Turizam na sjeveru

8/3/2019 Turizam na sjeveru

1/40

IMPLEMENTACIJA ODRIVOG ZIMSKOG I LJETNJEG TURIZMA USJEVERNOJ I CENTRALNOJ CRNOJ GORI:

PROCJENA TRENUTNIH STRATEGIJA I SLEDECIH KORAKA

Izvjetaj za Rockefeller Brothers Fund i UNDP

Izvjetaj podnijeli:

Doktor nauka Martha Honey, izvrni direktor Medunarodnog Drutva za Eko Turizam, Vaington, DC

Arthur DeJong, Menader za razvoj i prirodne resurse, Whistler Blackcomb Mountain Resort, Kanada

Auden Schendler, Direktor za pitanja okoline, Aspen Sustainability Associates, Kolorado

27. Novembar 2005.


2/40

2

Sadraj

Sadraj stranice1. Svrha i ciljevi 3

Procjena napretka u implementaciji Stratekog okvira odrivog turizmauCrnoj Gori, od Marthe Honey 5a. Procjena zimskog turizma: Ski centri i ostale mogucnosti 5b. Procjena ljetnjeg turizma: Ljudski i fizicki kapaciteti,zasnovano na prirodi i poljoprivredi, izgradnja regija 8

c. Procjena implementacije Stratekog okvira 10c. O TIES-u, o autoru 17

2. Odrivost razvoja ski centra u regionu abljak-Durmitor, od Arthura DeJonga 18a. Fizicka realnost 21b. Realno stanje okoline 24c. Drutvena realnost 25

d. Ekonomska realnost 25Dodatak Najbolje prakse 28


3/40

3

Svrha i ciljevi

U septembru-oktobru 2005. Medunarodno Drutvo za Eko- turizam (TIES) je preuzeloobavezu da prui konsultativne usluge za Fond Brace Rokefeler i UNDP, u smislu

daljnje procjene potencijala za odrivi turizam u Crnoj Gori, a posebno u njenomcentralnom i sjevernom regionu. Svrha ovog projekta je trostruka:

1. Da se procjeni, kroz razmatranje relevantnih izvjetaja i posjeta lokacijama, napredakCrne Gore u implementaciji Stratekog okvira za razvoj odrivog turizma u sjevernoj icentralnoj Crnoj Gori, koji je zvanicno usvojen od strane Vlade u septembru 2004.Ova procjena, koju je uradila izvrni direktor TIES-a Martha Honey, je predstavljen uodjeljku 2.

2. Da analizira, ukljucujuci posjete lokacijama, odrivost razvoja ski centra u regionuabljaka-Durmitora, kao to je predloeno u izvjetaju, Program za razvoj planinskog

turizma u Crnoj Gori koji je uradio Medunarodni Institut za Turizam iz Ljubljane (IIT),Slovenije. Izradu ovog izvjetaj je narucilo Ministarstvo Turizma, i ono ga i promoviekao model za razvoj turizma u sjevernom regionu Crne Gore. Arthur DeJong,menader za razvoj i prirodne resurse koji radi za destinaciju Whistler BlackcombMountain Resort u Britanskoj Kolumbiji- Kanadi, je napravio procjenu i napisaoizvjetaj koji je inkorporiran u ovaj izvjetaj i nalazi se u odjeljku 3.

3. Da se prue informacije o trenutnim najboljim praksama u razvoju ski centara uSjevernoj Americi i, gdje ima raspoloivih informacija, u Evropi. Od Auden Schendlera,direktor pitanja za okolinu iz firme Udruenja za odrivost iz Aspena, koja jepovezana sa kompanijom Aspen ski centar, je naruceno da uradi ovo istraivanje ipripremi dokument koji se nalazi u odjeljku 4. Ford C. Frick, direktor jedne americkefirme koja se bavi ispitivanjem trita i poslovnim konsaltingom, pruio je nizinformacija koje se nalaze u svim odjeljcima ovog dokumenta, a bio je i glavni pisac zadio C u Dodatku G u okviru odjeljka 4. Abigail Rome, konsultant na polju eko-turizmau TIES-u, je istraio trendove odrivog turizma u ski centrima Evrope i doprinio onomdijelu koji je u konacnoj verziji inkorporiran u odjeljak 4.

Jo od 2004., Fond Brace Rokefeler i UNDP su, u nekoliko navrata, traili od TIES-ada prui ekspertsku pomoc i pomogne crnogorsku strategiju odrivog turizma. U aprilu2004. ja sam uprilicila prezentaciju o odrivom turizmu za premijera, ministra turizma, iostale zvanicnike iz vlade i privatnog sektora u Crnoj Gori u Pokantiko KonferencCentru Fonda Brace Rokefeler na periferiji Njujorka. Razgovor se posebno fokusiraona iskustva Kostarike, drave koja je koricena kao model za studiju StratekogOkvira, i koju je delegacija naredne nedjelje i posjetila. U decembru, pored OliveraBeneta i ja sam bila pozvana da dam prezentaciju prilikom lansiranja inicijativeOslobadanje snage preduzetnitva i publikovanja Stratekog Okvira za RazvojOdrivog Turizma kojeg je vlada zvanicno usvojila prolog septembra. Tokom teposjete susrela sam se sa raznim vladinim zvanicnicima i predstavnicima nevladinogsektora, posjetila Skadarsko jezero. Sledeceg maja, zajedno sa ostalim medunarodnim


4/40

4

ekspertima, dostavila sam napismeno, analizu Programa za Razvoj PlaninskogTurizma u Crnoj Gorikoji je uradio Medunarodni Institut za Turizam iz Ljubljane.

Ovo poslednje pruanje konsultantskih usluga je pocelo u septembru 2005. tako to jeTIES obavio razgovore sa raznim ekspertima na polju odrivog razvoja i upravljanja skicentrima, kako u SAD tako i Kanadi. Na osnovu obimnih razgovora sa ArthurDeJongom i Auden Schendlerom, dogovoreno je da ce Schendler oformiti jedan mali

tim koji ce napisati izvjetaj o trenutnim najboljim praksama u razvoju ski centara aDeJong bi pratio Martu Honi prilokom posjete regionu abljaka-Durmitora u periodu10-15 oktobar 2005. Nakon to je DeJong otiao, Honijeva je posjetila Cetinje, Kotor,Perast, Budvu, Ulcinj, i Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i Podgoricu. Tokom oveposjete, Honijeva i DeJong su obavili razgovore sa mnogobrojnim predstavnicima,vlade, turisticke industrije, i nevladinog sektora. Kompletna lista osoba sa kojima jeobavljen razgovor se nalazi u odjeljku 2.

Program Razvoja Planinskog Turizma u Crnoj Gori, koji naglasak stavlja na zimskomturizmu kroz velike kapitalne investicije u postojece i nove ski centre, oznacavaskretanje sa ciljeva i strategija koje su formulisane u Stratekom Okvirua koje imaju za

cilj jacanje iroke lepeze aktivnosti odrivog turizma, uglavnom u ljetnjoj sezoni. Ovazadnjepomenuta strategija koristi lokalne resurse i zahtijeva skromne investicije. Ipak,kako je ministarstvo turizma predloilo da se krene dalje u pravcu razvoja ski centra,neophodno je kao prvo razmotriti taj predlog kako u odnosu na najnovije tehnikedizajniranja odrivih destinacija, tako i u odnosu na realnost sjeverne i centralne CrneGore. Pored posjeta lokacijama, Honijeva i DeJong su razgovarali sa kljucnimturistickim subjektima na podrucju abljaka-Durmitora kako bi culi njihove poglede nato to bi mogle biti najbolje strategije za povecanje odrivog turizma u ovom regionu.

Posjete lokacijama, razgovori i razmatranje razlicitih izvjetaja o turizmu, pruili subolje razumijevanje i procjenu potencijala za:

Ljetnji turizam u sjevernoj Crnoj Gori kao i za niz poljoprivrednih i drugih, na prirodizasnovanih aktivnosti;

iroku lepezu za manje investicije ?? ili ?? manje kotanje zimskih aktivnosti; Mogucnostima povezivanja obalskog i planinskog turizma; Odrivim turizmom u i oko Cetinja, du djelova obale i Skadarskog jezera; i Raznim projektima odrivog turizma koje trenutno sprovode lokalne nevladine

organizacije i medunarodne razvojne agencije.


5/40

5

Procjena napretka u implementacijiStratekog Okvira Odrivog Turizma

Dr. Martha Honey

Ovaj izvjetaj se zasniva na nedavnim posjetama lokacijama i razgovorima, kao irazmatranju velikog niza izvjetaja o turizmu i korespondencije sa ekspertima. Njegovanamjena je, kao prvo da pomogne procjenu potencijala kako za zimski tako i ljetnjiturizam, kao drugo da prezentira preporuke vezane za ekspanziju skjakog turizma,to je zapisano u Programu RazvojaInstituta iz Ljubljane, i kao trece da razmotri gdjese Crna Gora nalazi u smislu implementacije Stratekog Okvira za Razvoj OdrivogTurizma u Sjevernom i Centralnom dijelu Crne Gore. Postoji potreba, ne samo da sepokua sprijeciti realizacija loih projekata, vec i da se prui konkretna podrka uizgradnji kapaciteta Crne Gore kako bi bila u stanju da odgovori na snanu evropsku isjeverno-americku tranju za odrivim turizmom. Ovaj dokument prua kratak prikazonoga, to su izgleda najizglednije i najurgentnije potrebe i pitanja koja se odnose na

ekspanziju i nadogradnju odrivog turizma, posebno u regionu abljaka-Durmitora.

1. Procjena zimskog turizma: Ski centri i ostale mogucnosti

Kako sledeca dva odjeljka, po ekspertima za odriv razvoj ski centara, pruaju solidanosvrt realnog stanja i izazova sa kojima se suocava skijaki turizam u Crnoj Gori, ja cuovdje samo sumirati kljucna pitanja koja su pokrenuli ljudi sa kojima smo razgovarali, azatim cu izloiti moje glavne zakljucke.

Svi sa kojima smo razgovarali su izrazili jaku zabrinutost u vezi sa preporukama za

ekspanziju ski centara a kako je zapisano u izvjetaju Programa za Razvoj. Svi kojesmo sreli na abljaku, od zvanicnika parka do tur operatora, vlasnika hotela, iprofesionalnih vodica, su nam rekli da ih niko nije konsultovao u toku pripreme togizvjetaja, da im nije jasno kako se uopte dolo do pomenutih preporuka, i dasumnjaju da su kreatori izvjetaja tokom njegove pripreme paljivo obili sve lokacije.to je najvanije, Zoran Vojinovic, predsjednik Planinarskog Skijakog Centra Durmitornam je rekao da se preporuke za novim ski liftovima uglavnom zasnivaju na izvjetajuvladinog funkcionera, koji je napisan u ranim 1980-im i da u skorije vrijeme nije radenaprocjena tog izvjetaja. Ferdinand Wieland, njemacki savjetnik ministartsva turizma jeto potvrdio, rekavi da su preporuke za novim ski liftovima uglavnom zasnovane nastudiji iz 1982. godine. (to je bilo upravo u vrijeme kada su izgradene dva jedina ski

lifta u tom kraju Suvin Kuk, koji je u posjedu Nacionalnog Parka Durmitor i tuoc, koji je vlasnitvo HM Durmitor. Danas ski lift Savin Kuk radi, ali druga na tuocu koji jesada privatno vlasnitvo ne radi.)

Ovo moe biti objanjenje zato izvjetaj nita ne govorio cetiri kljucna pitanja:

1.) Kakvi bi bili uticaji na okolinu od povecanog skijakog turizma i koje mjere bibile preduzete kako bi se osiguralo da ce se ski liftovi i hotelski kapacitetiizgraditi uz koricenje najboljih tehnika i praksi koje postoje na polju izgradnje i


6/40

6

funkcionisanja odrivih ski centara? Kako je Crna Gora odredila svoj sjeverni icentralni region za razvoj odrivog turizma, cini se imperativnim da se najmodernijetehnike i prakse odrivog razvoja koriste pri izgradnji i poboljavanju njenih ski liftova ituristickih centara. Ipak, ne samo da to nije uradeno vec nije uradena nikakva procjenauticaja na okolinu prije nego to su date preporuke za krupnim kapitalnim investicijamau ski liftove na podrucju abljaka- Durmitora.

2.) Da li bi izgradnja novih ski liftova u okviru Nacionalnog Parka Durmitor ugrozilastatus parka kao dijela svjetske batine? Po predlogu, novi ski liftovi bi bili izgradenina samom pocetku parka, to bi zahtijevalo sjecu velikog broja stabala to bidramaticno promijenilo netaknuti karakter parka. Mnogi sa kojima smo razgovarali suizrazili zabrinutost da bi to znacilo da ce Durmitor izgubiti status dijela svjetske batine.

3.) Kako ce globalno zagrijevanje uticati na razvoj (ukljucujuci i finansiranje)skijakog turizma u sjevernoj Crnoj Gori? Danas su svi ski centri primorani daprave procjene potencijalnog uticaja globalnog zagrijevanja. vajcarske banke, naprimjer, ne daju kredite ski centrima koji rade na nadmorskoj visini manjoj od 1400

metara. Podrucje abljaka Durmitora se smatra srednjom visinom (izmedu 1400 i1800 metara), i na njega klimatske promjene mogu negativno uticati. Ipak, zvanicniciministarstva turizma su potvrdili da nisu proucili kako bi klimatske promjene mogleuticati na skijaki turizam.

4.) Kakve su realne potrebe za proizvodnjom vjetackog snijega za nove ski liftove,koliko bi ta oprema kotala i da li ima dovoljno svjee vode od koje bi se snijegpravio? Izvjetaj Instituta iz Ljubljane ne pominje niti potrebu niti trokove pravljenjasnijega, trokovi ovoga nisu obradeni u procjenama izvjetaja, niti u njemu imaprocjene raspoloive vode. Ipak, po DeJongu i Schendleru, danas se nikakav razvojnovih skijakih destinacija ne radi a da se prvo ne osigura da ima dovoljno vode za

pravljenje snijega. DeJong opisuje vodu kao odlucujuci faktor: morate imati dovoljnovode jer sve destinacije moraju praviti snijeg. Veliki broj ljudi sa kojima smorazgovarali su izrazili zabrinutiost da na abljaku-Durmitoru vec postoji nestaica vode,primijecujuci da je problem narastao izgradnjom velikog broja privatnih kuca. Oni kauda voda dolazi sa jezera i da ove kuce vec danas, tokom ljetnjih mjeseci u picusezone, ostaju bez vode.

Kako to Arthur DeJong detaljno opisuje u svom izvjetaju, ova cetiri pitanja trebapodrobno razmotriti kao dio Master Plana prije nego to ministarstvo turizma nastavisa razvojem ski centara.

tavie, pored ovih glavnih pitanja, ljudi sa kojima smo razgovarali su pokrenuli nizdrugih problema i upozorenja. Svi zimski turizam vide kao nadopunu ljetnjem turizmu isvi se protive velikim investicijama u nove ski liftove, sve dok se vlada ne pozabavidrugim urgentnim pitanjima ukljucujuci i puteve zimi, nedostatak smjetajnih kapacitetai potrebom da se uvece lepeza zimskih i ljetnjih aktivnosti koje zahtijevaju manjeinvesticije ali postiu bolju cijenu (agro-turizam, posmatranje ptica, ribolov,posmatranje divljaci, pjeacenje po snijegu, kros-kantri skijanje itd.) kao i da promoviekonferencijski i zdravstveni turizam.


7/40

7

Ljudi sa kojima smo razgovarali kau da postojeci ski lift, Savin Kuk u NacionalnomParku Durmitor treba da nastavi sa radom. Ski lift se ne vidi sa samog ulaza u park ine odskace mnogo od netaknute divlje prirode parka. Jedan od planinarskih vodica, jena primjer rekao da trenutni kapaciteti i staze treba popraviti i uvecati njihovubezbjednost. On je rekao da postojeci ski liftovi mogu da uslue 2-3000 osoba dnevno,to je perfektna mjera za trenutnu turisticku potranju, kao i za ocekivani rast u bliskojbuducnosti.

Tomo Pajovic, direktor Nacionalnog Parka Durmitor je dodao da se on ne protivi raduvec postojeceg ski lifta u okviru parka jer je on tu vec 20 godina, ali da trenutno parknema nikakvu finansijsku korist od njegovog rada. On bi elio da uspostavi sistemkoncesije tako da bi Ski centar morao da potuje odredena pravila i placa takse parkuza koricenje zemljita. Mi prihvatamo ovu ideju, i pozivamo vladu i park da razvijukriterijume za odrivi turizam, koji se zasnivaju na medunarodno priznatim najboljimpraksama (kao to je predstavljeno u odjeljku 4), i da pocnu da implementiraju teprakse dok se postojeci ski lift u parku nadograduje i proiruje. Park bi, kao preduslovza dobijanje koncesije za rad ski lifta u okviru parka, trebao da postavi odredenestandarde odrivosti koje vlasnik ski lifta (trenutno je to vlada) treba da ispuni. Ova

vrsta zelene sertifikacije ce pomoci da se Crna Gora pozicionira kao destinacijaodrivog turizma.

Postoje odredene sumnje u to koliko je pametno repariranje i ponovno otvaranje skilfta tuoce, koji je sada privatno vlasnitvo, i povezan sa Hotelom Jezera. Premdamenader hotela kae da oni planiraju da otvore ski lift, ljudi sa kojima smorazgovarali, kao i naa posjeta toj lokaciji, otkrili su mnoge izazove i probleme: privatnovlasnitvo (kuce i farme) u okviru samog ski lifta i staza i oko njega, to to je okrenut ka

jugu znaci da se snijeg bre topi na ovim padinama, kao i loe stanje samog ski lifta ipadina. tavie, zbog njegove udaljenosti od ski lifta Savin Kuk, koji trenutno radi, uslucaju ponovnog otvaranja abljak bi morao da ima transport, smjetaj, kao i usluge

obezbjedenja za oba podrucja- neto to bi zahtijevalo jo vie infrastrukture i to biuvecalo trokove. Ekspert za skijanje Arthur DeJong je predloio mogucu alternativu:da HM Durmitor umjesto ski lifta izgradi snijene cijevne-tobogan-staze koje su se udrugim destinacijama pokazale kao veoma popularne kod porodica i kotale bi mnogomanje od prepravke i nadogradnje ski lifta.

Iako oni sa kojima smo razgovarali vide skijanje kao dio turistickog paketa-ponudeovog regiona, svi izraavaju veliku zabrinutist povodom predloga da se izgrade novi skiliftovi u samom parku. Planinarski vodic detaljno je predocio mjesta na kojima bi petnovih ski liftova presjecalo nacionalni park. Po onome to je predloeno, ski liftovi bibili jasno vidljivi iz centralne kancelarije parka, presjecali bi velike pojaseve drveca, i

prolazili bi preko nevjerovatno strmih terena, za neke od kojih su i on i Arthur De Jongzakljucili da su nepodesni za skijanje. Direktor Pajovic je kategoricno rekao da ne bismjelo biti novih ski liftova u okviru parka. Da bi se izgradili ski liftovi treba posjecidrvece a to bi imalo negativne posljedice po floru i faunu i potpuno bi izmjenilostrukturu parka, kae on. Direktor je objasnio da je zaustavio bilo kakvu sjecu drvecau parku- neto to je ranije bilo radeno kako bi park ostvario prihode.

Ljudi sa kojima smo razgovarali su naglasili da prije bilo kakvih novih investicija u skiliftove vlada treba da se pozabavi uklanjanjem snijega sa puteva. Trenutno nema


8/40

8

nikakvog medunarodnog aerodroma u tom podrucju, a s obzirom na vjetrove, teko jevjerovati da je moguce izgraditi aerodrom koji bi mogao funkcionisati u zimskimuslovima. Dakle, dobra putna veza do medunarodnog aerodroma u Podgorici je odvitalne vanosti. Iako se putna veza sa ovim krajem poboljala, skoro svi sa kojimasmo pricali su se alili na neuspjeh vlade da na vrijeme i brzo ukloni snijeg sa puteva.Rekli su nam da je cio region bio odsjecen i nedostupan cijela dva mjeseca prolezime. Ovo teko pogada zimski turizam i nekoliko hotelijera i tur operatora nam je reklo

da ne mogu sebi priutiti jo jednu ovako katastrofalnu sezonu. Na primjer, vlasnikmalog hotela, novog i veoma atraktivnog (22 sobe) u centru abljaka, je rekao, Vladatreba da se pobrine da se ociste putevi svaki dan tokom zime ali i da staze budu cistekako bi oba ski lifta mogla da funkcioniu. Prole zime smo bili odsjeceni dvamjeseca. Jo jedna takva zima i svi cemo biti uniteni dodaje on.

Oni sa kojima smo razgovarali su naveli niz drugih zimskih sportova koji bi mogli bitipromovisani po znatno nioj cijeni od gradenja ski liftova. To su kros-kantri skijanje,pjeacenje po snijegu, vonja vozilima za snijeg (van parka), postavljanje tobogana,vuca sanki, i postavljanje cijevi za sankanje. tavie, oni su prihvatili ideju razvojaaktivnosti unutar hotela koje bi bile na raspolaganju turistima i ljeti i zimi. To ukljucuje

konferencijske sale, zdravstvene banje i centre za njegu tijela, saune, jogu i kuhinjekoje spremaju lokalnu, organski proizvedenu hranu, kao i organizovanje specijalnihcasova i radionica za lokalnu kuhinju, lijekovi od ljekovitih biljaka, kao i lokalni folklor ikultutrna tradicija.

to se tice situacije u kojoj se nalazi ministarstvo turizma, po pitanju razvoja skijakogturizma, savjetnik Wieland je izjavio da jo nisu pronali investitore za predloenih petski liftova koji bi se gradili unutar Nacionalnog Parka Durmitor, i da je realno ocekivatida novi ski liftovi nece biti izgradeni u sledecih deset godina. Ovo je ohrabrujuce i to bitrebalo da prui dovoljno vremena, kako se i navodi u DeJongovom izvjetaju, da seuradi temeljna procjena kapaciteta ovog podrucja za razvoj skijanja.

2. Procjena ljetnjeg turizma: Ljudski i fizicki kapaciteti, zasnovan na prirodi ipoljoprivedi, izgradnja turistickih regija

Ljetnji turizam na abljaku- kao uostalom i turizam tokom cijele godine- ima dvijeglavne prednosti. Jedna je da je Nacionalni Park Durmitor dio svjetske batine. To bitrebalo da bude centralna tacka za razvoj bilo kakvog turizma kao i za marketinkustrategiju. Dokument kojim se Nacionalnom Parku dodjeljuje status dijela svjetskebatine treba vidno postaviti na samom ulazu u park (trenutno to nije slucaj), u svoj

vrsti literature i broura, kao i na web sajtovima Nacionalnog Parka, lokalnih NVO ikomercijalnim sajtovima. Ovo bi trebalo da bude reklamirano, pored rijeke Tare, kaoglavna atrakcija ovog kraja. Ovaj kraj treba da gradi svoju medunarodnu reputaciju okoovog bogatog i jedinstvenog parka kao i na nesvakidanjoj prirodnoj ljepoti i agro-turizmu.

Ruku pod ruku sa marketinkim aktivnostima parka treba da ide jaka odlucnost da separk fizicki zatiti od destruktivnih vrsta turizma i drugih ekonomskih aktivnosti. DirektorParka je inace izjavio da on to pokuava da uradi, ali se njegova nastojanja kre


9/40

9

ilegalnom sjecom (neto to smo licno vidjeli kada smo naili na grupu drvosjeca) kao ipredloenim novim ski liftovima u okviru parka.

Druga kljucna prednost je turisticka tradicija i lokalno strucno znanje koje postoji upodrucju abljaka-Durmitora. Turizma je vec dugo dominantna ekonomska aktivnost.Skoro svi sa kojima smo razgovarali su u turizmu vec nekoliko decenija, i oni se saponosom sjecaju perida prije 1990. kada je turizam na abljaku cvetao i kada su imali

posjetioce iz mnogih drava, ukljucujuci Englesku, Japan, Belgiju, Njemacku i Dansku.Oni su rekli da je abljak bio turisticki centar za ovo podrucje i da su u prosjeku ljetnjituristi ostajali po 7 dana na planini i 7 dana na moru.

Ljudi sa kojima smo razgovarali na abljaku se takode sjecaju sa velikom tugom,ratnih godina koje su pocele 1990-ih, i dosta oprezno se nadaju da je, sa dolaskommira i porastom turizma, pokrenut trend u pravom smjeru. (Ocigledno je da postojiodredena nesigurnost po pitanju predstojeceg referenduma u Crnoj Gori i koje cepoliticke i ekonomske implikacije on imati. Takode vlada zabrinutost zbog daljnjenestabilnosti na susjednom Kosovu.)

Bili smo impresionirani kako nivoom znanja ovih starijih turistickih profesionalaca tako injihovom dovitljivocu i kreativnocu u tekim vremenima. Vlasnik lokalne turistickeagencije nam je ispricala kako je sredinom 1990-ih uspjela da ubijedi ljude da pocnusa iznajmljivanjem soba u svojim kucama, lokalnim i slovenackim turistima koji suposjecivali ovaj kraj. To je uradila jer jednostavno nije bilo dovoljno hotelskih soba a to

je bio i nacin da njeni sugradani zarade prijeko potreban novac. Ova praksa je danasizrasla u rastucu ali prilicno haoticnu mreu lokalnih kuca i soba koje se iznajmljujuputem web-sajtova i licnih preporuka. Marketing bi mogao biti poboljan (vie o tome unastavku) kroz dobro organizovane i atraktivne web-sajtove.

Trenutno ima nekih od 800 do 1500 raspoloivih kreveta po kucama u abljackom

kraju, to nadmauje broj raspoloivih hotelskih kreveta. Broj kuca za odmor i nocenjesa doruckom brzo raste a puno takvih objekata je trenutno u izgradnji. Obicno se uovim objektima ne nude obroci. Ipak, cini se da ima velikog potencijala za razvojlokalne kuhinje, bilo u odvojenim restoranima bilo kao dio turistickih objekata,iznajmljenih kuca, a takode postoji potencijal za organizovaniji agroturizam. Kako jelokalna kuhinja i interesantna i prakticno (ali ne namjerno) organska, region abljaka bise mogao aktivnije reklamirati kao dio pokreta spore hrane i da barem neke kucekoje iznajmljuju sobe nude jela lokalne kuhinje.

Zajedno sa jednim clanom NVO MOST, posjetili smo tradicionalnu planinsku kucu gdjenam je jedna ena posluila divno jelo, koje je spremljeno od sastojaka iz lokalne

bate i lokalne farme. Potrebno je ohrabrivati ovakve stvari, a vlada, poslovnaudruenja i NVO-i da saraduju u uspostavljanju standarda kako bi se obezbjedilodobro rasporedivanje na zone, kvalitet usluge i odriva izgradnja i poslovanje. Premdase sistem zvjezdica nairoko koristi pri odredivanju kvaliteta, potrebno je razvitiprogram sertifikacije kako bi se izmjerili socijalni, ekonomski kao i uticaji po okolinu kaoto je i prvobitno bilo preporuceno Stratekim Okvirom.

Veci dio od 750 hotelskih kreveta u regionu su dosta stari, to su stari dravni hoteli kojise polako prodaju i (nadamo se) renoviraju. Ipak, brzina privatizacije ovih hotela je


10/40

10

mnogo sporija nego to je to slucaj u priobalju. Umjesto toga, najdinamicniji rast biljeiizgradnja kuca za odmor i malih hotela kao to je MB Hotel. Po podacima ministarstvaturizma, postoji nekih 75 malih hotela (7-20 soba) u dravi. Vidjeli smo nekoliko veomaatraktivnih hotela du obale (Dvori Balica u Ulcinju na primjer), kao i bive ambasadei vladine zgrade na Cetinju koje bi mogle biti veoma lijepi mali hoteli. Slaemo se saprocjenom niza ljudi sa kojima smo razgovarali, da buducnost odrivog turizma lei umalim, takozvanim butik hotelima, u kucama za odmor i u agro i ruralnom turizmu.

to se tice turista, oni sa kojima smo razgovarali tvrde da ljetnji turizam nudi boljemogucnosti nego zimski turizam. Premad mi necemo zatvarati hotel zimi, cijeli ovajkraj treba da se fokusira na ljetnji turizam, kae vlasnik malog hotal sa abljaka. I on iostali sa kojima smo razgovarali su nam dali niz razloga za to: ljetnja sezona je dua isuncanija nego zimska; lake je jeftinije i bezbjednije stici putem na abljak-Durmitoritokom ljeta, a vecina turista ionako vie dolazi ljeti, i tu ima i dosta stranaca (iz Izraela,Novog Zelanda, SAD, Francuske, Njemacke, Engleske, Rusije). Nasuprot tome, zimskiturizam je uglavnom lokalne prirode i pola turista predstavljaju porodice.

Danas, regiona abljaka-Durmitora izgleda kao region koji samo to nije krenuo u

ekspanziju: nove kuce za odmor i iznajmljivanje se grade du planinskih padina,medunarodni turisti vec dolaze iz mnotva zemalja (Izrael, Irska, Velika Britanija, Italija,Njemacka, Rusija), festival odrivog turizma koji je podrao UNDP je bio nevjerovatnopopularan, vladina kampanja na promociji crnogorske kuhinje u hotelima je veomauspjena, i za samo jednu sezonu, splavarenje Tarom, i u neto manjoj mjeri ribolov surapidno napredovali. Prema nacrtu studije (Ekonomska evaluacija Tare, iz septembra2005.) koju je uradio za Mediteranski program WWF-a, turisticke aktivnosti na rijeciTari su dosada donijele oko 800,000 u 2005., to je bila najbolja godina u poslednjih20 godina. tavie, studija ispravno zakljucuje da postoji jo jedna komponenta kojavri indirektan ekonomski uticaj a koju nije lako prikazati. To je pozitivan utisak kojituristi ponesu sa sobom, to predstavlja garanciju da ce se ti ljudi vratiti Tari i u buduce

i da ce svoja iskustva podijeliti sa prijateljima tako da to predstavlja najbolju reklamu zaturizam na Tari kao i za splavarske i ribolovne aktivnosti.

Mi vjerujemo da primjer splavarenja, koji je dobio podrku UNDP-a, lokalnih NVO iprivatnog sektora, daje nadu u smislu primjera kako i ostali sektori planinskog turizmamogu biti razvijeni. Mi vjerujemo da se treba posebno fokusirati na niz drugih aktivnostiu okviru Nacionalnog Parka Durmitor (pjeacenje, ribolov, posmatranje ptica, gledanjeivotinja), na agro-tourizam (kombinacija boravka po kucama i farmama sakonzumiranjem lokalne kuhinje), kao i na zdravstvene i aktivnosti za njegu tijela, kojese mogu odvijati i ljeti i zimi. Premda nismo iskusili kulturnu ponudu iz prve ruke, mnogisa kojima smo pricali govorili su o potencijalima kombinacije prirode i agro-tirizma sa

posjetama manastirima i istorijskim gradovima u tom kraju to su aktivnosti kojeizgleda imaju dosta potencijala.

3. Procjena implementacije Stratekog okvira

Za razliku od Programa za Razvoj,Strateki okviri dalje nudi takozvanu mapu puta zaodrivi razvoj u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore, i stoga je vano napravitiprocjenu napretka u njegovoj implementaciji. Strateki okvirnavodi sledece akcione


11/40

11

planove koje je potrebno sprovesti kako bi se razvio odrivi turizam u Crnoj Gori:

Strateki okvir navodi da takozvana crnogorska grupa za odrivi turizam (tojest biznisi koji se trenutno bave ili su potencijalno zainteresovani za bavljenjemodrivim turizmom) mora razviti kolektivni set zajednickih ciljeva u smisluodmaka od sadanjeg trita koje je zasnovano na nisko-platenim i turistima izregiona ka visoko-platenim evropskim i sjeverno americkim tritima.

Po mom videnju, ovaj proces je vec otpoceo ali ostaje puno toga da se uradi. Postojestartne osnove za formiranje nekih turistickih udruenja, to je potpomognutoprojektima USAID-a (Booz Allen Hamilton du obale i CHF na sjeveru). tavie,vlasnici privatnih hotela na abljaku imaju novo udruenje (4 clana). Postoji UdruenjeHotela i Restorana i Udruenje malih hotela (34 clana), kao i regionalna organizacijaSavez Balkanskih Hotelskih Udruenja. Sva ova udruenja su izgleda fokusirana nazajednicke marketinke inicijative. Premda je to vano, to se ipak razlikuje odrazvijanja kolektivnog osjecaja za zajednicke ciljeve bazirane oko odrivog turizma.

TIES, kao krovna organizacija od nekih 30 40 nacionalnih i regionalnih eko-turistickih

udruenja irom svijeta, je aktivno ukljucena u nastojanja da se stvore i ojacajuudruenja koja bi promovisala principe i prakse odrivog turizma. Cini se da bi CrnaGora imala koristi od stvaranja jedne takve organizacije, ili barem kada je u pitanjuartikulacija i inkorporiranje seta osnovnih principa o okolini, socio-kulturnoj iekonomskoj odrivosti kod postojecih udruenja. Dvije organizacije koje najvieobecavaju su izgleda novo udruenje hotela sa abljaka i Udruenje malih hotela, kojebi mogle imati koristi od pruene pomoci da bolje razumiju pojam odrivog koricenjaprirodnih resursa, da shvate koji su im kapaciteti i znanja potrebni da bi toimplementirali, i na kraju kako da ugrade pojam odrivosti u poslovne strategije.

tavie, NVO kao to je MOST mogu biti od koristi i mogu pomoci pri organizaciji,

profesionalizaciji i uspostavljanju seta kriterijuma odrivosti za sve veci broj privatnihkuca i malih farmi koje se ukljucuju u turisticku industriju.

Strateki okvirpredvida razvoj sertifikacija odrivog turizma, posebno za hotele,kao nacin da se uspostave standardi u okviru turisticke industrije i da se CrnaGora izdvoji od konkurencije.

Crna Gora koristi sistem zvjezdica kako bi rangirala smjetajne kapaciteta po kvalitetu,usluzi i cijeni. Ipak, do dan danas, jedina konkretna akcija koja je usvojila programesertifikacije odrivog turizma, koji su osmiljeni da mjere socijalni, ekonomski i uticaj naokolinu, je sertifikacija nekoliko plaa pod veoma uvaenim programom Plave

zastavice, koji izmedu ostalog, mjeri kvalitet vode i bezbjednosne aspekte. tavie,zvanicnici ministarstva turizma su izjavili da ele da sertifikuju i marine, to je takodedio programa Plave zastavice. To je razuman prvi korak jer je Plava zastavicadobro poznat program a cistoca i bezbjednost plaa su vitalni za turizam. Ipak, oviplanovi vlade u domenu sertifikacije se odnose samo na priobalje, ostavljajuci sjevernii centralni region netaknutim, kao i Nacionalni Park Skadarsko jezero i potencijalnovane turisticke gradove kao to su Cetinje i Podgorica.

Veliki broj zainteresovanih subjekata u Crnoj Gori, od zvanicnika vlade i nacionalnih


12/40

12

parkova, do predstavnika turisticke industrije i NVO, vide turisticku sertifikaciju kaoneto korisno i neophodno. Mnogi takode upozoravaju da je veoma bitno dasertifikacija uzme u obzir realnost malih i ekonomski cesto nejakih biznisa, od kojihmnogi tek sada ulaze u turizam.

Dok Crna Gora razmilja o svojim buducim koracima po pitanju sertifikacije, vano jeznati da sertifikacija nije samo orude koje obezbjeduje odrive prakse i nagraduje

uzorne firme, vec takode prua i set najboljih praksi koje mogu biti korisne u smislupoboljanja performansi manjih i firmi koje tek ulaze u posao a koje nisu zatraileformalnu sertifikaciju. Ima puno eksperata i programa koji mogu biti korisni. U LatinskojAmerici, na primjer, TIES je dio velikog projekta u pet drava koji ima cilj da razvijenacionalne programe sertifikacije za sektor smejtaja i za ostale sektore takode, a tiprogrami se koriste i da bi se poboljao kvalitet okoline i socijalna odrivost malihturistickih biznisa. I Sertifikat Odrivog Turizma Kostarike (CST) i noviji MedunarodniEko-turisticki Standard (IES), koji je razvio Green Globe and Ecotourism Australia supodesni modeli za male biznise, to je upravo slucaj u Crnoj Gori.

Zelena turisticka sertifikacija je najnaprednija u Evropi. Ima nekoliko desetina

sertifikacionih programa odrivog turizma u Evropi za smjetajne kapacitete,kampovanje, objekte koji nude samo nocenje sa doruckom i agro-turizmu, ukljucujuciNajbolje od Prirode iz vedske i emu Zelenog Biznisa iz kotske. tavie,PanParks sertifikacioni program za nacionalne parkove i okolne zajednice se moepokazati korisnim za Crnu Goru. Zbog geografske pozicije Crne Gore i njenog ciljnogtrita, od vitalne je vanosti da ona integrie sertifikaciju u strategiju odrivog turizma.

Strateki okvir takode predlae nekoliko koraka u smislu ostvarivanja ciljevaoslobadanja preduzetnitva i da biznis radi i za siromane. To ukljucujereformu zakona i pravnog okvira i uklanjanje razvojnih barijera, saradnju izmedujavnog i privatnih sektora, i implementaciju pilot modela biznisa/takozvanih

svetionika.

Kako bi se krenulo u ostvarivanju ovih preporuka UNDP je preduzeo niz koraka uokviru programa oslobadanje preduzetnitva. To ukljucuje, izmedu ostalih inicijativu iobuku za 6 vodica u abljaku, organizaciju veoma uspjenog Festivala odrivogturizma (Durmitor samo za tebe) na abljaku prolog ljeta, postavljanje novih tabli uNacionalnom Parku Durmitor i pruanje pomoci pri razvoju regulative za splavarenjena Tari. Ljudi sa kojima smo razgovarali kau da su ovo bili veoma korisni i pozitivniprogrami, i da bi vie takvih konkretnih programa bili dobrodoli.

U smislu saradnje izmedu javnog i privatnog sektora, jedna od najboljih inicijativa je

ona koju su pokrenuli ministarstvo turizma i hoteli irom drave na promociji lokalnekuhinje koja vecinom koristi organsku hranu (mada u praksi ona jo nije zvanicnosertifikovana). Ova kampanja je privukla hotele irom drave a publikovani su atraktivniplakati i broure u kojima se navode hoteli koji ucestvuju u inicijativi. Ovo predstavljane samo projekat koji je vrijedan sam po sebi, vec i odlicnu osnovu za razvoj ipromociju organskih farmi, tura po vinarijama, boravka na porodicnim farmama,turistickih festivala koji promoviu lokalnu kuhinju i proizvodnju organske hrane(ujkljucujuci ljekovito bilje, med i vina) za turizam i za izvoz.


13/40

13

Kao to je vec receno, prodaja dravnih turistickih kapaciteta, pod rukovodstvomministarstva turizma, je bila manje uspjena u centralnom i sjevernom dijelu CrneGore. To je odredeno kao vrhunski prioritet i on se najbre i najsistematicnije sprovodina obali, to prati nevjerovatan porast pekulacija nekretninama kako za nove hoteletako i privatne kuce za odmor. Premda je odredeno dravno vlasnitvo na sjeveru (kaohotel Jezera, ski lift i restoran na abljaku) prodato, jo uvijek dosta toga ostaje udravnim rukama i nije jasno koliko se sistematski trae strani investitori. S druge

strane postoji porast nekontrolisane i loe planirane izgradnje privatnih kuca naabljaku i u podrucju Durmitora. Moda jedna od nenamjernih konsekvenci predlogaministarstva turizma da se izgrade novi ski liftovi i kapaciteti u ovom podrucju jepovecanje prometa zemljitem, izgradnja novih kuca i pekulacije nekretninama napodrucju abljaka-Durmitora. Neophodno je brzo donijeti pravni okvir koji bi regulisaoprodaju zemljita, izgradnju kuca za odmor i objekata koji nude nocenje sa doruckom.

Premda je nekoliko kvazi butik hotela izgradeno ili renovirano od strane privatnihvlasnika (ukljucujuci atraktivni MB Hotel sa 3 zvjezdice koji se nalazi u centruabljaka), jo uvijek nema pravog hotela koji u praksi odraava odrivi dizajn ili odrivofunkcionisanje. Kako je to demonstrirano na drugim mjestima (Lapa Rios u Kostariki,

Ranweli u rilanki, Maho Bay/Harmony u Sent Donu, Tiamo na Bahamima), ovakvavrsta dokazanih projekata moe pomoci Crnoj Gori da se pozicionira na medunarodnojmapi odrivog turizma. Iako je trenutno veci broj luksuznih hotela u izgradnji ili se pakrenoviraju, nijedan od njih ne inkorporira odrivi arhitektonski dizajn ili pakfunkcionisanje. Na osnovu obavljenih razgovora i sopstvenih zapaanja, jedna vrstaprojekta za primjer zahtijeva spektakularnu prirodnu okolinu (neto to urbani MB Hotelnema) kao i primjenu poslednjih tehnika u inovativnom zelenom dizajnu kojiinkorporira lokalne stilove i materijale, sa obnovljivim materijalima i tehnikama gradnjeiz tog podrucja. Mislim da postoji hitna potreba i vec formirano trite za eko-kucom/kolibom koja bi ukljucila i fitnes kao i centar za njegu tijela (joga, ljekovita bilja,itd.), organsku kuhinju kao i casove kuvanja, i moda prostorije za odravanje

medunarodnih konferencija. Ovakav objekat bi mogao posluiti kao centar aktivnostizasnovanih na prirodi, kao i posjetama farmama, vinarijama, manastirima i ostalimkulturnim lokacijama u tom kraju.

Jedno zapaanje je da Crna Gora izgleda nema puno tradicionalnih rukotvorina koje bibile interesantne za strane posjetioce. Ali to se moe promijeniti ili razviti kako seturizam povecava. To se dogodilo u Kostariki gdje je prije 20 godina bila nestaicakvalitetnih rukotvorina ali je porast eko-turizma doveo do prave eksplozije zanatlija kojidanas proizvode niz kvalitetnih proizvoda zasnvanih na prirodi, odrivom koricenjuresursa i lokalnim obicajima i tradiciji. Jedna od najpoznatijih zanatlijskih kooperativa uKostariki, enska kooperativa u Monteverdeu, je dobila znacajnu pomoc nekoliko

medunarodnih eksperata koji su im pomogli da podignu kvalitet i raznolikostrukotvorina a pomogli su im i po pitanju medunarodnog marketinga. Kako se zanatstvorazvija u Crnoj Gori, vano je povezati ga sa principima i najboljim praksama PoteneTrgovine koja obezbjeduje da zanatlije dobiju potenu cijenu za svoj rad. PokretPotene Trgovine (Fair Trade movement) je danas veoma jak u Evropi, u porastu je uSjevernoj Americi, i klijenti ga sve vie trae kada kupuju zanatlijske i poljoprivredneproizvode.

Ovih nekoliko gorepomenutih tacaka predstavljaju neke od preporuka kako ici dalje u


14/40

14

smislu implementacije Stratekog okvira za razvoj odrivog turizma u sjevernoj icentralnoj Crnoj Gori. Pored ovih stvari, koje se direktno odnose na preporuke izStratekog okvira, postoji niz drugih pitanja gdje bi pomoc i medunarodna ekspertizabili veoma korisni. Dopustite mi samo da navedem nekoliko prioriteta gdje meni izgledada bi i Fond Brace Rokefeler i UNDP mogli igrati konstruktivnu ulogu.

Razvoj novih podrucja za ljetnji i zimski turizam na sjeveru: Kao to je vec receno,

splavarenje je brzo napredovalo u samo jednoj sezoni u kojoj je bilo promovisano, i tomoe posluiti kao indikator potencijala za razvoj drugih tipova aktivnosti u prirodi kojesu u skladu sa evropskim i sjevernoamerickim zahtjevima za odrivim turizmom. Toukljucuje posmatranje ptica na Durmitoru, ivotinjski safari (treba uraditi dodatnaistraivanja da bi se vidjelo koliko je ovako neto odrivo u Nacionalnom ParkuDurmitor), ribolov na Tari (vjerovatno ribolov pastrmke po principu uhvati i pusti),vonja biciklima po planini (mountain biking- ovo je donekle razvijeno ali ga treba boljeorganizovati, promovisati i ustanoviti bezbjednosne procedure) kao i penjanje (takodeumnogome zavisi od bezbjednosnog aspekta, moderne i efikasne spasilacke slubekoja trenutno ne postoji), i, kao to je vec receno, organsku kuhinju i agro-turizam, kaoi fitnes i centre za njegu tijela (koje mogu imati koristi od ljepote durmitorskog kraja ali

im treba jo infrastrukture).

Razvoj turistickih regija: Pored proirenja broja aktivnosti, postoji veliki potencijal dase agresivnije povee turizam sa podrucja abljaka-Durmitora, sa priobalnimpodrucjem, Skadarskim jezerom, bivom prijestonicom Cetinjem i Podgoricom. Svevie atutobuskih tura iz Dubrovnika ostaje preko noci u Crnoj Gori i to moe bitistimulisano razvojem turistickih regija koje ukljucuju niz prirodnih i kulturnih aktivnosti.

Promocija tura na evropskom i sjevernoamerickom tritu. Dok CHF pravi neketure u samoj Crnoj Gori i radi na web-sajtu (jo nije postavljen na internet), postojipotreba da se dovedu strani tur operatori, potencijalni investitori, mediji i ostali koji

mogu pomoci povecanje odrivog turizma u Crnoj Gori. Ovo treba uradi kroz dobroosmiljene i organizovane ture, ali ja vjerujem da bi TIES mogao imati konstruktivnuulogu u zajednickom radu sa Fondom Brace Rokefeler, UNDP, i CHF-om kao iostalima da se kljucne inostrane komapnije poveu sa turama i regionima odrivogturizma koji se razvijaju u Crnoj Gori.

Pomoci nacionalnim parkovima ukljucujuci i veoma vanu debatu o potrebi zacentrima za posjetioce (jedan impresivan centar se trenutno gradi na Skadarskom

jezeru), tampanim materijalima, boljim web-sajtovima, poboljanom ponudomodrivog turizma, i vecih taksi za strane posjetioce. Ovo poslednje je od krucijalnevanosti za povecanje prihoda parkova. Prema g. Pajovicu, direktoru Nacionalnog

Parka Durmitor, prole godine su 60% posjetilaca Nacionalnog Parka Durmitor bilistranci, uglavnom iz Slovenije, Njemacke, Rusije, Izraela, Italije i Bosne, a 40% su bilistanovnici Crne Gore ili Srbije. Trenutno, i stanovnici Crne Gore i stranci placaju samo1 za posjetu bilo kojem od cetiri nacionalna parka u Crnoj Gori a ministarstvo turizma

je bilo nerado da poveca cijene. Ipak, irom svijeta, u poslednjih 15 godina, nacionalniparkovi su povecali prihode tako to su uspostavili sistem skala za ulaznice, kojipotpuno ispravno naplacuju strancima vie nego stanovnicima te zemlje. Iako se turoperatori i neki drugi obicno protive ovakvim poskupljenjima ulaznica (djelimicno i zbog


15/40

15

toga to najcece ostvaruju zaradu nudeci strancima paket aranmane za posjeteparku, u kojima se ne vidi prava cijena ulaznice), za strane posjetice to povecanjerijetko predstavlja prepreku da ne kupe ulaznicu i posjete park. Ono to je najvanije

jeste da se ovo upari sa poboljanim uslugama u parkovima kao i sposobnocu parkada prati i kontrolie protok posjetilaca. Trenutno, zbog otvorene prirode NacionalniPark Durmitor ima potekoca po pitanju naplate ulaska jer postoje brojni ulazi u park asam park nema kapaciteta ili sredstava da ih sve kontrolie.

Takode se preporucuje da sistemi parkova razviju sveobuhvatnu politiku koncesija.Prema direktoru Pojovicu, Durmitor trenutno ne dobija nita od ski lifta Savin Kuk kojise nalazi u okviru parka. Na Skadarskom jezeru, park dobija svega 400 godinje odpopularnog, privatnog Pelikan restorana koji se nalazi na samoj obali jezera. U obaslucaja parkovi bi mogli dobijati vie prihoda a sami parkovi bi mogli da igrajukonstruktivnu ulogu u postavljanju standarda za davanje koncesija. Ovo je opet slucajgdje sertifikacija moe biti od koristi. Kao to je vec receno, mi bismo preporucili dakriterijumi odrivih padina, kao to je opisano u odjeljku 4, budu koriceni da seuspostave standardi za bilo kakvu nadogradnju ili proirenje skijakog turizma usjevernoj i centralnoj Crnoj Gori. Posebno bi park trebao da uspostavi standarde i da

izadaje samo koncesione dozvole ako se ti kriterijumi ispune. U Australiji, na primjer,Nacionalni park Great Barrier Reef daje dozvole za rad na 15 godina vlasnicimacamaca koji su sertifikovani po Eko- sertifikacionom programu, dok ne-sertifikovanicamci dobijaju dozvolu na svega 2 godine. Iako je zelena sertifikacija dobrovoljna,davanje dozvola na dui vremenski period se pokazalo kao dobar stimulans za firmeda se sertifikuju.

Direktor Nacionalnog Parka Skadarsko jezero, Zoran Mrdak, je posebno dinamican,preduzetan, i posvecen eko-turizmu. On je uspio da natjera sve privatne camce kojioperiu na podrucju jezera da se registruju, suzbio je ilegalni ribolov i pekulacijezemljitem, izgradio novi restoran, vinski podrum, centar za posjetioce i prodavnicu

suvenira u centrali parka, poceo je sa razvojem programa posmatranja ptica (uzpomoc USAID-a), kao i sa promocijama kolskih posjeta jezeru. Veci dio od 20 000posjetilaca jezera dolazi na jednodnevne ture sa mora, ali mislim da bi bilo moguceorganizivati ture koje bi sa mora ile na Skadarsko jezero i moda Cetinje i onda napodrucje abljaka- Durmitora. Preporucujemo da se uloi vie napora da se izgradeturisticke regije zasnovane na prirodi koje bi ukljucivale i Skadarsko jezero i Nacionalnipark Durmitor.

Razvoj web-sajtova: U sadanjem vremenu, dobar web-sajt je od krucijalne vanostiza uspjean marketing turizma. Iako CHF radi neto po ovom pitanju, postoji velikapotreba za visoko-kvalitetnim web-sajtom na engleskom jeziku koji promovie prirodni i

odrivi turizam u Crnoj Gori. NVO MOST, vodeca organizacija na podrucju Durmitoraima pocetke jednog izvanrednog sajta, ali mane su mu lo prevod i ogranicen brojstranica na engleskom, kao i nejasne poruke. Kako MOST pocinje da promovieturizam, posebno agro-turizam, vano je da se ovaj sajt pobolja. On bi trebao dasadri informacije o posvecenosti Crne Gore odrivom turizmu kao i strategiju, ali daistovremeno bude lak za koricenje u smislu pruanja liste aktivnosti i smjetajnihkapaciteta, sa cijenama i informacijama za rezervacije. Trebao bi takode da sadriinformacije o turistickim paketima koji ukljucuju i more i planinski region, kao imjeavinu aktivnog avanturistickog turizma, manje aktivnog turizma, zdravstvenog,


16/40

16

turizma za njegu tijela, i agro-turizma. Takode bi mogao da poslui kao web-sajt zapromociju tur operatora i vodica sa podrucja Durmitora, od kojih nijedan nema svojsajt.

Jacanje univerzitetskih programa i ucenja na daljinu: Dobro je to i nanacionalnom univerzitetu kao i na jednom privatnom univerzitetu postoji interes zapredavanje na temu principa i praksi odrivog turizma i eko-turizma. Preko Dr. Don

Hawkinsa i Univerziteta Dord Vaington (GWU), UNDP pocinje da pomae CrnojGori da ojaca ove programe. U saradnji sa ministarstvom turizma UNDP pomae priimplementaciji GWU konsultativnog praktikuma preko kojeg ce 16 studenata sa GWU i6 studenata sa dva fakulteta za turizam iz Crne Gore, raditi zajedno dvije nedjelje napitanjima upravljanja odrivim destinacijama na podrucju Durmitora. TIES, zajedno saUniverzitetom Dord Vaington nudi seriju kurseva- ucenja na daljinu, za otprilikedesetak razlicitih tema iz odrivog turizma, (pogledatihttp://www.ecotourism.org/index2.php?training) i daje Sertifikate Odrivog Turizma zaone koji zavre est kurseva. Mrea TIES-a ukljucuje mnoge univerzitete imedunarodne konsultante koji su vodili radionice odrivog turizma irom svijeta. Bilo bimoda korisno popricati sa crnogorskim univerzitetima kako bi se vidjelo gdje bi spoljni

eksperti mogli najvie da pomognu.

Prethodni odjeljak iznosi glavna zapaanja i zakljucke koji su zasnovani na oktobarskojposjeti, razgovorima sa kljucnim pedstavnicima vlade, NVO-a i privatnog sektora, kao irazmatranja studija koje su o turizmu uradene u Crnoj Gori. Ovaj izvjetaj je dopunjensa sledeca dva odjeljka koji se odnose na skijaki turizam. Radujem se prilici dadetaljnije prodiskutujem ovaj izvjetaj, ukljucujuci i to kako ja i ostali eksperti TIES-amoemo nastaviti da pomaemo razvoj odrivog turizma u sjevernoj i centralnoj CrnojGori.


17/40

17

O TIES-u

Medunarodno Drutvo za Eko-turizam (TIES) je najstarija i najveca svjetska eko-turisticka organizacija, sa clanovima u preko 80 zemalja. TIES, sa svojimkancelarijama u Vaingtonu, Kostariki i Australiji, slui kao krovna organizacija za

nekih tridesetak nacionalnih, sub-nacionalnih i regionalnih eko-turistickih udruenjairom svijeta. TIES prua smjernice i standarde, obuku, tehnicku pomoc, istraivanja ipublikacije u cilju podsticanja zdravog eko-turizma i razvoja odrivog turizma. TIES jeposvecen promociji eko-turizma kao oruda za ocuvanje biodiverziteta i smanjenjusiromatva, kao i radu na reformi ukupne turisticke industrije. TIES prepoznaje da je odvitalne vanosti suzbiti socijalne i po prirodu destruktivne prakse masovnog turizma.Turizam je je jedna od najvecih svjetskih industrija, najveci poslodavac na svijetu(globalno zapoljava jednu od jedanajest osoba), i industrija koja donosi najvecuzaradu u smislu strane valute u mnogim zemljama u razvoju.

O Autoru

Martha Honey je izvrni direktor TIES-a i Centra za Eko-turizam i Odrivi Razvoj(zajednicki projekat Instituta za Strateke Studije i Stanford Univerziteta). Ona je pisalai predavala o eko-turizmu kao orudu za razvoj i ocuvanje, kao i o sertifikaciji,ukljucujuci Eko-tourizam i Sertifikacija: Postavljanje standarda u praksi (2002), Eko-turizam i Odrivi Razvoj: Ko je vlasnik raja? (1999), i Zatita raja: SertifikacioniProgram za Odrivi Turizam i Eko-turizam (2001, sa Abigail Rome). U 2000.,organizovala je prvu medunarodnu konferenciju na temu zelene turisticke sertifikacije

u Mohonk Mountain House u Njujorku. Dvadeset godina je radila kao novinar, prvo uTanzaniji a zatim u Kostariki. Ona je doktorirala na Africkoj istoriji na univerzitetu Dares Salaam, u Tanzaniji, i saradnik je Instituta za Strateke Studije.


18/40

18

ODR

Prezentirao Arthur DeJongMenader za razvoj i prirodne resurse

za Whistler Blackcomb Mountain Resort u Britanskoj Kolumbiji, Kanada

Whistler Blackcomb je jedan od tri najveca ski centra u svijetu sa preko dva milionaposjetilaca godinje, a takode je i grad domacin za Olimpijske i Para-Olimpijske igre2010. Radio sam u ovom centru vie od 25 godina i sada intenzivno putujem svijetom ipruam usluge konsaltinga o razvoju ski centara. Reference u ovom izvjetaju seodnose na Whistler Blackcomb i ostale ski centre jer dijele puno istih izazova i


19/40

19

mogucnosti. U ovom izvjetaju, kada govorim o skijanju, to se odnosi i na skijanje nadasci-snowboard.

Od 5. do 10. oktobra 2005. imao sam mogucnost da posjetim podrucje abljaka-Durmitora kako bih ispitao potencijale za daljnji razvoj skijanja. Vijeme sam proveo ususretima sa lokalnim turistickim ekspertima, i upoznavanju sa postojecim ipotencijalnim buducim lokacijama za izgradnju ski liftova. Moja zapaanja su prije

svega bazirana na onome to sam cuo od lokalnih eksperata.

Raspoloiva dokumentacija, o planiranim skijakim kapacitetima, je bila veomaogranicena. Jedini planovi vezani za proirenje skijakih kapaciteta se nalaze uProgramu za Razvoj Planinskog Turizma u Crnoj Gori, koji je uradio MedunarodniInstitut za Turizam iz Ljubljane. Fundamentalna slabosttog izvjetaja je predlog zaekspanzijom skijakih kapaciteta posebno u podrucju Durmitora. Na primjer, nastrani 147 karta pokazuje procjenu skijakih kapaciteta u blizini abljaka-Durmitra, kojitrebaju da zadovolje kapacitet od skoro 19,000 posjetilaca. Ovo bi moglo bitipredstavljeno samo kao koncept. Trenutni kapaciteti ovg kraju su manje od 10% odizraenih potencijala. Tako znacajna ekspanzija zahtijeva duboku analizu kja se

artikulie u Master planu, koji potom daje ocjenjuje ta je prakticno mogucegraditi.

Da bi se dolo do kapaciteta od 19,000 (ili cak i samo dio toga) potrebne su znacajneinvesticije. Objekti potrebni da prue usluge tako velikom broju posjetilaca (to jest,hoteli, restorani, osnovni objekti, ski liftovi, putevi, voda, otpadne vode, itd.) ce kotatina stotine miliona dolara. Tako velik kapitalni razvoj lokacije zahtijeva ekstenzivnoplaniranje ski centara. Ne samo da bi loe planiranje bilo skupo, vec bi bilo ugroenoalternativno koricenje zemljita jednom kada se izgrade skijalita. Izvjetaj oProgramu za Razvoj Planinskog Turizma ne prepoznaje potrebu visokokvalitetnog planiranja ski centara u vidu Master Plana, kako bi se potvrdila

odrivost razvoja skijakih kapaciteta na podrucju abljaka-Durmitora.

>> Planiranje skijakih terena

Efektivno planiranje skijakih terena bi trebalo da obezbjedi stvaranje inovativnog idobro izbalansiranog razvoja skijakih terena, koje uzima u obzir fizicke kapacitetezemljita da podri skijanje, praceno razumijevanjem uticaja (po okolinu, drutvo uprivedu) koji takav razvoj moe imati. Kao takav, proces planiranja skijalinih podrucja

prolazi kroz niz faza, zapocinje Vizijom (predstavljanje interesovanja); koja je pracenapravljenjem Koncepta (predloga); da bi kulminirala izradom Master plana.

Master planovi ohrabruju i jacaju dobro izbalansirane, prirodno senzibilne razvoje skicentara koji odgovaraju potrebama i ocekivanjima skijakog trita a da istovremenoimaju pozitivan drutveni i privredni uticaj na lokalnu zajednicu i dravu. Master planoviski centara obezbjeduju neophodne detalje potrebne za odredivanje i ilustrovanjerazvojnih potencijala, to opet vodi stvaranju odgovarajucih planova i predlogaaktivnosti koje bi trebale rezultirati stvaranjem uspjenog ski centra.


20/40

20

U svemu ovome, treba staviti naglasak na neophodnost da se prepozna cinjenica da,da bi se odrao visok nivo kvaliteta okoline a da se istovremeno nudi dinamicnoiskustvo turisticke destinacije, bilo koji potencijalni razvoj ski centra, mora imatimaksimum kapciteta i apsolutne limite rasta. Ove kapacitete treba izracunati iuvaavati. Izvjetaj Instituta iz Ljubljane mora da uvau ovo.

Prepoznavanje kapaciteta zemljita da podri izgradnju skijalinog podrucja u

smislu razvojnih ciljeva, predstavlja kamen temeljac pri razvoju Master plana.Svi razliciti kapaciteti potencijalnog razvoja skijalinog podrucja treba da buduizbalansirani, ukljucujuci definisanje fizickih ogranicenja za razvoj. Fizicka ogranicenjaza razvoj ukljucuju pouzdanost snijenih padavina i maskimalnu povrinu terenaraspoloivog za skijanje. To onda postaje osnova za uspostavu faznog procesarazvoja, koji opet omogucava odredivanje kapaciteta za skijako trite koje moepodrati odreden razvoj u odnosu na stanje na tritu i konkurenciju. Nakon toga semoe otpoceti sa izradom studije izvodljivosti razvoja ski centra i kompletirati analizauticaja razvoja (po okolinu, privredu, drutvo i u odnosu na konkurenciju). Rezultatianalize uticaja predstavljaju osnovu za precicavanje planova ali i ekonomskih ifinansijskih studija izvodljivosti za predloena ski centre.

U SVAKOJ OD OVIH FAZA, KAKO SE NIVO DETALJNOSTI UVECAVA,PLANIRANJE USPJENOG SKIJALINOG PODRUCJA MORA REZULTIRATIPOZITIVNIM ODGOVOROM NA CETIRI PITANJA KOJA SLIJEDE.

1) FIZICKA REALNOST: Da li predloeni razvoj ili proirenje podrucja uvaava fizickekapacitete i klimatske uslove koji mogu podrati razvoj ski centra?

2) REALNO STANJE OKOLINE: Moe li ski centar biti izgraden na podrucjupredvidenom studijom na, po okolinu, odriv i odgovoran nacin?

3) DRUTVENA REALNOST: Treba li izgraditi ski centar u svijetlu postojeceg razvoja,potreba zajednice, alternativnih predloga i konkurencije?

4) EKONOMSKA REALNOST: Da li je razumno razvijati skijanje u svijetlu kapitalnihtrokova i sposobnosti trita da podri takav razvoj?


21/40

21

1) FIZICKA REALNOST

Da li predloeni razvoj ili proirenje podrucja uvaava fizicke kapacitete iklimatske uslove koji mogu podrati razvoj ski centra?

Ovo je fundamentalno pitanje za odredivanje odrivosti razvoja ski centra, koja ceotkriti puni potencijal predloenog podrucja. Ovo znaci da se treba osigurati da postojidovoljno povrine i razlicitih padina kako bi se zadovljili zahtjevi trita koji variraju odpocetnika do iskusnih skijaa, kao i da je na raspolaganju dovoljno zemljita koje trebada ugosti pratece kapacitete (pristupne puteve, zone za odvoz skijaa, udaljenostiizmedu objekata koje se mogu preci pjeice, kolibe/kuce za odmor, i razvoj sela).

U Programu za Razvoj Planinskog Turizmapostoje tri predloene lokacije za skiliftove na podrucju abljaka-Durmitora (strana146; liftovi 2, 3 i 4). Nakon daljnjegistraivanja tokom moje posjete, zakljucio sam da je teren kojeg bi ti predloeni liftovitrebali da opsluuju, nepodesan za skijanje. Teren koji bi ovi liftovi pokrivali je ili

previe strm ili previe ravan. Lokalni strucnjaci su mi potvrdili da je svega 10% ovogterena podesno za skijanje.

U mnogim primjerima, u okviru skijake industrije, liftovi se prave da slue kaotransportno sredstvo do liftova gdje ima dosta snijega i gdje su podesni tereni zaskijanje. Ovo je uobicajeno u Evropi gdje je nadmorska visina planinskih sela previeniska za dovoljno snijega. Ispitao sam mogucnost gradnje slicnih liftova u ovompodrucju; ipak, fizicka ogranicenja bi uticala na ne-ekonomicnost gradnje ovakvihliftova. U ski centrima u Sjevernoj Americi, ekonomsko pravilo je da se koristi tomanje liftova kako bi se dolo do najveceg dijela skijakih terena. Da bi bio efikasan,teren koji je dostupan uz pomoc ski lifta sa stolicama, mora biti barem 50% podesan

za skijanje.

Ne samo da su liftovi 2,3 i 4 neefikasno postavljeni, oni su takode postavljeni nasamom ulazu u Nacionalni Park Durmitor. Postavljenje ovih liftova i sjeca drveca zanjihovo postavljanje bi vizuelno nagrdile park, umanjujuci njegovu vanost kao prostorazaticene divljine i ugrozilo bi njegov status dijela svjetske batine.

Ispitivanje terena je ukljucivalo i operativni ski centar (Savin Kuk) i zatvoreni objekat(tuoc) na abljaku-Durmitoru. Doao sam do jednog neobicnog otkrica kodzatvorenog objekta- iako su izgradena dva fiksna ski lifta sa stolicama, teren koji ovi

liftovi opsluuju nije bio formiran ili prepravljen za skijanje. Na nijednom od mojihbrojnih putovanja po ski centrima irom Amerike, Sjeverne i Istocne Evrope nisamvidio neto ovakvo. Skijake staze treba da budu uglacane uz pomoc opreme zaprenos i glacanje zemljita tako da mogu biti otvorene sa najmanjom mogucomkolicinom snijega. Takode moraju da se usijecaju u liniju spusta (nasuprot padini brda)na padinama to stvara prirodni tok kretanja skija niz padinu.

Ovaj simptom limitiranog planiranja i poznavanja izgradnje ski centara rezultiraekonomskim konsekvencama. Ako se investira u izgradnju ski lifta, teren koji on


22/40

22

opsluuje mora biti ureden da obezbjedi optimalno skijako iskustvo. Uredenje terenaobicno kota tek mali dio od ukupnog kotanja izgradnje ski lifta. Uredenje prostoratreba da odgovara kapacitetima lifta. Liftovi koji se trenutno koriste tokom zime napodrucju Savinog Kuka imaju dobro uredene padine koje izgleda da odgovarajukapacitetu lifta.

tuoc, zbog loeg stanja njegovih liftova, niske nadmorske visine, izloenosti

jugu, problemima sa privatnim vlasnitvom i bez izgleda da se urede staze, nemoe biti uspjeno otvoren. Sa aspekta broja zaposlenih, neefikasno je pustiti urad dva mala ski lifta u istoj zajednici zbog dupliranja menadmenta i radnesnage.

Jo jedna fizicka realnost i najveca prijetnja dananjice po skijaku industriju suklimatske promjene. To moda nabolje ilustruju neke evropske banke koje ne dajukredite ski centrima koji rade ispod 1 400 metara nadmorske visine. Sjeverno- americkiski centri su takode ugroeni klimatskim promjenama. Americke skijake destinacije suinvestirale silan kapital kako bi bile konkurentne na medunarodnom tritu ali morajuda investiraju jo vie kako bi se adaptirale na klimatske promjene i ublaile ih.

Whistler Blackcomb ski centar je investirao preko 200 miliona dolara u skijakeobjekte na planini, a vrijednost nekretnina u tamonjem selu prelazi nivo od nekolikomilijardi dolara. Klimatske promjene ugroavaju ovu investiciju. Klimatske promjene suvec neko vrijeme realnost i za Whistler i za globalnu industriju. Podrucje Whistler jeokrueno glecerima koji se vec sto godina smanjuju. Gleceri su eko sisteminajosjetljiviji na temperaturne promjene i oni ustvari predstavljaju termometar prirode.Smanjenje glecera je tako vidljivo u naem podrucju da je svaka sumnja u postojanjeklimatskih promjena nestala.

Jedno vano pitanje tokom 1990-ih je bilo da li se globalno zagrijavanje moe pripisati

ljudskim aktivnostima ili prirodnim promjenama, kao to su suncane pjege i vulkanskeaktivnosti. UNEP i Medu-dravni Panel o Kilmatskim Promjenama (IPCC) su sepotvrdili kao najautoritativniji izvori informacija o klimatskim promjenama. Koristeci radmree od stotina eksperata irom svijeta, panel se bavi minuncioznom obradom,sakupljanjem, sintezom, i paljivim razmatranjem ogromne kolicine literature kojaobuhvata desetke polja koji se odnose na klimatske promjene. U sva tri izvjetajaprocjene IPCC-a (objavljenim 1990., 1995. i 2001.), mandat je bio da se napraviprocjena raspoloivih naucnih informacija o klimatskim promjenama, njenimpotencijalnim uticajima i mogucim strategijama odgovora na te uticaje. Prve dvijeprocjene su pruile osnov za sklapanje Ugovora iz Ria 1992. i Kjoto Protokola iz 1997.Nalazi trece procjene su postavili scenu za najnoviju rundu klimatskih pregovora. Ova

procjena navodi da sve veci broj posmatrackih tijela daje kolektivnu sliku zagrijavanjasvijeta i ostalih promjena u klimatskom sistemu ukljucujuci iroko rasprostranjenosmanjenje snijenog pokrivaca i kolicine leda u polarnim regionima. Glavni krivci suprije svega fosilna goriva koja povecavaju kolicinu gasova koji stvaraju efekat staklenebate.

Panel je zakljucio da su 1990-e bile vjerovatno najtoplija decenija a 1998. najtoplijagodina od kada su instrumenti poceli da biljee temperaturu 1860-ih. U Whistler-u suovo shvatili veoma ozbiljno. Vec su zapoceti programi da se destinacija adpatira i da


23/40

23

ublai klimatske promjene. Metodi ocuvanja u smislu smanjenja koricenja fosilnihgoriva i struje su mogucnosti koje su trenutno na raspolaganju u cilju smanjenja uticajaklimatskih promjena. Tenja ka razvijanju obnovljivih izvora energije kao to je vjetar imikro hidro-elektrane su dugorocni koraci. Kako bilo, realnost za ski centre je da semoraju adpatirati na rad u manje pouzdanim uslovima po pitanju debljine snijenogpokrivaca.

Whistler se adaptira tako to investira preko 17 milion dolara u opremu za pravljenjesnijega u sledecih pet godina. Teka oprema za pomijeranje zemljita se koristi kako biskijake staze bile ravnije kako bi mogle da se puste u rad i sa manje snijega.Primijenjuje se agresivno sadenje vegetacije kako bi se stvorio tanak sloj trave izmeduzemlje i snijega da bi se smanjila ne samo erozija vec i efekat topljenja koji dolazi odtemperature tla. Master planovi se mijenjaju kako bi premjestili ski liftove na vienadmorske visine gdje je nivo snijega stabilniji. Obavljeni su pregovori sa vladom teprovincije po pitanju zemljita i razmjene istog kako bi se dobili tereni na vecimvisinama za skijanje. Whistler ima preko 7000 hektara zemlje od kojih je preko 40%preko 1800 metara. Na klimatski model ukazuje na jednu stvar a to je da bi odralidestinaciju kao uspjean ski centar skoro svo skijanje ce u buducnosti biti razvijeno na

visini od preko 1800 metaea. Masivna infrastruktura za pravljenje snijega je izgradenada bi se podralo skijanje ispod 1800 metara.

>> Znajuci ono to danas znamo o klimatskim promjenama, nikada ne bismopravili velike investicije u skijanje. Vie bismo diversifikovali na turistickiproizvod sa fokusom na ljetnju ponudu nasuprot sportovima na snijegu. Ljetnjeponude kao pjeacenje, vonja bicikala po planini- mountain biking, i aktivnostieko-turizma zahtijevaju mnogo manje kapitalnih investicija i nisu toliko ugroeneklimatskim promjenama. Ustvari klimatske promjene bi vjerovatno ile u koristskoro svih planinskih aktivnosti osim onih zimi.

Imperativno je da prije bilo kakvih znacajnijih kapitalnih investicija po pitanju razvojaskijanja u regionu abljaka-Durmitora, budu uradene temeljne studije o sadanjoj ibuducoj pouzdanosti snijenog pokrivaca. Pemda se region Durmitora ne nalazi navisini ispod 1,400 metara, izgleda da ima malo terena iznad 1,800 metara koji jepodesan za skijanje. Ona se smatra zonom srednje nadmorske visine kojakonskeventno moe pretrpjeti negativne uticaje klimatskih promjena.

Nasuprot ovome, nece svako podrucje u svijetu biti toplije uslijed globalnogzagrijavanja. Treba uraditi studije vemena u regionu kako bi se odredilo to su lokalnitrendovi. Ako lokalni glacijali pokazuju povlacenje leda, sa sigurnocu se moe reci dalokalna klima prati globalni trend.

Pravljenje snijega se smatra esencijalnom za razvoj ski centra. Cak i u povoljnim,visokim klimatskim uslovima, snijeg moda ne padne na vrijeme kako bi dati ski centarbio konkurentan na regionalnom ili pak svjetskom skijakom tritu. Instaliranjeopreme za pravljenje snijega je kao kupovina obaveznog siguranja za vrijednost odnekoliko miliona dolara koji su potrebni za pravljenje ski liftova, skijakih staza i ostaleskijake infrastrukture. Jedan od najvecih izazova za ski centre je cinjenica da jenajprometnije i najprofitabilnije vrijeme oko boica, to je relativn rano u okviru skijakesezone. Moja iskustva mi govore da snijeni pokrivac moe biti minimalan sve do


24/40

24

januara, to moe finansijski nakoditi ski centrima osim ako nemaju adekvatan sistemza pravljenje snijega.

Intrawest (kompanija koja posjeduje Whistler Blackcomb i koja je najveci graditeljplaninskih centara na svijetu) nece razmatrati izgradnju nikakvog novog ski centra bezpouzdanih podataka o dovoljno vodnih resursa koji mogu biti iskoriteni kao sirovina zaadekvatan sistem za pravljenje snijega. To je za Intrawest postao kamen spoticanja

potencijalnog razvoja skijanja u Kini. U Kini se nalazi skoro cetvrtina svjetskepopulacije, ali samo 7% svjee vode. Klimatske promjene negativno uticu i iscrpljujuvodene resurse tako da se paljivo moraju kvantifikovati kako bi se odredila dugorocnaodrivost skijanja. Ako ce se skijanje razvijati u regionu Durmitora, treba verifikovativodne resurse kao i sve pratece procjene uticaja po okolinu.

2) REALNO STANJE OKOLINE

Moe li se skijanje dalje razvijati na Durmitoru i to na jedan, po okolinu, odriv i

odgovoran nacin?

Prvo treba napraviti jedan inventar flore i faune kako bi se utvrdili potencijalni uticaji-vjerovatno od strane biologa. Mi znamo da Nacionalni Park Durmitor ima, za evropskeprilike, rijetke ivotinjske vrste ukljucujuci divokozu, medveda i vuka. Park ima preko172 vrste ptica, ukljucujuci orlove, sokolove i black groube. Identifikovano je preko1500 vrsta biljaka, od kojih su neke rijetke i zaticene vrste. Zbog svojih raznolikih idobro ocuvanih prirodnih resursa i jedinstvenog pejzaa sa visokim vrhovima ikanjonima, endemskim i rijetkim biljkama i ivotinsjkim svijetom, prirodnim izvorima,Durmitor je proglaen Nacionalnim Parkom i postao je dio svjetske batine.

Bio sam u preko 20 evropskih drava i ovo je prvi ekoloki bogat i netaknut planinskieko-sistem koji sam vidio. Ovaj park bi trebalo zatiti samo zbog njegove ekolokevrijednosti, ali i zbog jakih ekonomskih razloga. Ponekad je najbolji ekonomski izbornajbolji i za okolinu.

Postoji mnogo destinacija, regionalnih i lokalnih ski centara irom Evrope. Zato biregion kao to je Durmitor potroio znacajna sredstva u razvoj skijanja u pokuaju dase takmici u jednoj jako kompetitivnoj industriji koja ne biljei rast, kada ima sveatrakcije koje nijedan drugi turisticki konkurent nema?Zaticena sirova priroda je mnogo privlacnija za ire trite nego to ce toskijanje ikada biti. Evropa je drutvo koje stari, to nije dobra vijest za skijakuindustriju jer ljudi manje skijaju to su stariji. Nasuprot tome, kako ljudi starenjihova interesovanja za turizam zasnovan na prirodi ili eko-turizam sepovecava.

Realnost trita je da su zatita okoline i profitabilnost usko povezani. Razvoj skicentra ne bi trebao da to ugrozi. Razvoj ski centra u ovom podrucju se moenegativno odraziti na ekoloki integritet Nacionalnog Parka Durmitor, ocuvanja prirodekao i okolna podrucja. To bi samo smanjilo privlacnost ovog kraja i konsekventno injegov rast i profitabilnost kao centra planinskog turizma.


25/40

25

3) DRUTVENA REALNOST

Treba li izgraditi ski centar u svijetlu postojeceg razvoja, potreba zajednice,alternativnih predloga i konkurencije?

Clanovi lokalne zajednice su vrlo jasno izrazili svoje stavove po pitanju nedostatkapouzdanog odravanja puteva i zatvaranja puteva tokom zimskih mjeseci to zimskiturizam cini nestabilnim. Jaka snijena oluja je na nekoliko nedjelja odsjekla citav krajprole zime, potvrdujuci da je putna mrea Ahilova peta zimskog turizma na abljaku -Durmitoru. Svi lokalni stanovnici sa kojima smo razgovarali su bili donekle zbunjenibilo kakvim planovima za ekspanziju ski centra a da se prvo ne preduzme neto popitanju putne mree.

Clanovi zajednice su podrali traenje alternativnih zimskih sportova u odnosu naskijanje, kao to je daljnji razvoj nordijskog skijanja (kros-kantri) zbog pogodnetopografije, klizanje na ledu, pjeacenje po snijegu, kao i izgradnja malog parka sacijevima-toboganima kao atrakcija za cijelu porodicu.

Manji ski centri u Sjevernoj Americi su otkrili da su tobagan-parkovi znatno jeftiniji uodnosu na razvoj skijanja i mnogo profitabilniji. Nasuprot skijanju, gosti koji koristetobogan-parkove ne moraju da produ kroz skup proces nabavke opreme i uzimanjacasova. Tobogan-parkovi pruaju trenutno zadovoljstvo gostima i posebno supopularni kod djece. Nae istraivanje trita u Whistler- pokazuje da se djeca radijeodlucuju da idu na tobogan-park a ne na skijanje.

Lokalna zajednica na Durmitoru podrava skijanje jer je to dio turisticke ponude kojatreba da ponovo izgradi turizam u ovom kraju. Ipak, lokalni konsenzus je da je ljetnjiturizam glavni pokretac ekonomije. Crna Gora i susjedni Dubrovnik ugocuju znacajanbroj gostiju tokom proljeca, ljeta i jeseni, koji trae dnevne izlete na podrucja kao to je

Durmitor. Ovo se direktno moe povezati i sa pouzdanocu putne mree tokom ovihmjeseci.

Konsenzus je dakle da razvoj zimskih aktivnosti treba da nadopunjuje ljetnji turizam aline i da se takmici ili ulazi u konflikt sa njim. To znaci da, dok ne-zimski turizam raste isve vie hotelskih kreveta se gradi, zimske aktivnosti treba da se razvijaju kako biodrale popunjenost smjetajnih kapciteta na odrivom nivou, ali bez uticaja naturisticku posjetu Durmitoru tokom proljeca, ljeta i jeseni. Nacionalni Park Durmitor jeglavna atrakcija i clanovi lokalne zajednice su bili izriciti da bi razvoj skijanja u samomparku imao negativan uticaj na ukupan turizam na podrucju Nacionalnog parka.

Mi imamo slicnu situaciju sa najpopularnijim kanadskim Nacionalnim Parkom,Banff/Jasper. Preko pet miliona turista je posjetilo taj kraj prole godine. Glavneatrakcije su ljetnje aktivnosti a poslovanje zimi predstavlja svega 15% ukupnog brojaposjetilaca. Primarni ekonomski fokus ce uvijek biti ljetnje aktivnosti u tom regionu.

4) EKONOMSKA REALNOST

Da li je razumno razvijati skijanje u svijetlu kapitalnih trokova i sposobnosti trita dapodri takav razvoj?


26/40

26

Ekonomska realnost skijakih podrucja na abljaku-Durmitoru jeste ta da se one ne mogutakmiciti sa ostalim destinacijam skijakog trita. Kada se uporede sa turistickimdestinacijama irom Sjeverne Amerike i Sjeverne Evrope, uvidaju se sledeci nedostaci:veoma otean pristup zimi, nema regionalnog aerodroma, ogranicen kvalitet hotelskogsmjetaja, nema dovoljno podesnih terena na velikoj nadmorskoj visini i nedostatakpouzdanih snijenih padavina, nema dovoljno podesnih skijakih terena koji se mogu proiritikako bi zadovoljili ocekivanja skijaa koji posjecuju slicne destinacije, trenutni sistem skiliftova ne zadovoljava ocekivanja klijenata koji posjecuju slicne destinacije, kao i limitiranapovrina zemljita u posjedu ski centara i nedostatak objekata za nocni provod. Kapitalnitrokovi, da bi se postalo konkurentan na tritu oakvih destinacija, se mjeri stotinamamiliona dolara, a u ovom slucaju, centar koji se nalazi na srednjoj nadmorskoj visini ne moebiti konkurentan.

Ova situacija je veoma slicna nedavnom projektu gdje sam preuzeo da uradim procjenurazvoja ski centra u Rumuniji. Rumunija ima niz lokalnih i regionalnih ski centara. Oni su senadali da mogu da konkuriu na zapadnim tritima ali iz skoro istih razloga, kao i ovdje,nece u tome uspjeti. Oni se sada fokusiraju na razvoj regionalnog skijanja. Sa ekonomijomkoja je u usponu ocekuje se da ce sve vie Rumuna biti u stanju da sebi priuti skijanje. Oni

mogu privuci mali procenat Madara koji ne mogu priutiti ski centre na zapadu a nemajudrugih opcija za skijanje u sopstvenoj zemlji. Buducnost Rumunije po pitanju skijanja jenacionalno trite a to je slucaj i sa Crnom Gorom-Srbijom.

Nastojanje da se pridobiju tedljivi takozvani budet turisti nije dobra strategija jer su skijaivie orjentisani na kvalitet a ne samo na jeftin paket, kada prave izbor destinacije.Ocekivanja skijaa su odredena od strane velikih skijakih turistickih destinacija koje su vecposjetili, tako da i budet skijai imaju tendenciju da posjecuju te velike ski centre tokom ne-praznicnih perioda kada se daju popusti, to im omogucava da uivaju u komforu za tek diocijene koja vai u picu sezone. Skijanje u principu nije budetski orjentisan sport jer supocetni trokovi za opremu i odjecu znacajni. Vjerovatno je da ski centri u Crnoj Gori nece

privuci platenije pa cak ni budetski orjentisane skijae. Ekstra troak za putovanje doCrne Gore u poredenju sa vecinom evropskih ski centara ce odmah eliminisati bilo kakvuutedu za skijae.

Sa poboljanim pristupom zimi, Durmitor se veoma uspjeno moe takmiciti na regionalnomtritu. Kako je to opisao jedan lokalni ekspert, najbolji skijaki tereni i snijeni pokrivac uCrnoj Gori i Srbiji se nalaze u ovom podrucju. Ako se problem puteva moe rijeiti, trebalo biuraditi Master Plan za sve zimske sportove. Ovaj Master Plan ne bi trebao da bude primarnidokument za razvoj turizma za ovaj region vec radije dopuna velikog Master Plan ljetnjegturizma koji bi predstavljao ukupnu strategiju za revitalizaciju i rast turizma u regionu. Zimskiplan bi u tom slucaju trebao da dopuni a ne da se takmici sa razvojem ljetnjeg turizma; da

pokua da zadri broj lokalnih radnih mjesta i hotele to je moguce aktivnijim i tako omogucitilokalnoj ekonomiji da ojaca pred izazovnu zimsku sezonu.

Ovom podrucju neophodno trebaju vie kvalitetni hoteli sa tri zvjezdice da bi

turizam rastao, a ovi objekti ne mogu da opstanu samo na tri-cetiri mjeseca dobro

posjecene ljetnje sezone, i da zatim ne rade ostatak godine. Takvi hoteli moraju bitiotvoreni stalno i imati dovoljno posla da bi pokrili trokove. Dakle zimski sportovi

igraju vanu ulogu u razvoju turizma. Ipak, treba paljivo iskalkulisati investicije u

zimski turizam. Skijaki objekti su najvjerovatnije, najskuplja infrastruktura u bilo


27/40

27

kojoj vrsti rekreacionog turistickog razvoja. U Sjevernoj Americi, ski centri mogu

uspjeti samo ako uspiju da povrate milione dolara koje su investirali u ski liftove i

opremu za pravljenje snijega, kroz prodaju skupih nekretnina na njihovomzemljitu. Investicije je najbolje potroiti na objekte za uivanje i zabavu kako bi se

pojacala atraktivnost podrucja. Pitanje koje turisticki operater treba da postavi jeste

ta je primarna atrakcija date destinacije koja je odvaja od konkurenata?

>> REZIME, visoki trokovi ekspanzije ski centara nisu ekonomski opravdanina podrucju abljaka-Durmitora. Podrucje je teko dostupno zimi i nemaaerodrom. Nadmorska visina je osjetljiva na klimatske promjene. Kvalitet ikvantitet raspoloivog terena je dovoljan samo da se takmici sa ostalim skicentrima u Crnoj Gori - Srbiji.

Ekspanzija skijakog podrucja bi ugrozila prirodnu privlacnost Nacionalnog ParkaDurmitor, koji je glavni razlog zbg kojeg turisti posjecuju ovaj kraj. Zatita Parkaobezbjeduje najbolji i vjerovatno jedini nacin da se izgradi i razvije turizam i lokalnaekonomija.

? ? ? ? ?


28/40

28

Najbolje prakse u klimatskoj zatiti: LeSki

Firma iz Enegleske LeSki, je vlasnik 25 takozvanih vajcarskih vila i 3odmaralita u u francuskim Alpima, i ona je stupila u partnerstvo sa ClimateCare, neprofitnom organizacijom koja se bavi klimatskim promjenama(www.climatecare.org) u cilju smanjenja emisije gasova staklene bate, koji sepovezuju sa putovanjima u i od odmaralita. Ovaj program je superioran uodnosu na slicne americke programe, nude se u nekoliko ski centara ukljucujuciMount Hood Meadows, koji gostima nudi mogucnost da neutralizujusvojeputovanje (u smislu emisije gasova) po maloj cijeni. Za razliku od programaMount Hood, LeSki preuzima odgovornost za emisije gasova, mora platiticijenu iz sopstvenog depa, brine se da se neutralizacija stvarno sprovede, i nestavlja teret zatite klime na gosta. 1

Crna Gora sa planinama visine od 1,500 do 2,100 metara, ce se sigurno suocitisa svim ovim izazovima. Ipak, uprkos imperativnoj potrebi da se inkorporirajustrategije protiv globalnog zagrijavanja u ski centrima koji se planiraju u CrnojGori, Program za Razvoj Planinskog Turizma, koji je uradio Medunarodni Institutza Turizam iz Ljubljane,2 cak i ne pominje klimatske promjene. To je isto kaokada bi pricali o istoriji Crne Gore a da ne pomenemo familiju Petrovic-Njego.Da upotrebim jedan americki izraz: to je kao da imate slona u sobi, teko ga jeignorisati. Srecom, ostali subjekti u crnogorskom ekonomskom razvojnomprocesu dobro razumiju ovo pitanje.3 Ukratko, bilo bi ludo odvano investirativeliku kolicinu dolara u ski centre bez paljivog razmatranja i planiranja.

1Detaljnije na: http://www.skiclub.co.uk/skiclub/news/item.asp?intCategoryID=1&intItemID=3151

2Na raspolaganju onlajn na

http://www2.undp.org.yu/montenegro/files/Draft%20Programme%20for%20Development%20of%20Moun

tain%20Tourism%20in%20MN-eng.pdf.3

Vidjeti prezentacije sa okruglog stola na temu Razvoj Planinskog Turizma u Crnoj Gori Svjetski

trendovi i regionalna iskustva, koji je organizvao NVO "Natura", na raspolaganju na

http://www2.undp.org.yu/montenegro/sd/Round%20table%20-%20Development%20of%20the%20Mountain%20tourism%20in%20Montenegro.htm. Posebno pogledati

Honey, Martha. Pregled Programa za Razvoj Planinskog Turizma u Crnoj Gori, p. 11. Moe se pogledati

na internetu na:

http://www2.undp.org.yu/montenegro/files/Events/SD-Round_table-

Mountain_tourism/English/Martha%20Honey%20-%20report.doc, i komentare Olivera Bennetta.


29/40

29

Studija slucaja: Koricenje energije od strane Aspen Ski Kompanije (ASC)

Klimatske promjene i koricenje energije su gotovo jedna ista stvar. Ski centrikoriste ogromne kolicine energije. ASC, na primjer, koja ugosti 1.3 milion skijaagodinje na cetiri planine i dva hotela, troi 1.6 milion dolara struje godinje. (To

je 81 milijarda kilodula.) Veci dio ove struje se proizvodi upotrebom uglja, tostvara znacajno zagadenje, ukljucujuci emisiju NOx i SOx, koji izazivaju kiselekie i regionalne magle. Koricenje struje takode doprinosi efektu staklene bate.

Pristup ASC-a ka smanjenju uticaja od koricenja energije, koristi kombinacijuefikasnog koricenja i kupovinu obnovljive energije. Kompanija kupuje 5% strujeiz obnovljivih izvora i placa premije lokalnom objektu koji proizvodu struju odvjetra. Projekti efikasnog koricenja ukljucuju zelenu zgradu, osvjetljenje imodifikacija kompresora. ASC je clan Cikake Klimatske Berze,4 pravnoobavezujuceg, dobrovljnog programa trgovine emisijom gasova, i obavezala seda ce smanjiti emisiju svojih gasova za 10% do 2010. na osnovu izracunateosnovice iz 1999. tavie, ASC je ukljucena u politicko zastupanje i lobiranje ukongresu za donoenje federalnog zakona o obnovljivoj energiji, a pomae da seisti zakon donese i na nivou drave Kolorado. Politicko zastupanje je moda inajvanija stvar koju ASC radi po pitanju klime, jer iako bi skijaka industrijaeliminisala svoje tetne emisije, ski centri bi i dalje bili ugroeni sve dok i ostataksvijeta ne smanji svoje emisije gasova.

Zeleni razvoj

Zeleni razvoj je jedan pristup gradnji, upravljanju i planiranju koji ima za cilj dasmanji uticaj zgrada/objekata i uopte razvoja na okolinu. Arhitekta Ed Mazriaprocjenjuje da skoro polovina emisije gasova koji izazivaju efekat staklene batedolazi od zgrada/objekata.5 Kako su klimatske promjene najvaniji dugorocniposlovni problem sa kojim se suocava skijaka industrija, turisticki centri bi trebalida se pozabave gradnjom. Ako nemate program zelene gradnje vi onda nistezeleni turisticki centar i tacka.

4http://www.chicagoclimatex.com/

5Mazria, E. Its the Architecture, Stupid! Solar today, maj/jun, 2003. pp. 48-moe se naci na

http://www.mazria.com/publications.html.


30/40

30

Zeleni dizajn je procvetao u protekle dvije decenije, i ima sve vie dobrih knjiga,informacija preko interneta i preduzimaca koji su ustanju da pomognu vlasnicimada kreiraju model zelenog razvoja. Neki od najboljih izvora informacija suizlistani u fusnotama.6

Generalno gledano, zeleni razvoj uzima u obzir pitanja lokacije, transporta iurbanistickog planiranja, kao i koricenja energije, kvalitet vazduha unutarprostorija, potronju vode, uticaj materijala koricenih za gradnju po okolinu idugorocno koricenje objekta.

Jedno od najuzbudljivijih dogadanja na polju zelenog dizajna u proteklihnekoliko godina je bilo stvaranje medunarodno priznatog sistema sertifikacije od

trece strane, za zelenu gradnju. Americki Savjet za Zelenu Gradnju i njegovLiderski program dizajna u energetici i okolini (skraceno LEED) je prvi irokopriznati pecat za davanje odobrenja za zelenu gradnju. Cak samo jednagradevina sertifikovana od strane LEED-a u cijeloj destinaciji doprinosikredibilnosti bilo kakvog novog projekta i pomae graditeljima da shvate tastvarno znaci biti zelen. 7

Najbolje prakse: ASC Snowmass Golf Klub-kuca i apartmani

U 2004., Aspen Skijaka Kompanija (ASC) je zavrila izgradnju golf klub-kuce isa njom povezanih apartmana u selu Snowmass. Oba objekta se griju i hlade uz

pomoc vodom pokretanih toplotnih pumpi iz oblinjih jezera, koje se koriste kaoizvor toplote zimi i hladenja ljeti.

Klub-kuca je dobila LEED-ov sertifikat srebrnog nivoa. Do dan danas, ima samo7 LEED sertifikovanih objekata u Koloradu, a samo cetiri su sertifikovana nasrebrnom nivou ili vie.

Klub-kuca je takode dobila Nagradu Obnovljive energije u zgradama za 2005.koju dodjeljuje Drtvo za obnovljivu energiju Kolorada.

Ostale odrive karakteristike sadre:

6Posjetite www.usgbc.org i www.rmi.org za detalje o zelenoj gradnji. Jedna od najboljih knjiga na ovu

temu je od Alex Wilson, et Al. Green Development: Integrating Ecology and Real Estate. Njujork, 1998.7

Detalji o LEED i informacije za registraciju se mgu naci na

http://www.usgbc.org/DisplayPage.aspx?CategoryID=19


31/40

31

? Polovina drveta koricenog pri izgradnji klub-kuce je sertifikovano kao odrivasjeca.? Boje, zaptivne smjese, lijepila i drveni pod su male toksicnosti.? Krov ima izolaciju R-55.5, to je znacajno iznad obaveznog standarda.? Tepisi su reciklirani proizvod i u potpunosti mogu biti ponovno reciklirani,proizvedeni su od strane zelenog proizvodaca tepiha Collins i Aikman.? Kupatila koriste australijske toalete sa duplim isputanjem vode i pulsirajucimtuevima.? Toplotne pumpe nemaju hloroflorkarbone kao ni njihovu zamjenuhidrohloroflorkarbone, koji su oba tetni po ozonski omotac.? Grijanje i ventilaciju u objektu je provjerila treca strana kako bi se osiguralo dasve radi prema specifikacijama.

? Izduvni ventilatori u kuhinji su pokretani motorima sa varijabilnom brzinom kakobi se utedjela struja.? Garani izduvni sistem je super efikasan u smislu tednje energije. Ustvari cijeliobjekat postie za 50% bolje rezultate nego to se to trai po lokalnom propisuza koricenje energije.? Osvjetljenje je u potpunosti efiksno fluorescentno osvjetljenje.? Objekat radi 100% na snagu vjetra.? Jedna edukativna tabla samom objektu upoznaje posjetioce sa zelenimdizajnom.

ASC je postavila smjernice za zelenu gradnju koje zahtijevaju da bilo kakva

nova gradnja mora ispuniti stroge standarde zatite okoline.

Progresivno urbanisticko planiranje

Zapadni Evropljani su bolji u urbanistickom planiranju i dizajniranju sela, kojepoprima nivo umjetnickog dijela, od Amerikanaca. Najvaniji aspekt po pitanjuokoline, za razvoj novih centara, je adekvatno planiranje. Dobro planirani gradovii razvoj novih centara inkorporiraju principe Novog urbanizma 8, od kojih semnogi zasnivaju na evropskim modelima:

Takozvana pjeacka sela koja su cesto bez ikakvih automobila (mnogi evropski

turisticki centri danas funkcioniu kao zone bez automobila)8

Jedan od vodecih prakticara Novog urbanizma je Peter Calthorpe, planer iz Kalifornije. Njegova knjiga

The Next American Metropolis: Ecology, Community and the American Dream (Princeton, 1993) je

vrijedno tivo na ovu temu.


32/40

32

3. Transportno-Orjentisan-Dizajn koji grupie razvoj oko masovnih transportnihcentara i omogucava ljudima da rade bez velike zavisnosti od automobila.Normalno da je postojanje prvoklasnog masovnog transportnog sistema odkrucijalne vanosti. I sami centri mogu poboljati ili napraviti sopstvenimasovni transportni sistem uz pomoc kombija, programa za zajednickuupotrebu kola, ili subvenciniranjem postojeceg transportnog sistema.

4. Miksovan razvoj poslovnih i stambenih objekata koji omogucava ljudima daive tamo gdje rade i tako se smanjuje potreba da putuju kako bi neto kupiliili dobili neku uslugu.

5. Otvoreni zajednicki prostori i terase koje gledaju ka ulici kako bi se stimulisaoivot zajednice.

6. Mjere za smirivanje saobracaja kao to su uske ulice, oznaceni pjeackiprelazi na uglovima ulica koji olakavaju prolaz pjeacima a obeshrabrujukoricenje kola.

7. Velika gustina razvoja u samom urbanom centru kako bi se iskoristilapostojeca infrastruktura.

Ova zadnja tacka je od krucijalne vanosti ona preventivno utice na irenjegradnje niske gustine, to se trenutno dogada na zapadu Sjedinjenih Drava, aposebno u turistickim centrima.

Ustvari, opte je prihvaceno miljenje da gusta naseljenost/razvoj tedi energiju.Prema izvjetaju koji je objavljen u septembarskom broju Environmental BuildingNews, vodeceg americkog magazina za zelenu gradnju Prosjecnodomacinstvo u SAD troi 320 milion BTU-a (338,000 mega dula) energije svakegodine, u poredenju sa 440,000 milion BTU-a (464,000 mega dula) koje uprosjeku troi domacinstvo na periferiji gradova, prema Johnu Holtzclawu izSierra Club i Jennifer Henry iz Americkog Savjeta za Zelenu Gradnju. Njihovinalazi, koji su prezentovani tokom Kongresa Nove Urbanisticke Konferencije, supublikovani 2005. u junskom izdanju New Urban News. Novi urbanizam jemagija koja moe dovesti do znacajnog smanjenja preveenih kilometra kojesada prelazimo automobilima, kae Holtzclaw. Samo kroz povecanje gustineizgradnje kuca sa tri na est jedinica po jutru (sa 7 na 15 jedinica po hektaru)


33/40

33

utedjeli bismo vie energije po domacinstvu nego Energestka Zvijezda.910

Jedna od kljucnih lekcija Novog urbanistickog razvoja: manje je cesto bolje. Asigurno je efikasnije sa energetskog aspekta.

Najbolje prakse u planiranju: Zermatt, vajcarska

Grad Zermatt, koji se nalazi u podnoju Materhorna, ima 5,500 stanovnika koji zimi

narastu i na 16,000 zajedno sa turistima. Grad je zatvoren za automobile jo od1966. Privatni transport se zavrava na 5 kilometara od grada, u Taschu, gdje maliautobusi idu svakih 20 minuta. Zermatt je potpuno odustao od pokuaja, koji suuobicajeni u vecini gradova-turistickih centara, da izgradi dovljno puteva i ostaleinfrastrukture za kola kako bi olakao predvideni razvoj. Rezultat toga je da je tajnovac na raspolaganju za neke druge potrebe zajednice. Dio razloga zbog kojih jeZermatt zatvorio svoje podrucje za kola jeste taj jer su lokalni politicari smatrali da birastuci saobracaj imao veoma negativne efekte na kvalitet ivota. Ostali centri uvajcarskoj koji su zatvoreni za automobile su Riederalp, Saas-Fee, Rigi, Stoos iWengen.11

U 2002., Zermatt je osnovao Savjet planerskih firmi kako bi se pozabavo podrucjimau kojima postoji konflikt izmedu gradevinskih projekata i prirode. Uloga radne grupe

je postepeno proirivana da obuhvati i nadzor nad radovima u prirodi, davanjesavjeta o pitanjima okoline, i pripremanje izvjetaja o stanju okoline u dnosu naaplikacije za planiranje.

9Dense Development Saves Energy,Environmental Building News, Vol. 14, br. 9, str.6. septembar,

2005.10Energetska zvijezda je americki zeleni program sertifikacije gradnje.

http://www.energystar.gov/index.cfm?c=new_homes.hm_index

11Detalji o Zermattu i ostalim gradovima zatvorenim za automobile, na http://www.carfree.com/ Detalji oZermattovom odrivom skijanju na http://bergbahnen.zermatt.ch/

Documents

Turizam na sjeveru