu za ceste nastala {tetanezakonitim postupanjem inspektora cestovnogprometa i cesta u iznosu od 171.480,27 kuna. Sobzirom da se nastala {teta moè nadoknaditiisklju~ivo tu`bom protiv Republike Hrvatske, {to seocjenjuje nepopularnim i neracionalnim, Komisijasmatra da bi se boljom me|usobnom suradnjomOdjela inspekcije cestovnog prometa i cesta, resornogMinistarstva i Uprave za ceste mogle izbje}inepotrebne sporne situacije i materijalna {teta.

Tijekom razmatranje Izvje{}a o realizaciji programaza 2003. godinu HNK u Osijeku Odbor za prosvjetu,kulturu i znanost pod predsjedanjem AndrijeRu~evi}a posebno je ukazao na potrebu sagledavanjaproblematike financiranja Hrvatskog narodnogkazali{ta u Osijeku, te ostvarivanja vlastitih prihodaove ustanove kulture od nacionalnog zna~aja najednoj od idu}ih sjednica @upanijske skup{tine. Uodnosu na Izvje{}e o izvr{enju Programa javnihpotreba u {kolstvu, Odbor je ukazao na podatak oosvojenom 1. mjestu pjeva~kog zbora Gimnazije A.G. Mato{a \akovo na Dràvnom natjecanju pjeva~kihzborova koje predstavlja zapaèn rezultat, a nijeobuhva}en Izvje{}em.

Izvje{}e o radu Galerije likovnih umjetnostiOsijek pobudilo je osobito zanimanje vi{e radnihtijela. Nakon provedene rasprave Komisija zafinancije i imovinsko-pravna pitanja, Komisija za


javne slu`be i Odbor za prosvjetu, kulturu iznanost pridruìli su se prijedlogu Poglavarstvausmjerenog @upanijskoj skup{tini da ne prihvatipodneseno Izvje{}e o radu Galerije likovnihumjetnosti Osijek za 2003. godinu iz razloganavedenih u odluci Upravnog vije}a ustanove. Ovomese pridruìla i Komisija za izbor i imenovanja sprijedlogom za prihva}anje prijedloga Upravnogvije}a za razrje{enje ravnateljice Galerije.

U odnosu na Informaciju o problematici prognanika,povratnika, izbjeglica i raseljenih osoba za Odbor zaza{titu sloboda i prava gra|ana pod predsjedanjemMihalja Ger{tmajera ukazao je na problemnezaposlenosti koji je posebice izraèn na podru~ju odposebne dràvne skrbi. U cilju rje{avanja togproblema potrebno je poticati razvoj malog i srednjegpoduzetni{tva i posvetiti pozornost ~injenici da jemladim obiteljima potrebno stvoriti uvjete koji }e ihmotivirati da ostanu na ovom podru~ju.

Istim povodom, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrbpod predsjedanjem Tibora Sante ukazao je da je zbogvisokih izdataka (koji doseù iznos od cca milijunkuna mjese~no) za odràvanje, reìjske tro{kove idruge tro{kove smje{taja u Naselju prijateljstva ̂ epinpotrebno ubrzati dinamiku trajnog rje{avanja ovogproblema. Tako|er je, s tim u svezi, potrebno ubrzatii obnovu pustara u Op}ini Antunovac i Sarva{u, kakobi se kona~no zbrinule obitelji koje su tamo ̀ ivjele dorata.

Raspravljaju}i o Informaciji o stanju iaktivnostima za{tite od nasilja u obitelji na podru~ju@upanije Odbor za za{titu sloboda i prava gra|anakonstatirao je da za prevenciju, kao i za rje{avanjeproblematike nasilja u obitelji kao dru{tvenogproblema, nedostaje stru~ni kadar te je potrebnoosigurati sredstva za odgovaraju}u edukaciju. Tako|erje potrebno izna}i sredstva i ubrzati osnivanjesavjetovali{ta za brak i obitelj. Odbor za zdravstvoi socijalnu skrb zaklju~io je da je realan porast nasiljau obitelji vjerojatno i ve}i nego {to se to moè izpokazatelja zaklju~iti. S obzirom na iskazane potrebeSkloni{ta za `rtve nasilja koje u Osijeku djeluje kaojedino uto~i{te ovog tipa za cijelo podru~je isto~neHrvatske, neophodno je pristupiti pove}anju njegovogsmje{tajnog kapaciteta. U svezi s osnivanjemsavjetovali{ta za brak i obitelj, Odbor ocjenjujepotrebnim poduzeti mjere za ùrno ekipiranjesavjetovali{ta neophodnim stru~njacima.

Otvaraju}i “Aktualni sat” vije}nik Ante Kui}podsjetio je na svoje pitanje postavljeno na pro{lojsjednici @upanijske skup{tine u svezi ugradnje dizalau Osnovnu {kolu Antuna ̂ olni}a u \akovu, odnosnoinicijativu Udruge za pomo} osobama s mentalnomretardacijom.

Vije}nik Miroslav Pavlini} je, u ime Klubavije}nika SDP-a, predloìo da se za sjednicuSkup{tine napravi izvje{}e o radu i poslovanjuLjekarne Osijek i to od 2000. godine.

Vije}nik Gordan Matkovi} pitao je da li se {tou me|uvremenu dogodilo u vezi privatizacije Belja ipredloìo da Skup{tina o tome raspravi i podupremodele koji }e osigurati takvu privatizaciju koja }ebiti korisna za stanovni{tvo Osje~ko-baranjskeùpanije u pogledu za{tite zaposlenika, robnih markii ostaloga. Drugo pitanje vije}nika Matkovi}apostavljeno je u svezi produètka ~epinske obilaznicetj. dionice do Darde s izgradnjom mosta.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} zanimao se zaposlovanje Zra~ne luke Klisa. On je tako|er postaviopitanje interventnog otkupa junadi i svinja tekomentirao otkup svinja po cijeni od 6,00 kn/kg ìvevage kao sramotan.

Vije}nik Zvonko Ibriks predloìo je da se@upanija preko svojih upravnih tijela aktivnije uklju~iu funkcioniranje op}inskih vije}a, navode}i kaoprimjer op}ine Donju Moti~inu i Levanjsku Varo{.Drugo pitanje vije}nika Ibriksa postavljeno je u svezipromjene mjesta prebivali{ta vije}nika Op}inskogvije}a Op}ine \ur|enovac. Naime, vije}nika Ibriksazanimalo je moè li navedeni vije}nik biti ~lanomOp}inskog vije}a.

Vije}nik Ivica Mihaljevi} pitao je na koji }e na~in@upanija pomo}i iznalaènju rje{enja Naseljaprijateljstva u êpinu, prvenstveno s obzirom napotrebu izgradnje objekata na pustarama u Antunovcui Sarva{u. Nadalje, vije}nik Mihaljevi} postavio je


pitanje koliko je jedinica lokalne samouprave napodru~ju na{e @upanije donijelo propise o uni{tavanjuambrozije i drugih alergenih korova.

Vije}nik Ivan Vrdoljak pitao je da li su zapadnaobilaznica, navodnjavanje, koridor V/c, malo i srednjepoduzetni{tvo i dalje prioriteti vodstva Osje~ko-baranjske ùpanije.

Vije}nik Ivica Zavr{ki pitao je da li gradovi napodru~ju @upanije participiraju u financiranju radaCentra za prevenciju bolesti ovisnosti i predloìoPoglavarstvu da pokrene inicijativu prema jedinicamalokalne samouprave radi ispunjavanja njihovihfinancijskih obveza.

Vije}nik dr.sc. Marko Josipovi} je zatraìo odstrane nadle`nih slu`bi provjeru informacija da upojedinim mjestima na ovom podru~ju uslugezdravstvene za{tite koriste i osobe koje nemajuprebivali{te u Republici Hrvatskoj.

Vije}nik Mihalj Gert{majer pitao je kada semogu o~ekivati financijska sredstva za rad vije}anacionalnih manjina.

Vije}nik Zvonko Erak predloìo je da sepravilnikom ili sli~nim aktom utvrdi koji se kadrovipromjenom vlasti smjenjuju sa svojih funkcija.

Vije}nik Hrvoje Topalovi} postavio je pitanjemoè li @upanija svojim sredstvima pomo}i obnovucrkve Sv. Josipa Radnika u \ur|enovcu.

Vije}nik Vlado Ze~evi} pitao je kako napredujeprojekt navodnjavanja i {to je do sada poduzeto s timu svezi.

Vije}nik Zdravko Bosan~i} je rekao da nijedobio odgovore na pitanja postavljena na pro{lojsjednici Skup{tine.

Vije}nik Sini{a Maurus pitao je da li }e @upanijaokupiti stru~njake raznih profila, odnosno ho}e li seosnovati Agencija za razvoj Slavonije, izme|uostaloga, iz razloga istaknutih u sklopu pregovora sEuropskom unijom.

Vije}nik Davor Boras pitao je dokle se stiglo sobnovom Trga Ante Star~evi}a u Osijeku i kolika }esredstva @upanija izdvojiti za tu namjenu.

Vije}nik Stjepan Gardlik postavio je pitanje usvezi s izgradnjom Doma umirovljenika u Na{icama,inicijative pokrenute prije vi{e od dvadeset godina

koja je zastala zbog nedostataka projekta. Vije}nika jezanimalo {to se poduzima glede izgradnje Doma tenapomenuo da je i revidiranom projektu do sadaistekao rok. Osim toga, vije}nik je pitao koliko jesubjekata do sada zatraìlo sufinanciranje nabavevo}nih sadnica i loznih cjepova te koliko je odpodnesenih zahtijeva pravih poljoprivrednika kojizaista ìve od prihoda od poljoprivrede.

Vije}nik Josip Mio~ pitao je u kojoj je fazirealizacija kredita za razvoj malog poduzetni{tva.

Vije}nik Andrija Ru~evi} komentirao jeneadekvatan smje{taj sudionika vatrogasnognatjecanja koje je odràno u Osijeku i \akovu i traìoda se nadle`nom ministarstvu uputi prosvjed zbogneadekvatnog smje{taja sudionika koji su boravili u\akovu i Nabr|u.

Vije}nica Ivona Tevelly pitala je da li su poduzetipo~etni koraci vezani uz poticanje poduzetni{tva,osnivanja poslovnih zona i pro{irenja aktivnosti upostoje}im zonama na podru~ju na{e @upanije za2004. godinu.

Vije}nik Dane Bari{i} postavio je pitanjefinanciranja ~epinske kanalizacije. S obzirom naprezaduènost Op}ine êpin vije}nik je pitao da li }ese ove godine {to poduzeti u vezi s tim jer ni uProra~unu @upanije nema stavke namijenjene zafinanciranje ove investicije koja }e iznositi preko 10milijuna kuna. Tako|er, vije}nika je zanimalo da li jenekim zakonom regulirana zabrana ljepljenja plakata,s obzirom da je bilo pritu`bi na probleme s policijompri ljepljenju plakata generala Ante Gotovine i MirkaNorca.

Vije}nik Ivica Juri}, u svezi s pripremamaure|enja Trga Ante Star~evi}a u Osijeku, ukazao je namogu}nost da grad doìvi prometni kolaps u vrijemeradova te pitao da li je izra|ena studija regulacijecestovnog prometa za vrijeme rekonstrukcije. Osimtoga, vije}nik je pitao za{to na razini @upanije i Gradane postoji povjerenstvo za promet.

Vije}nik Ivica Kozina pridruìo se pitanju vije}nikaGardlika u svezi s izgradnjom Doma umirovljenika uNa{icama. Drugo pitanje odnosilo se na odvajanjeglazbene {kole u Na{icama od Osnovne {kole DorePeja~evi}. Vije}nik je pitao da li je Poglavarstvoraspravljalo o tome te je predloìo da se inicijativapodrì.

Vije}nik Vlado Jung postavio je pitanjeparkiranja automobila vije}nika za vrijeme odràvanjasjednica @upanijske skup{tine.

Vije}nik Stjepan Krznari} pitao je kolika su sredstva


u 2004. godini planirana za investiranje u gospodarskezone na podru~ju op}ina, gradova i @upanije te traìomi{ljenje ùpana o iznosu planiranih sredstava.

Vije}nik Antun Rimac, u svezi Zra~ne lukeOsijek, pitao je koliko je bilo putnika i cargo tereta upet mjeseci ove godine te koliko se predvi|a do krajagodine. Nadalje, pitao je koliki su ukupni tro{koviposlovanja Zra~ne luke u 2003. godini i da li je prijedono{enja odluke izra|ena studija o opravdanostirekonstrukcije Luke.

Vije}nik Ivan Drmi} pitao je da li je u pripremiracionalizacija i nova sistematizacija u upravnimtijelima s obzirom da Osje~ko-baranjska ̀ upanija imaglomaznu i neefikasnu ùpanijsku upravu koju jenemogu}e pla}ati.

Vije}nik Zdravko @ivkovi}, u ime Klubavije}nika HSP-a, postavio je pitanje otkupa trì{nihvi{kova poljoprivrednih proizvo|a~a te posebice usvezi otkupa p{enice, kao i op}enito kakva je situacijau @itaru d.d. Donji Miholjac. Glede otkupa svinja,vije}nik je pitao za{to dràva ne za{titi doma}uproizvodnju kao {to to ~ine sve zdrave ekonomijesvijeta te eventualno uveze nedostaju}u razliku stoke.Vije}nik je pitao da li je prema Ministarstvupoljoprivrede ili Vladi pokrenuta inicijativa da bi serije{io problem otkupa svinja, koji ti{tipoljoprivrednike jer ìve isklju~ivo od proizvodnje iplasmana svojih proizvoda a ne od stalnih mjese~nihprimanja.

Na postavljena pitanja vije}nika odgovore su daliùpan Kre{imir Bubalo i zamjenik ùpana DinkoBuri}.

Vije}niku Kui}u ùpan Bubalo odgovorio je napitanje u svezi ugradnje lifta u Osnovnoj {koli Antunaôlni}a u \akovu da je u Prora~unu za te namjeneosigurano 250.000,00 kuna.

Vije}niku Matkovi}u, na pitanje o privatizacijiBelja, ùpan je odgovorio da su raspisana dvanatje~aja te da }e u roku od petnaestak dana bitiraspisan i tre}i. @upan je mi{ljenja da se Belje nesmije olako prodati te da bi bio dobar modelprivatizacije u kojem bi se prodalo 51% dionica tedràva ostala sa 25,1% dionicom. Mi{ljenje je ̀ upanada postoje mogu}nosti da se zadrì isti broj djelatnika,a to ne bi, s pove}anjem produktivnosti, uop}e trebalobiti upitno. Vlada i Fond za privatizaciju }e u sljede}adva tjedna raspisati tender, izvijestio je ùpan.

U svezi sa zaobilaznicom ùpan je odgovorio daje rije~ o investiciji ukupne vrijednosti212.000.000,00 kuna te da je u tijeku razminiranjeterena pristupne ceste budu}eg mosta. Radovi bi

trebali biti dovr{eni krajem sljede}e ili po~etkom2006. godine. @upan je tako|er naglasio da je koridorVc, kako cestovni tako i èljezni~ki, apsolutniprioritet za Osje~ko-baranjsku ̀ upaniju, a kompletnobi trebao biti zavr{en do 2008. godine. Glede Zra~neluke izvijestio je da }e se na sljede}oj sjedniciraspravljati o Izvje{}u Zra~ne luke Osijek.

U vezi s otkupom junadi i svinja rekao je da jenekoliko puta nadle`nom ministru upu}en dopis te jeznatan dio inicijativa i uvaèn.

Ujedno, vije}niku Ger{tmajeru ̀ upan je rekao dase dio sredstava osiguranih za vije}a nacionalnihmanjina transferira upravo ovih dana. @upanija je usvom Prora~unu osigurala 760.800,00 kuna zafinanciranje vije}a nacionalnih manjina {to je dalekonajvi{e u Republici Hrvatskoj.

Na pitanje vije}nika Mihaljevi}a postavljeno usvezi s problemom ku}a na pustarama, ̀ upan je rekaoda je rije~ o 192 ku}e te da projekt postoji ve}nekoliko godina no IPK je unio u svoj kapitalzemlji{te na kojem je planirana izgradnja ku}a.

Na pitanje vije}nika Vrdoljaka u svezi zapadneobilaznice, navodnjavanja ({to je bilo pitanje ivije}nika Ze~evi}a) i drugih projekata, ùpan jeodgovorio da je za navodnjavanje izdvojeno 1,5milijuna kuna te da na tom projektu intenzivno radiposebna projektna skupina. Postoji i skupina koja }ekontrolirati plan navodnjavanja koji mora bitiinkorporiran u cjelokupni dràvni plan. Projektzapadne obilaznice tako|er }e se realizirati, rekao jeùpan.

Na sljede}oj sjednici Skup{tine, prilikomdono{enja Odluke o izmjenama i dopunamaProra~una, za gospodarske zone }e, uz do sadaosigurana sredstva, biti prenamijenjeno jo{750.000,00 kuna i to za gradove Donji Miholjac,Valpovo i Na{ice.

Vije}niku Eraku ùpan je rekao da nitko ne èliostati bez kvalitetnih kadrova, no u tijeku je izradanove sistematizacije jer u usporedbi s drugimùpanijama Osje~ko-baranjska ̀ upanija ima ve}i brojdjelatnika koji se u sljede}em razdoblju morasmanjiti.

Na pitanje vije}nika Hrvoja Topalovi}a ùpan jerekao da je na poziciji kapitalnih ulaganja u sakralneobjekte osiguran iznos od 1.200.000,00 kuna te jepotrebno Poglavarstvu proslijediti zahtjev zaodobrenjem sredstava za obnovu crkve o ~ijoj obnovije rije~.

Na pitanje vije}nika Maurusa o osnivanjuAgencije za Slavoniju, ùpan je rekao da je prema


ugovoru s Ekonomskim fakultetom, koji je @upanijapotpisala prije godinu dana, trebala biti izra|enaStrategija razvitka @upanije, no sada se vodeintenzivni pregovori radi dovr{etka njene izrade.Poglavarstvo trenutno obilazi jedinice lokalnesamouprave na podru~ju @upanije kako bi sagledalosve potrebe. Osim toga, u Agenciji za razvoj Osje~ko-baranjske ùpanije trebala bi se osposobiti ~etiriprojekt - menadèra specijalizirana za pristupnefondove, te bi do kraja godine Agencija treala postatirazvojnom, a ne servisom nadle`nih ministarstava iùpana kao {to je bila do sada.

U svezi financiranja izgradnje Trga AnteStar~evi}a u Osijeku, ùpan je odgovorio vije}nikuBorasu da }e @upanija izdvojiti 5 milijuna kuna {to bibilo 50% ukupno potrebnog iznosa.

Vije}niku Gardliku, glede Doma umirovljenika uNa{icama, ùpan Bubalo je rekao da nije mogu}esamo iz Prora~una @upanije financirati taj projekt novjeruje u sufinanciranje s nadle`nim Ministarstvom.

Na drugo pitanje vije}nika Gardlika osufinanciranju vo}nih sadnica i loznih cijepova, ̀ upanje odgovorio da je tender u tijeku, da je osigurano900.000,00 kuna za vo}ne sadnice i dugoro~ne nasadete da vjeruje da zainteresirani imaju razloga bitizadovoljni ovim projektom. Na pitanje vije}nikaMio~a o kreditima za razvoj malog poduzetni{tvaùpan je izvijestio da }e u roku od 2 do 3 tjednapo~eti realizacija.

U svezi primjedaba na organizaciju Dràvnogprvenstva vatrogasaca, koje je iznio vije}nik Ru~evi},ùpan je rekao da nije ~uo niti jedan prigovor ali }eprovjeriti i s Gradom \akovom kao suorganizatorom.Tako|er je iskoristio prigodu da se zahvaliMinistarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslovana organizaciji ove manifestacije i vatrogascima kojisu obavili najve}i dio posla.

U vezi s parkiranjem automobla vije}nika zavrijeme sjednica Skup{tine ùpan je odgovorio dasmatra da 10-15 kuna nije previ{e jer sva vozilavije}nika ne bi stala u dvori{te, no poku{at }e rije{itiproblem na drugi na~in.

U svezi sa situacijom u @itaru d.d. DonjiMiholjac, na pitanje vije}nika @ivkovi}a, ùpan jerekao da situacija nije sjajna, no najve}i vjerovnik jeSlavonska banka koja }e, navodno, pokrenuti ste~aj spreustrojem s dodatnih 20 milijuna kuna obrtnihsredstava za pokretanje odnosno nastavak proizvodnjeuz zadràvanje svih radnika. @upan je izrazio nadu da}e @itar nastaviti poslovanje s obzirom da ima svojutrì{nu poziciju. Na drugo pitanje vije}nika @ivkovi}aùpan je odgovorio da je za{tita doma}e proizvodnjeapsolutni prioritet te da je potpisan ugovor s 11veterinarskih stanica jer se jedino kvalitetnim

sjemenom moè osnaìti sto~arska proizvodnja. Za tenamjene u ovoj godini je osigurano 500.000,00 kuna.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} na pitanjevije}nika Pavlini}a vezano uz Ljekarnu Osijek rekaoje da nema razloga da se Izvje{}e o poslovanjuLjekarne ne stavi na dnevni red sjednice Skup{tine.Tako|er je izvijestio da je smijenjeni ravnateljDragutin Bodako{ prihvatio svoje razrje{enje. Sobzirom na inzistiranje vije}nika SDP-a, Dinko Buri}je rekao da nema nikakvih problema da se pripremiizvje{}e i iznesu svi detalji.

Glede politi~kih smjena rekao je da je @upanijskopoglavarstvo ugodno iznenadilo gra|ane @upanijetolerancijom prema svim djelatnicima bez obzira napoliti~ku i nacionalnu pripadnost. Unato~insinuacijama o smjenama, ~injenica je da je smjenjensamo jedan ~ovjek i to u Agenciji za razvoj koja


Na 7. sjednici25. svibnja 2004.Na 7. sjedniciNa 7. sjednici25. svibnja 2004.25. svibnja 2004.

odavno nije napravila niti jedan projekt.

Na pitanje vije}nika Josipovi}a zamijenik ̀ upanaje odgovorio da }e inicirati da nadle`ne inspekcijeprovjere informacije o kori{tenju zdravstvene za{titeosoba koje nemaju prebivali{te na podru~ju @upanije.

Izbori pro~elnika upravnih tijela i brojna imenovanja~lanova radnih tijela i stru~nih povjerenstava za provedbupostupka javne nabave obiljeìla su 7. sjednicu @upanijskog

poglavarstva odrànu u Osijeku 25. svibnja. Pod predsjedanjem ùpana Poglavarstvo je u dnevni red ovesjednice uvrstilo to~ke: 1. Usvajanje zapisnika 5. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Izvje{}e o radu Zavoda za prostorno ure|enje Osje~ko-baranjske ̀ upanije u razdoblju lipanj 2001. - velja~a

2004. godine

Novi ~lan @upanijskog poglavarstva

KATICA KRISTI]KATICA KRISTI]KATICA KRISTI]KATICA KRISTI]

Katica Kristi} je ro|ena 1954. godine u Osijeku.[kolovala se u Osijeku gdje je prije roka diplomiralana Ekonomskom fakultetu. Tijekom {kolovanja vi{eputa je nagra|ivana za iznimne rezultate.

Po zavr{etku studija zaposlila se kao profesoricainformatike i ekonomske grupe predmeta uEkonomskoj {koli. Trenutno obna{a du`nostravnatelja Ugostiteljsko-turisti~ke {kole u Osijeku.[kola je u vrijeme njenog vo|enja, ostvarila brojneuspjehe na regionalnoj, dràvnoj i me|unarodnojrazini. U~enici {kole uklju~eni su u razli~itanatjecanja na kojima, u pravilu, postiù izuzetnerezultate.

Zahvaljuju}i stru~nom znanju i angaìranjuizabrana je za predsjednicu Stru~no metodi~kogpraktikuma u Zajednici ugostiteljsko-turisti~kih{kola na dràvnoj razini, ~lanica je predsjedni{tva u

istoj, ~lanica ekspertnog tima za uvo|enje novihstrukovnih programa u ugostiteljstvu priMinistarstvu prosvjete i Obrtni~koj komori Hrvatskei dr. Uz brojne aktivnosti radila je na osobnomstru~nom usavr{avanju, nakon kojega je odlukomministra prosvjete i {porta promaknuta u zvanjeprofesora savjetnika te imenovana za voditeljaùpanijskog vije}a ekonomsko-hotelijerske struke.

Uz redoviti posao, angaìrana je i u drugimsegmentima profesionalnog i javnog ìvota.

Na izborima 2001. godine i prijevremenimizborima 2004. godine izabrana je u Skup{tinuOsje~ko-baranjske ùpanije. ^lan je Hrvatskedemokratske zajednice.


3. Izvje{}e o radu Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Razrje{enje i imenovanje pro~elnika Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije a) Prijedlog Rje{enja o razrje{enju pro~elnika Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije b) Prijedlog Rje{enja o povjeravanju poslova pro~elnika Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske

ùpanije c) Prijedlog Zaklju~ka o raspisivanju natje~aja za izbor pro~elnika Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-

baranjske ùpanije 5. Prijedlog rje{enja o izboru pro~elnika a) Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije b) Upravnog odjela za dru{tvene djelatnosti Osje~ko-baranjske ùpanije 6. Prijedlog Rje{enja o odre|ivanju predstavnika Osje~ko-baranjske ̀ upanije u Skup{tini Hrvatske zajednice

ùpanija 7. Prijedlog Zaklju~ka o predlaganju izbora ~lana Nadzornog odbora Medijskog centra "Glas Slavonije" d.d.

Osijek 8. Prijedlog Zaklju~ka o predlaganju ~lana Natje~ajnog povjerenstva za dodjelu koncesija za va|enje pijeska

iz obnovljivih leì{ta korita rijeke Drave i Dunava 9. Prijedlog Rje{enja o imenovanju Komisije za procjenu utjecaja na okoli{ peradarnika "MZG", naselje

Forku{evci10. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude u postupku nabave noveliranja projektne dokumentacije

za izgradnju Ugostiteljsko-turisti~ke {kole u Osijeku11. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave namje{taja

i opreme za Podru~nu {kolu u Veli{kovcima12. Prijedlog rje{enja o osnivanju stru~nih povjerenstava za pripremu i provedbu postupka nabave a) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave uredskog

materijala za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini b) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave slu`benih

osobnih automobila za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini c) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave usluga

tjelesne za{tite osoba i imovine za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini d) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka ustupanja radova

za izmjenu i popravak vanjske stolarije i ure|enje fasade na zgradi u Osijeku, Trg Ante Star~evi}a 213. Prijedlog rje{enja o osnivanju stru~nih povjerenstava za pripremu i provedbu postupka nabave a) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave plotera za

potrebe Zavoda za prostorno ure|enje Osje~ko-baranjske ùpanije b) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave uredskog

namje{taja za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini c) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave stroja za

umnoàvanje "Duplo" za potrebe Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije d) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave opreme za

grijanje, ventilaciju i hla|enje za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini14. Informacija o postupku nabave - ustupanju radova za izgradnju prostora za hemodijalizu i centralnu

sterilizaciju u Op}oj ùpanijskoj bolnici Na{ice15. Prijedlog Rje{enja o ustupanju nepredvi|enih radova na izgradnji Podru~ne {kole u Veli{kovcima u

postupku nabave izravnom pogodbom

Razrije{ena pro~elnicaRazrije{ena pro~elnicaRazrije{ena pro~elnicaRazrije{ena pro~elnicaSlu`be za zajedni~ke posloveSlu`be za zajedni~ke posloveSlu`be za zajedni~ke posloveSlu`be za zajedni~ke poslove

Pro~elnica Slu`be za zajedni~ke poslove Ljiljana\urovi} podnijela je zahtjev Poglavarstvu, kojim traìrazrje{enje s ove du`nosti radi odlaska i zapo{ljavanjaizvan uprave. Prihva}aju}i njezin zahtjevPoglavarstvo ju je razrije{ilo du`nosti i time stvorilouvjete za ostvarivanje potpisanog sporazuma opredstanku radnog odnosa.

Do imenovanja novog pro~elnika Slu`be za

zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije popostupku utvr|enom Odlukom o upravnim tijelimaOsje~ko-baranjske ùpanije, poslove pro~elnikaobavljat }e Romana Mihaljevi}, pomo}nik pro~elnikau Slu`bi za javne financije, kao vr{itelj du`nosti.Istodobno je raspisan i natje~aj za izbor novogpro~elnika.

Izabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijela

Temeljem provedenog natje~ajnog postupka,Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog Komisije za


Na 8. sjednici 31. svibnja 2004.Na 8. sjednici Na 8. sjednici 31. svibnja 2004.31. svibnja 2004.

kadrovska pitanja te izabralo kandidate za pro~elnikenovoformiranih upravnih tijela. Tako su na ovedu`nosti izabrani @eljko Kralji~ak, diplomiraniinènjer poljoprivrede iz Osijeka, s 8 godina radnogaiskustva u struci, te poloènim stru~nim ispitom, zapro~elnika Upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije, a KsenijaZboìl, diplomirani pravnik iz Osijeka, s 36 godinaradnoga iskustva, te poloènim stru~nim ispitom, zapro~elnika Upravnog odjela za dru{tvene djelatnostiOsje~ko-baranjske ̀ upanije. Izabrani kandidati bit }eimenovani nakon proteka àlbenog roka.

Odre|eni predstavniciOdre|eni predstavniciOdre|eni predstavniciOdre|eni predstavnici@upanije u Hrvatskoj@upanije u Hrvatskoj@upanije u Hrvatskoj@upanije u Hrvatskojzajednici @upanijazajednici @upanijazajednici @upanijazajednici @upanija

Za predstavnike Osje~ko-baranjske ùpanije uSkup{tini Hrvatske zajednice ùpanija @upanijskoPoglavarstvo, pored ve} imenovanog predsjednikaSkup{tine @upanije Branimira Glava{a, je odrediloKre{imira Bubala, ùpana i Dinka Buri}a, zamjenikaùpana.

Niz informacija s podru~ja poljoprivrede i {umarstva te vodnog gospodarstva pratilo je osnovnu razvojnutemu koja je obiljeìla 8. sjednicu @upanijskog poglavarstva: projekt navodnjavanja poljoprivrednih povr{ina.Ovu zna~ajnu temu razmotrilo je Poglavarstvo pod predsjedanjem ̀ upana Kre{imira Bubala 31. svibnja u okvirudnevnog reda koji je obuhvatio i to~ke: 1. Usvajanje zapisnika 6. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Izvje{}e o radu i poslovanju Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek u 2003. godini 3. Informacija o stanju i problematici biljne proizvodnje na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Informacija o pripremama za proljetnu sjetvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 5. Informacija o stanju i problematici u sto~arstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 6. Informacija o izvr{enoj naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima na lokalnim vodama u 2003.

godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 7. Prijedlog sufinanciranja kapitalnih ulaganja u projektima navodnjavanja na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije a) Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju kapitalnih ulaganja u projektima navodnjavanja na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije b) Prijedlog Pravilnika o investicijskoj potpori za kapitalna ulaganja u projektima navodnjavanja na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije c) Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lanova Povjerenstva za provedbu postupka za dodjelu investicijske

potpore za kapitalna ulaganja u projektima navodnjavanja na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije


8. Prijedlog izmjena i dopune plana nabave Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu 9. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave izrade

Plana navodnjavanja za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini10. Prijedlog Zaklju~ka o rangiranju projekata pristiglih na natje~aj Fonda za regionalni razvoj Republike

Hrvatske za kori{tenje financijskih sredstava u 2004. godini11. Informacija o zahtjevima za davanje pozitivnog mi{ljenja pri isho|enju koncesije za va|enje pijeska na

rijeci Dravi i Dunavu12. Informacija o stanju, gospodarenju i za{titi {uma na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije13. Nacrt Rje{enja o izmjeni Rje{enja o odobrenju ~iste sje~e {ume u [umariji \akovo, gospodarskoj jedinici

"\akova~ki lugovi i gajevi"14. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave za izradu

Programa za{tite okoli{a za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije15.a) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu prijedloga Odluke o za{titi izvori{ta

pitke vode Jar~evac b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lanova Stru~nog povjerenstva za pripremu prijedloga Odluke o za{titi

izvori{ta pitke vode Jar~evac16. Prijedlog rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu

za rad vije}a i predstavnika nacionalnih manjina a) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u albanske nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije b) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u ma|arske nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije c) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u njema~ke nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije d) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u romske nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije e) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u slova~ke nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije f) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Vije}u srpske nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije g) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

predstavniku bo{nja~ke nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije h) Prijedlog Rje{enja o odobrenju dijela sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

predstavniku rusinske nacionalne manjine Osje~ko-baranjske ùpanije17. Izvje{}e o radu i aktivnostima Hrvatskog Crvenog krià Dru{tva Crvenog krià Osje~ko-baranjske

ùpanije za 2003. godinu18. Prijedlog Zaklju~ka o davanju odobrenja za osnivanje doma za smje{taj starijih i nemo}nih osoba u

Beli{}u19. Nacrt Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti Osnovne {kole "Ivan Goran

Kova~i}" \akovo20. Nacrt Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti Osnovne {kole Beli Manastir, Beli

Manastir21. Nacrt Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na dopunu djelatnosti Prve srednje {kole Beli Manastir,

Beli Manastir22. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti Osnovnoj {koli Ivana Brnjika Slovaka Jelisavac za zamjenu

nekretnina

Prihva}eno sufinanciranju kapitalnihPrihva}eno sufinanciranju kapitalnihPrihva}eno sufinanciranju kapitalnihPrihva}eno sufinanciranju kapitalnihulaganja u projektima navodnjavanjaulaganja u projektima navodnjavanjaulaganja u projektima navodnjavanjaulaganja u projektima navodnjavanjana podru~ju @upanijena podru~ju @upanijena podru~ju @upanijena podru~ju @upanije

Nakon izlaganja prijedloga Projekta i provedenerasprave, Poglavarstvo je prihvatilo sufinanciranjekapitalnih ulaganja u projektima navodnjavanja napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godiniu cilju unapre|enja poljoprivredne proizvodnje. Zaovu namjenu osigurana su sredstva u iznosu

500.000,00 kuna.

Uvjeti i postupak odobravanja ovih sredstava tena~in njihova kori{tenja Poglavarstvo je urediloposebnim Pravilnikom o investicijskoj potpori.Investicijska potpora podrazumijeva dodjelunepovratnih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjskeùpanije za teku}u godinu. Investicijsku potporumoè ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisanou Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima statusobiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta,


zadruge ili trgova~kog dru{tva.

Investicijska potpora odobrava se za kapitalnaulaganja ~ija najmanja vrijednost iznosi 2.000,00 kunai to za kopanje bunara za potrebe navodnjavanja,izradu akumulacija, nabavku sustava zanavodnjavanje i izradu potrebne infrastrukture zanavodnjavanje. Udio investicijske potpore moèiznositi do 25% od ukupne vrijednosti investicije.Najvi{i iznos investicijske potpore u jednojkalendarskoj godini za obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo i obrt moè iznositi 20.000,00 kuna,zadrugu 30.000,00 kuna, a trgova~ko dru{tvo50.000,00 kuna.

Postupak odobravanja investicijske potporeprovodi se temeljem javnog poziva koji se objavljujeu Glasu Slavonije i na web stranici @upanije. Javnipoziv je otvoren do iskori{tenja sredstava osiguranihu Prora~unu @upanije za ovu namjenu, a najkasnije do1. prosinca 2004. godine. Postupak obrade podnesenihzahtjeva za investicijsku potporu provodiPovjerenstvo za provedbu postupka za dodjeluinvesticijske potpore za kapitalna ulaganja uprojektima navodnjavanja na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Nastavno, Poglavarstvo je odlu~ilo da ~lanoviPovjerenstvo budu dr.sc. Boris Antunovi}, predsjednikte Draènka Gutzmirtl, @eljko Kralji~ak, MijoPetrovi} i Dragutin Vra~evi}, ~lanovi.

Rangirani projekti kandidiraniRangirani projekti kandidiraniRangirani projekti kandidiraniRangirani projekti kandidiraniza sredstva Fonda za regionalni razvojza sredstva Fonda za regionalni razvojza sredstva Fonda za regionalni razvojza sredstva Fonda za regionalni razvojRepublike HrvatskeRepublike HrvatskeRepublike HrvatskeRepublike Hrvatske

Temeljem provedenog postupka vrednovanjapristiglih zahtjeva na Natje~aj Fonda za regionalnirazvoj Republike Hrvatske, Poglavarstvo @upanije jerangiralo projekte za dodjelu bespovratnih potpora.Rang lista ovih projekata sadràva:1. Grad Beli Manastir (Izgradnja kanalizacije u

Ulici Imre Nagya, traèni iznos 400.000,00 kn),2. Op}ina Bizovac (Izgradnja i pro{irenje

vodocrpili{ta Jar~evac Q=60 l/sek, traèni iznos2.375.950,35 kn),

3. Op}ina Viljevo (Stvaranje preduvjeta razvojagospodarske zone - izgradnjom komunalneinfrastrukture Op}ine Viljevo, traèni iznos1.220.000,00 kn),

4. Op}ina \ur|enovac (Izgradnja spojnogvodovoda u Op}ini \ur|enovac, traèni iznos1.200.000,00 kn),

5. Op}ina Bizovac (Izgradnja ceste u zoni maloggospodarstva "Sajmi{te" Bizovac, traèni iznos400.000,00 kn)

6. Op}ine Trnava i Satnica \akova~ka (Izgradnjavodovoda na podru~ju Op}ine Trnava i Op}ineSatnica \akova~ka, traèni iznos 1.435.148,83kn),

7. Grad Donji Miholjac (Izgradnja magistralnogvodoopskrbnog sustava "Slavonska Podravina",traèni iznos 3.900.000,00 kn),

8. Op}ina Bilje (Izgradnja vodovodne mreè, cestakroz naselja i elektrifikacija naselja, traèniiznos 4.170.602,00 kn) i

9. Op}ina Kneèvi Vinogradi (Izgradnjakomunalne infrastrukture u Op}ini KneèviVinogradi, traèni iznos 2.204.500,00 kn).

S obzirom da }e sredstva namijenjena zadugoro~no kreditiranje projekata u iznosu od1.292.778,00 kn za Osje~ko-baranjsku ̀ upaniju ostatineiskori{tena, Poglavarstvo je odlu~ilo uputitizamolbu Fondu za regionalni razvoj RepublikeHrvatske da se navedena sredstva prenamjene ubespovratne potpore. Na taj na~in omogu}ilo bi sefinanciranje svih rangiranih projekata u okvirubespovratnih potpora.

Izvr{enje dospjelih obvezaIzvr{enje dospjelih obvezaIzvr{enje dospjelih obvezaIzvr{enje dospjelih obveza- pretpostavka odobrenja- pretpostavka odobrenja- pretpostavka odobrenja- pretpostavka odobrenjanovih koncesijanovih koncesijanovih koncesijanovih koncesija

Informacija o zahtjevima za davanje pozitivnogmi{ljenja pri isho|enju koncesije za va|enje pijeskana rijeci Dravi i Dunavu bila je podlogom razmatranjaproblematike izvr{enja do sada stvorenih koncesijskihobveza. Polaze}i od podataka sadrànih u ovojInformaciji o postojanju dugovanja dosada{njihkoncesionara nastalih temeljem ugovora o koncesijiza va|enje pijeska na rijeci Dravi i Dunavu,Poglavarstvo smatra da ubudu}e koncesije ne trebaodobravati osobama koje ne izvr{avaju svoje obvezepo toj osnovi te nalaè stru~nim slu`bama pokretanjepostupka prisilne naplate navedenih potraìvanja.

Destimulirati izvoz trupacaDestimulirati izvoz trupacaDestimulirati izvoz trupacaDestimulirati izvoz trupacai poluproizvoda od drvetai poluproizvoda od drvetai poluproizvoda od drvetai poluproizvoda od drveta

Informaciju o stanju, gospodarenju i za{titi{uma na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanijePoglavarstvo je proslijedilo Skup{tini na razmatranja.No tim povodom, istaklo je problem identifikacije{uma i potrebu uskla|ivanja gospodarskih osnova ikatastarskih evidencija sa stvarnim stanjem te potrebuùrnog rje{avanja ovog problema.

Poglavarstvo ukazuje i na problem miniranosti{umskih povr{ina i potrebu njihovog cjelovitog


Na 9. sjednici 15. lipnja 2004.Na 9. sjednici Na 9. sjednici 15. lipnja 2004.15. lipnja 2004.

razminiranja u cilju stvaranja sigurnih uvjeta zagospodarenje {umama.

Nadalje, istaklo je da je 3% sredstava koja sesukladno Zakonu izdvajaju iz prodajne cijene drvnemase nedovoljno za intenzivnije po{umljavanjeneobraslih podru~ja. Tako|er je potrebno da sepovr{ine izuzete {umarstvu za druge potrebe(uklju~uju}i i ceste) nadoknade zamjenskimzemlji{tem za podizanje {uma.

Na kraju, Poglavarstvo je odlu~ilo pokrenutiinicijativu prema resornom Ministarstvu da u okviruzakonskih propisa destimulira izvoz poluproizvoda oddrveta i trupaca odre|enih vrsta drveta a da raznimpoticajnim mjerama stimulira proizvodnju gotovihproizvoda u cilju postizanja vi{eg stupnja finalneprerade drveta i pove}anja zaposlenosti u drvnojindustriji.

Odobrena sredstva vije}ima iOdobrena sredstva vije}ima iOdobrena sredstva vije}ima iOdobrena sredstva vije}ima ipredstavnicima nacionalnih manjinapredstavnicima nacionalnih manjinapredstavnicima nacionalnih manjinapredstavnicima nacionalnih manjina

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnihmanjina propisano je da jedinice samoupraveosiguravaju sredstva za rad vije}a nacionalnihmanjina, uklju~uju}i sredstva za obavljanjeadministrativnih poslova za njihove potrebe, a moguosiguravati i sredstva za provo|enje odre|enihaktivnosti utvr|enih programom rada vije}anacionalne manjine.

Prora~unom Osje~ko-baranjske ùpanije za2004. godinu, koji je donijela Skup{tina @upanije 29.oùjka 2004. godine, za rad vije}a i predstavnikanacionalnih manjina osigurana su sredstva od784.000,00 kuna. Ukupno dostavljeni zahtjevi za radvije}a i predstavnika nacionalnih manjina iznose1.800.000,00 kuna, bez zahtjeva Vije}a romskenacionalne manjine, koje jo{ nije registrirano i nemaotvoren ìro-ra~un.

Nakon razmatranja ovih zahtjeva, Poglavarstvoje odobrilo za rad i obavljanje administrativnihposlova po 45.000,00 kuna vije}ima srpske,ma|arske, albanske, njema~ke, slova~ke i romskenacionalne manjine te po 10.000,00 kunapredstavnicima bo{nja~ke i rusinske nacionalnemanjine.

Preostali dio planiranih prora~unskih sredstavarealizirat }e se nakon dostavljenog izvje{}a okori{tenju prvog dijela dozna~enih sredstava.

Brojna izvje{}a trgova~kih dru{tava u su/vlasni{tvu@upanije, prijedlozi odluka i niz drugih informacija i

materijala pripremljenih za predstoje}u sjednicu @upanijske skup{tine obiljeìla su 9. sjednicu Poglavarstva kojeje pod predsjedanjem ̀ upana Bubala zasjedalo 15. lipnja. Obiman dnevni red obuhvatio je ~ak 26 pripremljenihto~aka: 1. Usvajanje zapisnika 7. sjednice Poglavarstva @upanije 2.a) Izvje{}e o poslovanju Zra~ne luke Osijek d.o.o. Osijek u 2003. godini b) Plan poslovanja Zra~ne luke Osijek d.o.o. Osijek za 2004. godinu 3. Izvje{}a o poslovanju trgova~kih dru{tava u su/vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini a) Kara{ica-Vu~ica d.d. Donji Miholjac b) Odvodnja d.d. Darda c) Vuka d.d. Osijek d) Cesting d.o.o. Osijek 4. Nacrt Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u za odràvanje cesta

"Cesting" Osijek 5. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti za zaduìvanje Dru{tva Cesting d.o.o. za odràvanje cesta


Osijek 6. Izvje{}e o poslovanju Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o. za 2003. godinu 7.a) Izvje{}e o ostvarivanju Financijskog plana i Programa rada Vatrogasne zajednice Osje~ko-baranjske

ùpanije za 2003. godinu b) Program rada i Financijski plan Vatrogasne zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu 8. Informacija o problematici razminiranja na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 9. Informacija o stanju i razvojnim mogu}nostima turizma na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije i radu

Turisti~ke zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini10. Informacija o stanju i organiziranosti komunalnog gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije11. Nacrt Odluke o naknadama radi umanjenja trì{ne vrijednosti nekretnina u svezi postupanja s otpadom12. Prijedlog Odluke o odre|ivanju vanjske granice inundacijskog pojasa rijeke Vuke u katastarskoj op}ini

Punitovci13. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju Sporazuma o ure|enju odnosa nastalih va|enjem {ljunka i pijeska

tijekom regulacijskih radova na vodama i vodnim gra|evinama14. Izvje{}e o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije u 2003. godini15. Prijedlog Zaklju~ka o davanju mi{ljenja na prijedlog Osnovne mreè zdravstvene djelatnosti16.a) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja domova za starije i nemo}ne osobe ~iji je

osniva~ Osje~ko-baranjska ùpanija u 2004. godini b) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja materijalnih i financijskih rashoda centara za

socijalnu skrb na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini c) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja pomo}i za podmirenje tro{kova stanovanja

korisnicima koji se griju na drva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini17.a) Prijedlog Pravilnika o korisnicima i uvjetima za dodjelu jednokratnih pomo}i socijalno ugroènim

gra|anima iz sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju Povjerenstva za utvr|ivanje postojanja uvjeta za dodjelu jednokratnih

pomo}i socijalno ugroènim gra|anima iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu18. Nacrt Odluke o stipendiranju i odobravanju drugih oblika financijske potpore darovitim u~enicima i

studentima19. Izvje{}e o obavljenoj reviziji Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu20. Nacrt Zaklju~ka o izmjenama i dopunama Programa investicijskih projekata na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije u 2004. godini21. Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu a) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu b) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za

2004. godinu22. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Izmjene i dopune Programa zakupa Doma zdravlja Osijek b) Odluku o izmjeni Odluke o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Osijek23. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti Domu zdravlja \akovo na Odluku o prodaji stana u \akovu

u ulici J. Palmoti}a 124. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu Op}ini

Trnava za pokroviteljstvo privredno-kulturne manifestacije vinogradara i vinara Slavonije i Baranje"Bonavita"

25. Davanje odobrenja za uporabu grba Osje~ko-baranjske ùpanije26. Prijedlog rje{enja o izboru pro~elnika a) Slu`be za javne financije Osje~ko-baranjske ùpanije b) Agencije za razvoj Osje~ko-baranjske ùpanije

Plan poslovanja Zra~nePlan poslovanja Zra~nePlan poslovanja Zra~nePlan poslovanja Zra~neluke Osijek - nerealanluke Osijek - nerealanluke Osijek - nerealanluke Osijek - nerealan

Izvje{}u o poslovanju Zra~ne luke Osijek d.o.o.Osijek za 2003. godinu i Planu poslovanja Zra~neluke Osijek d.o.o. Osijek za 2004. godinu ~lanoviPoglavarstva pristupili su sagledavaju}i njihovu

stvarnu i financijsku utemeljenost.

Nakon rasprave, Poglavarstvo je ocijenilopodnesene dokumente neprihvatljivim. U Izvje{}u jerazvidan pad poslovnih prihoda u pro{loj godini, aizvori prihoda uglavnom su subvencije iz sredstavasuvlasnika Dru{tva bez kojih bi ono bilo u gubitku.Osim toga, malo je u~injeno na uspostavi novih linija,a nije polu~en uspjeh u pregovorima s nacionalnom


avio-kompanijom, istaklo je Poglavarstvo.

Nastavno, ukazalo je kako je predloèni Plan za2004. godinu nerealan jer se ponovo temelji nasredstvima suvlasnika koji ova sredstva svojimprora~unima nisu osigurali. Pored navedenoga, uosposobljavanje Zra~ne luke za me|unarodni prometpotrebno je uloìti zna~ajna sredstva, a da za ukupnuinvesticiju nije izra|ena studija isplativosti. Slijedomre~enoga, Poglavarstvo drì kako je daljnji razvojZra~ne luke Osijek mogu}e sagledati samo temeljemstudije isplativosti pa slijedom toga i razmatratipravce njezinog razvitka.

Vode}i se ovim konstatacijama i ocjenamaPoglavarstvo je preporu~ilo Skup{tini da podnesenedokumente ne prihvati.

Organiziranost turizmaOrganiziranost turizmaOrganiziranost turizmaOrganiziranost turizma- zalog njegova razvoja- zalog njegova razvoja- zalog njegova razvoja- zalog njegova razvoja

Informacija o stanju i razvojnim mogu}nostimaturizma na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije iradu Turisti~ke zajednice Osje~ko-baranjske ̀ upanijeu 2003. godini ukazuje na ~injenice da podru~jeOsje~ko-baranjske ùpanije nije odgovaraju}eturisti~ki valorizirano, a slijedom toga turizam, kaopotencijalno zna~ajna grana gospodarstva, nijerazvijen, ocijenilo je Poglavarstvo u raspravi opodnesenom dokumentu.

Uzroke ovom stanju Poglavarstvo vidi unedostatku vizije i strategije razvoja turizma odnosnou nedovoljnoj osposobljenosti i organiziranostituristi~ke ponude na podru~ju @upanije. Svoj obolnezadovoljavaju}em stanju dala je i neorganiziranost@upanijske turisti~ke zajednice kao posljedice ~estihpromjena ~lana @upanijskog poglavarstva, koji jetemeljem Zakona predsjednik, djelomi~no uvjetovanihi minulom krizom ùpanijske vlasti kao i krizerukovo|enja stru~nim poslovima.

Slijedom re~enoga, Poglavarstvo ocjenjujenu`nim izradu planske projekcije za narednorazdoblje te poduzimanje inicijativa usmjerenihrazvoju kongresnog, ruralnog, ekolo{kog i drugihoblika turizma, boljem predstavljanju povijesne ikulturne ba{tine i turisti~ke ponude ciljanim grupamaturista.

I kona~no, Poglavarstvo je naglasilo potrebuubrzanja aktivnosti cjelovitog rje{enja kadrovskih iprostornih uvjeta za redovan i kvalitetniji radTuristi~ke zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije.

UlaganjaUlaganjaUlaganjaUlaganja u poduzetni~ke zone osloboditi u poduzetni~ke zone osloboditi u poduzetni~ke zone osloboditi u poduzetni~ke zone osloboditi

komunalne naknade i komunalnogkomunalne naknade i komunalnogkomunalne naknade i komunalnogkomunalne naknade i komunalnogdoprinosadoprinosadoprinosadoprinosa

U raspravi o Informaciji o stanju iorganiziranosti komunalnog gospodarstva napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, koju je uputilona doradu, Poglavarstvo je prihvatilo inicijativuSavjeta za gospodarski razvitak za izmjenu i dopunu~lanka 23. i 31. Zakona o komunalnom gospodarstvuradi djelomi~nog odnosno potpunog osloba|anjapla}anja komunalne naknade i komunalnog doprinosapoduzetnika koji investiraju u poduzetni~ke zone, a~ija je investicija od posebnog interesa za razvoj iunapre|enje gospodarstva, bez obveze jedinicalokalne i podru~ne (regionalne) samouprave daosiguraju sredstva u svom prora~unu za iznososlobo|enog dijela naknade.

Priprema stru~ne podloge za realizacijupokrenute inicijative povjerena je Upravnom odjelu zapoljoprivredu i gospodarstvo @upanije.

Kako urediti naknadeKako urediti naknadeKako urediti naknadeKako urediti naknadeu svezi postupanja s otpadom ?u svezi postupanja s otpadom ?u svezi postupanja s otpadom ?u svezi postupanja s otpadom ?

Nacrt Odluke o naknadama radi umanjenjatrì{ne vrijednosti nekretnina u svezi postupanja sotpadom priprema se ve} nekoliko godina. No, poredvaè}e zakonske regulative koja u sebi sadràva inepremostive proturje~nosti, te{ko je pripremitizakonitu i provedivu odluku.

Iz ovog razloga, Poglavarstvo je zaklju~ilo da seure|ivanje naknada vlasnicima nekretnina i naknadajedinicama lokalne samouprave razdvoji i zasebnopristupi njihovom ure|ivanju. Bez odlaganja }e sepristupiti pripremi odluke kojom }e biti ure|enopitanje naknade jedinicama lokalne samouprave, dokje u odnosu na pitanje naknade vlasnicima nekretninapotrebno pokretanje postupka izmjene Zakona ootpadu radi otklanjanja uo~enih proturje~nosti iustanovljenja pravno dosljednog i provodivogkoncepta ure|enja ove problematike.

Ovo stanovi{te utemeljeno je na sagledavanjuove problematike od strane Komisije za pravnapitanja, Komisije za financije i Savjeta za prostornoure|enje i za{titu okoli{a.

Utvr|eni uvjeti za dodjeluUtvr|eni uvjeti za dodjeluUtvr|eni uvjeti za dodjeluUtvr|eni uvjeti za dodjelusocijalnih pomo}isocijalnih pomo}isocijalnih pomo}isocijalnih pomo}i

Dono{enjem Pravilnika Poglavarstvo je uredilo


postupak dodjele jednokratnih pomo}i socijalnougroènim obiteljima.

Prema Pravilniku, ovo pravo pripada samcu iliobitelji koji imaju prebivali{te ili trajno nastanjenje napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije najmanjeposljednjih {est mjeseci prije podno{enja zahtjeva,mjese~ni iznos primanja za posljednja tri mjesecaprije podno{enja zahtjeva: za pojedinca u visini do triosnovice na temelju koje se utvr|uje pomo} zauzdràvanje prema Zakonu o socijalnoj skrbi, a zaobitelj u visini do dvije osnovice po ~lanu obitelji teiznimno te{ke trenuta~ne ìvotne okolnosti (nesretanslu~aj u obitelji, velika {teta u ku}anstvu nastala zbognesre}e ili elementarne nepogode, skupo lije~enjete{ke bolesti i sli~no). Jedan korisnik po istoj osnovimoè ostvariti pomo} u najvi{em iznosu do 5.000,00kuna, odnosno najvi{e dva puta po razli~itimosnovama.

Ovu pomo} dodjeljuje Poglavarstvo na prijedlogposebnog povjerenstva. Nastavno, Poglavarstvo je uPovjerenstvo imenovalo Dinka Buri}a, zapredsjednika te Kseniju Zboìl i Ruìcu Gverieri, za~lanove.

Odobrene financijske potporeOdobrene financijske potporeOdobrene financijske potporeOdobrene financijske potpore

Prihva}aju}i podnesene zamolbe, Poglavarstvoje odlu~ilo financijski poduprijeti razvoj poduzetni~keinfrastrukture odnosno gospodarske manifestacije.Tako je odobreno 100.000,00 kuna poduzetni~kojzoni "Janjevci" u Donjem Miholjcu za komunalnuinfrastrukturu te iznos od 10.000,00 kuna Op}ini

Trnava za pokroviteljstvo privredno-kulturnemanifestacije vinogradara i vinara Slavonije i Baranje"Bonavita".

Izabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijelaIzabrani pro~elnici upravnih tijela

Nakon razrje{enja pro~elnika Agencije za razvoji Slu`be za javne financije raspisani su natje~aji zaizbor novih pro~elnika. Iz reda prijavljanih kandidata,Poglavarstvo je izabralo kandidate za novepro~elnike. Martin Marolin, diplomirani ekonomistiz Osijeka izabran je za pro~elnika Agencije za razvojOsje~ko-baranjske ùpanije, a Snjeàna Ragu`,diplomirani ekonomist iz Osijeka, izabrana je zapro~elnika Slu`be za javne financije.

Savjet za prosvjetuSavjet za prosvjetuSavjet za prosvjetuSavjet za prosvjetu

UNAPRIJEDITI PROSVJETNUUNAPRIJEDITI PROSVJETNUUNAPRIJEDITI PROSVJETNUUNAPRIJEDITI PROSVJETNUFUNKCIJUFUNKCIJUFUNKCIJUFUNKCIJU

Savjet za prosvjetu, kao radno tijelo Poglavarstvaosnovano radi pra}enja stanja i predlaganja mjeraunapre|enja u podru~ju svoga djelovanja pratilo jenapore Poglavarstva za uspje{nim nadokna|ivanjemvremena izgubljenog ùpanijskom krizom izraènogu pripremi i dono{enju niza dokumenata koji seodnose na financiranje i funkcioniranje @upanije upodru~ju {kolstva. U tom nastojanju Savjet je pod

predsjedanjem Katice Kristi} odrào pet sjednica.

Raspravljaju}i o Izvje{}u o izvr{enju Programajavnih potreba u {kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu, Savjet jerazmotrio i problematiku stru~nog usavr{avanjanastavnika osnovnih i srednjih {kola. Tom prigodomje istakao da ne podràva dosada{nji model stru~nogusavr{avanja odnosno na~in na koji su se programiodabirali jer nije bilo natje~aja, a niti valorizacijenavedenih programa, te kako smatra da je ubudu}epotrebno objaviti natje~aj da bi se sve zainteresiraneudruge mogle javiti i ponuditi svoje programe. Savjetdrì da su navedeni programi preskupi i da


obuhva}aju mali broj polaznika, te je zatraèno da sedostavi i Informacija o realizaciji i u~inkovitostinavedenih programa.

Problematika dodjele financijskih potpora krozinstitute stipendiranja i potpore za permanentnoobrazovanje bili su predmetom posebne analizeSavjeta. Rezultat te analize jesu promjene u sustavupredloène tekstovima novih odluka kojima seure|uju ova pitanja. U odnosu na permanentnoobrazovanje, Savjet je izrazio stanovi{te da nije bilodobro raspisati trajni natje~aj koji obuhva}a i sredstvaza idu}u prora~unsku godinu. Iz tog razloga predlaèda se nakon dono{enja Odluke o dodjeljivanju potporaza permanentnu edukaciju i Pravilnika o postupkudodjeljivanja potpora za permanentnu edukaciju, ~ija}e izrada slijediti nakon usvajanja Odluke, raspi{enovi natje~aj za prora~unska sredstva u 2004. godini.

Savjet za gospodarski razvitakSavjet za gospodarski razvitakSavjet za gospodarski razvitakSavjet za gospodarski razvitak

POKRENUTI PROMJENEPOKRENUTI PROMJENEPOKRENUTI PROMJENEPOKRENUTI PROMJENEUSMJERENE RAZVITKUUSMJERENE RAZVITKUUSMJERENE RAZVITKUUSMJERENE RAZVITKU@UPANIJE@UPANIJE@UPANIJE@UPANIJE

Od imenovanja 19. oùjka ove godine na svoje ~etirisjednice Savjet za gospodarski razvitak kojimpredsjedava Zoran Kova~evi}, angaìrano jerazmotrio ~etrnaest razvojnih projekata sa podru~jana{e @upanije iz poduzetni{tva, prometa, komunalnoggospodarstva, poljoprivrede, turizma, {umarstva ivodnoga gospodarstva.

U okviru svoje zada}e vrednovanja prijedlogarazvojnih programa i projekata u gospodarstvu Savjetje svojim Zaklju~cima pokrenuo va`ne promjeneusmjerene razvitku @upanije.

Tako je zatraìo projekciju efekata zapo{lja-vanja na program iz podru~ja poduzetni{tva, ukazaona potrebu stvaranja pretpostavki za druga~ijezakonsko reguliranje vezano za naplatu prihoda kojise pla}a pri registraciji motornih i priklju~nih vozilakao godi{nja naknada za uporabu javnih cesta.

Kao va`nu mjeru za unapre|enje stanja uprera|iva~koj drvnoj industriji na{e @upanije, a kakobi se omogu}ilo drvoprera|iva~ima da do|u dopotrebnih koli~ina trupaca za redovan rad i razvitak,{to je pretpostavka stvaranja novih radnih mjesta,Savjet je predloìo Poglavarstvu pokretanje procedureizmjene Zakona o {umama. Takvom izmjenomistovremeno se namjerava omogu}iti Upravi {umaPodru`nica Osijek i Podru`nica Na{ice da na trì{tudo|u do prihoda od prodaje trupaca, te da sezakonskim putem bitno utje~e na spre~avanje izvoza

trupaca u inozemstvo.

Savjet je dao punu potporu pokrenutimpoljoprivrednim projektima sufinanciranjanavodnjavanja, sufinanciranja savjetovanja i postupkapotvr|ivanja proizvo|a~a/prera|iva~a u ekolo{kojproizvodnji, sto~arske i biljne proizvodnje napodru~ju na{e @upanije.

Uz navedeno Savjet je inicirao da Poglavarstvoputem "Hrvatskih voda" pokrene rje{avanjedugogodi{njeg problema reguliranja stanja vodanajnièg dijela @upanije koje se nalazi na {irempodru~ju Na{ica.

Povodom razmatranja Informacije o stanju iorganiziranosti komunalnog gospodarstva Savjet jepredloìo pokretanje aktivnosti za izmjenu Zakona okomunalnom gospodarstvu. Prijedlog je usmjerenprema djelomi~nom ili cjelovitom osloba|anjukomunalne naknade i komunalnog doprinosa onihpoduzetnika koji investiraju u poduzetni~ke zone, a~ija investicija je od posebnog interesa za razvoj iunapre|enje gospodarstva, bez obveze osiguranjasredstava u prora~unu jedinica lokalneuprave/samouprave za iznos oslobo|enog dijela.

U nizu podnesenih izvje{}a Savjet je posebnosagledao Izvje{}e o poslovanju Zra~ne luke Osijek.Tim povodom je ukazao da bi bez subvencija Zra~naluka d.o.o. Osijek poslovala s gubitkom, da jeevidentan pad poslovnih prihoda u pro{loj godini,konstatirao je neuspjeh u pregovorima s nacionalnomavio-kompanijom, ocijenio je da je u~injeno malozna~ajnih aktivnosti na uspostavi novih linija teukazao na potrebu ulaganja dodatnih 25.000.000,00kuna kako bi se omogu}ilo da Zra~na luka Osijekpostigne kategoriju 1., te bude potpuno osposobljenaza rad na me|unarodnom trì{tu.

Razmatraju}i i analiziraju}i pristigle informacijei prijedloge programa ~lanovi Savjeta su temeljemsvojih stru~nih znanja i bogatog radnog iskustvapredlagali konkretne mjere unaprje|enja, ~ime suuvelike pomogli predlagateljima materijala upravilnijem kori{tenju vlastitih razvojnih potencijala.

Savjet za prostorno ure|enjeSavjet za prostorno ure|enjeSavjet za prostorno ure|enjeSavjet za prostorno ure|enjei za{titu okoli{ai za{titu okoli{ai za{titu okoli{ai za{titu okoli{a

ISKORISTITI I ZA[TITITIISKORISTITI I ZA[TITITIISKORISTITI I ZA[TITITIISKORISTITI I ZA[TITITIPROSTORNE POTENCIJALEPROSTORNE POTENCIJALEPROSTORNE POTENCIJALEPROSTORNE POTENCIJALE

Na svoje ~etiri odràne sjednice Savjet za prostornoure|enje i za{titu okoli{a pod predsjedanjem mr.sc.


Sonje Cupec razmatrao je materijale pripremljene zasjednicu Poglavarstva te ovom tijelu davao svojami{ljenja i prijedloge. U tim okvirima Savjet je pratioi razmatrao stanje u podru~ju svog djelokruga rada tepredlagao mjere njegova unaprje|enja.

Razmatraju}i Informaciju o izvr{enoj naplatislivne vodne naknade i obavljenim radovima nalokalnim vodama u 2003. godini na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije Savjet je ukazao narazliku izme|u prihoda i rashoda i to u korist prihoda,{to upu}uje na potrebu utvr|ivanja {to je sa dijelomprihoda koji nije utro{en na podru~ju @upanije. Savjetsmatra da je potrebno energi~no istaknuti zahtjev dase sva prikupljena sredstva vrate na podru~je@upanije, a zbog ratnih zbivanja koja su uzrokovalazapu{tenost kanalske mreè i devastacijuvodnogospodarskih gra|evina potrebno je na dràvnojrazini razmotriti mogu}nost dodatnih sredstava zadovo|enje sustava u funkcionalno stanje, njegovoodràvanje i razvoj.

S obzirom na konstantno prisutne problemeodràvanja detaljne kanalske mreè koja nije unadle`nosti Hrvatskih voda, predloìo je da Skup{tinaOsje~ko-baranjske ùpanije donese Zaklju~ak opotrebi izmjene Zakona o vodama na na~in da seodràvanje cjelokupnog sustava povjeri Hrvatskimvodama. Zaklju~ak je potrebno uputiti Vladi,saborskim zastupnicima i drugima koji mogupridonijeti rje{avanju ovog problema. Tako|er jepotrebno predloìti da se, u cilju pobolj{anja naplateslivne vodne naknade, ne dodjeljuju poticaji upoljoprivredi onima koji nisu ispunili obveze pla}anjaslivne vodne naknade.

U odnosu na problematiku {uma, a povodomInformacije o stanju, gospodarenju i za{titi {uma napodru~ju @upanije, Savjet je istakao problemidentifikacije {uma i potrebu uskla|ivanja kakogospodarskih osnova tako i katastarskih evidencija sastvarnim stanjem te predlaè ubrzavanje rje{avanjaovog problema. Isti~e se da je 3% sredstava koja sesukladno Zakonu izdvajaju iz prodajne cijene drvnemase nedovoljno za intenzivnije po{umljavanjeneobraslih podru~ja. Tako|er je potrebno da sepovr{ine oduzete {umarstvu za druge potrebe(uklju~uju}i i ceste) nadoknade zamjenskimzemlji{tem za podizanje {uma. Pored toga, istakao jei problem miniranosti {umskih povr{ina i potrebunjihovog cjelovitog razminiranja u cilju stvaranjasigurnih uvjeta za odràvanje i eksploataciju {uma.

Komisija za pravna pitanjaKomisija za pravna pitanjaKomisija za pravna pitanjaKomisija za pravna pitanja

STVORITI VALJANE PRAVNE PODLOGESTVORITI VALJANE PRAVNE PODLOGESTVORITI VALJANE PRAVNE PODLOGESTVORITI VALJANE PRAVNE PODLOGE

ZA PRIMJENU ZAKONA O OTPADUZA PRIMJENU ZAKONA O OTPADUZA PRIMJENU ZAKONA O OTPADUZA PRIMJENU ZAKONA O OTPADU

Nacrt Odluke o naknadama radi umanjenjatrì{ne vrijednosti nekretnina u svezi postupanja sotpadom pripremljen u Zavodu za prostorno ure|enje@upanije bilo je osnovom rasprave Komisije zapravna pitanja o problematici primjene Zakona ootpadu. Rije~ je prije svega o primjeni ~lanka 46.Zakona o otpadu kojim je utvr|ena obveza @upanijeda odredi mjerila, postupak i na~in odre|ivanja iznosanaknade te na~in isplate:

- naknade vlasniku nekretnine u ~ijoj seneposrednoj blizini nalaze gra|evine namijenjeneskladi{tenju, obra|ivanju ili odlaganju otpada radiumanjene trì{ne vrijednosti nekretnine;

- naknade jedinicama lokalne samouprave na ~ijempodru~ju se nalaze gra|evine namijenjeneskladi{tenju, obra|ivanju ili odlaganju otpada.

Pitanje naknada nije Zakonom ure|eno u mjeridostatnoj za sagledavanje ukupnog koncepta, tako daje ure|ivanje ovih pitanja ùpanijskom odlukomsloèno i ponekad proturje~no. Komisija je podsjetilada je inicijativa za dono{enje ove Odluke pokrenutajo{ 1998. godine. Budu}i da je po ocjeni tada{njegizra|iva~a (@upanijskog ureda za prostorno ure|enje)zakonski koncept proturje~an i nedostatan, odluka nijedonesena. Zakon iz 2003. godine sadràva istaodre|enja kao i ranije vaè}i Zakon iz 1995. godine.

Komisija je u raspravi odrànoj pod predsjedanjemmr.sc. Davora Brun~i}a, a potom i u svom mi{ljenjuupu}enom Poglavarstvu, ukazala na niz otvorenihpitanja, prije svega pitanja na~ina i postupkautvr|ivanja zona utjecaja blizine otpada na vrijednostnekretnina te trì{ne vrijednosti nekretnina.

Zakon je identificirao izvor sredstava za isplatunaknade vlasnicima nekretnina kojima je umanjenavrijednost. To je obra|iva~, odnosno vlasnikgra|evina namijenjenih skladi{tenju, obra|ivanju iliodlaganju otpada koji ovu nov~anu naknadu upla}ujesvakog mjeseca u prora~un ̀ upanije. Me|utim, tko, ukojem postupku i temeljem kojih kriterija i mjerilautvr|uje ovaj iznos? Ovo je zna~ajno iz razloga {to suupravo ova sredstva izvorom namirenja vlasnikanekretnina.

Vrlo zna~ajno pitanje je: tko je obveznik isplatenaknade prema vlasnicima nekretnina? Da li to,slijedom priliva sredstva u ùpanijski prora~un,@upanija? S tim u svezi valja ukazati i na problemfinancijskih tokova. ^lankom 46. stavak 3. Zakonapropisano je da vlasnik gra|evina za postupanje sotpadom upla}uje naknadu u prora~un ùpanije. Iznavedene odredbe nije jasan na~in uplate i isplatenaknade, a dodatni problem predstavljalo bi i to {to


ulaz i izlaz sredstava nisu vezani. Problem se javljaukoliko vlasnik gra|evine za postupanje s otpadom neupla}uje redovito naknadu u prora~un ùpanije, aùpanija i dalje mora redovito upla}ivati naknaduvlasniku nekretnine, ~ime de facto, postajesuodgovorna za obvezu obra|iva~a odnosno vlasnikagra|evine. S obzirom na ~injenicu neuskla|enostiuplate i isplate sredstava, @upanija bi svojimprora~unom morala osiguravati sredstva za izvr{enjeove obveze. Za ovo ona nema pravnog temelja. NitiZakonom niti Odlukom ovaj problem nije zahva}en.

Na~in isplate naknade ovisi o stanovi{tu {to je posvojoj naravi ta naknada: da li ona ima karakter renteili je odrediva u jednokratnom iznosu. Renta seispla}uje u odre|enim vremenskim obrocima sve doktraje stanje na koju se ona odnosi, a jednokratnanaknada u trenutku kupoprodaje, dakle, tada kada senjezina trì{na vrijednost potvr|uje. Zakonskorje{enje jeste da ovu naknadu upla}uje svakogmjeseca (dakle, trajno) obra|iva~, odnosno vlasnikgra|evina namijenjenih skladi{tenju, obra|ivanju iliodlaganju otpada u prora~un ùpanije. Ovarazmatranja upu}uje na zaklju~ak kako naknada trebaimati pravnu narav i oblik rente, podudarno s uplatomobveznika te naknade u ùpanijski prora~un. S drugestrane, odredba Zakona, prema kojoj iznos naknademora biti razmjeran umanjenoj vrijednosti nekretnine,upu}uje na utvr|ivanje jednokratnog iznosa, budu}ida mjese~na renta u neodre|enom vremenu moèpolu~iti ve}e iznose nego {to je iznos srazmjeranumanjenoj vrijednosti nekretnine. Ovu, Zakonomprouzro~enu kontradikciju Odluka ne moè uspje{norije{iti. Budu}i da je ovo pitanje su{tina realizacijeprava vlasnika na naknadu, bez njegovog rje{enja nijemogu}e donijeti valjanu i provodivu Odluku.

Zaklju~no, Komisija je ocijenila kako podnesenaOdluka nije podobna za dono{enje u predloènomsadràju. Imaju}i u vidu ~injenicu da se, prema izreciOdluke ona ne}e primjenjivati u odnosu na postoje}egra|evine, pa, dakle, u ovom trenutku uop}e ne}eprimjenjivati u dijelu koji se odnosi na naknadevlasnicima nekretnina, Komisija je ocijenila danjezino dono{enje nije hitne naravi. Ovaj zaklju~ak neodnosi se na naknade jedinicama lokalne samouprave.Iz ovih razloga Komisija je predloìla da nositeljizrade pripremi novi tekst odluke kojim }e bitiure|eno samo pitanje naknade jedinicama lokalnesamouprave, imaju}i pri tome u vidu stanovi{taizraèna njenim zaklju~kom. U odnosu na pitanjenaknade vlasnicima nekretnina, Komisija predlaèpokretanje postupka izmjene Zakona o otpadu radiotklanjanja uo~enih proturje~nosti i ustanovljenjapravno dosljednog i provodivog koncepta.

Povjerenstvo za navodnjavanjePovjerenstvo za navodnjavanjePovjerenstvo za navodnjavanjePovjerenstvo za navodnjavanje

zapo~elo s radomzapo~elo s radomzapo~elo s radomzapo~elo s radom

NAVODNJAVAT ]E SE SAMO EKONOMSKINAVODNJAVAT ]E SE SAMO EKONOMSKINAVODNJAVAT ]E SE SAMO EKONOMSKINAVODNJAVAT ]E SE SAMO EKONOMSKIISPLATIVA PODRU^JAISPLATIVA PODRU^JAISPLATIVA PODRU^JAISPLATIVA PODRU^JA

"Ovo je prvi put otkad radim da se na ovakoprakti~an na~in spaja znanost i politika", rekla jedr.sc. Jasna [o{tari}, specijalistica poljoprivrednemelioracije na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i~lanica novoosnovanog Povjerenstva zanavodnjavanje, na prvom sastanku Povjerenstvaodrànom 21. travnja. Dodala je kako je i dosadpone{to u~injeno i da sve to valja iskoristiti, pa jedobra vijest da ne po~injemo od nule. Ove godinemoramo trasirati put i stvoriti preduvjete, ali praverezultate moèmo o~ekivati tek za desetak godina.

@upan Kre{imir Bubalo, kao predsjednikPovjerenstva, o~ekuje ve} ove godine ne samozgotovljen Plan navodnjavanja, nego i prve rezultatena terenu. Tragi~no je da se od 240.000 hapoljoprivrednih povr{ina u @upaniji navodnjava samo311 ha, {to je 0,13 posto obradivih povr{ina. Lo{a jevijest i da su od 42 jedinice lokalne samouprave samo~etiri dovr{ile prostorne planove, a dvije ih upravodovr{avaju. Stoga }e @upanija podràti projektnavodnjavanja i to na podru~jima s ciljanom,ekonomski isplativom proizvodnjom, {to o~ekuje i odjedinica lokalne samouprave. U tom smislu sugerirat}e i ure|enje zakonske regulative te konkurirati kodeuropskih fondova za razvoj navodnjavanja i ure|enjekanalske mreè, jer navodnjavanje i odvodnja jednakosu va`ni, smatra Povjerenstvo. Bilo koji oblik dràvnepotpore uvjetovan je funkcionalno{}u kanala, paMirjana [eput, ravnateljica Zavoda za tlo smatra daje potrebno poraditi i na mijenjanju svijesti gra|ana ova`nosti proto~nosti kanala. Bit }e potrebna i obukaza navodnjavanje koja kod nas jo{ nije bilaorganizirana.

Davor Hani~ar, voditelj obrane od poplava uùpanijskoj ispostavi Hrvatskih voda, izvijestio je daje u prethodnom tjednu ponegdje palo i vi{e od 100mm ki{e po ~etvornome metru. Najbolje je pro{laBaranja zahvaljuju}i niskom vodostaju Dunava iDrave koji su povukli nabujale zaobalne vode. Crpnastanica Podunavlje radila je 24 sata dnevno, a o~i{}enisu i odvodni kanali. Situacija na ~etiri slivna i dvavodna podru~ja pod stalnim je nadzorom, akontroliranim propu{tanjem vode iz akumulacija ipreoptere}enih kanala u manje optere}ene, izbjegnutesu ve}e {tete.

@upan Bubalo prezentirao je prijedlog Plananavodnjavanja na prostoru @upanije, kojega jePovjerenstvo ocijenilo dobrim.


ProjektProjektProjektProjektSUFINANCIRANJE KAPITALNIH ULAGANJASUFINANCIRANJE KAPITALNIH ULAGANJASUFINANCIRANJE KAPITALNIH ULAGANJASUFINANCIRANJE KAPITALNIH ULAGANJA

U PROJEKTIMA NAVODNJAVANJAU PROJEKTIMA NAVODNJAVANJAU PROJEKTIMA NAVODNJAVANJAU PROJEKTIMA NAVODNJAVANJA

Na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije imaukupno 257.646 ha poljoprivrednog zemlji{ta {to uodnosu na 3.147.655 ha poljoprivrednog zemlji{ta uRepublici Hrvatskoj iznosi 8,2 %. Obradivihpoljoprivrednih provr{ina na podru~ju @upanije ima231.273 ha u odnosu na 1.458.787 ha obradivihpovr{ina u Republici Hrvatskoj {to iznosi 15,9%. Odukupnih poljoprivrednih povr{ina Osje~ko-baranjskeùpanije najve}i dio odnosi se na oranice i vrtovekojih ima 89,8%, zatim pa{njake 5,9%, livade 2,0%,vo}njake 1,2% i vinograde 1,1%.

Podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije premasvojim topografskim, pedolo{kim i klimatskimkarakteristikama ima dobre preduvjete za razvojintenzivnog poljodjelstva s osnovnim ciljemrentabilne proizvodnje kvalitetne hrane, kao jedne odosnovnih gospodarskih grana Republike Hrvatske.

Interes za intenzivnijom proizvodnjom doveo je uranijem razdoblju do izvo|enja drena`nih sustava.Moè se re}i da je povr{inska i podzemna odvodnjapoljoprivrednih povr{ina na ve}em dijelu podru~jana{e @upanije rije{ena, {to predstavlja zna~ajnipreduvjet za razvoj navodnjavanja. Naàlost, potrebnoje konstatirati i izuzetno lo{e stanje odràvanjaodvodnje. Zapo~ete su aktivnosti na rje{avanju obraneod velikih voda u brdskom dijelu sliva izgradnjomakumulacija i retencija, ure|enjem glavnihrecipijenata, kao i odràvanjem cjelokupnogvodoprivrednog sustava. Sada{nje stanje karakteriziranedostatna realizacija planiranih objekata {to jeuglavnom rezultat pomanjkanja financijskih sredstava,a {to treba svakako nastaviti.

U Republici Hrvatskoj navodnjava se 5.960 ha,{to ~ini 0,29% ukupnih obradivih povr{ina. Napodru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije navodnjava cca311 ha. Najvi{e se navodnjava u dolini Neretve (2.815ha), zatim na podru~ju Zadra i Biograda (1.845 ha), uPodravini i Posavini 240 ha, a u Istri 60 ha povr{ina,te u za{ti}enom prostoru (staklenici i plastenici) oko170 ha. Sve to dokuzuje kako u Hrvatskoj nemavelike tradicije u primjeni navodnjavanja. Do sada je

prevladavao relativno ekstenzivni na~in gospodarenjai sustav jednostranog plodoreda (p{enica-kukuruz), paje i to utjecalo na manju primjenju navodnjavanja kodnas. Navodnjavanje na ovim podru~jima trebapredstavljati vid dopunskog dodavanja vode urazdobljima kada se ukaè potreba. Dosada{njeklimatske karakteristike osiguravale su relativnovisoku proizvodnju te se o navodnjavanju nijedovoljno vodilo ra~una. Tek posljednjih godina, sizrazitijim ekstremima ki{a i su{a, pokre}u suaktivnosti na realizaciji navodnjavanja kao nu`nimdijelom agrara.

Navodnjavanje se u Republici Hrvatskoj neprovodi u onolikoj mjeri kolika je stvarna va`nost ipotreba. S obzirom na veli~inu navodnjavanihpovr{ina, nalazimo se na jednom od posljednjihmjesta u Europi. U posljednje vrijeme sustavi zanavodnjavanje se ne grade organizirano. Razloga zato ima vi{e. Prije svega rije~ je o reorganizacijipoljoprivredne proizvodnje. Obiteljska godpodarstvakao nositelj razvoja poljoprivredne proizvodnjeekonomski i organizacijski nisu sposobna krenuti uizgradnju zahtjevnih sustava.

Osje~ko-baranjska ùpanija je u Prora~unu za2004. godinu osigurala sredstva za dodjeluinvesticijske potpore za kapitalna ulaganja za nabavkuopreme za navodnjavanje na podru~ju @panije uiznosu 500.000,00 kuna. Realiziraju}i ovo usmjerenjepredloèn je projekt koji obuhva}a davanjeinvesticijskih potpora za ovu namjenu. Potporu moèostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano uUpisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima statusobiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta,zadruge ili trgova~kog dru{tva.

Investicijska potpora odobrava se za kopanjebunara (bu{eni ili kopani bunar - broj bunara ovisi opovr{ini, na~inu zalijevanja i kulturi), za izraduakumulacija (otvorene lagune - zemlja iz iskopa


koja se ukopa na obodu iskopa), nabavku sustava zanavodnjavanje (ovisi da li se koristi za vo}njak ilipovr}e, te da li je u za{ti}enom ili otvorenomprostoru) i izradu potrebne infrastrukture zanavodnjavanje (iskopi, vodna stanica u za{ti}enomprostoru, priklju~ne instalacije - protupoàrni hidrantiza ve}a obiteljska gospodarstva koja se bave biljnomi sto~arskom proizvodnjom).

Investicijska potpora odobrava se za kapitalnaulaganja ~ija najmanja vrijednost iznosi 2.000,00kuna. Udio investicijske potpore moè iznositi do25% od ukupne vrijednosti investicije. Najvi{i iznosinvesticijske potpore u jednoj kalendarskoj godini zaobiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt moèiznositi 20.000,00 kuna, zadrugu 30.000,00 kuna, atrgova~ko dru{tvo 50.000,00 kuna. Kapitalna ulaganjamoraju biti izvr{ena u teku}oj godini prije podno{enjazahtjeva za odobrenje investicijske potpore.

@upanijsko poglavarstvo prihvatilo je ovajprojekt, a njegovu provedbu uredilo posebnimpravilnikom.

Grad OsijekGrad OsijekGrad OsijekGrad Osijek18. svibnja18. svibnja18. svibnja18. svibnja

O ZAJEDNI^KIM PROJEKTIMAO ZAJEDNI^KIM PROJEKTIMAO ZAJEDNI^KIM PROJEKTIMAO ZAJEDNI^KIM PROJEKTIMA

U sklopu redovitih obilazaka gradova i op}ina napodru~ju na{e @upanije, ùpan Kre{imir Bubalo sasuradnicima, Ksenijom Zboìl, v.d. pro~elnikaUpravnog odjela za dru{tvene djelatnosti, MartinomMarolinom, v.d. pro~elnika Agencije za razvoj,Oliverom Grigi}em, pro~elnikom Zavoda zaprostorno ure|enje, kojima se pridruìo i Sre}koLovrin~evi}, ravnatelj Agencije za obnovu osje~keTvr|e, posjetio je 18. svibnja Poglavarstvo GradaOsijeka.

@upanovi sugovornici bili su svi ~lanoviPoglavarstva Grada Osijeka, predvo|enigradona~elnikom dr.sc. Zlatkom Kramari}em.

Na sastanku organiziranom tom prigodomrazmatrana je rekonstrukcija osje~kih trgova AnteStar~evi}a i Marina Drì}a, izgradnja Nastavno-{portske dvorane Gradski vrt u Osijeku, problematika

osje~ke Veletr`nice, kao i izgradnja hladnja~e. Jednaod tema razgovora bilo je i tretiranje komaraca napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Razgovor jenastavljen tematskom raspravom o spojnoj cesti odSvilajske do Ulice sv. Leopolda Bogdana Mandi}a iZimskoj luci.

U vezi tretiranja komaraca, istaknuto je kako jeovaj problem najizraèniji na podru~ju Grada Osijekai Op}ine Erdut. Grad Osijek je za ove namjeneizdvojio vi{e milijuna kuna, a s obzirom na njezinskromni Prora~un, od @upanije je zatraèno dapomogne Op}ini Erdut.

Op}ina ErdutOp}ina ErdutOp}ina ErdutOp}ina Erdut19. svibnja19. svibnja19. svibnja19. svibnja

SANIRANJE RATNIH RANASANIRANJE RATNIH RANASANIRANJE RATNIH RANASANIRANJE RATNIH RANAJO[ OTE@AVA RAZVOJJO[ OTE@AVA RAZVOJJO[ OTE@AVA RAZVOJJO[ OTE@AVA RAZVOJ

Ure|enje komunalne infrastrukture, groblja imrtva~nice, parka i spomenika, objekata op}inskogasjedi{ta, zbrinjavanje otpada i uklanjanje divljih


deponija, organiziranje rada pred{kole, ure|enje iodràvanje kulturne ba{tine, tretiranje komaraca,sadnja mladica lipe, financiranje sportskih i kulturnihdru{tava i pomo} vjerskim udrugama, socijalnapomo} za 40 obitelji, uvo|enje plinofikacije, ali ipriprema terena za ure|enje dviju poslovnih zona uOp}ini Erdut, teme su o kojima su 19. svibnjapredstavnici Op}ine na ~elu s na~elnikom BoromMaksimovi}em razgovarali sa ̀ upanom Kre{imiromBubalom i njegovim suradnicima, koje su ugostili uop}inskom sjedi{tu u Dalju.

@upana su upoznali i s osnovama Programarazvoja kontinentalnoga turizma s kojim namjeravajukonkurirati kod me|unarodnih fondova. @upanijski~elnici predstavili su na~in raspodjele 745.000 kuna,koliko su ove godine predvidjeli u @upanijskomprora~unu za Op}inu Erdut. Tako su za vodoopskrbnisustav izdvojili 150.000 kuna, za hodo~asni~ki platoSvete Gospe od uto~i{ta 250.000 kuna, za carinsko-putni~ki terminal 200.000 kuna, za investicije uzdravstvu 95.000 kuna te za obnovu stare kule 50.000kuna.

@eljko Kralji~ak, v.d. pro~elnika Upravnogodjela za poljoprivredu i gospodarstvo, podsjetio je da@upanija ove godine za poljoprivredu izdvaja 20milijuna kuna, osigurava gotovo besplatnu analizu tlai tri kune poticaja po loznom cijepu, {to zna~i za 60hektara novih vinograda. Za pet tisu}a hektaradràvnoga zemlji{ta u op}insku bi blagajnu trebalosti}i milijun kuna, od ~ega 425 tisu}a za poticaje upoljoprivredi. Problem je i visoka dob stanovni{tva,{to ne djeluje poticajno za nova ulaganja i razvoj.

Na~elnik Maksimovi} rekao je da su op}inskiprora~un planirali na 7,9 milijuna kuna, alirebalansom o~ekuju da }e dosti}i 8,5 milijuna, jer sudio sredstava prenijeli iz pro{le godine. Za otvaranjeposlovne zone, me|utim, nema ve}ega interesa, osimprimjerice Bayer farme, koja je izrazila èlju zainvestiranje u proizvodnju ljekovitoga bilja. No, da bikrenuli u posao traè komunalne pretpostavke, kao ipojedini vojvo|anski poduzetnici, {to im Op}ina ovegodine nije u mogu}nosti osigurati.

U dugoro~nijim planovima namjeravaju izgraditipristani{te na Dunavu kod Aljma{a. Raspolaù i s pettisu}a hektara dràvnoga poljoprivrednoga zemlji{ta,no nisu u{li u plan financiranja geodetske izmjere zaovu godinu. Veliki prostor za nova ulaganja postoji uerdutskim vinogradima, koji su ostali na starih 350hektara, a namjeravaju dosti}i 440 ha. @ele potaknutii kooperante, te im nude stru~nu pomo} i pomo} prinabavci i sadnji loznih cijepova te kompletan ugovoro prizvodnji.

Od Gorana Duman~i}a, predsjednika Uprave,

~uli su sve probleme s kojima se nakon vi{egodi{njepauze zbog rata i dalje suo~avaju, a koji se kre}u odzastarjelih vinograda do nedostatka vlastitih objekata,pa i danas rade u op}inskom prostoru. Posjetùpanijskoga izaslanstva iskoristili su i za promocijudokumentarno-marketin{koga filma o posebnostima,povijesti i legendama Erdutskih vinograda. Lanjskiposlovni rezultati ohrabruju, jer je ukupni prihod bio28 milijuna kuna, a gubitak oko pet milijuna, {to jeznatno manje nego prija{njih godina. Trenuta~noimaju 107 uposlenih i pedesetak sezonskih radnika.Uspjeli su zasaditi 45 hektara novih vinograda i zazna~ajnije pro{irenje imaju jo{ dvije, tri godine,upozorio ih je ùpan Bubalo. Naime, nakon ulaskaHrvatske u Europsku uniju bit }e mnogo lak{e


obnavljati vinograde, nego ih pro{irivati. Vinarija jo{uvijek ima ve}e kapacitete od proizvodnihmogu}nosti. Kre}e se i u postupak privatizacije ivrijednost Dru{tva procijenjena je na 7,5 milijunakuna, ali s obzirom na obveze kojima su optere}eni,Erdutski vinogradi stajat }e kupca dvadesetakmilijuna kuna. Prijedlog Hypobanke, koja ih redovitoprati, jest da postanu dio poljoprivrednoga holdinga{to ga Hypo namjerava osnovati na temeljima IPK itako povezat i poljoprivredne tvrtkeu ~ i j o j s u vlasni~koj strukturizna~ajnije zastupljeni.

Izaslanstvo Hrvatskih vodaIzaslanstvo Hrvatskih vodaIzaslanstvo Hrvatskih vodaIzaslanstvo Hrvatskih vodaposjetilo @upanijuposjetilo @upanijuposjetilo @upanijuposjetilo @upaniju

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo sasuradnicima sastao se 31. svibnja s predstavnicimaHrvatskih voda, predvo|enima generalnim direktoromDavorinom Andro{i}em i njegovim zamjenikomSlavkom Rajkovi}em, Boòm Gali}em, dràvnimtajnikom u Upravi vodnog gospodarstva Ministarstvapoljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva, tedirektorom Vodnog gospodarstva Drave i DunavaOsijek Zoranom \urokovi}em.

Razgovaralo se o planu navodnjavanja napodru~ju na{e @upanije, akumulaciji Koritnjak u slivurijeke Vuke, kojom bi se dobilo novih 2.000.000 m3

vode za navodnjavanje i osigurala protupoplavnaobrana, kanalskoj mreì 3. i 4. reda, te odvodnomesustavu u Op}ini êpin. @upan je nazo~ne izvijestioda je u ùpanijskome Prora~unu za 2004. zanavodnjavanje izdvojeno 500.000 kn, Vlada je za tunamjenu osnovala i Nacionalno vije}e zanavodnjavanje, a na{a @upanija Povjerenstvo zaizradu Plana navodnjavanja za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije, koje je od oùjka odràlo trisjednice

Susret s predstavnicima INESusret s predstavnicima INESusret s predstavnicima INESusret s predstavnicima INE

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo,zamjenik ùpana Dinko Buri}, predsjednik@upanijske skup{tine Branimir Glava{, v. d.pro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolin i

suradnici susreli su se 9. lipnja s dr. sc. TomislavomDragi~evi}em, predsjednikom Uprave INE, injegovim suradnicima.

Tijekom sastanka razgovaralo se o plinofikacijiBaranje i izgradnji tamo{njih 40 km plinovoda, za {toje INA ve} dala energetsku suglasnost, a Dragi~evi}je u izjavi za medije nakon sastanka najavio osnutakVladinog, ININA i HEP-ova tima za {to brùprovedbu ovog projekta, vrijednog oko 25 milijunaUS$, provedba kojega stoji od 2000. godine.

Jedna je od tema sastanka bila i mreà ININIHcrpki u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji i mogu}ojizgradnji termoelektrane u na{emu Gradu, dok jeDragi~evi} za sad otklonio mogu}nost proizvodnjebiodizela u ~epinskoj Uljari.

@upan s predstavnicima@upan s predstavnicima@upan s predstavnicima@upan s predstavnicimaHrvatske vatrogasne zajedniceHrvatske vatrogasne zajedniceHrvatske vatrogasne zajedniceHrvatske vatrogasne zajednice

Povodom Dràvnoga natjecanja vatrogasaca ihrvatske vatrogasne mladeì u Osijeku i \akovu 4. -6. lipnja, ùpan Kre{imir Bubalo primio je 26.svibnja predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice(HVZ) Teodora Frickog, na~elnika @eljka Popovi}a,Ivana Hengla, predsjednika Vatrogasne zajedniceOsje~ko-baranjske ùpanije i zapovjednika DraènaHe}imovi}a.

Nazo~ni su gosti ùpana pozvali da otvori ovoizlu~no natjecanje oko 4.000 vatrogasaca, prethodnicuvara`dinske Me|unarodne vatrogasne olimpijade,zahvaliv{i se HV-u na suradnji glede smje{taja


sudionika u vojarnama u Ga{incima, Osijeku, \akovui Vinkovcima te na{oj @upaniji na pomo}i od 800.000kuna.

U posjeti domovimaU posjeti domovimaU posjeti domovimaU posjeti domovimaza starije i nemo}neza starije i nemo}neza starije i nemo}neza starije i nemo}ne

@upan Kre{imir Bubalo i pro~elnica Upravnogodjela za dru{tvene djelatnosti Ksenija Zboìlposjetili su 20. svibnja Dom za starije i nemo}ne uDrinskoj ulici u Osijeku. Povod je bio proslava danaDoma.

Tom su prigodom {ti}enicima Doma darovaneko{are vo}a, a u razgovoru s ravnateljicom Domarazmatrani su problemi populacije "tre}e ìvotnedobi".

@upan Kre{imir Bubalo 3. lipnja posjetio je Domza starije i nemo}ne u Divaltovoj ulici u Osijeku, apovod je ponovno bio obiljeàvanje dana Doma. Uragovoru sa ~elnim ljudima Doma ùpan se zanimaoza kvalitetu ìvota u ovom na~inu smje{taja, aposebice za osobe sa smetnjama u razvoju koje ̀ ive uovom Domu za starije i nemo}ne.

Zasjedala Skup{tinaZasjedala Skup{tinaZasjedala Skup{tinaZasjedala Skup{tinaHrvatske zajednice ùpanijaHrvatske zajednice ùpanijaHrvatske zajednice ùpanijaHrvatske zajednice ùpanija

Skup{tina Hrvatske zajednice ùpanija sastala sena svoje redovno zasjedanje odràno u Opatiji 29.svibnja, ovaj puta uve}ana za nove ~lanice koje sunakon konstituiraju}e sjednice odràne prije godinudana u Osijeku pristupile ovoj asocijaciji.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika ZajedniceZlatka Komadine, ùpana Primorsko-goranskeùpanije i provedene rasprave, Skup{tina jedono{enjem Statuta Zajednice, Poslovnika o raduSkup{tine te Odluke o ustanovljenju odbora Skup{tineZajednice dovr{ila posao normativne izgradnje ovez a j e d n i ~ k e "ùpanijske ku}e".Potom su izabrani novi ~lanovi Izvr{nogodbora ~lanica koje su naknadno pristupile, a uodnosu na Osje~ko-baranjsku ùpaniju, s obzirom naprovedene prijevremene izbore, zamijenjen je njezinpredstavnik u ovom tijelu. Skup{tina je na ovudu`nost izabrala Branimira Glava{a, predsjednika@upanijske skup{tine.

U tematskom dijelu zasjedanja predstavila sePrimorsko-goranska ùpanija, kao doma}in skupa, teje predstavljen Integralni sustav gospodarenjaotpadom u ovoj ùpaniji.

U radu Skup{tine kao izaslanik Osje~ko-baranjskeùpanije sudjelovao je Dinko Buri}, zamjenikùpana.


Potpisan ugovor s BIOPOMPotpisan ugovor s BIOPOMPotpisan ugovor s BIOPOMPotpisan ugovor s BIOPOM

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo ipredsjednik osje~ke Udruge za organsko-biolo{kuproizvodnju (BIOPA) Mirko Heffer potpisali su 19.svibnja Ugovor o sufinanciranju savjetovanja ipostupku potvr|ivanja u ekolo{koj proizvodnji,vrijedan 200 milijuna kn.

@upan Bubalo, u pratnji v.d. pro~elnika@upanijskog upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo @eljka Kralji~ka, izrazio jezadovoljstvo radom udruge BIOPA, koja okuplja 200-injak ~lanova, izraziv{i nadu kako bi dapa~e 10%ukupnog poljodjelstva na podru~ju RH ubudu}etrebalo obuhva}ati upravo ekoproizvodnju. Potpisomovog Ugovora i izdvajanjem sredstava, istaknuo jeBubalo, Osje~ko-baranjska ùpanija ponovno u tomedjelatno prednja~i na razini ~itave hrvatske dràve.

Predsjednik @upanijske skup{tinePredsjednik @upanijske skup{tinePredsjednik @upanijske skup{tinePredsjednik @upanijske skup{tineotvorio novu beljsku linijuotvorio novu beljsku linijuotvorio novu beljsku linijuotvorio novu beljsku liniju

U nazo~nosti predsjednika Uprave Belja IviceVrki}a i direktora Mlinsko-pekarske industrije (MPI)Ivana Krnjaka, predsjednik @upanijske skup{tineBranimir Glava{ otvorio je 14. lipnja novuautomatsku pakirnicu bra{na u belomanastirskome

pogonu MPI-ja u okviru Belja d.d. Darda.Zahvaljuju}i ovoj suvremenoj liniji, proizvodunjema~ke tvrtke Fawema vrijednom oko 3 milijunakn, bra{no }e od sada biti isporu~ivano u jedno-kilogramskim i dvokilogramskim vre}icama. Budu}ida ova linija ne otvara nova radna mjesta i predstavljasamo dio beljskih ulaganja od 11 milijuna kn uopremu, predsjednik Skup{tine Glava{ ocijenio je uprigodnome obra}anju ovo ulaganje malim ali nu`nimtehnolo{kim pomakom uo~i privatizacije tvrtke.

Bugarski potpredsjednikBugarski potpredsjednikBugarski potpredsjednikBugarski potpredsjedniku neslu`benom posjetu @upanijiu neslu`benom posjetu @upanijiu neslu`benom posjetu @upanijiu neslu`benom posjetu @upaniji

Zamjenik ùpana Mile Horvat i v.d. pro~elnikaUpravnog odjela za dru{tvene djelatnosti KsenijaZboìl susreli su se 5. lipnja neslu`beno u osje~komerestoranu Müller s bugarskim potpredsjednikomAngelom Marinom i suradnicima, vanjskopoliti~kimtajnikom Nikolom Karadimovim, {eficom KabinetaSvetlom To{kovom, te bugarskim veleposlanikom uRepublici Hrvatskoj Nj.E. Viktorom Vlkovom injegovim tajnikom Danielom Dobrevom. Susretu jebila nazo~na i novinarka Bugarskoga nacionalnogradija Sneàna Ivanova i savjetnik za protokolarnapitanja Anatolij Pazijski.

Sastanak je uslijedio nakon razgovora bugarskogapotpredsjednika s osje~kim gradona~elnikom dr.sc.Zlatkom Kramari}em i ~lanovima osje~kogaGradskog poglavarstva dan ranije.

Nakon kra}e prezentacije na{e @upanije, razmjene



prigodnih darova i razgledavanja Grada Osijeka,bugarski se potpredsjednik sastao s predstavnicimabugarske narodnosne zajednice u Republici Hrvatskoj,a u Gradskom poglavarstvu je nazo~io dodjeliodlikovanja Ma|arski konjanik dr.sc. NikoliLazarovu. Uz predstavnike bugarskoga bataljuna ume|unarodnoj misiji u BiH, potpredsjednik Lazarovpoloìo je vijence na vukovarsko Bugarsko vojnogroblje u spomen poginulih u Drugome svjetskomratu.

Britanski veleposlanik Britanski veleposlanik Britanski veleposlanik Britanski veleposlanik posjetio @upanijuposjetio @upanijuposjetio @upanijuposjetio @upaniju

Novoimenovani izvanredni i opunomo}eniveleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanijei Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj, Nj. E. SirJohn Ramsden, inauguralno je i kurtoazno posjetioosje~ko-baranjskoga ùpana Kre{imira Bubala unjegovu Kabinetu 16. svibnja, te tako zapo~eo svoj 1.radni sastanak izvan Zagreba.

Budu}i da je veleposlanik Ramsden prije Hrvatskeod 2000. radio u Odjelu za srednju Europubritanskoga Ministarstva vanjskih poslova, dobro jeupoznat i s hrvatskim te`njama priklju~enja EU, kojesu, uz mogu}nost pove}anja trgovinske razmjenena{ih dviju zemalja, i bile jednom od nezaobilaznihtema razgovora sa ùpanom i njegovim suradnicima.

Prije dolaska u Osijek, veleposlanik Ramsden,koji se vrlo dobro sluì i hrvatskim jezikom,razgovarao je s predstavnicima Misije OESS-a,nevladinih udruga i gospodarstvenicima uSlavonskome Brodu i Vukovaru, a u Osijeku je, uzHGK - @upanijsku komoru Osijek i Gradskopoglavarstvo, posjetio Glas Slavonije i MuzejSlavonije, u kojem je, uz razgovor s ravnateljemMladenom Radi}em, razgledao izlo{ke o kiparuOskaru Nemonu, Britancima vrlo znanom Osje~aninu.

@upan s ma|arskim generalnim@upan s ma|arskim generalnim@upan s ma|arskim generalnim@upan s ma|arskim generalnimkonzulom u Republici Hrvatskojkonzulom u Republici Hrvatskojkonzulom u Republici Hrvatskojkonzulom u Republici Hrvatskoj

@upan Kre{imir Bubalo i predsjednik @upanijskeskup{tine Branimir Glava{ susreli su se 24. svibnjas Józsefom Magyarom, generalnim konzulomRepublike Ma|arske u na{oj zemlji, na njegovzahtjev.

Primaju}i konzula po prvi put, ùpan Bubaloiskoristio je prigodu i uputio ~estitke ma|arskomenarodu na pristupu EU, naglasiv{i kako }e to imatipozitivan u~inak za obje dràve. U prijateljskomerazgovoru razmotren je i najavljen dolazakma|arskoga izaslanstva u na{u @upaniju, koje bi ulipnju prezentiralo svoje projektne prijedloge

prekograni~ne suradnje, suradnja u okvirimaEuroregije Dunav-Drava- Sava te mogu}nost carinskesuradnje glede primjene schengenskih propisa.

Ponovno sa zamjenikom Ponovno sa zamjenikom Ponovno sa zamjenikom Ponovno sa zamjenikom voditelja misije OESS-avoditelja misije OESS-avoditelja misije OESS-avoditelja misije OESS-a

N a k o n njegova inauguralnogp o s j e t a novoimenovanomeùpanu i Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji 6. oùjka, ̀ upanKre{imir Bubalo, njegovi zamjenici Dinko Buri} iMile Horvat i suradnici ponovno su se 27. svibnjasastali sa zamjenikom voditelja Misije OESS-a u RH,veleposlanikom Robertom W. Beckerom,voditeljicom osje~koga Podru~nog centra JulijomGilbert i voditeljem vukovarskoga Podru~nog centraValerianom Floreanom.

Razmotriv{i set sli~nih pitanja kao i naprethodnome radnom sastanku i valoriziraju}ipomake, veleposlanik Becker ponovio je svojezadovoljstvo provedbom politike Vlade premijera dr.Ive Sanadera u na{oj @upaniji i regionalnomsuradnjom s OESS-om.


Predsjednik Mesi}Predsjednik Mesi}Predsjednik Mesi}Predsjednik Mesi}na na na na Etnosusretima Etnosusretima Etnosusretima Etnosusretima u Biljuu Biljuu Biljuu Bilju

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} bio je, kao pokrovitelj, 12. lipnja nazo~an 5. biljskimEtnosusretima, u sklopu kojih su prvoga dana na {tandovima u dvori{tu Dvorca Eugena Savojskog prezentiranii degustirani doma}i gastronomski proizvodi poput kulena i rakije, prikazani suveniri i proizvodi iz doma}eradinosti, otvorena izlo`ba Vedrana Strme~kog, te uprili~ena predstava somborskoga kazali{ta.

Predsjednik Mesi} u poslijepodnevnim je satima posjetio Upravu Parka prirode Kopa~ki rit i kompleks okodvorca Tikve{, zadràv{i se u razgovoru s osje~ko-baranjskim ùpanom Kre{imirom Bubalom, ravnateljicomParka dr. sc. Melitom Mihaljevi}, te uìvaju}i u vo`nji brodom.

Pu{tena u promet belomanastirskaPu{tena u promet belomanastirskaPu{tena u promet belomanastirskaPu{tena u promet belomanastirskaTomislavova ulicaTomislavova ulicaTomislavova ulicaTomislavova ulica

U pratnji dràvnoga tajnika Ministarstvaunutarnjih poslova Ivice Buconji}a, osje~ko-baranjskoga ùpana Kre{imira Bubala,belomanastirskog gradona~elnika DavorinaBubalovi}a i v.d. pro~elnika Agencije za razvojMartina Marolina, ministar mora, turizma, prometai razvitka Boìdar Kalmeta sve~ano je presijecanjemvrpce 14. svibnja pustio u promet obnovljenu glavnubelomanastirsku Ulicu kralja Tomislava, ozna~iv{izavr{etak radova vrijednih vi{e od 6.000.000 kn.

Ministar je prigodnim govorom najavio dràvnesubvencije vrijedne oko 8.000.000 kn za obnovu jo{4 belomanastirske prometnice i 1,5 milijuna kn zanastavak radova na gradskome odvodnom sustavu,dok se gradona~elnik osvrnuo na izgradnju tr`nicevrijedne 6.000.000 kn. Gosti su se potom uputili ualjma{ko sveti{te Gospe od Uto~i{ta.

@upan otvorio Vatrogasni dom@upan otvorio Vatrogasni dom@upan otvorio Vatrogasni dom@upan otvorio Vatrogasni dom

@upan Kre{imir Bubalo otvorio je 17. svibnja upratnji suradnika novoizgra|eni Vatrogasni dom uPodravskoj Moslavini, ~iji su suvremeni prostorivrijedni 420.000 kn, pribavljenih iz op}inskoga iùpanijskoga prora~una i dijelom sredstvima Slatinskebanke.

Obiljeèn Dan Sveu~ili{taObiljeèn Dan Sveu~ili{taObiljeèn Dan Sveu~ili{taObiljeèn Dan Sveu~ili{ta

Uz dràvnoga tajnika Ministarstva znanosti,obrazovanja i {porta dr.sc. Jurja Boì}evi}a,predstavnike hrvatskih sveu~ili{ta, \akova~ko-srijemske biskupije, te ùpane i gradona~elnikeslavonskih ùpanija i gradova i druge uzvanike,ùpan Kre{imir Bubalo nazo~io je 31. svibnjasve~anoj sjednici Senata i Sveu~ili{noga vije}aSveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ~imeje, kako je u pozdravnome govoru istaknula rektoricadr.sc. Gordana Kralik, obiljeèno 29 god. njegovapostojanja i 297 god. visokoga {kolstva u na{emgradu.

Na dana{njem Sveu~ili{tu, sljedniku davne Visokebogoslovne {kole, studira 13.214 polaznika, dok ih jeod osnutka diplomiralo oko 23.000. Do 2010.predvi|en je smje{taj sveu~ili{nih sadràja u vojarneGaj i Drava i u Tvr|u, dok je u Programu kapitalnihulaganja glavni prioritet izgradnja novogaStudentskog doma, zavr{etak kojega se o~ekujekrajem svibnja 2005.

U svome je pozdravnom govoru dràvni tajnikkazao kako }e osje~ko Sveu~ili{te imati punu potporuMinistarstva, posebice upozoriv{i na va`nosttehnologijskih projekata na Sveu~ili{tu, od kojih suneki ve} zaìvjeli, i koji, kako drì, s vremenomtrebaju prerasti u poduzetni~ke pothvate.Obiljeàvanje Dana Sveu~ili{ta nastavljeno je 1. lipnjadodjelom rektorovih nagrada najuspje{nijimstudentima.

@upan s najuspje{nijim u~enicima@upan s najuspje{nijim u~enicima@upan s najuspje{nijim u~enicima@upan s najuspje{nijim u~enicima

Osje~ko-baranjski ̀ upan Kre{imir Bubalo 14. jelipnja odvojeno u sve~anim prostorijama@upanijskoga poglavarstva na Trgu Ante Star~evi}a


primio 200-injak najuspje{nijih i najdarovitijihosje~kih osnovno{kolaca i srednjo{kolaca, njihovihmentora i ravnatelja ustanova iz 37 ùpanijskihobrazovnih sredi{ta, pojedina~nih i skupnih osvaja~aprvih mjesta na ùpanijskim natjecanjima, susretimai smotrama.

Svoje je ~estitke ùpan uputio pro~itav{i gotovo400 nagra|enika, mladih biologa i ekologa s kvizaLijepa na{a, EU Quiza, fizi~ara, glazbenika,pjeva~a i plesa~a, knjigovo|a, strojara, logi~ara,kemi~ara, zemljopisaca, informati~ara, matemati~ara,povjesni~ara, modelara, astronoma, klasi~ara ipoznavatelja hrvatskoga, engleskoga, talijanskoga injema~koga jezika i sudionika smotre LIDRANO,znalaca vjeronauka, zadrugara, sudionikaùpanijskoga me|u{kolskog natjecanja Sigurno uprometu i dr.

Uz one gimnazijske, posebnu pohvalu zasluìla sui radijska emisija donjomiholja~ke O[ AugustaHaramba{i}a, TV emisija osje~ke O[ Mladost, listoviO[ Josipa Kozarca iz Josipovca Punitova~kog iosje~ke O[ Retfala i dr., te najistaknutije u~eni~kegimnazijske i osnovno{kolske dramsko-scenskeskupine s podru~ja @upanije.

Nagrade najmla|im ekolozimaNagrade najmla|im ekolozimaNagrade najmla|im ekolozimaNagrade najmla|im ekolozima

U sklopu projekta Volim Hrvatsku 2004 Hrvatsketuristi~ke zajednice i Turisti~ke zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije kojim se poti~u djelatnostio~uvanja okoli{a kao poredbene prednosti na{egturizma te promid`ba hrvatskih prirodnih bogatstava,ùpan Kre{imir Bubalo priredio je 15. lipnja usve~anim prostorijama @upanijskoga poglavarstvaprijam za vrti}ku i osnovno{kolsku djecu i njihoveodgajatelje i nastavnike - najuspje{nije sudionike tehvalevrijedne akcije.

Lana Pecnik iz vrti}a Sjen~ica osvojila je 1.mjesto za svoj likovni rad, 2. je bila Paula Kova~ izna{i~koga Zvon~i}a, a 3. Davor Kova~ izbeli{}anskoga Masla~ka. Za isti su doprinos nagra|enii osnovno{kolci Stanislav Kosti} iz O[ Gorjani,Boàna \uranovi} iz semelja~ke O[ Josipa Kozarca,te Katarina Mali} iz O[ Bilje.

Najboljim su literarnim radovima na ovu temuocijenjeni uradak Vedrane Hrabak iz O[ Augusta[enoe, Tamare Jano{evi} iz O[ Frana KrsteFrankopana i Mirka Vadlje iz O[ Popovac.

"Svojim su sudjelovanjem u ovoj akciji Turisti~kezajednice i upje{nim radovima djeca pokazala da

znaju pravi put k o~uvanju prirode", rekao je ùpanBubalo u prigodnoj pozdravnoj rije~i, najaviv{i idaljnji poticaj na{e @upanije sli~nim akcijama.

@upan na izlo`bi@upan na izlo`bi@upan na izlo`bi@upan na izlo`biSlavonija KlasjuSlavonija KlasjuSlavonija KlasjuSlavonija Klasju

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo i~lanica @upanijskoga poglavarstva mr. sc. JasminaLovrin~evi} bili su 21. svibnja u osje~kome hoteluCentral nazo~ni otvorenju humanitarne aukcije iizlo`be slika Josipa Generali}a te skulptura i reljefasudionika Ernestinova~ke kolonije i drugih umjetnikanaslovljene Slavonija Klasju u organizaciji osje~kogaDoma za djecu Klasje, posve}ene gradnji/kupovinidje~jeg ljetovali{ta na Jadranu.

Uz prigodan u~eni~ki svatovski program itambura{ku glazbu sastava Ravnica, prihodom odprodaje umjetnina i dragovoljnim nov~anim prilozimate je ve~eri prikupljeno prvih 20.000 kn za tunamjenu.

Ovacije Ovacije Ovacije Ovacije BrevisicamaBrevisicamaBrevisicamaBrevisicama

Prigodom osvojenja 1. mjesta na Svjetskomnatjecanju zborova u {vedskom Helsingborgu ukategoriji djevojaka do 19 god. uz preko 2.000pjeva~a u 83 zbora iz 24 dràve, ùpan Kre{imirBubalo sa suradnicima priredio je 24. svibnja sve~anoprimanje za ~lanice Brevisa i umjetni~ku voditeljicu


Ansambla, mladu dirigenticu Antoanetu Rado~aj,koja je posebno nagra|ena stipendijom na MusicaMundi Choral Academy, 5. me|unarodnom seminaruzborskih dirigenata u Njema~koj 2005.

I dosad vi{estruko nagra|ivane i zapaène,osje~ke Brevisice, od kojih su mnoge i solistice OpereHNK u Osijeku, okupljaju djevojke od 16 do 19 god.i datiraju iz 1995.

Obiljeèn Me|unarodniObiljeèn Me|unarodniObiljeèn Me|unarodniObiljeèn Me|unarodnidan obiteljidan obiteljidan obiteljidan obitelji

Povodom Me|unarodnoga dana obitelji, 15. svibnja ùpan Kre{imir Bubalo, ~lanica Poglavarstva mr. sc.Jasmina Lovrin~evi} i v.d. pro~elnika Upravnog odjela za dru{tvene djelatnosti Ksenija Zboìl posjetili sudesetero~lanu biljsku obitelj Ivankovi}.

Tom prigodom, ùpan je djeci, u dobi od 2 do 14 godina, uru~io velike ko{are slatki{a i vo}a, a g|aLovrin~evi} knjige za osnovno{kolsku lektiru.

DODIJELJENE

NAGRADENAGRADENAGRADENAGRADEOSJE^KO-BARANJSKEOSJE^KO-BARANJSKEOSJE^KO-BARANJSKEOSJE^KO-BARANJSKE

@UPANIJE@UPANIJE@UPANIJE@UPANIJE

Nagrada Osje~ko-baranjske ̀ upanije javno je priznanje koje se dodjeljuje za izuzetna ostvarenja postignutana podru~ju @upanije u svim djelatnostima. Nagrada se moè dodijeliti za ̀ ivotno djelo ili za uspjehe ostvareneu odre|enoj djelatnosti u prethodnoj godini (godi{nja nagrada). Nagrada za ìvotno djelo moè se dodijelitipojedincima koji ̀ ive na podru~ju @upanije ili su na njemu proveli dio ̀ ivota tijekom kojeg su postigli izuzetnaostvarenja zbog kojih se nagra|uju, a Nagrada za uspjehe ostvarene u odre|enoj djelatnosti u prethodnoj godini(godi{nja nagrada) moè se dodijeliti pojedincima, grupama za kolektivna ostvarenja i pravnim osobama kojiìve ili djeluju na podru~ju @upanije. Nagrade se dodjeljuju svake godine u sve~anosti obiljeàvanja Dana@upanije, 2. lipnja.

Ove godine Odbor za priznanja je odlu~io Nagradu za ìvotno djelo kao javno priznanje za cjelokupnudjelatnost koja je od osobitog zna~enja za razvitak odre|enog podru~ja djelovanja, odnosno za ostvarenje kojepredstavlja zna~ajan doprinos razvitku odre|ene djelatnosti te trajno dobro od zna~aja za @upaniju, dodijeliti


Antunu Na|sombatu za ìvotno djelo ostvareno u podru~ju tjelesne kulture i {porta.

Nagrada Osje~ko-baranjske ùpanije, javno priznanje za iznimna postignu}a na podru~ju @upanije u 2003.godini, u podru~ju gospodarskih djelatnosti Anti Kelavi (za naro~ito uspjele inovacije koje pridonose razvojupodru~ja u kojima su ostvarene), u podru~ju prosvjete Elektrotehni~koj i prometnoj {koli Osijek (za zapaènerezultate u stru~no-pedago{kom izvo|enju nastave i iznimna postignu}a u otkrivanju, poticanju i razvitkudarovitih u~enika), u podru~ju kulture (Josipu Cveni}u za iznimna postignu}a i umjetni~ke dosege u podru~juknjièvnosti), u podru~ju tjelesne kulture i {porta Mirni Rajle Bro|anac (za iznimne rezultate name|unarodnim natjecanjima u veslanju) i u podru~ju tehni~ke kulture Damiru Tomi}u (za izuzetna ostvarenjau podru~ju tehni~kog stvarala{tva).

ANTUN NA\SOMBATANTUN NA\SOMBATANTUN NA\SOMBATANTUN NA\SOMBAT

Tradicija jedne dru{tvene sredine dio je njezinaidentiteta, njezine samosvojnosti i njezina zna~enja.Bez tradicije odre|ena sredina je poput ~ovjeka bezporijekla i imena. Tradicija nastaje ustrajnim ikontinuiranim djelovanjem ljudi koji nisu samostanovnici odre|enog prostora ve} ga djeluju}i unjemu uvijek iznova darivaju svojim postignu}ima. Igrad poput ~ovjeka ima svoje korijene iz kojih izrasta,stasa i razvija se.

Osijek je poznati nogometni grad, grad duge i bogatetradicije, grad zaljubljenika koji je ovom {portudarovao mnoga poznata imena. No, iza tih imenapoput stupova stoje ljudi koji poput AntunaNa|sombata grade ovo nogometno zdanje. Radost jesresti ljude koji su gotovo oli~enje nogometnepovijesti ovoga grada. I Antun Na|sombat - Nacika jerastao i stasao s nogometnim umije}em u gradu naDravi.

Jo{ kao dje~ak zaljubio se u loptu i njoj posvetiosvoj ìvot. Donjogradska "Olimpija" njegova je prvaljubav kojoj se uvijek iznova vra}ao.êtrnaestogodi{nji Na|sombat zaigrao je za prvumom~ad jedinog slavonskog prvoliga{a "Slaviju"druè}i se s ponajboljima toga vremena Lechnerom,Pubom, Dubcem, Egerom, Flamom, Hrubecom idrugima. 68 puta branio je boje Olimpijinog dresa itome pridruìo 160 nastupa za "Slaviju". Njegovuvje{tinu koristili su i NK "Bata" iz Borova,"Gra|anski" i "Cibalia". U osje~kom "Proleteru"okon~ava svoj dvadesetgodi{nji aktivni igra~ki statuspo~etkom 50-tih godina.

Znanje ste~eno vlastitim nogama odlu~io jeprenositi drugima. Kao trenera su ga upoznali iBosanski Brod, Tuzla, Beli Manastir, Na{ice tegotovo svi osje~ki klubovi. U svojoj NK "Olimpiji"krajem 80-tih preuzima vo|enje nogometne {kole.Obilazi osnovne i srednje {kole, prati i odabiredarovite i u~i ih vje{tinama "najva`nije sporednestvari na svijetu". Tu {kolu pro{li su i igra~i poput

[pehara, Krpana, Vranje{a, Smoje, igra~i koji sunastavljaju}i karijeru u drugim klubovima potvrdilivrijednost onog ~emu ih je trener Na|sombat u~io.

Oduvijek na{e udivljenje pobu|uje posve}enost~ovjeka plemenitom cilju. Pogotovo ako djelovanjetome usmjereno obuhva}a gotovo njegov cjelokupniradni vijek. A kada to djelovanje ostavlja neizbrisivtrag u sredini u kojoj ~ovjek djeluje, tada ono postajeuzorom nara{tajima koji slijede. Tada govorimo oìvotnom djelu ~ovjeka koga njegova sredina izdvajai za to mu odaje javno priznanje.

Zlatna plaketa Hrvatskog nogometnog saveza,Priznanje Me|unarodnog olimpijskog odbora,Nagrada "Sokol" i niz drugih {portskih priznanjapretvorili su dom Antuna Na|sombata u mali {portskimuzej. Njemu je pridruèna i Nagrada Osje~ko-baranjske ùpanije za ìvotno djelo ostvareno upodru~ju tjelesne kulture i {porta, Nagrada dodijeljenudjelu ~ovjeka koji je tijekom 85 godina svoga ìvotau njega ugradio sve svoje sposobnosti, ̀ elje i nadanja.


ANTE KELAVAANTE KELAVAANTE KELAVAANTE KELAVA

Pokreta~i i nositelji napretka ljudske civilizacijeoduvijek su bili ljubopitljivi ljudi, ljudi koji supropitivali dosegnuto, ljudi èljni znanja. Inovatori,nezadovoljni postoje}im, nastoje mijenjati ustaljenoi prona}i bolje primjenjuju}i svoju invenciju.Nesporno je da o inovativnom duhu ovisi razvitakljudske civilizacije, a o stvarala{tvu njezin napredak.Dru{tvena i ekonomska kriza u osnovi je krizainovacije i stvarala{tva i bez njihovog razvitka nemanapretka. Upravo stoga, svake godine NagradaOsje~ko-baranjske ̀ upanije odlazi i u ruke inovatora.

Ne postoji ni jedan segment ljudske djelatnostikoji nije mogu}e inovirati. Ante Kelava, inènjerprometnih znanosti zaposlen u I. Policijskoj postaji uOsijeku, vrsni je poznavatelj prometnih problema. Todokazuje i svojim inovacijama s toga podru~ja, o ~ijojvrijednosti i zna~enju svjedo~e zna~ajna priznanja naizlo`bama inovacija u zemlji i inozemstvu. Samo u2003. godini na Me|unarodnom sajmu inovacija"Eureka" u Brusselsu za svoj rad "Lokot s dodatnimosigura~em" dobio je srebrnu medalju, a za inovacijusemafora koji bi no}u trebao raditi u drugom reìmu,a ne samo treptati ùto ili kako je to slu`benonazvano: "Ure|aj za davanje svjetlosnih prometnihznakova treptajima crveno-ùto i zeleno-ùto", dobio

je bron~anu medalju. I kona~no, ovaj slijed uspjehaAnte je okrunio ove, 2004. godine kada je na sajmuinovacija u Genevi dobio bron~anu medalju zainovaciju "Primjena ultrazvuka u procesurazminiranja".

Ante Kelava za svoj ìvotni poziv je odabraounaprje|enje sigurnosti, pa i njegove inovacije imajutaj smisao: sigurnosnim lokotom dodatno {titiodre|ene prostorije, inoviranim semaforom ja~asigurnost u prometu no}u, a primjenom ultrazvuka uprocesu razminiranja deseterostruko ubrzava postupakrazminiranja, a istodobno podiè razinu sigurnosti zanjegove izvo|a~e.

Na zna~enje primjene ovih inovacija nije potrebnoposebno ukazivati. Posebno ne na proces ubrzavanjapostupka razminiranja u zemlji zasijanoj minama. No,s aspekta priznanja koje dodjeljujemo potrebno jeista}i njihovo gospodarsko zna~enje s obzirom na ve}iskazani interes za njihovu komercijalizaciju. I upravostoga Anti Kelavi je dodijeljena Nagrada Osje~ko-baranjske ùpanije u podru~ju gospodarstva zanaro~ito uspjele inovacije koje pridonose razvojupodru~ja u kojima su ostvarene.

ELEKTROTEHNI^KA I PROMETNA [KOLA OSIJEKELEKTROTEHNI^KA I PROMETNA [KOLA OSIJEKELEKTROTEHNI^KA I PROMETNA [KOLA OSIJEKELEKTROTEHNI^KA I PROMETNA [KOLA OSIJEK

U susretu s uglednim znanstvenikom,pronalaza~em, sposobnim projektantom,konstruktorom, graditeljem rijetko se prisjetimo da jeu korijenima njegova rasta trud u~itelja koji mu jepobudio ljubav za to zanimanje i zajedno s njim ~inioprve korake u spoznavanju civilizacije zasnovane nasuvremenoj tehnici i tehnologiji.

Elektrotehni~ka i prometna {kola iz Osijeka ovusvoju misiju zapo~ela je prije punih 75 godina kaoizraz potreba narastaju}e industrije za stru~njacima.Svoju vezanost uz te potrebe ova {kola nije nikadnapu{tala. Mijenjala je imena, ali ne i osnovnousmjerenje. S imenima uspje{no je prolazila iprogramske preobrazbe uvjetovane zadivljuju}imrazvojem tehnike i tehnologije. Danas je ovu {kolumogu}e ubrojati u tvrtke s najve}im brojemdiplomiranih inènjera elektrotehnike, dodu{e

usmjerenih prema drugom tipu proizvodnje,proizvodnje znanja i novih stru~njaka iz reda vi{e od800 u~enika koji se danas obrazuju za deset razli~itihzanimanja.

S ovim naslije|em osje~ka Elektrotehni~ka iprometna {kola ubraja se u najuspje{nije i najpoznatije{kole ove vrste u Hrvatskoj. I upravo stoga, vrloprivla~na mladim nara{tajima, predmet je èljamnogih zavr{enih osmo{kolaca od kojih se samonajuspje{niji uspiju upisati. A rezultat radavisokostru~nih nastavnika i darovitih u~enika vidljivje i potvr|ivan nizom uspjeha na ùpanijskim,


dràvnim i me|unarodnim natjecanjima. I upravo seovdje u punoj mjeri iskazuje kreativna uloga ove{kole koja mlade ljude osposobljava ne samo zazanatske vje{tine ve} za promi{ljanje budu}egtehni~kog i tehnolo{kog napretka. U~enici ove {koleosnova su udruge mladih inovatora @upanije,dobitnici niza priznanja na presti`nim me|unarodnimnatjecanjima inovatora u Budimpe{ti, Brusselsu ikona~no 2003. godine u Nürnbergu s koje su donijelii svoju petu srebrnu medalju. Ovome valja pridodatii podatak o najve}em broju osvojenih prvih mjesta naDràvnom natjecanju u~enika elektrotehni~ke iprometne struke 2003. godine, pa da zaklju~ak ojednoj od najkvalitetnijih {kola ove vrste u Hrvatskojbude potpun.

U~enici {kole, u pravilu, su uspje{ni bilo da seuklju~uju u rad ili nastavljaju obrazovanje nafakultetima. Mnoge biv{e u~enike EM[E danassre}emo kao uspje{ne gospodarstvenike,znanstvenike, a nerijetko i kao nastavnike ove {koleu koju se vra}aju da nastave ciklus prijenosa znanjakoje ova {kola toliko kvalitetno daje.

Elektrotehni~ka i prometna {kola iz Osijeka je{kola koja se isti~e zapaènim rezultatima u stru~no-pedago{kom izvo|enju nastave i iznimnimpostignu}ima u otkrivanju, poticanju i razvitkudarovitih u~enika. Iz ovih razloga Osje~ko-baranjskaùpanija joj je dodijelila svoju Nagradu za iznimnedosege u podru~ju prosvjete.

JOSIP CVENI]JOSIP CVENI]JOSIP CVENI]JOSIP CVENI]

Pojam veli~ine nekoga grada ponaj~e{}e se una{oj svijesti poklapa s brojem njegovih stanovnika.Prema tom mjerilu Osijek i jest i nije velik grad.Odrediti veli~inu jednoga grada doprinosom njegovihljudi materijalnoj i duhovnoj sferi vlastitog miljea,zatim doprinosom ìvotu u okviru cijele zemlje, a unajsretnijim trenucima i izvan njezinih granica teì je,ali pravilniji put.

Jedan od ljudi koji Osijek ~ine zna~ajnim gradomu hrvatskoj kulturi jest knjièvnik Josip Cveni}. Ve}se tridesetak godina potvr|uje u poeziji i proznomstvarala{tvu, a u posljednje vrijeme svoj stvarala~kiinteres usmjerava prema drami i filmskom scenariju.îtaju ga odrasli i djeca kojima je dosad dao petnaestukori~enih ostvarenja. Me|u njima su u pro{loj godiniosvanuli roman "Glad" u nakladi ku}e "Ljevak" tekomediola "Kvaka s vratima" ostvarena u suradnji shrvatskim kazali{tem u Pe~uhu i HNK u Osijeku. Uoba slu~aja dobio je pohvalne kritike i izazvaopozornost ~itala~ke odnosno kazali{ne publike.

Vrijednost Cveni}eva knjièvnog stvarala{tva nepotvr|uju samo ugledni kriti~ari. Dobitnik je nekolikoknjièvnih i drugih priznanja me|u kojima valjaspomenuti nagrade "Ivana Brli} Maùrani}" te "Ivani Josip Kozarac" te Zlatnu arenu za scenarij naFilmskom festivalu u Puli. Visoku vrijednost njegoveproze potvr|uju i prijevodi na strane jezike.

Cveni}ev rad i na druge je na~ine povezan sknjièvno{}u i knjièvnim ìvotom u Osijeku. Dugogodina bio je glavni urednik ~asopisa za knjièvnosti kulturu "Revija", a danas radi kao tajnik i urednik uMatici hrvatskoj u Osijeku. Organizirao je brojneknjièvne susrete i gostovanja knjièvnika, dakle,bitni dio knjièvnog ìvota Osijeka i {ireg podru~jaOsje~ko-baranjske ùpanije.

U svom plodnom knjièvnom radu Josip Cveni}se u 2003. godini romanom "Glad" potvrdio kaozna~ajan hrvatski knjièvnik, a komediolom "Kvakas vratima" kao stvaratelj koji otvara vrata novimvidovima stvarala{tva. Ova ostvarenja dostatna su za


ocjenu kako je Josip Cveni} polu~io iznimne rezultatei umjetni~ke dosege u podru~ju knjièvnosti kojazasluùju Nagradu Osje~ko-baranjske ùpanije upodru~ju kulture.

MIRNA RAJLE BRO\ANACMIRNA RAJLE BRO\ANACMIRNA RAJLE BRO\ANACMIRNA RAJLE BRO\ANAC

Moè li mladi ~ovjek sa svojih nepunih 30 godinapolu~iti rezultate u odre|enoj djelatnosti za koje jemogu}e zaklju~iti da predstavljaju supstrat "ìvotnogdjela"? Imaju}i u vidu vremensku dimenziju odgovorje nije~an, jer je pred mladim ~ovjekom jo{ mnogoìvotnih izazova i prilika za stvaranje. No, ~itaju}irezultate koje je u ~etrnaest godina bavljenjaveslanjem ostvarila Mirna Rajle Bro|anac, ovajzaklju~ak postaje dvojben.

Mogli bismo re}i da je {port njezina sudbina. Oddesete do ~etrnaeste godine aktivno se bavila stolnimtenisom i nastupala u prvoj dràvnoj ligi. Tek krajem1990. godine po~inje trenirati veslanje, a godinu danaposlije ve} je juniorska prvakinja Republike Hrvatske.I od tada niè rezultate koji je upisuju u {portsku elituove dràve: 36 puta prvakinja je Republike Hrvatske,u vrhu je rezultata ostvarenih na svjetskimprvenstvima i u svjetskom kupu s kojih donosi devetmedalja, svjetska studentska prvakinja u konkurencijilakih seniorki, druga na Svjetskim vojnim igrama.

Krunu njezinih dosada{njih rezultata ipak ~ine oniostvareni u 2003. godini. Na Svjetskom kupu u kon-

kurenciji lakih seniorki u Luzernu osvaja zlatnoodli~je i tako postaje tre}i hrvatski {porta{ kojem je topo{lo za rukom. Istodobno na Svjetskom prvenstvu uMilanu do sada osvajane bron~ane trofeje ukonkurenciji lakih seniorki zamjenjuje srebrnimodli~jem. Ovo je prva medalja sa Svjetskog prvenstvaza hrvatsko ènsko veslanje i prva medalja zahrvatsko skul veslanje.

Nije stoga ~udno {to Mirnu svi svojataju.Progla{ena je najuspje{nijom {porta{icom GradaOsijeka i Osje~ko-baranjske ùpanije ,najpopularnijom {porta{icom Osijeka, hrvatskomvesla~icom stolje}a. Kako u~initi vi{e od ovoga? Apred njom su godine u kojima ima jo{ mnogo togare}i.

Ve} ostvareni iznimni rezultati na me|unarodnimnatjecanjima u veslanju svrstavaju Mirnu RajleBro|anac u kandidate budu}e nagrade za ìvotnodjelo. Do o~ekivanog trenutka kada ono budezaokruèno, Osje~ko-baranjska ùpanija je Mirnidodijelila Nagradu za uspjehe ostvarene u prethodnojgodini.

DAMIR TOMI]DAMIR TOMI]DAMIR TOMI]DAMIR TOMI]

Kako sjediniti umije}e baratanja video tehnikoms porivom umjetni~kog stvarala{tva? Damir Tomi}profesor informatike u osje~koj I. gimnaziji, voditeljinformatike u osje~kom Centru tehni~ke kulture ivoditelj video sekcije Video kluba "Mursa" Osijek,poput mnogih prije njega ve} godinama nastoji datikvalitetan odgovor na ovo pitanje. I u tome uspijeva.To potvr|uju i rezultati vlastitog filmskogstvarala{tva, ali i rezultati njegovog rada s mladimnara{tajima.

Zaljubljenik u fotografiju od osnovno{kolskoguzrasta izrasta u vrsnog snimatelja i filmskog autora.Svojim kratkim i dokumentarnim filmovima vi{e odpet godina sudjeluje na nizu dràvnih i me|unarodnihsmotri i natjecanja na kojima ve} uvr{tavanje uslu`benu konkurenciju predstavlja priznanje. Osvojiti

prvo mjesto na takvoj manifestaciji izniman je uspjeh.Pa kada je to ostvareno na presti`nom me|unarodnomfestivalu jednominutnog filma u Poègi, gdje je 2003.godine u konkurenciji 230 filmova iz 22 zemlje ime|unarodnim ìrijem njegov film "Samonesporazum" dobio I. nagradu, tada je to rezultat kojiisti~e vlastito zna~enje.

Svoj stvarala~ki poriv Damir ne zadràva samo zasebe. Svjestan da budu}nost filmskog stvarala{tvapo~iva na mladima, koji okom kamere biljeè ono {tooko odraslog vi{e ne razaznaje, kao voditelj organiziramlade filma{e u Video klubu "Mursa" u Osijeku, u I.gimnaziji u Osijeku i Foto-kino klubu "\akovo". Podnjegovim vodstvom u proteklih pet godina radanastalo je 50-tak filmova koji su osvojili brojnenagrade na revijama u Hrvatskoj i inozemstvu.


Damir Tomi}, filmski autor koji vje{to baratakamerom, pedagog je koji svoja znanjasamoprijegorno, znala~ki i ustrajno prenosi mla|ima.Na taj na~in on daje odgovor na uvodno pitanje: kakosjediniti umije}e baratanja video tehnikom s porivom

umjetni~kog stvarala{tva? Njegov uspjeh najboljesvjedo~i ~injenicu da je tehni~ka kultura tek dio op}ekulture, gotovo pismenosti suvremenog doba. U znakpriznanja za uloène napore i ostvarene rezultateDamiru Tomi}u je dodijeljena Nagrada Osje~ko-baranjske ùpanije za izuzetna ostvarenja u podru~ju tehni~kog stvarala{tva.

Documents

U OVOM BROJU - obz.hrU ime gostiju sudionicima sve~ane sjednice s ~estitkama se obratio ministar gospodarstva Branko Vukeli}. Sve~anost u Hrvatskom narodnom kazali{tu zavr{ena je progla{enjem