Prof. dr. sc. Ivo Grgi

TURIZAM KAO DJELATNOST

Ovo sam ja ili SAM O SEBI SVE NAJBOLJE

Roen u Potoanima gdje zavrava osnovnu , a srednju kolu u Odaku.

Upisao i okonao agroekonomski smjer Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu

Diplomski rad: Poloaj mladih na selu

Magistarski rad: "Radna snaga i zaposlenost na seljakim gospodarstvima SR Hrvatske

Disertacija: "Promjenjivost proizvoakih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj

Izvanredni profesor - 2011.

Znanstveni savjetnik - 2012.

Znanstveno istraivaki interes: ekonomika poljoprivrednih resursa; cijena poljoprivrednih proizvoda i inputa; zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima: agroturizam; ruralni razvoj

Ukupno 35 znanstvenih radova a skupine od kojih 8 radova klasificirano kao a1, 11 radova klasificirano kao a2 te 16 radova klasificirano kao a3.

16 znanstvenih radova u meunarodnim i nacionalnim znanstvenim asopisima koji nisu indeksirani u skupinama a1, a2 i a3.

15 znanstvenih radova koji su recenzirani i objavljeni u Zborniku radova s domaeg znanstvenog skupa, a na meunarodnim znanstvenim skupovima 23 rada

lan ureivakih odbora asopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (2013)

12 nacionalnih znanstvenih i 4 meunarodna projekta te 39 nacionala tehnologijska/struna projekta

Voditelj 50-ak diplomskih/zavrnih radova, 1 magistarskog te 2 doktorski rada. Kao lan povjerenstva sudjelovao u 150 diplomska/zavrna, 1 magistarskom i 2 doktorska rada.

Recenzent 60-ak radova za asopise i zbornike, jednu znanstvenu knjigu te jedan struni i jedan specijalistiki diplomski studijski program.

Kao istraiva sudjelovao sam u projektima dananjeg Ministarstva poljoprivrede, FAO-a i Svjetske banke, ali i na mnogim projektima financiranima od lokalne samouprave, poslovnih subjekata i udruga.

Sudjelovao sam u izradi nekoliko kljunih dokumenata iz podruja poljoprivrede, a bio sam i lan radne skupine u pristupnim pregovorima s EU, za poglavlje pregovora 11 "Poljoprivreda i ruralni razvoj.

lan sam Fakultetskog vijea Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te lan nekoliko fakultetskih odbora.

lan sam i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog drutva (HAED).

Oenjen i otac keri.

Program i vrijeme edukacije

1. Osnove turizma: turizam kao djelatnost

2. Kako zapoeti turistiku djelatnost

3. Financiranje: izvori i uvjeti

4. Marketing i istraivanje trita

B. 16.11.2013.

C. 14.12.2013.

D. 25.01.2014.

Program za danas

1. Pojam i znaaj turizma

turizam; turista; razvoj turizma;

2. Osnovna obiljeja turizma

turistika ponuda i potranja: pojam, imbenici;

3. Oblici turizma

maritivni i kontinentalni turizam: pojam, obiljeja, znaenje;

4. Ruralni turizam

pojam; oblici; znaenje;

5. Agroturizam

pojam; znaenje; razvitak; 6. Rasprava

SVAKI POJEDINAC JE MOGUI TURIST: POKUAJMO DA IH

BUDE TO VIE U NAEM DVORITU

to je turizam (3)?

Turizam je jedna od najmasovnijih, najdinaminijih i najsloenijih drutveno-ekonomskih pojava novijeg doba

Turizam je jedna od najbre rastuih grana svjetske ekonomije

On obuhvaa iroki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turistikog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, ve i u ekoloki, socijalni te kulturni aspekt ivota

Turizam definicija (3)

Turizam, po mnogima, dolazi od engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo za kruno putovanje te je po tome prva izvedenica dola rijei tour - tourist.

Dinamian rast i razvitak sredinom XX stoljea stavlja ga u centar mnogih strunih i znanstvenih istraivanja te zbog znanstvenih disciplina koje su zainteresirane za njega, turizam je jedno od najmultidisciplinarnijih podruja takvih istraivanja.

Svatko od nas moe dati definiciju pa slobodno moemo rei Koliko autora toliko definicija

Prema nekim autorima (4)

(Hunziker i Kraft): Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost

(Goeldner i sur.) Turizam je skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davatelja usluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika)

(Cooper i sur.) Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobiajenog mjesta stalnog boravka i rada te ukljuuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.

(UNWTO) Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobiajene sredine ne due od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju.

etiri su temeljna igraa koja se pojavljuju kod turizma: 1. turisti (i izletnici);

2. poduzea i ostali poslovni subjekti; 3. drava zemlja domaina; 4. lokalna zajednica.

Motivi turistikih putovanja

U turistika putovanja mogu se ukljuiti jedino osobe koje raspolau sa (2):

slobodnim vremenom, koje se moe upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada

slobodnim sredstvima, koja se mogu potroiti na putovanje i boravak u turistikoj destinaciji

Glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobiajene sredine i elja za novim doivljajima

Osim njih, u motive moemo ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu, ekoloke motive pa sve do motiva izvan zakona

Kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove motive/potrebe tako se i njegova oekivanja neprestano mijenjaju

Najee koriteni kriteriji podjele turizma (5)

v Prema duini boravka turista obino se govori o izletnikom, vikend, boravinom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turistikim putovanjima

v Prema prostoru na kojem se turizam odvija

urbani, ruralni, planinski, primorski turizam

v Prema dobnoj strukturi turista

djeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi v Prema godinjem dobu najee se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju i u proljee i u jesen

v Prema intenzitetu koritenja prihvatnih kapaciteta predsezonski, sezonski, posezonski

Vrste i oblici turizma prema UNWTO

UN WTO turizam dijeli na sljedee vrste (8): v Domai turizam ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje

v Receptivni turizam

ukljuuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji v Emitivni turizam

ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje v Interni (unutranji) turizam predstavlja kombinaciju, ukupnost domaeg i receptivnog turizma

v Nacionalni turizam

ukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva u zemlji i inozemstvu

v Meunarodni turizam ukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma v Intra regionalni turizam

podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju te iste regije

v Inter regionalni turizam

podrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije

Tipovi turizma (8)

1. Ruralni turizam - stvara mogunosti za razvitak dosad turistiki slabo razvijenih regija. Zahtjeva razvoj pjeake infrastrukture, sistema oznaavanja, odmorinih punktova, adekvatnog prijevoza

2. Kulturni turizam - Kulturna dogaanja i festivali su popularan oblik kreiranja turistikih atrakcija i privlaenja posjetitelja

3. Tematski turizam - je postao jedan od najvanijih katalizatora razvitka. Temelji se na principu ZABAVA, UZBUENJE, EDUKACIJA

4. Avanturistiki turizam - danas turisti ele istraivati visine planina, svemir, Antarktik, dubine mora, lavlji kavez

5. Vjerski turizam - prisutan primjerice u Mariji Bistrici.

6. Kruna putovanja - nudi mogunost da se u kratkom vremenu puno vidi. Zahtjeva intenzivni razvoj nautikog turizma.

7. Zdravstveni turizam - morski zrak, ljekovite termalne vode

8. Kongresni i znanstveni turizam - izvan glavne ljetne turistike sezone. Sve vie dobiva na znaaju.

Turist

Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanja jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.

etiri grupe osoba koje se smatraju turistima:

1. oni koji putuju u svrhu razonode;

2.osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje vrste;

3.osobe na poslovnim putovanjima;

4.osobe na morskim krstarenjima, makar njihov boravak bio krai od 24 sata

Kasnije su ukljueni u turiste i studenti i mlade u pansionima i na kolovanju u inozemstvu

Turist -4 kriterija -

Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist:

v prostorna komponenta

svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistika organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji dri da se putovanje mora odvijati izvan uobiajene sredine odreene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu)

v sutina putovanja

osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odreditu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog prebivalita

v vremenska komponenta

osoba mora privremeno izbivati izvan uobiajene sredine due od 24 h, ali najdue do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobiajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik. Svjetska turistika organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj.

v svrha putovanja

osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraem od godine dana), hodoau, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici.

Tko je turist razni autori? (4)

Prema Cohen-u turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju

Prema Smith-u turist je osoba privremeno nezauzeta poslom, koja putuje u svrhu da doivi promjenu

Prema WTO-u turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobiajene sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjeuje

Prema DZS-u turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanja jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova

Povijesni razvoj turizma

Pitanje periodizacije povijesnog razvitka turizma?

v Teoretiari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u odreivanju faza razvoja turizma, najee se razlikuju u odreivanju poetka i kraja pojedinih faza dosadanjeg razvoja turizma.

v Putovanja se dogaaju i u antiko doba (Grka i Rim)

v Veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra velika putovanja koja su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su izmeu dvije i osam godina

v Putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikuju (5):

1. po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti;

2. po broju, karakteru i snazi motiva;

3. po brojnosti, socijalnom statusu i ponaanju sudionika;

4. po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju;

5. po oblicima i prateim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim uincima

v Svi potrebni uvjeti za razvoj turizma steeni su tek polovinom 19. stoljea kada su kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki, receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iri drutveni slojevi.

v Posebno je na to djelovalo (3):

1. vie slobodnog vremena;

2. plaeni godinji odmor;

3. slobodna financijska sredstva.

Faze razvoja turizma prema Freyeru i

! " !

# $ % & ' ( ) * ) + )

, - . / 0 1 2 - 3 - . -

4 5 6 0 7 - 3 - . -

.. prema UNWTO-u (4)

Rano doba prve civilizacije, Grka, Rim, Azija

Srednje doba od V. do XIV. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanja

Doba renesanse od XIV. do XVII. stoljea, edukativna putovanja, Grand Tour

Industrijska revolucija od 1750. 1850., razvitak gradova, parni stroj

Moderni turizam - razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam

Turizam i nacionalna ekonomija

v Drava ima aktivnu ulogu u razvoju turizma (3):

1. priznaje napore borbe za plaeni odmor;

2. uvia da je turizam potreba, koja prua velike mogunosti za poboljanje zdravlja, podizanje kulturne razine i patriotske svijesti graana;

3. uoavaju se velike ekonomske koristi od turizma u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i u ekonomskim odnosima s inozemstvom.

Vanost turizma u nacionalnom gospodarstvu (8)

1. Prihod od turizma je vei od prihoda od proizvodnje nafte.

2. Poslovi vezani za turizam sudjeluju u svjetskoj ekonomiji sa oko 2 trilijuna dolara godinje.

3. Skoro petina svih radnih mjesta u svijetu su vezani za turizam.

4. Turizam je eksportna industrija.

5. Turizam je magnet za velike & male investitore.

6. Turizam je efikasan nain da se predstavi pozitivan imid zemlje u svijetu.

7. Turizam utie na ekonomski i kulturni razvoj zemlje

8. Turizam ima multiplikativni efekt i utie na stvaranje novih radnih mjesta, izgradnju infrastrukture, uveanje poreznog profita, priliva deviznih sredstava.

imbenici razvoja turizma (4)

1. Razvoj tehnike posebice prometnih sredstava

Turizam postaje mobilan prijanja putovanja u prosjeku trajala 20-30 dana, danas se to skratilo na 4-10 dana boravka u jednom mjestu

2. Promjene smjetajnih i drugih vrsta ugostiteljskih objekata

Smjetaj ljudi + smjetaj vozila

3. Potreba za odgovarajuom infrastrukturom

Ceste, vodovod,.. parkiralita, servisi vozila, benzinske crpke,..

4. Turistiki objekti, stambene i javne zgrade, cijelo mjesto prilagoavaju se potrebama i zahtjevima turista

Parkovi, cvijee, etnice, biciklistike staze, pota, banke, trgovine, restorani, priredbe, dogaanja, zabava,

Trendovi koji utjeu na turizam (7)

1. Potroai su umorni od istih putovanja.

2. Potroai su spremniji nego prije na razliite rizike.

3. Potroai trae emocionalnu vezu s ljudima i mjestima koje posjeuju.

4. Potroai ele putovanja na kojima e se zabaviti, ali i neto nauiti.

5. Potroai putuju u bliu okolicu.

6. Kupnja putom Interneta.

7. Stariji putnici umirovljenici.

Ostali trendovi u turizmu (7)

Raznolika ponuda

Vie putovanja (god. odmora) tijekom godine

Aktivni turizam i iskustvo

Cijene se tradicijske vrijednosti

Stara hrana i stari obiaji

Uenje i komunikacija

U turizmu danas niti nije najbitnije imati najkvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobro ispriati priu o tom proizvodu te ga na taj nain prodati.

Organizacija putovanja

v Individualna

v Grupna

v Touroperatori (Thompson Holidays VB; Neckermann i TUI Njemaka)

v Nakon 1950ih nude se kompleksnije turistike usluge koje obuhvaaju i smjetaj i prijevoz dolazi do smanjenja cijena turistikih usluga

Svjetski trendovi u turizmu

v Najvie turista Europa, Sjeverna Amerika te u zadnje doba zemalja Dalekog istoka

v Sezonski karakter:

Ljetni turizam - more

Zimski turizam skijanje

imbenici koji utjeu na turistiku potranju (6)

1. Individualni utjecaj

2. Drutveni utjecaj

3. Dravni utjecaj

4. Utjecaj okoline

5. Utjecaj gospodarstva

6. Utjecaj ponude

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Individualni utjecaj (7)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. nagon za putovanjem (iskonska potreba);

2. radoznalost, nagon za istraivanjem;

3. osamljenost, kontakt;

4. zadovoljstvo, aktivnost;

5. oporavak, regeneracija;

6. Poslovi;

7. Komunikacija

Drutveni utjecaj (5)

1. vrijednosti i norme;

2. drutveno ureenje;

3. drutvena struktura;

4. odnosi prema slobodnom vremenu;

5. mobilnost

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Dravni utjecaj (3)

1. zakonodavstvo;

2. politiki odnosi;

3. devizni i carinski te propisi o putnim ispravama....

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Utjecaj okoline (5)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. klima;

2. krajolik;

3. ekologija;

4. urbanizacija;

5. stambene prilike.

Utjecaj gospodarstva (7)

1. opi privredni razvoj;

2. trgovaki odnosi;

3. dohodak;

4. raspodjela;

5. cijene i devizni teajevi;

6. radna mjesta i uvjeti;

7. transportni trokovi .. ..

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Utjecaj ponude (4)

1. usluge i proizvodi;

2. cijena;

3. tokovi prodaje;

4. promidba

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Sukob turizma i zatite okolia (4)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Turizam profitabilna djelatnost

v Zatita prirode - neprofitabilna djelatnost

v Negativan utjecaj turizma do izraaja doao u razdoblju masovnoga automobilskog turizma

v Konflikt turizma i zatite prirode najizraeniji je u nacionalnim parkovima i ostalim zatienim prostornim kategorijama

Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj (2)

v Razvitak turizma u Hrvatskoj je povezan i uvjetovan otvaranjem eljeznikih pruga u 19. stoljeu, te razvojem cestovnog prometa i smjetajnih kapaciteta.

v U Opatiji je 1882. godine vila Angiolina pretvorena u hotel; 1884. se otvara hotel Kvarner, a 1894. hotel Therapia u Crikvenici.

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Openito je na razvitak djelovalo: (8)

1. iskazana znatielja za upoznavanjem novih krajeva; 2. prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu; 3. razvoj jedrenjatva i parobrodarstva s prvim zabiljeenim

organiziranim putovanjima;

4. zaetak prvih turistikih mjesta, veinom klimatskih ljeilita, ali i stvaranje prvih veih prostornih obalnih cjelina, rivijera (Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka);

5. dolazak stranog kapitala i izgradnja eljeznike mree; 6. poetak turistikog buenja srednje Dalmacije; 7. buenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turistikim

mjestima;

8. poeci dravnog intervencionizma u podruju turizma (statistika, takse, zakonske odredbe) ..

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Razvitak prema nekim autorima!

v Pirjevec, Kesar (4):

1. razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)

2. razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. -1939.)

3. razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.

4. razdoblje novije hrvatske povijesti do danas

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Vukoni (6): 1. prva faza razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava

slinih turizmu 2. druga faza konac devetnaestog stoljea, odnosno faza

znatielje 3. trea faza razdoblje od poetka dvadesetog stoljea do konca

Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja 4. etvrta faza razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza

prvih postignua 5. peta faza razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno

faza intenzivnog turistikog razvoja 6. esta faza razdoblje od 1991. do poetka 21. stoljea, odnosno

faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

RURALNI TURIZAM

Gradski /odmorini Seoski turizam

Naselja s vie od 10.000 stanovnika

Izgraen (urbaniziran okoli)

Intenzivna infrastruktura

Znaajni zabavni i trgovaki sadraji

Veliki objekti

Kompanije u nacionalnom / meunarodnom vlasnitvu

Samopodravajui turistiki interesi

Zaposlenici mogu ivjeti daleko od radnog mjesta

Rijetko je pod utjecajem imbenika sezonalnosti

Odnosi s gostima su nepersonalizirani

Profesionalni menadment

Etika rasta i razvoja

Naselja s manje od 10.000 stanovnika

Prirodni okoli

Slaba infrastruktura

Snane individualne aktivnosti

Mali objekti

Posao koji je u lokalnom vlasnitvu

Turizam podrava ostale interese

Zaposlenici esto ive blizu radnog mjesta

esto je pod utjecajem imbenika sezonalnosti

Odnosi s gostima su personalizirani

Amaterski menadment

Etika ouvanja i ograniavanja rasta

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Kljuni elementi seoskog turizma

lociran u ruralnim podrujima;

funkcionalno je seoski: utemeljen na malom poduzetnitvu, na otvorenom prostoru u izravnom dodiru s prirodom, zasniva se na naslijeu i tradicijskim aktivnostima;

dozvoljava sudjelovanje u aktivnostima, tradicijama i nainu ivota lokalnog stanovnitva;

osigurava personaliziran kontakt;

naselja i graevine su ruralne (malih razmjera);

tradicijski po znaenju, raste sporo i organski, povezan s lokalnim obiteljima;

razliitih vrsta, predstavlja kompleksan uzorak ruralnog okruenja, ekonomije, povijesti i lokaliteta;

visok udio turistikog prihoda koji koristi lokalnoj zajednici ..

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Ruralno podruje (6)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Razliito definiranje ruralnih podruja F Mali broj stanovnika / zemljopisno rasprena naselja F Dominantna uporaba zemlje i uma za opstanak ljudi G Drutvena struktura, obiaji i seoski identitet

Ruralno sve to je razliito od urbanog

Gospodarski razvoj podruja se temelji na poljoprivredi

Razvoj ruralnog turizma (Europa) (4)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Do 19. stoljea:

ruralna sredina kao objekt uivanja ivota u blizini polja i u organiziranim aktivnostima u prirodi

v 19. stoljee: romantino 'otkrie divljih' podruja poput Alpa i kotskog gorja

v Poslije 1945: migracije velikih razmjera ruralni turizam se povezuje s niskom cijenom

v Kraj 20. stoljea: porast ruralnog turizma meu pripadnicima nove srednje klase

elja za selom, ruralnim prostorom i divljom prirodom (nestao strah od prirode)

Razlozi za razvitak ruralnog turizma (5)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Jedan od vanijih razloga - elja ljudi da se odmaknu od gradske vreve i stresa koji donosi ivot u gradu te

2. uivanje u pejzau ruralnih podruja;

3. doivljavanje neeg novog;

4. povratak "vlastitim korijenima;

5. elja za ekstremnim doivljajima (alpinizam i sl.) ..

Ruralni turizam (5)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Odvija se u ruralnim sredinama, malog je obujma i ima minimalni utjecaj na okoli. Povezan je s prirodom.

To je osoban i autentian doivljaj. Domain je takoer autentian, ne igra ulogu i odnosi se prema gostu vrlo uljudno tako da se gost osjea kao kod kue.

Omoguava gostima povratak na svoje korijene i ponovno otkrivanje poljoprivrede. To je most izmeu urbanih turista i ruralnih zajednica.

Omoguava gostima da otkriju vrijednost lokalnog kulturnog bogatstva: hrana i pie, lokalne / regionalne povijesti i tradicije (zgrade, runi rad, legende,..).

Potie edukativne aktivnosti gostiju, obrazovanje i zabavu

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Ruralni turizam zadire u dva gospodarska sektora: F poljoprivredu i F turizam

koji zajedno oblikuju specifinu turistiku ponudu

Definicija ruralnog turizma

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Vijee Europe definira ruralni turizam kao sveukupne turistike aktivnosti u ruralnom prostoru.

v Najvanija obiljeja takve vrste turizma: (6)

1. mirna sredina;

2. odsutnost buke;

3. ouvani okoli;

4. komunikacija s domainom;

5. domaa hana;

6. upoznavanje seljakih poslova.

Tko su ruralni turisti? (2)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Potranja za ruralnom rekreacijom je snano ovisna o drutvenoj klasi.

v Meu ruralnim turistima je najvie bolje stojeih, bolje obrazovanih i mobilnih ljudi

Motivi ruralnih turista (5)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Odmor od sunca i mora 2. Odmor od urbane kulture 3. Lokalna kultura i tradicija

4. Lokalni specijaliteti

5. Dodir s prirodom i seoskim obiajima

Trendovi u ruralnom turizmu (11)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Iskustava razliita od uobiajenih, upoznavanje razliitih ivotnih stilova / naina ivota

2. Blizak ljudima, kulturi, prirodi

3. Mogunost da se ljudi meusobno bolje razumiju

4. Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda- mogunost da se neto naui

5. Standardizacija

6. Smjetaj i prehrambeni trendovi oekuju se tradicijske vrijednosti

7. Rekreacija oekuje se raznolikost ponude / aktivnosti

8. ist okoli i lijep krajolik

9. Zadovoljavajua infrastruktura

10. Znanje i prijateljstvo - gostoljubivi domaini

11. Gospodarska prilika za marginalna podruja

Ekonomski utjecaj ruralnog turizma (3)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Dodatni izvor prihoda

2. Poveava zaposlenosti na selu

3. Turizam bi trebao biti dodatna, a ne osnovna djelatnost ruralnih gospodarstava.

Doprinosi ruralnog turizma

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Ruralni turizam pokree niz gospodarskih i negospodarskih aktivnosti u ruralnoj sredini (5):

1. uzgoj prirodne i zdrave hrane;

2. doprinosi oivljavanju poljoprivredne proizvodnje na malim povrinama (za poznatog potroaa /kupca);

3. valorizacija tradicijske kulture;

4. doprinosi razvoju ruralne infrastrukture;

5. omoguuje turistima aktivan odnos prema prirodi / ouvanje okolia

Preduvjeti planiranju ruralnog turizma (5)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Autentian prirodni, bogato strukturiran kulturni krajobraz

2. Ljepota krajobraza upotpunjena kulturnim, povijesnim i prirodnim

atrakcijama

3. Dobre prometne veze, transportna, smjetajna i ugostiteljska infrastruktura

4. Prihvaanje od strane lokalnog stanovnitva: lokalno stanovnitvo mora biti naklonjeno turistima

5. Stabilna i sigurna politika situacija

Ostali preduvjeti (6)

1. Atraktivnost lokacije

2. Infrastruktura

3. Privlanost gospodarstva (agroturizam)

4. Ureenost objekata (agroturizam)

5. Ureenost zajednikih resursa

6. Atraktivnost ponuenih usluga

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Atraktivnost lokacije (6)

1. ist zrak i voda

2. Povoljna klima

3. Ouvana okolina

prirodno nasljee (vodene povrine, planine, - etnja, biciklizam,..)

kulturno nasljee (dvorci, crkve, muzeji,..)

4. Mogunost slobodnog kretanja u prirodi (mine!?!?!)

5. Manifestacije

6. Edukacija upoznavanje sa starim obrtima i kunom radinosti

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Infrastruktura (8)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Ceste i pratea infrastruktura (parkiralita, odmorita,..)

2. Javni zahodi javne povrine, odvoz smea

3. Voda, struja, telefon, internet

4. Trgovine, kiosk

5. Pota, banke

6. Lijenik

7. Igralita

8. Edukativni panoi..

Privlanost gospodarstva (agroturizam)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Seljako gospodarstvo je turistiki privlano ako ():

1. ima odgovarajue poljodjelsko zemljite;

2. uz stambeni objekt ima gospodarske zgrade;

3. ima stoku;

4. moe gostima (djeci) omoguiti uvid u poljodjelsku proizvodnju;

5. lokacijski na dobrom mjestu;

6. dobar cestovni pristup;

7. telefon, Internet??;

8. da se seljako gospodarstvo moe preurediti u seljako turistiko gospodarstvo;

9. broj, dob i sklonost lanova domainstva odgovaraju potrebama turista

Ureenost objekata (agroturizam)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Ureenje seljakog gospodarstva mora biti dobro osmiljeno (5):

1. dobar prilaz (prohodan i dobro oznaen)

2. parking (u sjeni, najmanje mogue remeenje mira)

3. igralite za djecu (bez opasnih igara, zavjetrina, u sjeni, vidljivo iz kue) + klupe za odrasle

4. klupe i stol / sjenice, rotilj

5. cvijee

v Ureenost smjetajnih kapaciteta

v Mjere opreza (neugodnosti, opasnosti, nesree) (3)

1. odravanje reda

2. odravanje instalacija

3. osvjetljenje gospodarstva

Ureenost zajednikih resursa

v Ureenost mjesta (3)

1. rasvjeta;

2. putokazi

3. cvijee..

v Ureenost staza (3)

1. ureen put

2. oznake

3. edukativni panoi

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Atraktivnost ponuenih usluga

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Najee traene usluge na seljakom gospodarstvu (3):

1. noenje

2. prehrane i pie

3. kupnja poljoprivrednih proizvoda i preraevina te suvenira

v Ostale traene usluge (2):

1. sudjelovanje u poljoprivrednim poslovima (npr. berbe)

2. uporaba dvorita ili imanja za sportske i druge aktivnosti.

v Kvalitetnije ako se turistu omogui to bolji kontakt s prirodom

v Gostoprimstvo

v Ponuda lokalnih i kunih specijaliteta

v Mogunost druenja sa ivotinjama

imbenici koji utjeu na razvoj ruralnog turizma

v Nepogodni imbenici (3)

1. golema financijska mo i prisutnost na tritu tradicionalnih turistikih kompanija

2. skraivanje trajanja putovanja

3. nedostatak znanja i informacija o ponudi ruralnog turizma

v Pogodovni imbenici (4)

1. nezadovoljstvo turista klasinim/tradicionalnim oblicima turizma

2. potraga urbanog stanovnitva za mirom i prirodom

3. poboljanje ponude u ruralnom turizmu

4. poveavanje znanja /edukacije u razvoju i promociji ruralnog turizma

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

initelji potranje

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v initelji koji potiu turiste na putovanje (2)

1. Objektivni - neovisni od ponaanja pojedinca

2. Subjektivni ovise o mogunostima i sklonostima pojedinca (turista)

Objektivni initelji potranje (1)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Proizlaze iz (2):

ivotnog standarda pojedinca

drutveni, ekonomski, psiholoki i dr. uvjeti ivota

nastojanja zajednice, pojedinih organizacija i/ili turista za poboljanje turizma /rekreacije

Objektivni initelji potranje (2)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

radna i ivotna sredina (3)

1. urbanizacija (buka, zagaenost zraka,..odvojenost od prirode)

2. potreba za turistikom rekreacijom

3. razvoj tehnikih dostignua (prijevoz, Internet,..)

prirodni ambijent elja za povratkom prirodi

slobodno vrijeme plaeni godinji odmor

slobodna financijska sredstva

ostali imbenici (3)

1. kalendar dravnih praznika

2. popusti za grupe, djecu, umirovljenike, )

3. ferijalni savezi, izviai, planinarske organizacije,

Subjektivni initelji potranje

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

v Javljaju se tek ako postoje objektivni uvjeti

v Odluka pojedinca o iskoritenju (ili ne) objektivnih mogunosti

v Trend mondena mjesta

initelji ponude

v prirodne privlanosti (4)

1. klima i reljef

2. biljni i ivotinjski svijet

3. prirodne rijetkosti

4. poljoprivreda

v drutvene privlanosti ruralnog turistikog odredita (3)

1. spomenici kulture

2. puka kultura (stanovanje i prehrana, puki obiaji i igre, puko stvaralatvo, poljoprivredni radovi i alati)

3. kulturne ustanove i priredbe, zabavne, sportske i gospodarske priredbe

v prometna povezanost (2)

1. s mjestom turistikog boravka

2. u turistikoj destinaciji

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

Budunost ruralnog turizma (6)

8 9 : ; < = > : ? @ A B C D B @ D C E B

1. Ruralni turizam ima potencijal, ali je teko oekivati znaajnije poveanje trinog udjela u ukupnoj turistikoj ponudi.

2. Velika konkurencija ostalih oblika turizma.

3. Poveana konkurencija meu destinacijama.

4. Nisu svi turisti isti vano poznavati sadanje i potencijalne turiste.

5. Neophodno poznavanje ponaanja potroaa

6. Poveana cjenovna osjetljivost turista pogoduje ruralnom turizmu ali samo za ruralni turizam visoke kvalitete

8 9 : ; < = > : ? @ H I J K I L K J M I

v Usluge ruralnog turizma trebaju zadovoljiti potranju koja je usmjerena na (3):

1. oekivanja izvrsne kvalitete usluga

2. velika diferencijacija posjetitelja

3. vie razliitih aktivnosti na jednom odmoru

v Neophodna diferencirana ponuda i visoka kvaliteta i

Turizam je prilika da vratimo osmijeh