7

PUBLICATION NO: XXXX X JULY 2010

USAID-Sida

Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA)

Nacrt 1, 17. august/kolovoz 2010. godine, editiran 14. marta 2011.g.

Procjena trita pilanskih trupaca BiH

ORGUT Consulting AB

Anders Tosterud i Mats Nordberg

8

Sadraj

Skraenice 6

IZVRNI SAETAK 11

1 OSNOVNE INFORMACIJE 13

2 ZADATAK 13

3 PONUDA 14

3.1 Osnovne informacije 14

3.1.1 Ope informacije o umama u BiH 14

3.1.2 Privatne ume 16

3.1.3 Organizacija dravnih uma 17

3.1.4 Metodi gospodarenja umama 18

3.1.5 Ouvanje prirodnih resursa, certificiranje 18

3.2 Ponuda 18

3.2.1 Trenutni nivo ponude 18

3.2.2 Predvianja za period 2011.-2020. godina 19

3.3 Procjena predvianja 20

3.4 Zakljuci o ponudi pilanskih trupaca 21

4 POTRANJA 21

4.1 Istorijat 21

4.2 Sadanja potronja i potranja 22

4.2.1 Primarna proizvodnja pilanska prerada 23

4.2.2 Namjetaj i drugi proizvodi od punog drveta 24

4.3 Izvoz i uvoz 25

4.4 Predvianja i zakljuci koji se odnose na potranju pilanskih trupaca 25

5 ANALIZA RASKORAKA IZMEU PONUDE I POTRANJE 28

5.1 Projekcije za narednih deset godina 28

5.2 Poveanje ponude u kratkoronom smislu 28

5.2.1 Intenziviranje aktivnosti u privatnim umama 29

5.2.2 Zakljuci koji se odnose na poveanu proizvodnju pilanskih trupaca u narednih

deset godina 29

5.3 Dugorono poveanje ponude 30

5.3.1 Zasadi 30

5.3.2 Niske ume 31

5.3.3 Trokovi za unapreenje umskog prirasta 31

5.3.4 Zakljuci o dugoronim prognozama koje se odnose na ponudu 32

5.3.5 Poveanje efikasnosti u gospodarenju umama 33

5.3.6 Orijentiranost na kupce 35

5. 4 Uinak drvopreraivake industrije i potencijalna podruja unapreenja 36

5.5 Trite prodaja i kupovina drveta 37

5.5.1 Postojee trite drveta u BiH 37

5.5.2 Primjeri iz drugih zemalja 39

5.5.3 Razmiljanja i preporuke koje se odnose na trite drveta u BiH 41

5.6 Politika u umarstvu 41

5.7 Odrivost tri aspekta odrivog gospodarenja 43

5.7.1 Okolina odrivost 43

9

5.7.2 Ekonomska odrivost 44

5.7.3 Socijalna odrivost 44

5.8 Zakljuci analize neusklaenosti 44

6 PREPORUKE I AKCIONI PLAN 45

6.1 Preporuke u pogledu gospodarenja umama 45

6.2 Preporuke za unapreenje drvopreraivake industrije 46

6.3 Akcioni plan 47

6.4 Zakljune napomene 48

REFERENCE 48

Prilog 1

10

Skraenice

PRP Projekat razvoja poslovanja

BiH Bosna i Hercegovina

CCI Inicijativa konkurentnosti klastera (engl. Cluster Competitive Initiative)

CCA Projekat podizanja konkurentnosti razvojem klastera (engl. Cluster Competitive

Activity)

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FIRMA Poboljanje intervencija za brzi napredak na tritu (engl. Fostering Rapid Market

Advancement Activity)

DP umsko privredno drutvo

FSC Vijee za nadzor uma (engl. Forest Stewardship Council)

m3, m3 kubni metar

MDF medijapan ploa (engl. medium-density fiberboard)

PEFC Program za potvrdu shema certifikacije uma (engl. Programme for the

Endorsement of Forest Certification schemes

RS Republika Srpska

PD umsko-privredno drutvo

Sida vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju

USAID Agencija za meunarodni razvoj SAD

11

IZVRNI SAETAK

Ovaj izvjetaj predstavlja procjenu trita pilanskih trupaca u Bosni i Hercegovini (BiH) sa

prijedlozima za njegov razvoj. Ovu procjenu izvrio je ORGUT Consulting kao dio projekta pod

nazivom Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA), koga finansira

Agencija za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID) i vedska agencija za

meunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Maksimalno poveanje odrive opskrbe pilanskim trupcima iz bh. uma je od kljunog znaaja

za konkurentnost drvopreraivake industrije zemlje. Ova procjena sainjena je na osnovu

razgovora i diskusija sa kljunim osobljem u sektoru umarstva i drvopreraivake industrije,

kao i posjeta nekim od drvopreraivaa i umsko-privrednih drutava. Pored ovih izravnih

aktivnosti koje su za cilj imale utvrivanje injenica, analizirane su i studije i slubena statistika.

Postoji znaajan raskorak izmeu ponude i potranje. Procijenjeno je da je potranja dva do tri

puta vea od ponude, uglavnom zbog toga to su instalirani pilanski kapaciteti preveliki.

Znaajan dio ove industrije je star, zastario i istroen zbog nedostatka odravanja, drugim

rijeima nekonkurentan. Takoer, postoji i veliki broj malih lokalnih pilana. Prema jednoj

kvalificiranoj procjeni samo 20% pilana je konkurentno. Prema tome, veoma je teko procijeniti

stvarni konkurentni kapacitet koji bi odgovarao stvarnoj potranji, osim konstatiranja da je

konkurentna potranja vea od sadanje ponude pilanskih trupaca, da ponuda znaajno varira u

odnosu na koliine i kvalitet, te da na kraju krajeva, ponuda ograniava irenje drvopreraivake

industrije. Openito, drvopreraivai nisu zadovoljni ponudom sa aspekta koliine i kvaliteta,

kao ni u pogledu vremena i pouzdanosti isporuka. Scenariji rasta ukazuju na to da bi potranja

mogla narasti od 2,5 do 35,4 miliona kubnih metara do 2020. godine, po pretpostavkom

godinjeg rasta od 2-8%.

Ponuda pilanskih trupaca ne moe rasti istom brzinom kao i potronja drveta. Mogunosti za

kratkoroni porast zaliha domaeg drveta bi trebale biti usmjerene ka aktivnostima

razminiravanja, izgradnji puteva, smanjenju dimenzija pilanskih trupaca i intenziviranju

aktivnosti u tvz. niskim umama i umama u privatnom vlasnitvu. Ukoliko bi se sve ove

mogunosti iskoristile u cjelosti, bilo bi mogue poveati sjeu pilanskih trupaca za do 1 miliona

kubnih metara tokom vremenskog perioda od deset godina. Obzirom da e potranja i u

budunosti biti znaajno vea od ponude, podrka drave bi se takoer trebala usmjeriti ka

konkurentnoj industriji uz davanje prioriteta istoj.

U dugoronom smislu, studija procjenjuje da bi u roku od nekih 40 godina, godinja sjea mogla

biti vie nego udvostruena. Osnovni naini da se postigne ovaj nivo su intenzivnije

gospodarenje postojeim zasadima, realizacija novih zasada na goletima i ispravno gospodarenje

niskim umama.

Postoji i potencijal za unapreenje rada drvopreraivake industrije na sljedeim poljima: sastav

strukture industrije, dodana vrijednost proizvodima, poveanje operativne uinkovitosti,

smanjenje uvoza drvnih proizvoda, uz intenziviranje marketinkih aktivnosti i poboljanje

poslovnih odnosa sa dobavljaima drveta. Trenutno trite drveta poslovi prodaje i kupovine

drveta posjeduje znaajan potencijal za unapreenje. Jedan od primjera je uinkovitije

koritenje licitacije trupaca kao sredstva za analiziranje trinih promjena i formiranja cijena.

Vano je nastaviti sa kontinuiranim razvojem Dravnog programa umarstva. Preporuuje se

izrada Programa politike i unapreenja u umarstvu koji bi bio rezultat ovog procesa. Javna

umsko-privredna drutva trebaju snanu politiku podrku za neophodne promjene, ukljuujui

unapreenja u pogledu operativne uinkovitosti, fokusiranja na profitabilnost i pretvaranje

trupaca malih dimenzija i niskog kvaliteta u vrijedne sortimente.

12

Preporuke za unapreenje drvopreraivake industrije su razvoj kompozicije drvopreraivake

industrije, nastavak poveavanja dodane vrijednosti njenih proizvoda, poveanje neto izvoza,

poboljanje poslovnih odnosa sa dobavljaima, odnosno javnim umsko-provrednim drutvima.

Poveanje koliina sjee u prvim desetljeima e se u velikoj mjeri sastojati od sjee trupaca

malih dimenzija, koji nisu pogodni za pilansku obradu. Vjerovatno najvei izazov za

drvopreraivaku industriju i sektor umarstva je razviti trite i privui interesovanje

preraivake industrije za drvo malih dimenzija i niskog kvaliteta.

Bosanskohercegovaki sektor umarstva ima odlian potencijal da postane ekoloki, socijalno i

ekonomski odriv, ukoliko se provedu predloene promjene. Detaljna lista preporuka se nalazi u

Poglavlju 6 pod nazivom Preporuke i akcioni plan. Nadalje, sektor umarstva moe imati

vanu ulogu u razvoju zemlje. Postoji nekoliko pozitivnih primjera iz drugih zemalja u kojima

ovaj sektor prua znaajan doprinos. Bosna i Hercegovina moe izvui pouku iz ovih primjera

kontinuiranom analizom konkurentske pozicije.

13

1 OSNOVNE INFORMACIJE

Projekat pod nazivom Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA) je

petogodinji projekat sponzoriran od strane Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID)

i vedske agencije za meunarodni razvoj i saradnju (Sida) koji je zapoeo sa aktivnostima

tokom septembra 2009. godine. Projektne aktivnosti e podravati odriv ekonomski rast,

zapoljavanje i poveanje prihoda domainstava u Bosni i Hercegovini. Glavni uredi projekta

FIRMA su u Sarajevu i Banja Luci. Ova procjena trita pilanskih trupaca u BiH sainjena je u

okviru tehnike pomoi podugovaraa ORGUT Consulting AB sa Cardno Emerging Markets US

u cilju provedbe pruanja podrke drvopreraivakom sektoru od strane projekta FIRMA.

Cilj projekta FIRMA je stvoriti odriv ekonomski rast. Unaprijeena konkurentnost preduzea-

uesnika se mjeri u vidu poveanja prometa i izvoza, rasta zaposlenosti, kao i poboljanja

sposobnosti privatnih preduzea da se nose s konkurentskim pritiscima koji proizilaze iz

globalizirane ekonomije. Program prua pomo koja se zasniva na stvarnim potrebama malih i

srednjih preduzea (MSP) u okviru tri ciljna klastera radi prevazilaenja kljunih prepreka rastu.

Ovo podrazumijeva lo kvalitet ili dizajn proizvoda, neadekvatno brendiranje i marketing, slabe

veze sa globalnim tritem, ogranienu ponudu kvalificirane radne snage i ogranien pristup

finansijama. Druga komponenta projekta FIRMA prua pomo u rjeavanju prepreka privatnih

preduzea u ciljnim sektorima koje se odnose politike.

Fokus tehnike pomoi je pomaganje malim i srednjim preduzeima u ova tri sektora da

kapitaliziraju svoje relativne konkurentske prednosti, pretvore ih u snane konkurentske

prednosti i rijee identificirane i nadolazee izazove. ORGUT obezbjeuje strune savjetnike

prevashodno za komponentu koja se odnosi na drvopreraivaki sektor. Cilj je poveati prodaju

proizvoda od drveta sa dodanom vrijednou kroz poboljani dizajn proizvoda, kvalitet i

bezbjednost proizvoda, primjenu savremenih tehnologija radi efikasne, fleksibilne i precizne

proizvodnje, te kroz kvalificiranu i sposobnu radnu snagu zasnovanu na stvarnoj potranji

privatnog sektora.

2 ZADATAK Maksimalno poveanje odrive opskrbe pilanskim trupcima iz bh. uma je od kljunog znaaja

za konkurentnost drvopreraivake industrije zemlje, to je osnovni cilj pruanja podrke od

strane projekta FIRMA. Iako je uinjen odreeni napredak posljednjih godina u upravljanju i

gospodarenju umama, djelimino i zbog podrke USAID-a, Svjetske banke i drugih donatora,

mnogi problemi ostali su nerijeeni.

Ovi problemi, izmeu ostalih, ukljuuju:

Debalans posjeene koliine pilanskih trupaca boljeg kvaliteta

Neefikasno trite pilanskih trupaca na nivou drave koje je rascjepkano entitetskim i kantonalnim granicama, kao i loa unutranja transportna infrastruktura

Favoriziranje odreenih kupaca pilanskih trupaca, koji mogu ostvariti prioritetni pristup materijalu pod subvencioniranim uvjetima

Uvoz pilanskih trupaca, s obzirom na nedovoljno iskoritavanje odrivog etata

Nedostatak certifikacije uma za oko polovinu podruja pod umama u zemlji

Nedovoljno investiranje u umske puteve

Minirana umska podruja

Nedosljednost u pogledu prakse prodaje i utvrivanja cijena pilanskih trupaca; ograniena raspoloivost dugoronih kupoprodajnih ugovora

Neuinkovito upravljane poslovanjem u umsko-privrednim drutvima u dravnom vlasnitvu

Nedostatak zajednike - dravne i entitetske umarske politike

Cilj ovog zadatka bio je pruiti sveobuhvatnu procjenu, analizu i izvjetaj o stanju ponude i

potranje pilanskih trupaca u BiH, ukljuujui kljune prioritetne probleme i preporuke. Kroz

14

cijeli dokument, problemi e biti identificirani i postavljeni po prioritetima s obzirom na potrebe

poslovne konkurentnosti bh. drvopreraivakog privatnog sektora sa viim nivoom obrade, uz

uvaavanje okoline odrivosti, zatite i zajednikog koritenja uma.

Opis radnog zadatka nalazi se u Dodatku 1.

3 PONUDA

3.1 Osnovne informacije

3.1.1 Ope informacije o umama u BiH

U 2006. godini, USAID-ov Projekat podizanja konkurentnosti razvojem klastera u Bosni i

Hercegovini (3.1)

pripremio je pregled podataka o umama u BiH. Ove osnovne informacije

nadograuju se na taj izvjetaj uz aurirane podatke koji su prikupljeni tokom ove studije.

Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan krajem 1995. godine,prekinut je rat, te

unutar drave Bosne i Hercegovine ustanovljena dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine

(FBiH) i Republike Srpske (RS) (Slika 1). Pored toga, na sjevero-zapadu zemlje nalazi se

Distrikt Brko koji je pod meunarodnom supervizijom. Ovaj distrikt ne predstavlja znaajan

faktor za sektor umarstva, te nije obuhvaen ovim izvjetajem. Federacija Bosne i Hercegovine

podijeljena je na 10 kantona sa 79 opina, dok se Republika Srpska sastoji od 62 opine.

Ukupna povrina BiH je oko 50,000 km. Ovo je preteno planinska zemlja sa uzvienjima u

rasponu od nivoa mora do preko 2,000 metara. Godinja koliina padavina je u prosjeku oko 900

mm (36 ina), ali znaajno varira od 800 na sjeveru do gotovo 2000 mm u podrujima u blizini

obale Jadranskog mora. BiH ima irok spektar klimatskih zona sa raznolikim geolokim i

tipovima zemljita, stvarajui bogat mozaik bioloke raznolikosti.

Slika 1. Karta BiH, ukljuujui entitete Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku (3.1)

15

Podaci o umama u BiH su u odreenoj mjeri nepouzdani, obzirom da podaci posljednje

inventure uma na nivou drave datiraju 1964-68. godine. Nakon ovoga, veina procjena se

zasnivala na zbirnim podacima iz umsko-gospodarskih osnova. Nova inventura uma na nivou

drave je upravo okonana, ali se objavljivanje podataka oekuje tek krajem 2010. godine i

tokom 2011. godine. Obzirom da su podaci iz ovog izvjetaja prikupljeni iz raznih izvora,

postoji mogunost da isti nee uvijek biti dosljedni. Nae izriite preporuke su da se podaci iz

ovog izvjetaja auriraju nakon okonanja analize podataka dobivenih posljednjom inventurom

uma na nivou drave.

ume i umska zemljita obuhvataju vie od 50 procenata ukupne kopnene provrine (2,7

miliona hektara), dok poljoprivredno zemljite obuhvata 2,5 miliona hektara. ume su definirane

ili kao visoke ume, to podrazumijeva one ume kojima se gospodari selektivnom sjeom i

prirodnom regeneracijom, niske ume koje su obino regenerirane izdanake ume i u veini

njih ne postoji sistemsko gospodarenje, te zasadi, koji su u najveoj mjeri rezultat nastojanja da

se povea industrijska sirovinska baza tokom perioda kasnog socijalizma. Pored toga, postoje i

razliite kategorije umskih goleti. Visoke ume pokrivaju 43 % umskog podruja (Tabela 1) i

aktivnosti umskog gospodarenja su uglavnom koncentrirane na ove ume. Kao rezultat ovoga,

postoji znaajan potencijal za poveanje kako prirasta, tako i sjee na velikim dijelovima

umskog zemljita (3.2)

.

Liari su najei (Slika 2), iste i mjeovite ume bukve (Fagus spp.) i na njih otpada gotovo

40% umskog pokrivaa (Tabela 2).ume hrasta kitnjaka (Quercus spp.) ini 20%.iste i

mjeovite ume smre i jele, koje se nalaze na visoijim podrujima i obino na najstrmijim

dijelovima terena ine oko 20% umskog pokrivaa. Druge uobiajene vrste su crni i bijeli bor,

jasen, grab, javor i orah.

Slika 2. Karta pokrivenosti umama u BiH (3.1)

16

Tabela 1. Tipovi umskog zemljita u dravnim umama BiH (3.3 , 3.4)

Tabela 2. umske sastojine u % na umskom podruju u BiH (3.1)

Godinja sjea uma u dravnom vlasnitvu iznosi oko 4,2 miliona m. Godinja sjea uma sa

umskog zemljita u privatnom vlasnitvu se procjenjuje na oko 200.000 m3.

Pristup umama pogodnim za sjeu moe predstavljati ozbiljan problem. Cestovna mrea je u

ozbiljnom nedostatku, sa nekih 8 km na 1.000 hektara, u poreenju sa 17 km u Sloveniji i 35 km

u Njemakoj. Veina velikih umskih zaliha se nalazi na strmim padinama, to uslonjava

izgradnju puteva i sjeu.

Nadalje, nekih 10 % umskog zemljita u BiH je pod minskim poljima. Vlada planira ukljanjanje

svih minskih polja do 2014. godine. Naseljena podruja i poljoprivredno zemljite imaju najvii

prioritet, a kao rezultat toga, svako kanjenje u razminiravanju e se, uglavnom, odrazitna

umska zemljita. Osim nepristupanosti do razminiravanja, obilje gelera od mina i granata e

imati uticaja na sektor umarstva tokom buduih desetljea.

3.1.2 Privatne ume

Neto manje od 20 % umskog zemljita u BiH je u privatnom vlasnitvu (Tabela 3).

Vrste % povrine etinari Jela Abies alba 12,0 Smra Picea abies 8,6 Crni bor Pinus nigra 7,2 Bijeli bor Pinus silvestris 2,5 Ostali etinari 0,9

Podzbir, etinari 31,2

Bukva Fagus silvatica 39,0 Hrast Quercus sp. 18,9 Ostali liari 10,9 Podzbir, liari 68,8 Sve vrste 100,0

Liari

Tip ume Hektari Hektari Hektari Visoke ume sa prirodnom regeneracijom 519 140 40% 459 874 46% 979 014 43% Degradirane visoke ume 18 732 1% 23 216 2% 41 948 2% Zasadi 65 121 5% 61 772 6% 126 893 6% Sve visoke ume i zasadi 602 993 46% 544 862 54% 1 147 855 50% Niske ume (mlade/izdanake) 279 436 21% 174 384 17% 453 820 20% Ukupna povrina pod umom 882 429 68% 719 246 72% 1 601 675 70% Podruja pogodna za poumljavanje 188 503 14% 207 633 21% 396 136 17% Podruja nepogodna za poumljavanje 102 041 8% 55 825 6% 157 866 7% Podzbir 1 172 973 90% 999 928 100% 2 172 901 94% ume nepogodne za gospodarenje 128 217 10% 0 0% 128 217 6% UKUPNO 1 301 190 100% 999 928 100% 2 301 118 100%

FBIH RS Cijela BIH Od UKUPNO Od UKUPNO Od UKUPNO

17

Tabela 3. umsko podruje u privatnom vlasnitvu u BiH (3.3, 3.5, 3.6)

ume u privatnom vlasnitvu, ha Broj vlasnika FBiH 267 000 RS 280 000 Cijela BiH 547 000 oko 500 000 Stanje u privatnim umama je mnogo loije nego stanje u dravnim umama. Od 267.000 ha

privatnih uma u FBiH, 151.000 ha je klasificirano kao niske (izdanake) ume, 55.000 hektara

kao visoke ume i 61.000 hektara kao goleti. Nadalje, pojedinane parcele u privatnom

vlasnitvu su veoma male, prosjene veliine od samo oko 1 hektara po vlasniku. Vlasnici

privatnih uma nisu osnovali nikakva udruenja i postoji vrlo malo statistikih podataka o sjei

na njihovoj zemlji. Vjerovatno je da se drvo iz privatnih uma samo u neznatnim koliinama

koristi za snabdijevanje drvopreraivake industrije.

3.1.3 Organizacija dravnih uma

Kao to je ve navedeno, veina uma u BiH se nalazi u dravnom vlasnitvu. Ne postoji organ

na nivou drave za pitanja u umarstvu, samo mali ured za statistiku u okviru Ministarstva

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (Slika 3).

U RS-u, umama u dravnom vlasnitvu gospodari javno preduzee umarstva u dravnom

vlasnitvu (JP) koje ima 42 podreene umske gazdinske jedinice (GJ). U FBiH, situacija je

neto kompliciranija. ume i gospodarenje umama preneseni su na kantone, to je rezultiralo

postojanjem 8 umsko-privrednih drutava ( u dva kantona nisu formirana preduzea), kojima

upravljaju vlade Kantona.

Slika 3. Organizacija gospodaranja dravnim umama u BiH (3.1)

Pored javnog preduzea, u RS postoji i umarska inspekcija u okviru Ministarstva poljoprivrede,

umarstva i vodoprivrede. U FBiH, umarske inspekcije postoje i na nivou Entiteta i na nivou

Kantona.

18

3.1.4 Metodi gospodarenja umama

U evropskom kontekstu, BiH je neobina jer gospodarenje po principu jednodobne ume,

poevi od zasada, kojima se gospodari prorjeivanjem i zavravajui sa sjeom na golo i novim

zasadima - praktino ne postoji. Umjesto toga, umama, a naroito visokim umama se

gospodari selektivnom sjeom i prirodnim obnavljanjem. Ovaj metod esto dovodi do bolje

zatite od erozije nego metod gospodarenja koji se zasniva na gospodarenju po principu

jednodobne ume. Za ovaj vid gospodarenja se moe rei da je sliniji praksi u praumama, iako

vodi ka stablima manje starosti i manjem broju odumrlih stabala, a kao rezultat toga, takoer i ka

manjoj biolokoj raznolikosti nego to je to u prirodnom krajoliku. Jedan od glavnih nedostataka

ovog metoda je to zahtijeva veu radnu snagu, te tako, sa porastom linih dohodaka, uzrokuje

vee trokove. Takoer, koritenje prirodne regeneracije ne omoguava koritenje poboljanog

genetskog materijala.

3.1.5 Ouvanje prirodnih resursa, certificiranje

Promjene okoline politike koje su se dogodile u veini evropskih zemalja tokom posljednjih

desetljea, u BiH, u odreenoj mjeri, kasne. Javno preduzee umarstva ume Republike

Srpske (RS) su u 2009. godini, ipak, izvrile certificiranje gospodarenja svojim umama u

skladu sa sistemom FSC-a. Kao rezultat toga, nekih 10 % podruja produktivnih i

reprezentativnih uma treba biti izdvojeno iz proizvodnje do kraja 2013. godine. U FBiH, jedno

PD je u februaru 2011. uspjeno prolo certifacijski audit na cijelom teritoriju,, jedno je

nedavno prolo audit za dva PP, a jedno se priprema za certifikacijski audit. U okviru

koordiniranih aktivnosti po usvojenom AP, u planu je da se certificiraju sva umsko-privredna

drutva po FSC shemi, kada se za to stvore svi, prvenstveno financijski preduvjeti. Obzirom da

kantonalna drutva imaju odvojene nadlenosti, zajedniki proces certificiranja zahtijeva

organizaciju za koordiniranje aktivnosti, to je u ovom trenutku u razmatranju.

Nelegalna sjea ume je problem u BiH. Razmjeri problema nisu precizno poznati, ali vanije je

da su izraeni akcioni planovi i da se oni u velikoj mjeri potuju u cilju smanjenja ovog

problema. Jedno od sredstava koje se koristi je i bolja kontrola pogona koji kupuju drvo od

javnih umsko-privrednih drutava, certifikacija po FSC-u i javna kontrola koja je odvojena od

jedinica koje potpisuju ugovore o kupovini drveta (3.7)

.

3.2 Ponuda

3.2.1 Trenutni nivo ponude

Trenutni godinji nivo sjee u dravnim/javnim umama oba entiteta tokom dueg vremenskog

perioda procjenjuje se na 4,2 miliona m3. Ovome je potrebno dodati sjeu na 523.000 ha

privatnih uma, to je dodatnih oko 200.000 m3 na godinjem nivou sjee, to za cijelu zemlju

ini oko 4,4 miliona m3.

Podaci o raspodjeli umskih sortimenata su navedeni u tabeli Table 4. Potrebno je skrenuti

panju na visoke udjele ogrijevnog drveta u planu sjee liara. Iako je izuzetno pozitivno to to

se sijee drvo niskog kvaliteta, ovo, takoer, ukazuje na potrebu da se izvri procjena kvaliteta

umske zalihe liara, kao i na to da je potrebno postii najveu moguu cijenu za sortimente

niskog kvaliteta. Stabla bukve nemaju veliku kronju, tako da udio pilanskih trupaca u

liarskim umama u BiH ne moe biti vei od nekih 35 %.

Tabela 4. Raspodjela umskih sortimenata u 2003. i 2008. godini u m3 (3.1, 3.4, 3.8)

19

3.2.2 Predvianja za period od 2011.-2020. godine

Sadanja sjeiva masa za BiH u trenutnim uvjetima i na osnovu sadanjih planova sjee je, ini

se, oko 2,3 milion m3 za FBiH i 2,1 milion m

3 za RS, to je ukupno 4,4 miliona m

3, ukljuujui i

oko 200.000 m3 iz privatnih uma. Ovaj nivo je varirao tokom posljednjih godina zbog izuzetno

pozitivnog ekonomskog perioda koji je trajao do 2008. godine i krize koja je uslijedila.

U izvjetajima umsko-privrednih drutava iz RS-a i FBiH (3.3, 3.4, 3.8)

, procjene se vre na osnovu

moguih sjeivih etata (Tabela 5).

Tabela 5. umska podruja kojima upravljaju umsko-privredna drutva, godinji prirast i

procjena godinjeg etata (3.3, 3.4, 3.8)

Tip ume / Entitet Podruje ha

Podr.

% m3 m3/ha m3 m3/ha

FBIH

Visoke ume 519 140 40

Visoke degradirane ume 18 732 1

Zasadi 65 121 5

Sve visoke ume i zasadi 602 993 46 3 532 234 5.9 2 686 422 4.5

Niske (mlade / izdanake) ume 279 436 22 634 061 2.3 232 574 0.8

umska podruja sa uzgojem uma 882 429 68 4 166 295 4.7 2 918 996 3.3

RS

Visoke ume 459 874 46 3 907 500 8.5 2 846 830 6.2

Visoke degradirane ume 23 216 2 106 100 4.6 88 230 3.8

Zasadi 61 772 6 437 000 7.1 137 290 2.2

Sve visoke ume i zasadi 544 862 4 450 600 8.2

Niske (mlade / izdanake) ume

174 384 17 617 800 3.5 343 470 2.0

umska podruja sa uzgojem uma

719 246 71 5 068 400 7.0 3 415 820 4.7

Ukupno FBiH i RS 1 601 675 9 234 695 6.0 6 334 816 4.0

Godinji prirast , Godinji etat ,

Sortiment 2003 2008 2003 2008 2003 2008

Pilanski i furnirski trupci 932 188 694 411 616 999 587 792 1 549 187 1 282 203 Celulozno drvo 52 707 193 121 67 017 101 788 119 724 294 909 Ogrijevno drvo 23 613 3 594 2 039 0 25 652 3 594 Ostala oblovina 149 050 55 399 86 820 37 739 235 870 93 138 Ukupno 1 157 558 946 525 772 875 727 319 1 930 433 1 673 844

Pilanski i furnirski trupcii

484 854 314 102 412 546 373 237 897 400 687 339 Celulozno drvo 13 440 25 10 446 90 905 23 886 90 930 Ogrijevno drvo 644 947 730 137 541 093 526 596 1 186 040 1 256 733 Druga oblovina 9 871 2 581 43 330 8 584 53 201 11 165 Ukupno 1 153 112 1 046 845 1 007 415 999 322 2 160 527 2 046 167

Pilanski i furnirski trupci 1 417 042 1 008 513 1 029 545 961 029 2 446 587 1 969 542 Celulozno drvo 66 147 193 146 77 463 192 693 143 610 385 839 Ogrijevno drvo 668 560 733 731 543 132 526 596 1 211 692 1 260 327 Ostala oblovina 158 921 57 980 130 150 46 323 289 071 104 303 Nedefinirano 156 093 156 093 Ukupno 2 310 670 1 993 370 1 780 290 1 882 734 4 090 960 3 876 104

Federacija BiH Republika Srpska Ukupno BiH

etinari

Liari

etinari i liari

20

Zajedniki, entitetska javna preduzea umarstva procjenjuju da je mogui nivo sjee 6,3

miliona m3, uglavnom na osnovu umsko-privrednih osnova ( desetogodinji planovi)koje se

odnose na zalihe uma i prirast.

3.3 Procjena predvianja

Zajedniki, entitetska javna preduzea umarstva na onovu umsko-privrednih osnova

procjenjuju da je mogue posjei 6,3 miliona m3 u dravnim umama. U poreenju sa nivoima u

sadanjim izvrenjima sjea od oko 4,3 miliona, ovo je poveanje od 47 %. Kojim faktorima je

mogue opravdati ovako povean obim sjee?

Prvi faktor je godinji prirast i omjer prirasta koji se sijee. U tabeli 6, navedena je usporedba

sadanjeg i procijenjenog obima sjee u FBiH i u RS-u sa nekim drugim evropskim zemljama.

Tabela 6. Usporedba aktuelne i procjenjene budue sjee u FBiH i u RS-a dravnim umama sa

odabranim drugim evropskim zemljama (3.3, 3.4, 3.8, 3.9)

* Ukljuena su samo samo podruja pokrivena umom.

Iz tabele 6, moemo vidjeti da ono emu tee FBiH i RS je poveanje godinjeg obima sjee od

55%, odnosno 41 %, na 70 % i 67 %. Oba ova nova procenta su prilino velika u poreenju sa

meunarodnim nivoima.

Dva faktora, ipak, govore u prilog predvienih poveanja. Kao prvo, slubeni iznosi godinjeg

prirasta za FBiH su vrlo niski u poreenju sa onim na meunarodnom nivou. Oekuje se da e

rezultati nove umske inventure pokazati poveani prirast, naroito u niskim umama, a ovo e

opravdati procijenjene budue nivoe obima sjee.

Drugo, 10 % umskog zemljita u BiH se ne koristi zbog mina. Ako i kada ova podruja budu

razminirana, obim sjee e biti mogue poveati za oko 5 do 10 %.

Zbirom ova dva glavna faktora, ini se da je nivoe obima sjee u dravnim umama zaista

mogue poveati do 6,3 miliona m3. Meutim, malo je vjerovatno da ovako visoki nivo obima

sjee moe biti postignut prije okonanja desetogodinjeg perioda 2011-2020. godine i to samo

pod uvjetom da je ispravno planiran. O ovome e biti vie rijei u poglavlju 5.2. U dugoronom

smislu, obim sjee je mogue i vie poveati, ukoliko bude postojala politika volja da se

investira u unapreenje umskih resursa.

Godinji bruto

prirast, m3/ha mil. m3 m3/ha od bruto

m3/ha/god. prirasta

FBiH aktelna 4.7 188 0.9 2.3 2.6 54%

FBiH procjenjeni potencijal 2.9 3.3 70%

RS aktuelna 7.0 181 0.7 2.0 2.9 41%

RS procjenjeni potencijal 3.4 4.7 67%

Austrija 8.2 295 3.9 19.5 5.0 61%

Finska 3.8 92 26.3 60.0 2.3 60%

Francuska 4.1 138 18.4 50.0 2.7 66%

Njemaka 6.0 270 10.7 40.0 3.7 62%

Latvija 6.2 258 2.9 10.0 3.4 56%

Norveka 3.0 82 7.3 10.1 1.4 46%

Poljska 5.6 186 8.8 26.0 3.0 53%

Slovaka 8.0 250 2.0 7.4 3.7 46%

vedska 4.4 129 22.5 70.0 3.1 71%

vajcarska 8.3 362 1.2 5.4 4.5 54%

umska sjea

miliona ha *

umsko podruje, Prosjena zaliha,

21

Ovdje treba imati u vidu da e u narednom periodu u nekim dijelovima podruja sjee biti i

smanjene zbog izdvajanja dijelova podruja radi zatite uma ( Nacionalni parkovi, zatiena

podruja,...), procjena i do 10%.

3.4 Zakljuci o ponudi pilanskih trupaca

Ukoliko doe do porasta ukupnog obima sjee sa 4,3 miliona m

3 do 6,3 miliona m

3 ili za 47 %,

ovo, samo po sebi, ne podrazumijeva da e se obim pilanskih trupaca poveati u istom omjeru.

Postoje neki argumenti koji ukazuju i na vee i na manje poveanje obima sjee pilanskih

trupaca:

Pilanski trupci su dugi niz godina bili u fokusu umarskih preduzea. Najgora situacija je bila

tokom desetogodinjeg perioda tokom i nakon rata, kada je, barem, u nekim podrujima, esto

vrena sjea uz puteve koja nije bila u skladu sa umsko-privrednim osnovama. Postoji, barem,

na lokalnom nivou potreba da se unaprijedi umska zaliha, a ne da se povea obim sjee.

Poredei ishod sortimenata od 2003. godine i 2008. godine (Tabela 4), moemo vidjeti da postoji

tendencija pada u proizvodnji pilanskih trupaca. Takoer smo tokom razgovora uli da je

potrebno smanjiti obim sjea na lokalnom nivou kako bi se omoguio oporavak uma.

Prema procjenama umsko-privrednih drutava, u visokim umama se oekuje najvei porast

apsolutnih iznosa obima sjea. Obzirom da se u visokim umama nalazi najvea koliina sjeive

mase, ovo bi trebalo omoguiti odreena poveanja, barem, u podrujima koja nisu bila

predmetom intezivnije sjee.

Postoje vrlo jasne indikacije da je mogue poveati obim sjee u izdanakim umama, a ovo

ukljuuje pilanske trupce, naroito bukove.

Nepostojanje preciznijih podataka, te uzimaui u obzir da argumenti idu u razliitim pravcima,

moemo pretpostaviti da je godinji obim sjee pilanskih trupaca u kratkoronom smislu mogue

poveati za najvie 25 %. Ipak, ovo podrazumijeva nastavak razminiravanja i intenziviranje

izgradnje i rekonstrukcije puteva te organizovaniji pristup kod koritenja privatnih uma.

4 POTRANJA

4.1 Istorijat

Bosna i Hercegovina ima dugu istoriju drvne prerade, koja see nekoliko stotina godina unatrag.

Zemlja, takoer, ima snanu tradiciju opskrbe susjednih zemalja drvetom i proizvodima od

drveta.

Tokom posljednjih desetljea, industrija je doivjela drastine promjene u pogledu strukture i

vlasnitva. Prije rata, vie od 200 drvopreraivakih preduzea je bilo u pogonu.

Drvopreraivaka industrija je predstavljala oko 10 procenata ukupne industrijske proizvodnje u

BiH sa izvozom koji se procjenjivao na 350 miliona Eura godinje (UNCTAD savjetodavne

usluge o investiranju i obukama, 2004). Dva holding poduzea u dravnom vlasnitvu (IPAD i

KRIVAJA) predstavljala su preko 90 procenata sektorske proizvodnje i bila su dominantna na

tritu.

Nakon rata, velika dravna preduzea su se raspala, djelimino zatvorena ili rasprodata, dajui

tako prostor i poslovne anse privatnim preduzeima. Vlada je nastojala privatizirati sektor i

postigla je mjeovite rezultate. Mnogo novih malih pilana je osnovano, uglavnom za lokalno

trite, bez ikakvih ili malo mogunosti da generiraju prihode od izvoza ili da budu konkurentne.

Znaajan dio ovih novih pilana je osnovan bez kontrole ili dozvole organa uprave. Ovo je jedan

od razloga za preobimno uspostavljanje preraivaih kapaciteta.

22

Sada postoji oko 1.500 pilana u poreenju sa 61 pilanom prije rata (Tabela 7). Veina veih

pilana osnovane su izmeu 1970tih i 1980tih i posjeduju uglavnom zastarjelu tehnologiju koja je

izrabljena nakon 30-50 godina rada. Manje pilane, obino, nisu u mogunosti proizvesti grau

visoke kvalitete za izvoz, ve su uglavnom usmjerene na lokalno trite. Meutim, usprkos ovim

problemima sektor igra znaajnu ulogu u ekonomiji BiH, zapoljavanju i izvozu. Potronja

proizvoda od drveta na nivou drave je mala, a glavni fokus mora biti na izvozu proizvoda od

drveta, po mogunosti, s visokom dodanom vrijednou. Glavna komparativna prednost BiH na

globalnom tritu su niski trokovi rada, dobri umski resursi i blizina trita Evropske unije.

Tabela 7. Drvopreraivaka industrija u BiH 2005. godine, broj jedinica u pogonu (4.1)

Vrsta industrije Ukupan broj objekata drvopreraivake industrije

za BiH

Prija rata Poslije rata

Pilane, furnir 61 1 500

perploe / ploasti

elementi

47 35

Celuloza i papir 3 0

Stolarija/prozori i vrata 30 183

Namjetaj 50 37

Ostalo / paneli, specijalni

elementi

31 23

Ukupno drvopreraivake

industrije

222 1 700+

Znaajan broj pilana, vjerovatno vie od 50% nema dozvolu drave za rad. Posljednji statistiki

podaci (2010) iz Federalnog zavoda za statistiku (4.2)

potvruju visok broj pilana. U Federaciji

BiH, postoji 538 registrovaih pilana (sa dozvolom) plus 41 drugih preraivakih preduzea sa

pogonima pilanske obrade. Ne postoje statistiki podaci o pilanama koje ne posjeduju dozvolu.

Kvalificirana pretpostavka je da je broj pilana bez dozvole za rad najmanje jednak broju onih sa

dozvolom za rad. To znai da broj pilana samo u FBiH iznosi preko 1.000 u 2010. godini! Ako

uzmemo u obzir da je ukupna proizvodnja pilanskih trupaca oko 2,5 miliona m3, ovo znai da je

prosjena potronja po pilani oko 1.700 m3 godinje sa proizvodnjom od oko 800 m

3 godinje.

Pilana sa tako malom godinjom proizvodnjom nema mogunosti da bude konkurentna izvan

lokalnog trita. Ove male pilane mogu doprinijeti lokalnoj ekonomiji. Meutim, problemi se

deavaju kada im se dozvoli da posluju sa manje ogranienja nego vee pilane, naprimjer, sa

manjim zahtjevima u pogledu sigurnosti na radu, okolinih ogranienja, registracije i poreza.

Ako je tako, ove male pilane imaju neopravdane konkurentske prednosti u poreenju sa veim i

uinkovitijim pilanama, koje doprinose stvaranju prihoda od izvoznog poslovanja za cijelu

zemlju.

Zakljuujemo da je broj pilana u pogonu najvei problem i da postoji potreba za restruktiranjem

pilanske industrije na manji broj veih i konkurentnijih jedinica. Takoer, postoji velika potreba

da vlada definira politike, izradi standarde za pilane i provede postojee zakone.

4.2 Sadanja potronja i potranja

23

4.2.1 Primarna proizvodnja pilanska prerada

Drvopreraivaka industrija, ukljuujui domau potronju i druge manje potroae inila je

ukupnu zalihu drveta od oko 4 miliona m3 u 2004. godini, pri emu na pilanske trupce otpada

ukupno 2,5 miliona m3. U 2008. godini, ove iste stavke su bile 3,9 miliona i gotovo 2,0 miliona

m3 (Tabela 8).

Tabela 8. Koliina primarnih umskih proizvoda iz dravnih uma, 2003-2008(4.1, 4.3), 1000 m3

Distribucija po razliitom asortimanu u procentima je kako slijedi (Tabela 9):

Tabela 9. Distribucija asortimana, 2003 i 2008, %.

Kada uporedimo iznose u Tabeli 9 sa statistikim podacima iz drugih zemalja, mogue je izvui

sljedee zakljuke:

procenat pilanskih i furnirskih trupaca iz etinara (75-80%) je veoma visok u poreenju sa drugim zemljama;

procenat pilanskih i furnirskih trupaca liara je, s druge strane, nizak u odnosu na meunarodni nivo. Nekih 10 % vie bi bilo u skladu sa normalnim omjerom pilanskih

trupaca iz uma kojima se gospodari na ispravan nain;

ogrijevno drvo predstavlja vie od 50 % ukupne koiine drveta, ako raunamo i pilanski otpad. Ovaj procenat je veoma visok i odraava nedostatak preraivaa za ovu vrstu drveta.

Kombinacija starih velikih pilana sa zastarjelom i izrabljenom opremom zajedno sa premalim

novoosnovanim pilanama, od kojih su mnoge bez dozvole za rad, ini industriju sa znaajnim

potekoama u pogledu konkurentnosti na izvoznom tritu. Kvalificirane procjene (4.4)

upuuju

Asortiman etinari , % Liari, % etinari i

liari

Pilanski i furnirski trupci 75-80 30-40 50-60

Celulozno drvo 5-20 1-5

24

da je samo veoma mali procenat ovih preduzea konkurentan, i vjerovatno bi samo njih 20 %

preivjelo u konurentnom okruenju na izvoznom tritu.

Instalirani kapacitet pilana je mnogo vei od ponude drveta. Razliite procjene tokom perioda od

2004. godine do 2010. godine ukazuju da je instalirani kapacitet 2 3 puta vei od ponude. U

jednom kantonu (4.5)

, potranja je 7 puta vea od ponude. Omjer se poveava sa veom

kvalitetom rezane grae, tako da je za furnirske trupce i trupce prve klase, raskorak izmeu

ponude i potranje je najvei. Jedna od najkvalitetnijih tvornica furnira (Palavra) je prinuena

uvoziti 90 % svoje zalihe trupaca zbog nedovoljne domae ponude. Druga kvalificirana i

kompetentna drvopreraivaka preduzea nisu zadovoljna sa domaom ponudom sirovine u

pogledu koliina, kvaliteta i vremena isporuke. Postoji snaan utisak da drvna industrija ispata

zbog problema umsko-privrednih drutava da garantiraju dugoronu, visokokvalitetnu i

pravovremenu opskrbu sirovinom. Planovi irenja industrije ovise o pouzdanosti opskrbe

sirovinom, to u mnogim, ako ne i u svm sluajevima nedostaje. Jedno od moguih objanjenja

moe biti da umsko-privredna drutva, kada vre distribuciju sirovine, daju prioritet lokalim

pilanama iz razloga zaposlenosti ili drugih razloga koji se odnose na lokalna pitanja. Meutim,

bez pouzdane obskrbe sirovinom, drvna industrija nee rasti. Danas postoje modeli i mehanizmi

za distribuiranje, na osnovu kojih bi raspoloive sirovine trebalo usmjeriti ka nakonkurentnijim

preduzeima. Potekoe industrije da osigura opskrbu drvetom upuuju na to da ovi mehanizmi

ne funkcioniraju dobro. U mnogim sluajevima pilane su prinuene raditi jednu smjenu, ne

postiui eljei uinak, dok u isto vrijeme fiksni trokovi ostaju isti, to dovoti do veih

jedininih trokova.

Dravne inicijative, politike i sistemi distribucije trebaju favorizovati sposobna preduzea sa

potencijalom za rast i ostvarivanje prihoda od izvoza i zapoljavanje, pri emu manje sposobna

loa preduzea (bez registrovane dozvole za rad, zaduena preduzea, preduzea niskog

tehnolokog nivoa, niskog kvaliteta proizvoda) trebaju dobijati manju podrku i nii prioritet u

pogledu opskrbe drvetom iz dravnih uma.

4.2.2 Namjetaj i drugi proizvodi od punog drveta

Industrija namjetaja, stolarije, panel ploa i sl. prua dodanu vrijednost primarnoj proizvodnji,

stvara dodatne prihode, radna mjesta i prihod od izvoza za zemlju, a sve je to izuzetno poeljno.

Statistiki podaci u Tabeli 10 pokazuju porast dodane vrijednosti u industriji od 2003. godine do

2008. godine. Ovi podaci djelimino odraavaju kursne razlike tokom vremena, ali takoer i

snaan oporavak sekundarne industrije nakon razaranja koja su se dogodula tomom rata. Razvoj

je obeavajui i u skladu sa namjerom vlade na povea dodanu vrijednost.

Tabela 10. Vrijednost nekih odabranih grupa proizvoda, 2003. godine i 2008. godine (4.1, 4.4).

Grupa proizvoda 2003, vrijednost u

KM

2008, vrijednost u

KM

% poveanje 2003-

2008

Stolarija 23 835 75 230 315

Namjetaj 98 461 267 401 272

Prema tabeli, vrijednost dvije grupe proizvoda stolarija i namjetaj, je porasla za 270-315 % u

pet godina izmeu 2003. godine i 2008. godine (nisu izvrena korigiranja usljed kursnih razlika).

Meunarodna industrija namjetaja intenzivira svoje aktivnosti u pogledu sklapanja ugovora sa

proizvoaima elemenata namjetaja u zemljama u kojima postoji relativno jeftina radna snaga

zajedno sa umskim resursima. Bez sumnje, BiH je jedna od zemalja koja ima ove

karakteristike. Uz kompetentnost i agresivnim marketingom, industrija bi mogla osvojiti dio

ovog meunarodnog trita, stvarajui osnovu za odiv rast sektora.

Estimated

Ostale drvopreraivake industrije

25

Prije rata postojala su etiri preduzea za proizvodnju iverice, jedno za proizvodnju mediapan

ploa (MDF), jedna tvornica celuloze i dva preduzea za proizvodnju celuloze i papira. U 2004.

godini, sve osim jedne su zatvorene ili unitene toom rata. Danas, bosanskohercegovaka

tvornica Natron Maglaj proizvodi kraft papir za vreice od sirovina koje su uglavnom uvezene

sirovine. Veliko smanjenje potranje za sitnim tehnikim drvetom koje su koristila ova

preduzea uzrokovalo je probleme. Ono je smanjilo prihode za umsko-privredna drutva,

uklonilo je glavno trite za sjeu i prorjeivanje trupaca manjeg prenika (to nepovoljno utie

na dugoronu umsku proizvodnju), a postoji takoer znaajna koliina pilanskog otpada i velike

koliine trupaca etinara malih dimenzija. Dio ovog otpada se koristi za proizvodnju briketa.

Meutim, dodana vrijednost je na niskom nivou, te je potrebno drugo rjeenje. Idealna

alternativa bi bila veliko preduzee, naprimjer, tvornica celuloze, iverice ili industrija peleta.

Meutim, sa sadanjim problemima u opskrbi sirovinama, meunarodni investitori nee preuzeti

rizik investiranja u takav pothvat.

4.3 Izvoz i uvoz

Izvoz i uvoz pilanskih trupaca i ogrijevnog drveta tokom posljednje tri godine prikazani su u

Tabeli 11:

Tabela 11. Uvoz i izvoz proizvoda od drveta 2009. godine (4.4).

Meu grupama proizvoda, namjetaj ima navei udio, odnosno 43-55 % ukupne vrijednosti

izvoza. Drugi po vanosti su pilanski proizvodi sa 21-32 %. Zajedno, oni ine vie od 65 %-75

% ukupne vrijednosti izvoza.

Treba napomenuti da postoji prilino veliki uvoz svih vrsta proizvoda od drveta, od trupaca do

namjetaja, te da ukupni uvoz predstavlja izmeu 27-36 % izvoza. Jedan od naina poveanja

neto izvoza bio bi smanjenje uvoza. Namjetaj i ostali proizvodi od drveta predstavljaju 85-87%

od ukupne vrijednosti uvoza.

4.4 Predvianja i zakljuci koji se odnose na potranju pilanskih trupaca

U poglavljima 4.1 4.3 prikazali smo stanje drvopreraivake industrije, njene potencijale i

neke od problema koje je potrebno prevazii. Zakljuujemo da umarstvo u BiH ima znaajan

potencijal za rast u budunosti pridonosei ak i vie generiranju prihoda od izvoza, ostvarivanju

dobiti i zapoljavanju. Kojim tempom e se ostvarivati ovaj rast ovisi o broju aktivnosti

usmjerenih ka jaanju kompetencija i konkurentnosti sektora. O ovome e biti vie govora u

poglavljima 5 6, to ukljuuje kako umarski sektor, odnosno ponudu, tako i drvopreraivaku

industrijum odnosno potranju.

Proizvod

Drvo malih dimenzija /kvaliteta 709 015 88 118 702

Trupci 6 904 794 12 441 519 Pilanski proizvodi 13 288 252 193 217 853 Furnir 5 881 776 13 130 664 Stolarija 15 572 056 43 602 291 Ostali proizvodi od drveta 106 105 115 40 909 009

Namjetaj 149 680 920 497 517 962

Montane kue 3 547 437 18 749 452

Ukupno 301 689 365 907 687 452

Uvoz 2009, KM Izvoz 2009, KM

26

Potranja industrije nije ista kao i instalirani kapacitet. Zakljuak iz prethodnih studija je da je

instalirani preraivaki kapacitet mnogo vei od godinjeg etata, a procjene se kreu izmeu 2 i

3 puta. Svakako, znaajan dio ovog preraivakog kapaciteta je zastario i nije konkurentan, kako

je navedeno u prethodnom tekstu. Veina opreme je vie od 30 godina stara, uz nizak ili nikakav

nivo odravanja posljednjih desetljea. Takoer, postoji veliki procenat veoma malih i prostih

pilana. Meutim, zbog nedostatka preciznijih podataka i informacija, nismo u mogunosti

procijeniti stvarni, konkurentni kapacitet pilanske industrije, koji bi odgovarao stvarnoj

potranji, osim da navedemo sljedee:

a) Konkurentna potranja je u ekonomskom ciklusu vea od trenutne ponude pilanskih trupaca iz

umskoprivrednih drutava za drvopreraivae.

b) Ponuda znaajno varira; u 2003. godini, bila je gotovo 2,5 miliona m3, a u 2008. godini, bila

je nia, odnosno oko 2,0 miliona.

c) Ponuda pilanskih trupaca ograniava irenje drvne industrije, ne samo u pogledu koliina, ve,

takoer i u pogledu kvaliteta kao i u pogledu pouzdanosti opskrbe.

Uzimajui u obzir trenutnu sitaciju i ope nastojanje industrije da proiri svoju proizvodnju,

predvidjeli smo tri razliita scenarija rasta u pogledu budue potranje drveta od strane pilanske

industrije:

Scenarij 1: godinji rast od 2 % za potrebama koliina pilanskih trupaca tokom narednih 10

godina.

Scenarij 2: godinji rast od 4 % za potrebama koliina pilanskih trupaca tokom narednih 10

godina.

Scenarij 3: godinji rast od 8 % za potrebama koliina pilanskih trupaca tokom narednih 10

godina.

Prosjena ukupna potranja za pilanskim trupcima za period of 2003. godine do 2009. godine

procijenjena je na 2.500.000 m3 (na osnovu korigiranih iznosa iz izvjetaja Dennisona i podataka

iz Zavoda za statistiku), od ega su 1.600.000 m3 etinari (64%) i 900.000 m

3 liari (36%). Nisu

raspoloivi podaci o kvalitetu trupaca.

Razvoj konkurentne potranje u skladu sa tri scenarija je predstavljen uTabeli 12

Tabela 12. Ukupna potranja za pilanskim trupcima, milion m3, sa tri scenaria rasta

Scenarij 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

1. (+2%) 2.5 2.55 2.60 2.65 2.71 2.76 2.81 2.87 2.93 2.99 3.05

2. (+4%) 2.5 2.60 2.70 2.81 2.92 3.04 3.16 3.29 3.42 3.56 3.70

3. (+8%) 2.5 2.70 2.92 3.15 3.40 3.67 3.97 4.28 4.63 5.00 5.40

Sa scenarijima godinjeg rasta koji se kreu od 2 % do 8 %, industrija e rasti do ukupne

potranje od 3 to 5,4 miliona m3 pilanskih trupaca do 2020. godine. Uzimajui u obzir sadanje

stanje sektora umarstva, gornja granica (4-5,4 miliona m3) se ini nerealnim ciljem. Ova

koliina se ne moe ostvariti sa sjeama domaih uma (Tabela 13).

Tabela 13. Domaa ponuda pilanskih trupaca se ne moe poveati istim tempom kao potronja drveta Sadanji nivo Prognozirani nivo 2020 Ponuda pilanskih trupaca 2 2.5 Potronja pilanskih trupaca *) 2 3-4

27

Zakljuak je da fokus mora biti na razvoju prerade rezane grae, a ne na poveanju pilanskog

kapaciteta. ak i u ovom sluaju, pilane trebaju rasti kako bi postale uinkovitije. Ovo se moe

dogoditi samo ako male i/ili neuinkovite pilane budu zatvarane istim tempom kako druge budu

poveavale svoj kapacitet. O sredstvima poveavanja sjee pilanskih trupaca u dugoronom

smislu e biti rijei u poglavlju 5.3.

28

5 ANALIZA RASKORAKA IZMEU PONUDE I POTRANJE

5.1 Projekcije za narednih deset godina

Uvoz i izvoz trupaca

Pored domae ponude, takoer postoji mogunost uvoza pilanskih trupaca. U tabeli 14, prikazan

je uvoz i izvoz trupaca za period 2007-2009. godine. Napominjemo da obino postoji mali neto

izvoz pilanskih trupaca. Teko da se moe oekivati da e u meunarodnoj konkurenciji, BiH

biti u mogunosti da postane veliki neto uvoznik pilanskih trupaca. Umjesto toga, iz razloga

politike, vano je obezbijediti domae uvjete za sektor umarstva da izvozi pilanske trupce u to

manjoj mjeri. U naim predvianjima koja se odnose na opskrbu pilana u BiH drvetom,

procjenjujemo da e budui neto uvoz izvoz biti nula.

Mnogo je vaniji veoma veliki neto izvoz trupaca malog promjera i niskog kvaliteta, koji je reda

veliine 5-600.000 m3 godinje. Nedostatak zadovoljavajueg domaeg preraivakog kapaciteta

za ovu vrstu sirovine bi trebalo biti strateko pitanje najvieg prioriteta za BiH.

Tabela 14. Uvoz i izvoz trupaca, kubni metri (5.1)

5.2 Poveanje ponude u kratkoronom periodu

U Poglavljima 3.2 - 3.4, predstavljene su i analizirane procjene mogueg poveanja etata koje su

ponudila entitetska umsko-privredna drutva. U Nastavku razmaramo neke od faktora, koji

utiu na duinu vremenskog perioda koji je potreban da bi se ovo postiglo.

Razminiravanje

Nakih 10% umskog zemljita u BiH nije ukljueno u sadanje planove sjee. Ukoliko i kada

ova podruja budu razminirana, obim sjee je mogue poveati za 5-10 %. Obzirom da ove

ume nisu bile predmetom sjee u posljednjih 15 godina ili vie, koliine pilanskih trupaca bi

trebale biti neto vee od onih u prosjenim umama.

Izgradnja puteva

Koliina umskih puteva u BiH je nekih 8,6 km/1 000 ha, u poreenju sa 17 Km u Sloveniji (5.2)

i

35 km u Njemakoj (5.3)

. Postoji nekoliko umskih masiva koji su zatvoreni za eksploataciju, a

moe se oekivati da veliki broj njih bude stavljen pod zatitu, obzirom da bh. umsko-privredna

drutva nastavljaju sa svojim nastojanjima da ispune zahtjeve za certifikaciju FSC-a (Vijee za

nadzor uma). Ipak, ukoliko izgradnja puteva bude intenzivirana, trebalo bi biti mogue poveati

obim sjee za 2-4 %. Izgradnjom puteva bi se mogle premjestiti sjee iz podruja koja su

preoptereena sjeom u podruja koja se manje koriste, to je pozitivno u smislu dugoronog

prinosa ume.

Prilagoene dimenzije pilanskih trupaca

Sadanji minimalni prenici za pilanske trupce su prilino veliki (Tabela 15). Ponuda naroito

etinarskih pilanskih trupaca moe biti znaajno poveana rezanjem trupaca iji promjer na vrhu

iznosi 14 ili 16 cm (to je jednako nekih 16-19 cm mjereno na sredini trupca). Gornji dio stabla

2007 2008 2009 Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Trupci malih dimenzija/

niskog kvaliteta 973 494 772 493 799 1 246 547 303 546 057 2 683 596 036 593 353 Pilanski trupci 39 482 154 488 115 006 123 172 105 339 -17 834 48 710 99 428 50 718 Podaci zasnovani na teini, preraunati u kubne metre po faktoru 900 kg/m3.

Neto izvoz Neto izvoz Neto izvoz

29

smre esto ima debele grane, ali obzirom da su ove grane ive, za razliku od mrtvih i suhih

grana u niim dijelovima stabla, mnogi proizvoai namjetaja ih prihvataju.

Tabela 15. Minimalni promjeri za pilanske trupce u BiH (5.4)

etinari Bukva Hrast Ostali liari Minimalni promjer (na sredini), cm 25 30-35 30 25 Duine 4,6,(8) 2-10* 2-10 2-10

*) vee duine su dijelovi stabla, koje su esto cjenovno i po kvalitetu podijeljene na dijelove.

5.2.1 Intenziviranje aktivnosti u privatnim umama

Od javnog je interesa da se, takoer, intenziviraju aktivnosti i na privatnom umskom zemljitu.

Pruanjem pomoi vlasnicima privatnih uma da unaprijede svoje ume, ponuda sirovine u

sektoru umarstva bi se mogla poveati, te bi se mogle stvoriti prilike za zapoljavanje radne

snage u ruralnim podrujima.

Vlasnici privatnih uma imaju tako male posjede da veliki broj njih ima mali interes za ove ume

ili nisu sposobni da istim gospodare. Formiranje udruenja vlasnika uma i pojednostavljenje

dozvola za sjeu bi moglo promijeiti ovu situaciju. Udruenja vlasnika uma bi mogla pomoi

kod pruanja informacija i obuke koja se odnosi na gospodarenje umama, pri organiziranju

zajednikih ugovora o isporuci drveta, planiranju izgradnje puteva, i sl.

Organi umarstva ili umsko-privredna drutva bi takoer mogli ispuniti funkciju pruanja

podrke. Dravnom podrkom stvaranju privatnih preduzea za uzgoj i sjeu uma bi semogle

intenzivirati aktivnosti u privatnim umama.

5.2.2 Zakljuci koji se odnose na poveanu proizvodnju pilanskih trupaca u

narednih deset godina

Brzina kojom poveanje ponude pilanskih trupaca moe biti realizirano je uvjetovana sljedeim:

- okonanjem aktivnosti razminiravanja

- postojanjem mogunosti da se intenzivira izgradnja puteva kako bi ume sa dobrom zalihom

postale dostupne za sjeu

- prilagoavanjem pravila koja se odnose na asortiman pilanskih trupaca potrebama i

mogunostima pilana

- podsticanjem gospodarenja privatnim umama.

Poveanje obima umskih sjea bi iskljuivo trebalo izvriti u fazi u kojoj se postignu prethodno

navedena poboljanja. Mora postojati fleksibilnost u planiranju kako bi se ovo omoguilo (Slika

4). Desetogodinje umsko-privredne osnove ne bi trebale raunati sa istim obimom sjee na

godinjem nivou svake godine u okviru ovog perioda, ve dozvoliti poveanja obima sjee

nakon poboljanja uvjeta.

Slika 4. Mogui obim sjea na godinjem nivou za period 2011-2020. godine. Poveanje obima sjea je mogue iskljuivo nakon razminiravanja umskih podruja i intenziviranja izgradnje puteva.

30

5.3 Dugorono poveanje ponude

Danas, veina sjea u BiH se obavlja u visokim umama. Ako uzmemo u obzir da BiH ima

980.000 hektara visokih uma, ali i 2,8 miliona hektara umskog zemljita, jasno je da zemlja

ima veliki potencijal da povea svoji ponudu umskih sirovina u dugoronom smislu.

Poboljanje godinjeg prirasta i raspodjele sortimenata predstavljaju glavne ciljeve gospodarenja

umom. BiH ima dobre anse da ostvari oba cilja.

Kada procjenjujemo mogui obim godinje sjee, godinji prirast se obino uzima kao osnova za

obraunavanje. Ako je, naprimjer, prosjeni godinji prirast 6 m3/ha, tada, u prosjeku priblino

ista koliina moe biti posjeena bez smanjenja umske zalihe.

U stvarnosti, meutim, postoji nekoliko faktora koji vode do toga da planirana sjea bude manja

od prirasta. Kao prvo, veina vlasnika uma eli poveati umsku zalihu. U sluaju BiH, dijelovi

visokih uma su bili predmetom prevelike selektivne sjee. Premali broj stabala malih dimenzija

je preostao da bi se u potpunosti iskoristili uzgojni potencijali umskog zemljita. Ako bi se

umama obezbijedio oporavak, i prirast i raspodjela sortimenata bi se poboljali. Prema nekim

procjenama prosjena umska zaliha u visokim umama FBiH iznosi 230 m3/ha, ali bi

dugorono istu trebalo poveati do 350 m3/ha

(5.4). Planirana sjea obino predstavalja

kompromis izmeu elje da se proizvede drvo za industriju i potrebe da se povea umska

zaliha. Drugo, projeni nivo obima sjee se mora obraunavati uzimanjem u obzir i neplanirane

sjee. Ova neplanirana sjea moe biti nezakonita sjea, ali je ee posljedica teta, kao to su

one uzrokovane insektima, poarima i vremenskim neprilikama. Konano, ogranienja u

pogledu gospodarenja umama iz socijalnih ili ekolokih razloga esto dovodi do manjeg obima

sjea.

Praktina strategija mora predstavljati kompromis izmeu tenje da se posijee ista koliina kao

to je i prirast i elje da se unaprijedi i zatiti uma. Ovakvom strategijom se ne bi trebala u

jednom desetljeu, ve moda u dva ili tri dostii optimalna zaliha, to u isto vrijeme ne bi

dovelo do smanjenja koliina sirovina za industriju. U nastavku su predstavljeni naini

poveanja ukupnog umskog prirasta, a u doglednom vremenu, i nivoa obima sjee.

5.3.1 Zasadi

U BiH, ponekad se razlikuju termini umske kulture i umski zasadi. U ovom izvjetaju nije

pravljena takva razlika. umskim kulturama se ima za cilj poumljavanje goleti, kojima e se

gospodariti i koje e izgledati kao i prirodna okolna uma. Zasadima, s druge strane, se eli

postii maksimalni nivo umske proizvodnje i sjee. U ovom sluaju mogue je koristiti strani i

unaprijeeni sadni materijal, sa visokim prirastom i posljedino kratkim vremenskim ciklusom

smjenjivanja. Smatramo da je potrebno koristiti oba tipa.

31

Postojei zasadi

BiH ima velika podruja (127.000 hektara) umskih zasada. Ovo su uglavnom zasadi etinara iz

1980tih godina. Ovi zasadi su iz nekoliko razloga bili predmetom nedovoljne njege, ali bi to

trebalo promijeniti. U nekim sluajevima potrebno je posijei zasade i ponovo ih zasaditi, dok se

u drugim sluajevima moe provesti prorjeivanje bez prevelikog rizika destabiliziranja ume. U

drugim sluajevima, pak, zasade je potrebno ostaviti nekoliko desetjea i zatim posjei. Teko je

popraviti mlade zasade gdje nije bila vrena sjea i prorjeivanje na vrijeme. Strunjaci sa

dugogodinjim iskustvom na podruju zasada bi trebali uestvovati u izradi uputstava o

upravljanju zasadima. Koliine zasada u kojima je mogue izvriti prorjeivanje, a zatim i

konanu sjeu su znaajne.

Novi zasadi

Velika podruja (do 400.000 hektara) su trenutno goleti na kojima je mogue vriti

poumljavanje. Ukoliko se budu koristile brzorastue vrste, mogue je ostvariti prinos za

prorjeivanje u roku od 20 godina, a za konanu sjeu u roku od 40 godina. Vano je da

programi zasada budu usmjereni ka najboljim uvjetima, a ne na nastojanja da se maksimalno

povea podruje zasada na godinjem nivou.

Veoma je vano imati strategiju o tome koje sortimente treba proizvoditi ve iz faze zasada.

Ukoliko je cilj kvalitetno drvo, broj sadnica i broj sanitarnih sjea i prorjeivanja treba biti

visok. Ako je, s druge strane, plan proizvodnja celuloznog drveta, drveta za proizvodnju ploa ili

ogrijevnog drveta, broj sadnica i trokovi sanitarnih sjea i prorjeivanja treba biti nizak.

Velikim zasadima se obino gospodari po principu jednodobne ume.

Umjesto sadnje ogromnih podruja u roku od nekoliko godina, projekat sadnje treba biti

zasnovan na saznanjima. Postoji veliko iskustvo iz programa sadnje provedene 1980-tih godina

koje je potrebno analizirati. Ukoliko se bude koristilo domae znanje i iskustvo, moe se

oekivati da e struna podrka za nove projekte takoer biti u porastu.

5.3.2 Izdanake ume

Niskim imama se u ovom trenutku malo gospodari, to znai da veliki dio ove ume otpada na

stabla malog promjera i vrste male vrijednosti. Ukoliko se u ovim umama provedu aktivnosti

prorjeivanja velikih razmjera, one bi trebale dostii mnogo vei obim proizvodnje utrivih

sortimenata. Neke od niskih uma su zapravo spremne za sjeu i mogu biti ili prirodno

regenerirane ili poumljene brzorastuim vrstama. Konano, neke od niskih uma su u tako

loem stanju da bi trebale biti posjeene i iskoritene kao ogrijevno drvo, a zatim poumljene.

Pri izradi planova gospodarenja razliitih vrsta postojeih niskih uma, predlaemo da se

ozbiljno razmotri gospodarenje po principu jednodobne ume sa naknadnim obnavljanjem

oplodnom sjeom ili sadnjom na znaajnom dijelu podruja. Nismo uvjerenja da je ispravno biti

u potpunosti ovisan o jednom metodu gospodarenja, selektivnoj sjei, kako to je to sada sluaj u

BiH. Niske ume pruaju mogunost da se spoznaju i razviju druge metode. Meutim,

napominjemo da osnovna svrha oko 1/3 niskih uma nije samo proizvodnja drveta, ve naroito

zatita od erozije, posebno u junim dijelovima BiH (5.4)

. Gospodarenje ovakvim umama ne bi

trebalo ukljuivati sjeu na golo.

5.3.3 Trokovi za unapreenje umskog prirasta

32

U Tabeli 15 predstavljena je procjena trokova za dugorone mjere unapreenja uma. Kod

donoenja odluka o konkretnim investicijama, neophodno je proraune vriti na osnovu njihove

pojedinane profitabilnosti. Meutim, obzirom na teku situaciju koja se odnosi na zaposlenost,

potrebno je razmotriti mogunost stvaranja prilika za rad pri emu se u isto vrijeme stvara

budua korist za zemlju.

Tabela 15. Trokovi za unapreenje umskog prirasta Aktivnost Trokovi/jedinica Razminiravanje 0,2 1 KM/m

2

Rekonstrukcija puteva 20 000 - 40 000 KM/km Izgradnja novih puteva 100 000-150 000 KM/km Intenzivirano gospodarenje izanakim umama samofinansiranje Prorjeivanje starih zasada samofinansiranje Sjea na golo starih zasada samofinansiranje Intenziviranje privatnih uma nema procjene Novi zasadi: Priprema zemljita 150-400 KM/ha, prosjeno 300 KM Sadnice, 2000-2500 kom/ha 0,25 1 KM/sadnica prosjeno 0,5 x 2500/ha Sadnja 0,25 0,5 KM/ sadnica, prosjeno 200 Ukupna prosjena sadnja 2000 KM/ha Njega prije komercijalnog prorjeivanja 600 KM/ha Prorjeivanje novih zasada samofinansiranje Konana sjea novih zasada samofinansiranje

Finansiranje

Finansiranje dugoronih programa unapreenja treba vriti kroz ugovore koji su odvojeni od

svakodnevnih obaveza javnih preduzea umarstva, odnosno PD-a. Samo u tom sluaju moe

se oekivati da oni budu dodatni izvor prihoda preduzeu umjesto da su dodatno optereenje.

5.3.4 Zakljuci o dugoronim prognozama koje se odnose na ponudu

Ukoliko razmotrimo mjere za poveanje prirasta ume iz prethodnog poglavlja, moemo

napraviti grubu prognozu o tome kada ove mjere mogu dovesti do poveanog obima sjee i

koliko velika ova poveanja mogu biti (Tabela 16).

Tabela 16. Dugorona poveanja obima sjea kao rezultat odreenih aktivnosti umskog

gospodarenja

Mogunosti da se povea obim sjee su prilino velike. Meutim, na osnovu paljivog

razmatranja svih tipova ume i sjee, takoer je jasno da e se poveanja tokom prvih desetljea,

u velikoj mjeri, sastojati od drveta malih dimenzija. Unapreenje visokih uma i naroito niskih

uma e implicirati uklanjanje vrsta manje vrijednosti i slaborastuih stabala. Intenzivirano

gospodarenje privatnim umama e vjerovatno podrazumijevati uklanjanje loih stabala kako bi

Aktivnost Poevi od,

godine od sada

Razminiravanje 300 10 -

Izgradnja puteva 180 10 -

Rezultati unaprijeenih visokih uma 1 000 ??? 10 -

Intenzivirano gospodarenje izdanakim umama 300 0 -

Prorjeivanje starih zasada 250 10 -

Sjea na golo starih zasada 1 000 25 -

Intenzivirano gospodarenje privatnim umama 200 10 -

Novi zasadi prorjeivanje 250 - 500 20 -

Novi zasadi sjea na golo 800 - 2 000??? 40 -

Ukupno 4080 - 5730 40 -

Povean godinji

obim sjee, m3

33

se uzgojila bolja. Poboljana njega starih zasada e dovesti do prinosa veih koliina celuloznog

drveta i ogrijevnog drveta etinara.

Znaajno poveanje u proizvodnji pilanskih trupaca moe nastupiti samo nakon nekoliko

desetljea rada na unapreenju (Slika 5). U meuvremenu, bit e vano za BiH da pronae

naine iskoritavanja drveta malih dimenzija. Preduzea koja se bave preradom drveta malih

dimenzija su izuzetno vana za finansiranje aktivnosti njege mladih uma. Trenutno

zadovoljavajue stanje skandinavskih uma ne bi bilo mogue bez industrije celuloze i papira

ovih zemalja. Fabrike ploa i peleta mogu sluiti istoj svrsi. Razvoj sistema centralnog grijanja u

gradovima koje se zasniva na drvetu, takoer, postaje sve popularnije u mnogim zemljama kako

trokovi fosilnih goriva rastu. Ovo, takoer, predstavlja vaan izvor prihoda za gospodarenje

umama.

Osim industrije celuloze i papira, primjeri industrija za preradu drveta malih dimenzija koje

zahtijevaju neto manje investicije su fabrike iverice i pogoni za prozvodnju peleta. Naroito

predlaemo ispitivanje mogunosti izgradnje jedinice za proizvodnju peleta.

Slika 5. Prognoze nivoa obima sjee, ukupno i pilanski trupci

5.3.5 Poveanje efikasnosti u gospodarenju umama

Poveanjem efikasnosti u pogledu umskih radova, mogue je ostvariti smanjenje trokova i

poveanja prihoda. Samo profitabilna organizacija ima slobodu da se samostalno razvija. Dobit

takoer omoguava poveanje plaa. Oigledno je da rad u profitabilnoj organizaciji motivira

ljude da doprinesu daljem razvoju organizacije.

Jedna od negativnih zaostavtina iz perioda socijalizma u veini zemalja srednje i istone Evrope

je mnogo vee koritenje radnih sati radne snage nego u zemljama zapadne Evrope za istu vrstu

posla. Ovo je vailo za gotovo sve grane privrede. Rezultirajua niska produktivnost je uinila

da postizanje profitabilnosti i poveanje plaa postanu teko ostvarivi.

Uzimajui vedsku za primjer, u periodu od 1970. godine do 2010. godine dogodio se nagli

porast produktivnosti umskih radova kao posljedica mehanizacije istih i racionalnije

administracije. Veliki broj poslova koji su ranije obavljali uposlenici je u okviru ovog procesa

predat izvoaima radova, ali je smanjenje broja radnika bilo mnogo vee nego poveanje broja

izvoaa radova (Slika 6).

34

Slika 6. Godine ljudskog rada u vedskim velikim umarskim preduzeima u periodu 1970-2008. godine (Preduzea sa vie od 5000 hektara ume). Iznosi su okvirni; definicije su se promijenile tokom vremena (5.3, 5.5)

U tabeli 17 prikazani su uposlenici u sektoru gospodarenja dravnim umama (dravna umarska

preduzea i dravni organi za sektor umarstva) u nekim evropskim zemljama moemo

napomenuti da je Latvija bila vrlo uinkovita u pogledu brzog poveanja produktivnosti u

svojim dravnim umarskim organizacijama. Mogue je izdvojiti dva faktora uspjeha u sluaju

Latvije. (5.6)

. Prvo, u 2000. godini, gospodarenje dravnim umama je oduzeto agenciji za ume i

broj uposlenika je znaajno smanjen. Osnovano je novo drano umarsko preduzee, sa

modernom opremom koje je radilo iskljuivo sa izvoaima radova. Osnivanjem novog

umarskog preduzea umjesto reforme starog bilo je mogue postii rezultate u kratom

vremenskom periodu. Drugo, kada je osnovano novo preduzee, ono nije bilo prinueno da

slijedi administrativne granice pri definiranju svojih odjela. Ovo je znailo da je bilo mogue

zadrati administraciju na optimalnom nivou, a takoer je omoguilo nastavak unapreenja

efikasnosti kroz spajanja i prekrajanja okruga.

Tabela 17. Uposlenici u dravnim agencijama i dravnim umarskim preduzeima; za Poljsku i Latviju navedeni su podaci iz razliitih godina kako bi se prikazali rezultati izuzetno intenzivnih faza tranzicijskih reformi (5.3, 5.5, 5.6).

Drava/organizacija Odgovornost Godina 1000 ha

Ukupno

po 1 M ha

Agencija za ume Kontrola, savjetovanje, usluge 22 652 2006 1346 59

3 300 2010 714 216 Ukupno Uposlenici u dr. sektoru umarstva 2006 - 10 275

Gospodarenje i kontrola 1 400/2898 1998 3 000 1034 --------------------------------------------------------------- Glavna reforma u Latviji Odvojena agencija za ume Kontrola 2 898 2000 700 241 Odvojeno um.pred. 1 400 2000 490 350 Ukupno 2000 591

Dravna agencija za ume 6 881 * ) 1988 125 000 18382 ---------------------------------------------------------- Glavna reforma u Poljskoj ----------------------------------------- - ------------- Dravna agencija za ume

Gospodarenje/kontrola 6 881 * ) 1996 50 000 7353 --------------------------------------------------------------------Stalna unapreenja efikasnosti ------------- ---------------- --------------

6 881 2007 12 000 1740 )

vedska

Latvija

Ujedinjena um. sluba

Gospodarenje dravnim umama

Gospodarenje dravnim umama

------------------------------------------------------

Poljska Gospodarenje /kontrola

Dravna agencija za ume Gospodarenje

*)Pored toga, kontrola nad1 497 000 ha privatnog umskog zemljita

umsko zemljite Uposlenici

Dravno um.preduzee

35

Ukoliko pogledamo Federaciju BiH radi poreenja, broj zaposlenih u javnom sektoru umarstva

je 4,326 (Tabela 18) a umsko podruje, u zavisnosti od naina raunanja, je izmeu 882.000-

1.173.000 hektara. Radi pojednostavljenja, moemo koristiti iznos od 1 miliona hektara. Broj

uposlenika u RS-u je 3.955, to je otprilike isti broj uposlenika po hektaru kao i u FBiH.

Dolazimo do zakljuka da je BiH sa oko 4.000 uposlenika u sektoru umarstva na 1 milion

hektara ume daleko iza drugih zemalja u tranziciji kao to su Latvija i Poljska.

Tabela 18. Broj uposlenika i kvalifikacije u umsko-privrednim drutvima u BiH (5.7, 5.8) . FBiH RS

UKUPNO 4326 3955

Izuzetno je vano da FBiH i RS vre kontinuirano poreenje broja svojih uposlenika i drugih

faktora efikasnosti sa drugim uporedivim zemljama. Organizacije treba prilagoditi na takav

nain da produktivnost bude na visokom nivou i u skladu sa produktivnou u drugim zemljama.

Ovo je garancija da je drvo proizvedeno po razumnim cijenama za industriju zemlje, kao i za

razumne naknade uposlenicima. Konano, samo efikasnim gospodrenjem ume mogu ostvariti

dobre dividende za svoje vlasnike ljude u BiH. Dio ove dobiti se, zatim, moe preusmjeriti ka

sektoru gospodarenja umama za odreene poslove. Veina PD-a u BiH trenutno ne ostvaruje

dobit iako postoje neki vrlo pozitivni suprotni primjeri.

Trenutno veliki nivo nezaposlenosti u BiH je ozbiljna prijetnja drutvu i dostojanstvu velikog

dijela populacije u zemlji. Razumljivo je da je reforme koje dodatno smanjuju nivo zaposlenosti

teko zagovarati. Ipak, potrebno je nastaviti proces poveanja efikasnosti, kako u javnom, tako i

privatnom sektoru. Nije ispravno, a zapravo je esto i kontraproduktivno zapoljavati ljude tamo

gdje oni nisu u mogunosti dati svoj doprinos.

Ako drava eli stvoriti radna mjesta, ona, prije svega trebaju biti stvorena na takav nain koji

omoguava stvaranje novih pogodnosti za ljude. Sektor umarstva u ovom sluaju nudi dobar

primjer:

Danas se veina aktivnosti u FBiH i RS odnosi na gospodarenje u visokim umama, a za

provedbu ovih aktivnosti koristi se veliki broj uposlenika. Ako efikasnost moe biti poveana u

gospodarenju visokim umama, tada osloboeni finansijski resursi mogu biti iskoriteni za

unapreenje niskih uma i intenziviranje poumljavanja goleti. Da bi se ovo omoguilo,

ekonomsko upravljanje mora biti izvreno na takav nain da i vea efikasnost u visokim umama

i bolje gospodarenje u niskim umama budu konkretno ekonomski korisni za dotina javna

preduzea umarstva.

Ove ideje nisu nove u BiH. Ovo je sistem koji danas postoju u FBiH (na osnovu Zakona o

umama iz 2002. godine (5.15)

), u skladu sa kojim PD trebaju izdvojiti 15 % vrijednosti na panju

posjeenih drvnih sortimenata za prostu reprodukciju (poumljavanje, njega, putevi, itd.) i

dodatnih 3 % za proirenu reprodukciju (kao to su putevi, novi zasadi) koji se uplauju u

budete a povrat ovih namjenskih sredstava je vrlo mali, odnosno sredstva se ne troe u namjenu

za koju su izdvojena.. Prema miljenju nekoliko predstavnika PD-a, cijena trupaca, meutim,

nije dovoljna da se pokriju svi ovi trokovi u okviru ovih 15 plus 3 %. Sistem ne funkcionira u

potpunosti zbog loeg eonomskog stanja veine PD-a i njihovih potreba da pokriju druge

trokove, kao to su plae.

Preporuujemo da trokove gospodarenja umama koji se trenutno koriste u proizvodnji i dalje

samofinansiraju PD, ali da trokovi za unapreenje uma i umskog zemljita koji se trenutno

ne koriste, budu ugovoreni izmeu drave ili kantona i Javnog preduzea ili PD-a. Ugovaranje

takvih uzgojnih poslova treba zauzvrat ispuniti ciljeve Dravnog programa umarstva.

5.3.6 Orijentiranost na kupce

36

Drugi nain za umarska preduzea da poveaju svoju efikasnost je da razviju interakciju sa

kupcima. Ovo vodi ka razvijenijim i pouzdanijim kupcima sa veom platenom moi.

Zajednikim razvojem potranju je mogue bolje prilagoditi stvarnim rezultatima gospodarenja

umama. Takoer, sjeom stabala u to optimalnijim koliinama i dimenzijama za odreenog

kupca, vrijednost proizvoda moe porasti za obje strane. U pogledu isporuke pilanskih trupaca,

ona bi trebala biti vie ujednaena tokom godine i isplanirana zajedno sa kupcima.

5. 4 Uinak drvopreraivake industrije i potencijalna podruja unapreenja

Analiza potranje u Poglavlju 4 je istakla neka podruja koja predstavljaju znaajan potencijal za

unapreenje uinkovitosti drvne industrije. U nastavku navodimo saetak nalaza:

A. Sastav strukture industrije:

Preveliki instalirani kapacitet industrije u poreenju sa ponudom (2-3 puta). Mogue je poveati ponudu tokom vremena, ali u svakom sluaju postoji potreba za usmjeravanjem

podrke vlade na onaj dio industrije koji je konkurentan i sposoban ostvariti prihod od izvoza

i zaposlenost, te dopustiti da loi, zastarjeli i nekonkurentni dio industrije odumre.

Postoji premala industrijska obrada drveta malih dimenzija, to predstavlja oko 50 % ukupne ponude drveta. Postoji potreba za industrijskom upotrebom drveta malih dimenzija, umjesto

to se ovo drvo jednostavno koristi kao ogrijevno. Ogrijevno drvo, takoer, moe donijeti

korist, ali ekonomski odriv sektor umarstva ovisi o preraivakoj industriji sa potencijalom

ostvarivanja vee dodatne vrijednosti. Primjeri ovih industrija su pogoni za proizvodnju

celuloze, iverice i peleta.

Ne postoji industrija koja se bavi preradom pilanskog otpada. Postoji dobar potencijal za ostvarivanje dodatne vrijednosti, npr. proizvodnjom peleta i veom proizvodnjom briketa.

B. Proizvodi sa dodanom vrijednosti:

Dodana vrijednost je preniska kod proizvoda od etinara. Postoji potencijal za ostvarivanje vee dodatne vrijednosti za rezanu grau od etinara, npr. u proizvodnji namjetaja. Trite

EU je otvoreno za ove vrste proizvoda. Postoji potreba za boljim saznanjima o tritu

namjetaja od etimara.

Mogunost za postizanje vie vrijednosti postojeeg asortimana proizvoda; jedan od primjera je proizvodnja elemenata za proizvoae u EU. Smatramo da postoji vrlo dobar program

obuke i kola za proizvoae namjetaja kako bi postali dobavljai elemenata za velike

meunarodne kompanije koje se bave proizvodnjom namjetaja.

C. Poveana uinkovitost:

Potreba za poveanjem uinkovitosti rada pilana. Postoji mala produktivnost u pogledu iskoritenosti radne snage, a mogue je i uinkovitije koritenje opreme. Primjeri naina

postizanja vee uinkovitosti su: koritenje saw doctor maine, intenzivnije upravljanje

zalihama drveta, obuka radne snage i analiza konkurentske pozicije. Logian poetak rada na

poveanju radne uinkovitosti je uspostaviti dijagnozu, ukljuujui i ocjenu trenutne situacije

i mogunosti za unapreenje.

D. Smanjenje uvoza proizvoda od drveta:

Uvoz predstavlja oko 30 % izvoza i znaajno smanjuje neto izvoz sektora. Precizan nain na koji je ovo mogue postii zahtijeva posebnu studiju koja prevazilazi obim ovog zadatka.

E. Intenzivirane marketinke aktivnosti:

Mogunost intenziviranja marketinkih aktivnosti u skladu sa studijama koje je ve pripremio projekat FIRMA i drugi.

F. Poboljanje poslovnih odnosa sa dobavljaima drveta dravna umarska preduzea:

Dijalog sa dobavljaima mora poeti, a jedan od naina je odravanje redovnih sastanaka na kojima bi se raspravljalo o pitanjima opskrbe (ne cijene). Pilane moraju potovati glavne

37

komponente ugovora o opskrbi kao to su pravovremene isporuke, koliine, sortimenti,

dimenzije i kvalitet. O bilo kakvim neslaganjima ili problemima u pogledu isporuke treba

raspravljati na ovim sastancima.

Dijalog takoer treba ukljuivati i pitanja kako razviti i unaprijediti poslovanje izmeu preduzea umarstva i pilana na obostranu korist.

Bolji odnosi sa dobavljaem zahtijevaju drugaiji stav dobavljaa, odnosno preduzea umarstva, koji e biti vie orijentiran ka kupcu (vidi poglavlje 5.3.5). Ukoliko se ove

promjene ne dogode uskoro, udruenje pilana treba razmotriti pregovaranje sa vlasnikom,

odnosno dravom kako bi se ostvarile ove promjene.

5.5 Trite prodaja i kupovina drveta

Drava ima nekoliko interesa u pogledu prodaje drveta. Kao najvei vlasnik uma, Drava je,

prorodno, zainteresirana za visoku dobit od prodaje umskih sirovina. S druge strane, Drava

takoer ima interese kao to su zapoljavanje stanovnitva u ruralnim podrujima, prihode od

poreza i doprinos sektora izvozu i trgovinskom bilansu. Ova druga grupa ciljeva Drave moe

biti u suprotnosti sa ciljevima koji se odnose na maksimalne cijene umskih sirovina.

Nadalje, a naroito u siromanijim zemljama, korupcija moe predstavljati prepreku uinkovitoj

trgovini drvetom. Nije neobino da se oblovina prodaje ne najpogodnijem kupcu, ve kupcu koji

moe ponuditi najveu korist osobi koja donosi odluke o prodaji.

Iz ovih razloga, mnoge zemlje su izradile pravila utvrujui nain na koji njihovi dravni

subjekti za gospodarenje umama trebaju prodavati umske sirovine. Glavni od ovih modela su

sljedei:

prodaja na licitacijama gdje su ponude slubene (npr. Latvija donedavno)

planovi raspodjele preduzeima kojima se na najbolji mogui nain ispunjavaju razliiti ciljevi Drave (npr. pravila u Rusiji koja se odnose na raspodjelu najma umskih resursa do

novog Zakona o umama iz 2007. godine (5.9)

).

BiH koristi oba ova modela. I jedan i drugi imaju svoje prednosti, kao i nedostatke.

5.5.1 Postojee trite drveta u BiH U ekonomskoj nauci, pojam trina ekonomija se koristi kako bi se opisala situacija u kojoj su

ponuda i potranja izbalansirane kroz konkurenciju izmeu prodavaca i izmeu kupaca. Pojam

nepotpuno trite se koristi da bi se opisala situacija u kojoj se iz razliitih razloga ne moe

oekivati da trite funkcionira na uinkovit nain. Trite drveta u BiH pokazuje jasne znakove

da je ono jedno takvo nepotpuno trite:

- postoji jasan preveliki kapacitet drvopreraivaa u odnosu na raspoloive koliine drveta iz

domaih izvora.

- Prodajom u RS-u potpuno dominira jedno preduzee, a u FBiH kantonalna preduzea.

- Cijene utvruje prodavac samo u obliku godinjih cjenovnika.

- Zbog teke situacije u pogledu ope ekonomije, ruralne ekonomije i zapoljavanja u ruralnim

prodrujima, Drava (kantoni i opine) esto na razliite naine prua podrku preduzeima

kojima prijeti steaj, te na taj nain ometa konkurenciju.

U FBiH, kantonalna preduzea umarstva su obavezna vriti prodaju drveta u skladu sa

pravilima definiranim u odluci Vlade(5.10)

, u kojoj je svrha odluke izraena kako slijedi:

1. Razviti trite drvetom, uspostaviti trine cijene i omoguiti svim zainteresovanim kupcima da pod istim uvjetima nabave umske drvne sortimente.

2. Izgraditi sistem prodaje koji iskljuuje mogunost nezakonitih radnji i odluivanje pojedinca kod izbora kupaca i cijena, kao i raspodjele koliina po kupcima.

3. U potpunosti razdvojiti administrativne od ekonomskih funkcija i omoguiti provoenje Zakona o umama.

38

Potrebno je koristiti sljedee metode prodaje:

1. prodaja putem ugovora za sukcesivnu isporuku 2. prodaja licitacijom 3. prodaja za potrebe mjesnog stanovnitva.

Na bazi godinjeg plana proizvodnje umskih drvnih sortimenata kantonalno umsko-privredno

drutvo planira koliine po nainima prodaje.

umsko-privredna drutva se, nadalje, obavezuju da moraju u toku godine minimalno 20 %

klasiranih umskih drvnih sortimenata ponuditi na prodaju metodom naknadne prodaje, odnosno

licitacijom/javnim nadmetanjem na umskom ili centralnom stovaritu i to u skladu sa

mjesenom dinamikom proizvodnje.

U odluci Vlade nije izriito navedeno zbog ega je uveden ovaj omjer od 20 %. Meutim,

cjenovni mehanizmi opisani u istoj odluci Vlade ukljuuju cijene na licitacijama kao glavni

element za obraunavanje. Ukoliko se ne prodaju dovoljne koliine drveta putem licitacija, nee

postojati nain da se dobije osjeaj o tendencijama na tritu. Druga funkcija licitacija je to to

one omoguavaju da se odreena koliina drveta slobodno kree u dravnim granicama, dok se

za ostatak ponude, prioritet daje lokalnim preduzeima. Trea funkcija licitacija je da se postigne

najvea mogua cijena za najbolje pilanske i furnirske trupce.

U RS-u, postoji slian model raspodjele onima u FBiH za koji se vjeruje da je u 2010. godine

pokrio 70 % sirovinskih potreba industrije, uz davanje prioriteta lokalnim opinama. Furnirski

trupci i drugo visoko vrijedno drvo se uglavnom prodaju putem licitacija. Uspjene 2008.

godine, zapravo je vie od 20 % ukupnih koliina prodato licitacijom(5.2)

.

I u RS-u i u FBiH, postoje mogunosti za lokalno stanovnitvo da otkupi nekih 10-15 m3

godinje za vlastite potrebe.

Raspodjela drveta

Projekat CCA, prethodnik projekta FIRMA, izradio je model zajedno sa Unsko-sanskim

kantonom za raspodjelu godinjih koliina drveta po kupcima u skladu sa kriterijima kao to su:

- Da li je kupac domai drvopreraiva? - Broj uposlenika - Dodana vrijednost u okviru prerade - Izvozna vrijednost - Plaanje poreza

Tuzlanski kanton je uveo vlastiti model koristei uglavnom iste kriterije. Ove modele je kasnije

koristilo Federalno Ministarstvo koje je formuliralo preporuke u skladu s tim. Konano,

Privredna komora FBiH je takoer predloila slian model.

Takoer, u RS-u planirane godinje koliine se raspodjeljuju na osnovu godinjih ugovora sa

ciljem da se svim drvopreraivaima omogui da imaju udio u proizvedenom drvetu.

Cijena drveta je u FBiH utvrena cjenovnikom za jedan kanton. U RS-u, postoji jedan

jedinstveni cjenovnik za sv PD. Ovi cjenovnici nisu fleksibilni tokom godine, a o promjenama

odluuju Upravni odbori preduzea.

Glavna prednost modela raspodjele drveta je da je istu mogue koristiti kao sredstvo za

postizanje drutvenih ciljeva u pogledu sektora umarstva. Mogue je pruiti podrku

zapoljavanju u ruralnim podrujima i/ili viem nivou drvne prerade.

Nedostaci modela raspodjele drveta su, meutim, takoer ozbiljni. Kao prvo, ukoliko se drvo

raspodjeljuje po nekim obraunatim cijenama i ne prodaje ponuau koji je ponudio najviu

39

cijenu, onda to nije trina ekonomija. Umjesto toga, Drava preuzima odgovornost za spajanje

ponekad suprotnih interesa (npr. zapoljavanje u odnosu na uinkovitu industriju) u izvodljivi

kompromis. Drugo, dok model raspodjele mora biti stabilan tokom dueg vremenskog perioda

kako bi se pridobilo povjerenje investitora, u isto vrijeme je neophodno omoguiti da se vre

prilagoavanja u pogledu ranijih neispravnih upravljakih efekta. Ova dva cilja e biti u stalnom

sukobu. Tree, trite drveta mora biti fleksibilno, tako da omoguava promjene i nove poetke.

Model raspodjele drveta je inherentno manje fleksibilan od mnogih drugih modela.

Model raspodjele drveta, prema tome, moe biti sredstvo u sadanjoj situaciji, ali teko da moe

biti model koji bi trebao dominirati na tritu drveta u duoj perspektivi.

Licitacije

Kako u FBiH, tako i u RS-u, postoje odluke vlade kojima se ureuje da najmanje 20% prodaje

drveta treba biti izvreno putem licitacije.

Glavna prednost modela licitacije je to da je objektivna i otvorena, to ograniava korupciju.

Model licitacije tei da upravlja cijenama, te tako stvara visoke trokove na poetku lanca

vrijednosti, to moe ograniiti razvoj sektora. Ovo, takoer, moe dati prednost susjednim

zemljama sa razvijenijom ekonomijom, dovodei do izvoza neobraenog drveta bilo direktno ili

putem posrednika. Nadalje, licitacije su dugotrajne i mogu dovesti do gubitka poslovnih prilika i

oteenja drveta. Konano, investitori u umarskom sektoru se, u principu, moraju osjeati

sigurnim u pogledu pristupa sirovini na dui vremenski period po razumnim cijenama, a ovo je

neto to nije mogue garantirati licitacijama.

Licitacije u BiH imaju jednu posebnost koja nije uobiajena u drugim evropskim zemljama:

- vaei cjenovnici se koriste za utvrivanje minimalnih cijena na licitacijama, a umarska

preduzea u FBiH i RS-u ne mogu prodati drvo na licitaciji po cijenama koje su nie od onih

koje su navedene u cjenovnicima za odreene sortimente. Odstupanje nanie pri utvrivnu cijena

je mogue samo nakon posebne odluke sa viih nivoa dotine organizacije.

Prema naem miljenju, ovaj model je u sukobu sa osnovnim razlogom organiziranja licitacija: -

Ako licitacije ine elemenat formiranja cjenovnika i ako trebaju sluiti kao sredstvo istraivanja

trita, mora im se omoguiti da rezultiraju niim cjenovnim nivoima od onih u dugoronim

ugovorima, a ne samo viim. Preporuujemo da poetne cijene za licitacije budu ukinute ili da

barem budu smanjene, npr. na 60 % cijena iz cjenovnika.

Za FBiH, kupci mogu kupovati drvo iz javnih preduzea umarstava pod uvjetom da nisu u

sudskom sporu sa prodavacem u vezi isporuke/nabavke drveta, da su solventni, da mogu

avansno platiti umske drvne sortimente ili obezbijediti bankovnu garanciju, da nisu dunici

preduzecima umarstva ili da su ranija neisplacena dugovanja regulisali ugovorom o izmirenju

duga odnosno da su uplatili sve dospjele rate po ugovoru (5.10)

. Ovi propisi doprinose zdravom

tritu drveta.

Iu RS-u ne postoje ovakvi propisi. Naprotiv, RS je stvorila sistem sa dobrom namjerom da prui

podrku preraivaima sa viim nivoima obrade drveta u skladu sa kojima navedena velika

preraivaka preduzea imaju 90 dana roka za plaanje kupljenog drveta, srednja preduzea

imaju 60 dana, a ostala preduzea 30 dana roka za isplatu. Ovaj sistem je loe funkcionirao i

veliki broj preduzea su sada zaduena prema umama Republike Srpske (RS). Na sudu,

zaudno, dunici su osporili odbijanje RS-a da nastavi sa isporukom i dobili sluaj 5.16.

Tokom krize 2009. godine i poetkom 2010. godine, ovo je imalo vrlo negativan uinak na

trite drveta, kada je dobavlja pokuao svim sredstvima da ne vri isporuku svojim kupcima.

Postoji rizik da e zbog ovoga oporavak nakon krize biti dugotrajan. Predlaemo da uvjeti slini

onima u FBiH budu uvedeni takoer i u RS. U nedostatku ovih uvjeta, postoje trini rizici

paraliziranja sa zaduenim preraivaima i dobavljaima sa negativnim gotovinskim tokom.

5.5.2 Primjeri iz drugih zemalja

40

Nakon to drvopr