2009-04-06 Turizam Kao Privredna Delatnost

Embed Size (px)

Citation preview

1.

Potroai turistikih usluga 2. Turistika privreda

Cilj : zadovoljiti potrebe za odmorom, rekreacijom, zabavom i razonodom, upoznavanjem kulturno istorijskih vrednosti Turizam kao privrednu delatnost ine: saobraaj, ugostiteljstvo, trgovina na malo, zanatstvo i komunalne delatnosti Nije samostalna privredna delatnost

Specifinosti: Heterogenost strukture Sezonski karakter poslovanja Neproizvodni karakter rada Visok stepen elastinosti tranje i neelastinost ponude Turistiki sistem ine: Sredstva transporta,objekti za smetaj i ishranu,putnike agencije, turistiki vodii, suvenirnice, proizvo ai suvenira, folklorna umetnost ( privredne i neprivredne delatnosti)

PROIZVODNJAProizvod je opipljiv Vlasnitvo se prenosi u vreme kupovine Proizvod se moe preprodati Proizvod se moe demonstrirati pre kupovine Proizvod se moe skladititi na zalihama Proizvodnja prethodi potronji Proizvodnja i potronja se mogu prostorno razdvojiti Moe se transportovati Moe se izvoziti Indirektni kontakti preduzea i potroaa su mogui

PRUANJE USLUGAUsluge su neopipljive Vlasnitvo se uglavnom ne prenosi kupovinom Nije mogua preprodaja Usluga ne postoji pre kupovine Usluga se ne moe skladititi Proizvodnja i potronja su simultane Proizvodnja i prodaja se moraju obavljati na istoj lokaciji Ne moe se transportovati Ne moe se izvoziti Potrebni su direktni kontakti

Proizvodni rad- delimino u ugostiteljstvu i zanatstvuTurizam neproizvodnog karaktera, ali utie na poveanje tj. smanjenje ND Drutveni znaaj turizma:Uticaj na kulturu Uticaj na obrazovanje stanovnitva ukljuenog u turistike tokove Prenoenje pozitivnih navika i obiaja Poboljanje zdravstvene i radne sposobnosti stanovnitva

Negativni uticaj na kulturu

Politiki uticaj turizma:Faktor ouvanja mira u svetu Jaanje politikog prestia zemlje Negativan uticaj u pogledu bezbednosti zemlje

Ekonomski uticaj turizma:1. Direktni ( neposredni ) 2. Indirektni ( posredni )

Direktni uticaj na:drutveni proizvod i nacionalni dohodak i njihovu teritorijalnu raspodelu, platni bilans, zaposlenost stanovnitva i nivo ivotnog standarda, bri razvoj privredno nedovoljno razvijenih zemalja i podruja, delatnosti turistike privrede, investicionu aktivnost i strukturu investicija.

Dru Drutveni proizvod koliina dobara stvorenih utoku 1 godine koja stoje na raspolaganju drutvu za zadovoljenje njegovih potreba. Rezultat je prenete vrednosti iz ranijih perioda ( amortizacija otpisani deo vrednosti ) i novostvorene vrednosti u toj godini ( nacionalni dohodak ).

Nacionalni dohodak akumulacija + potronja (lina, zajednika i opta ) Prelivanje pri me unarodnom turizmu ( nerazvijene zemlje ) Uticaj na teritorijalnu preraspodelu u svetskim okvirima kao i u okviru konkretnih zemalja

Platni bilans pregled svih spoljnotrgovinskihtransakcija ( odnosa) jedne zemlje sa svim ostalim zemljama u toku jedne godine.

Aktiva prihodi ostvareni u me unarodnojrazmeni u toku godine Pasiva rashodi u spoljnotrgovinskoj razmeni

Platni bilans ine:1. Trgovinski bilans 2. Bilans nerobnih prihoda i rashoda

Januara 2008.godine u platnom bilansu Srbije zabeleen je suficit od 139,4 miliona $ Januara 2009. godine deficit platnog bilansa Srbije iznosi 509,5 miliona $

Turistiki bilans deo platnog bilansa koji prua Turistiuvid u sve prihode i rashode na osnovu me unarodnog turistikog prometa u odre enom vremenskom periodu

Aktiva prihodi od pruanja usluga i prodaje robestranim turistima

Pasiva izdaci vezani za putovanja domaegstanovnitva u inostranstvo

UKUPAN DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA PO ZEMLJAMA U 2009.GODINI /1 (u hiljadama USD dolara) Zemlja Velika Britanija Nemaka SAD Bosna i Hercegovina Crna Gora Slovenija Austrija Ekvatorijalna Gvineja vajcarska Makedonija Hrvatska Francuska Kipar Ruska Federacija Grka Belgija Tunis Rumunija vedska Holandija Italija Irska Ma arska Danska eka panija Bugarska Poljska Malta Turska Ostalo Ukupno

I 15.715 5.910 1.360 806 796 476 184 143 138 118 89 79 77 77 71 62 47 42 40 39 26 22 21 21 21 18 8 5 1 1 3.413 29.827

Izvor: Devizna statistika NBS (ITRS). Podatke o deviznom prilivu po osnovu turizma NBS dobija od poslovnih banaka, to znai da podatke o deviznom prilivu od turizma dobijamo po zemljama plaanja, a ne po zemljama porekla turista. 1/Prema petom izdanju uputstva o platnom bilansu MMF-a NAPOMENA: Prema podacima o vanpansionskoj potronji turista (procena) u periodu januar 2009. godine ostvaren je devizni priliv od 20 mln $, tako da je ukupan devizni priliv ostvaren po osnovu turizma iznosio 49,8 mln $

STRUKTURA DEVIZNOG ODLIVA OD TURIZMA SRBIJE U 2009. GODINI/1 (u hiljadama SAD dolara) Osnov Izmirenje salda na raunu platne kartice Slubena putovanja u inostranstvo Prodaja efektivnog stranog novca nerezidentima ( retransfer za neutroene dinare ) Zdravstvena zatita naih osiguranika u inostranstvu Trokovi za kolovanje ( kolarina, stipendije, specijalizacije i dr.) Usluge turistikih agencija (doznake u korist turistikih agencija,ukljuujui i avanse ) usluge hotela, drugih smetajnih objekata, restorana i dr. Turizam - ostalo (podignuti efek. strani novac sa tednih knjiica stranih banaka, plaanja u inostranstvu za prodate ekove stranih izdavalaca, prodaja ekova nerezidentima, prodaja robe i usluga turistima i kupovina domae valute u inostranstvu ) Vanpansionska potronja turista ( procena ) UKUPNO Izvor: Devizna statistika NBS (ITRS) 1/ Prema petom izdanju uputstva o platnom bilansu MMF-a 2008 I 16.805 10.954 3.029 1.022 1.360 2009 I 11.248 11.846 1.752 220 1.382

7.300

6.436

11 40.000 80.481

54 25.000 57.938

STRUKTURA DEVIZNOG PRILIVA OD TURIZMA SRBIJE U 2009. GODINI/1 (u hiljadama SAD dolara) 2008 Osnov I Zdravstvene usluge turistima - banje, trokovi lekarske nege 3.533 Izmirenje salda na raunu platne kartice Otkup ekova od nerezidenata Otkup efektivnog stranog novca od nerezidenata Usluge turistikih agencija (doznake u korist turistikih agencija,ukljuujui i avanse ) usluge hotela, drugih smetajnih objekata, restorana i dr. Turizam - ostalo ( prodaja robe i usluga stranim licima - turistima, prodaja domae valute u inostranstvu, primljena pokria za podignuti efek. str. novac sa tednih knjiica nerezidenata kod domaih banaka i trokovi kolovanja - stipendije, specijaliza Vanpansionska potronja turista ( procena) UKUPNO Izvor: Devizna statistika NBS (ITRS) 1/Prema petom izdanju uputstva o platnom bilansu MMF-a 31.802 94 3.702

2009 I 518 22.791 68 3.045

2.362

1.834

1.674 28.000 71.167

1.571 20.000 49.827

Kretanje ljudi reilo probleme koje nije moglo reiti kretanje roba Destimulativno dejstvo turizma na platni bilans razvijenih zemalja zakonska regulativa

Poveava se broj zaposlenih u neprivrednim delatnostima i tercijalnom sektoru Veliki udeo enske radne snage Veliko uee sezonskih radnika

Zemlja

Broj zaposlenih u tur. ( mil )

Uee u ukupnom broju zaposlenih ( %)

Italija Francuska V. Britanija panija

1,7 1,5 1,3 1,2

5,6 6,4 5,0 4,9

Uticaj turizma na delatnosti turistike privrede - ugostiteljstvo, saobraaj, trgovinu Uticaj na razvoj:Hotela, restorana, barova Juvelirskih radnji, suvenirnica, Banaka i osiguravajuih institucija Pomonih zanimanja potrebnih turistima vodii, sportske institucije Institucija za zabavu: pozorita, kabarea, i slino.

Uticaj na investicionu aktivnost i strukturu investicija Investiranje u putnu mreu, modernizaciju saobraaja, razvoj hotelskih i ostalih ugostiteljskih kapaciteta

Indirektni uticaj na:1. Gra evinarstvo 2. Industrijsku proizvodnju 3. Poljoprivrednu proizvodnju

Multiplikovani ( dodatni ) uticaj turizma rezultat potronje stranih turista u konkretnoj turistikoj destinaciji to je vei broj ruku kroz koje pro e novac koji plaa turista, vei je efekat turizma na ekonomiju

Novac stranih turista viestruko podstie porast proizvodnje i razmene U toku jedne godine prihodi od stranih turista pro u 13 14 transakcija (Clement) Realno 5 6 transakcija tj. Obrnu se izme u 3,2 i 3,5 puta Koeficijent multiplikacije izme u 3,2 i 4,3

Vei u razvijenim zemljama Multifikovani efekti zavise od toga kolikoturistika destinacija zavisi od uvoza materijalnih dobara za zadovoljenje potreba turista i uteda lokalnog stanovnitva od prihoda koji nisu dati na zajam nekom drugom tokom godine