8/2/2019 TRUHELKA

1/5

154 BOSNA I HERCEGOVINAna kojima se kmetski odnos osnivao do svoga prestanka1918. Dotadasnje je stanje dobilo napokon zakonski oblik:ogranicuje se donekle pravo begovo, da otjera kmeta, uvo-di se medu njima pismeni- ugovor, snizavaju davanja odsijena, voca i sociva na trecinu, a beglucenje se dopustasamo u Hereegovini.Narodna misao i ustanak raje 1875-78. Poslije mnogihuzaludnih napora sustao je ponesto krscanski pokret;hercegovacka su plemena dobila 1863 cak dosta sirokuautonomiju. Doba mira i rada za narnjesnika TopelOsmen-pese (1861--69) upoznalo je Bosnu prvi put s mo-dernom upravom. Vilajetsko je uredenje privuklo ponestona suradnju i zastupnike raje, a drzavna vlast nastoji, darazlicitim mjerama pomogne razvoj gradanskog staleza ida nesklonost plemstva ublazi s pomocu drzavnih sluzba.Gospodarski je napredak odista razvio poduzetnost gra-danstva, ali je dao potieaja i snaznijem budenju njegovesvijesti. A toj je okvir turskoga carstva postao naskoropreuzak.Svijest se raje izgradivala na vjerskoj osnovi, pa odatlepotjecu i neke njezine bitne oznake. Katolicko je selooduvijek obracalo oci mocnom cesaru u Bee: u novijevrijeme pruzao je becki dvor neku pomoc franjeveima, a1840 preuzeo je cak zastitu nad njihovom pastvom. Tomsu prilikom istakli franjevei njegova dinastieka prava naBosnu; potonja je uostalom vee potkraj 17. st. zauzelaznacajno mjesto u njegovu vanjsko-politickom programu,Ilirski je pokrct privukao franjevec Zagrebu, a plodnimradom svojih sljedbenika medu njima - I. Iukice, G. Mar-tic iM. Nedice - polozio je idejni temelj bosanskomHrvatstvu.Stanovnistvo se grckoistocne vjere uzdalo naprotiv upomoc srpskih knezevina, s kojima su ga spajale mnogeveze, Od 40-ih godina 19. st. posvecuje beogradska vladaBosni osobitu paznju. Upravljajuci se vanjsko-politickimsmjernicama, kako ih je u svome Nacertaniju iznio 1844Ilija Garasanin, prenosi u nju tezistc svoje vanjske poli-tike. Snatreci 0 novom preporodenju srpskog earstvanastoji predobiti za se i bosanske franjevee.Sezdesetih su godina narodna imena potisnula razlicitenazive s vjerskim sadrzajem, a pod utjeeajem evropskihoslobodilaekih pokreta kao i sustavnih priprava kneza Mi-hajla prosirila se Bosnom mreza prevratnih drustava,Osman-pasi uspije suzbiti njihov rad na ustanku, koji jesmrcu knezevom 1868 potpuno zapeo, Teznje su krscananasle tada svoj izrazaj u Martlcevim Osvetnicima, kao i uKrvavoj knjizi fra A. Knezevica (1869).U posljednjih devet godina, koje su prethodile njczinugubitku, izmijenilo se u Bosni petnaest namjesnika, Na-skoro poslije odlaska Osman-pase izbijaju opet neredi inasilja, a djelatnost se drzavne vlasti gusi u novcanim ne-prilikama, koje ona nije mogla svladati. Godina 1874 na-rocito [e teska; ljetina je podbaeila, cijene rastu, a nekimkrajevima u krsu prijeti glad. Narodni glavari u Herce-govini donose u jesen odluku 0 ustanku, ali je prava odlu-ka pala zapravo mjeseea sijeenja 1875 u Becu, Poslije 1853pruzila se beekom dvoru po drugi put prilika, da zavladaBosnom. Put Franje Josipa I. po Dalmaciji ubrza doga-daje; 19. lipnja dignu se pod hrvatskom zastavom sela ustolackom kraju (Munja od Gabele), a na poeetku iducegmjeseea potakne nevesinjska puska opceniti ustanak uHercegovini, U dva mjeseea zahvati on Krajinu i sjevero-istocnu Bosnu. Objava ddavnog bankrota u Turskoj po-veca medunarodno znaeen]e ustanka, koji je odjednompokrenuo citav splet istocnog pitanja. Ni posredovanjevelikih sila, medu sobom nesloznih, nije moglo donijetismirenje, Svaki se takav pokusaj razbio na Portinu odbija-nju krscanskih zahtjeva, koji su sadrzavali ukinuce naj-tezih poreza, provedbu nekoe obeeanih reforama, prenostreeine obradiva tla na kmetove i nadzor evropskih sila.Potkraj lipnja 1876 proglaseno je u Krajini i Posavinisjedinjenje sa Srbijom. Deset dana kasnije navijestila jeSrbija sultanu rat, a vee 8. srpnja priznala je Rusija nasastanku u Reiehstadtu pravo Austro-Ugarskoj na pripo-jenje veeega dijela Bosne i Hereegovine. Turska se do-duse mirom u San Stefanu obvezala 1878 Rusiji, da eespomenute pokrajine dobiti autonomiju, ali je kongres uBerlinu stavio 25. clanom ugovora u duznost Austro-Ugarskoj, da ih zaposjedne i njima upravlja.Ustanak je tad a bio vee ugusen i mnogi su se krajevipretvorili u pustos. Ocaju svladane raje pridruzila se i

velika bijeda maloga muslimanskoga covjeka, koji je mo-rao ponijeti na sebi say teret rata u krvi inovcu, Opa-danje u vrijednosti papirnog novea uvecalo je njegovuneimastinu i dovelo do pojava gladi. Neizvjesnost 0 sud-bini zemlje poslije izgubljena rata unijela je medu mu-slimane jos vece uzbudenje, Na glas 0 odluei kongresa uBerlinu razvije Hadii-Lojo zastavu svetog rata, objavi padosmanlijskoga gospodstva i sastav autonomne vlade. Na-rodni odbor, koji. je upravljao pokretom, proglasi opelustanak. Bio je to pokret najsirih slojeva, Iz njihove sre-dine potekli su i njegovi vode: uz Hadzi-Loju to je HafizAbduZah Kaugdiic i napose Muhamed Heditjemekovtc,koji [e ravnao vojnickom obranom. U dizanju ustanka kaoi daljim borbama istaknuo se i pljevaljski muftija VehbiSemsikedic.Gotovo tri nedjelje bile su potrebne generalu J. Filipo-vicu, da dopre do Sarajeva (19. VIII.), ali su se borbe uKrajini produzile do kraja listopada. Otpor je muslimanabio tolik, da je protivnik morao upotrijebiti sredstva uljudima i noveu, na koja nije nikad prije pomisljao,Hrvatski je sabor vee 28. rujna 1878 izrazio u adresikralju zelju, da se ustroj zadobivene pokrajine malo pomalo tako udesi, kako bi se s vremenom mogao pripojitina ustroj kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije unjihovu ddavnopravnomu odnosaju naprama kraljeviniUgarskoj. Prema kraljevu misljenju prekoracio je timesabor svoju nadleznost. Jos potkraj 1878 opozvan je gen.Filipovic, a iduce je godine povjerena uprava nove pokra-jine zajednickom ministarstvu finaneija. U tome je dr-zavnopravnom poloza]u ostala Herceg-Bosna do nestankaaustro-ugarske vlasti,LIT.: O. A. Knezevic, Cersko-iurskt nemjestnici u B. i H., Senj1887; S. Ba.agic, Kratka upute u proslost B. iH., Sarajevo 1900; Ist i,Znamenitt Hrvati Boiniec; i Hercegovct u turskoj cerevini, Zagreb1931; L. Thall6czy, Geschichte, Die osterr.-ung. Monarchie in Wortund Bild: Bosnien und Herzegowina, Bee 1901; M. Prelog, PovijesiBosne, I I. i III ., Sarajevo 1912; V. corovtc, Bosna iHercegovina, Beo-grad 1925; M. Batinic, Djelovanje franjevaca u B. i H., II. i IlL.Zagreb 1883 i 1887; J. Jelenic, Kultura ibosenski [renjevci, II., Sarajevo1915; V. Skaric , Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremenado austro-ugarske okupucije, Sarajevo 1937; T. Smicikles, Dvijesiogo-disnjica oslobodenja Slevoni}e, 1., Zagreb 1891; C. Truhelka, Htstorickepodloga agrarnog piienj u Bosni, GLZM, XXVII., Sarajevo 1915;H. Mehmed Handzic, Jedan prilog povijesit prvih dana sirenja islamau B. iH., Kalendar Narodna uzdanica, VI., 1938; Isti, Islamizacija B.

i H., Sarajevo 1940; V. Cubrilovic, Poreklo muslimanskog plemsive,Jug. ist. cas., 1., 3-4, Beograd 1933; V. Skaric, Uticaj iurskog vlede-nja na drustveni zivot, Knjiga 0 Balkanu, II., Beograd 1937; Isti,Posienek i razvitak kmetstva u B. i H., Selo i seljastvo, Sarajevo1937; V. Klaie, Bosna. Podetci 0 zemljopisu i povijesii B. iH., Za-greb 1878; L. Ranke, Die leizien Unruhen in Bosnien 1820-1832,Hist.-politiscbe Zeitschrift, II., 1933; Bosanski prijatelj, I., Zagreb 1850,II., 1851, i III., 1861. J. s-k.BOSNA I HERCEGOVINA OD 1878 DO 1918. Radi okupacijskog

mandata, 13toga je berlinski kongres povjerio Austrougar-skoj monarhiji, nasla se ova pred teskom zadacom: dasmiri zemlju, rastrganu politickim trzavicama, da uvedemodernu upravu i da podlgne zemlju u gospodarskom ikulturnom pogledu. Kako je zemlju trebalo oruzjem uruei osvojiti, prirodno je, da je ona dvije-tri godine ostalapod vojnickom upravom, a ova se u prvom redu bavilatime, da izgradi putove i eeste, potrebite ne samo iz stra-teskih, nego iprometnih razloga. U tome je vojska posveuspjela. U zemlji, koja - osim komadica eeste od Sara-jeva do Ilidze i od Jablaniee do Mostara - prije okupaeijenije imala ni pedlja kolne eeste, nastala je u roku od trigodine eestovna mreza, koja je Sarajevo vezala sa svimkotarskim mjestima. Te eeste istina nisu bile prvorazredne,nego su, kao i rimske, alijedile najpreci pravae, pa i prekoplanina strmim usponima; ali su one ipak zadovoljavalepotrebi, osobito kada je izgradena uskotracna zeljeznicaBrod-Zeniea, koja je kasnije produljena do Sarajeva.Pokusalo se nesto i na polju 13kolstva, te su inteligent-niji podcasniei postavljeni za ucitelje na osnovnim sko-lama bar u pojedinim kotarskim mjestima.Organizaeiju upravne sluzbe u Bosni vanredno je una-prijedila cinjenica, da je radi razvojacenja Vojne krajinebilo na pretek vojnih cinovnika i cinovnickog podmlatka,odgojena u takozvanom Grenzverwaltungskurs-u u Becu.Tako je Bosna vee od prvih dana nove up rave imala od-lican zbor suradnika, koji su bili na glasu radi admini-strativne spreme, pouzdanosti i pozrtvovnosti u vrsenjusluzbe. I tako su hrvatski granicari polozili prvi temeljonom dobrom glasu, na koji je bosansko cinovnistvo kaouzor-cinovni13tvo izislo na glas ne sarno u monarhiji, negoi u Evropi. Svaki od njih kao Hrvat poznavao je jezik i

8/2/2019 TRUHELKA

2/5

BOSNA I HERCEGOVINArazumijevao mentalitet bosanskih Hrvata, a mnoge upravnetekovine vezane su uz imena tih krajiskih upravnika,Novo razdoblje u povijesti bosanske okupacijske upravenastaje, kada je Benjamin Kallay imenovan 1882 zajedni-ckim ministrom financija, a time i vrhovnim upraviteljemBosne i Hercegovine. Kallay je bio potomak jedne od naj-starijih madzarskih plemickih porodica, covjek visoke kul-ture i velike radinosti, koji je kao gen. konzul u Beograduupoznao kao malo tko Srbe te je napisao doonda najboljupovijest Srbije, a svojoj novoj zadaci, da Bosnu podigne nasto visi kulturni step en, posvetio se upravo fanaticnom zila-voscu i ustrajnoscu. Prije svega preuredena je centralnauprava na taj nacin, da je vojni zapovjednik s naslovompoglavara zemlje upravljao iskljucivo vojnickim stvarima,~ za civilnu upravu dodijeljen mu je civilni doglavrrik (prvije bio barun Fedor Nikolic), koji je neposredno podredenzajednickom ministarstvu, a uza nj cetiri direktora za po-Iiticku upravu, sudstvo, financije i gospodarstvo. Zemlja jerazdijeljena na sest okruz]a, Sarajevo, Mostar, Travnik,Tuzla, Banjaluka i Bihac, svaki s nizom kotara, od kojihsu veci imali posebne ispostave. Ta zemaljska vlada, ukojoj je doglavnika zamijenio barun Hugo Kutschera, pozvanju takoder diplomat i dobar poznavac orijentalnih je-zika i kulture, izvrsavala je neposredne naloge ministra tese posvetila svestranom radu. Za unapredenje prosvjeteosnivaju se pucke i gradanske skole, trgovacke i strucneskole, gimnazije, realke, preparandije, a da se obrazujepodmladak potrebit za serijatsko sudovanje, osnovana jeserijatska skola. Osniva se zemaljski muzej, komu obilnepotpore dozvoljavaju najplodonosniji rad na svim poljimaznanosti, koji preko svog Glasnika zem. muzo i preko nje-gova njemackog izdanja Wissenschaftliche Mitteilungenaus Bosnien und Hercegovina prikazuje rezultate tog radai sirim znanstvenim krugovima Evrope.Mir isigurnost zemlje uspostavljeni su time, da je haj-ducija i eskija, kojoj prvih godina ni sama vojska nijemogla stati sasvim na kraj, posve suzbijena dobro orga-niziranim oruznistvorn, a jos vise t. zv. sireiunime (Streif-korps) t. j. posebnim oruznickim cetama, bez stalna bora-vista, koje su u manjim iIi vecim cetama tako rekavsi prekonoci osvanuli u onim krajevima, gdje bi se pojaviIi hajduci,Prometna mreza usavrsuje se time, da se postojece cestebolje izgraduju, da se preveliki usponi obilaze serpenti-nama, a zeljeznicka mreza povecava se linijama Sarajevo-Moetar=-Metkovic s ogrankom od Gabele do Dubrovnikai Zelenike, vezuci Bosnu na tri mjesta s Jadranskim mo-rem. Izgradu]u se pruge LaSva-Travnik-Bugojno-Jajcc

i konacno pruga Sarajevo=Vardiste+-Uvac. Pokusali sudapace ueiniti Drinu plovnom i to ne samo splavima, negoi plitkim amerikanskim parobrodima, koji su uzvodno plo-viIi do Visegrada, Nedostatak je te mreze to, sto je hoti-micno izbjegnut svaki zeljeznicki spoj s Dalmacijorn.Zemljlsno-posjedovnl odnosaji uredeni su osnutkom po-sve moderno organiziranoq katastra, prvoga koji je doonda na Balkanu osnovan, a preokret na bolje nastaje i napoljoprivrednom polju, Ustrajaju se ratarske skole, pro-izvodnja duhana postaje bosanskim specijalitetom, a do-maca, inace izvrsna brdska konjska pasmina oplemenjujese priIivom arapske krvi. U stocarstvu uspjelo je od pret-historijske neugledne buse krizanjem sa simentalskom imolltalskom pasminom proizvesti potomstvo, koje u sva-kom pogledu uspijeva. Posvecu]e se paznja i unapredenjusirarstva, koje je procvalo osobito na Vlasicu i u okoliciLivna. Drvo bosanskih prasuma postaje najvaznijom iz-vo~nom robom, koja donosi goleme dobitke stranom, po-najvise beekom kapitalu, a kraj brojnih ugljenih rudnika

(Zenica, Tuzla, Kakanj i dr.) polozeni su u Varesu i Ze-nici temelji zeljezne industrije, koja je postigla velikuekonomsku vaznost. Konacno je uspjelo u sarajevskojzlatarnici ozivjeti i usavrsiti ostatke nekoc bogatog isto-cnjackog umjetnog obrta, filigrane, vajanja u bakru, in-~rustacije zIatom i srebrom na kamenu i drvetu, a ti pro-I~vodi odlikovarsi su na mnogim svjetskim izlozbama pr-VIm nagradarna. Isto se moze reci i za proizvode tkaonicecilima po starim perzijskim uzorima.. Napredak gospodarstva, osobito poljoprivrede, znatnoje usporen zbog kmetskih odnosa. Zemlja se nalazila ve-ci~ dijelom u po~jedu nepunih 3% stanovnika i stoga nije~acIona1no o)Jradivana. Agrarno je pitanje ostalo nerije-seno do kraja austro-ugarske vladavine; zakon 0 fakulta-tivnom otkupu 1911 donio je u tome neznatnu promjenu.

Uza s~~ poz~tiv1l:e i. neosp?rn~ uspjehe Kallayeve upvne politike bilo je 1 negativnih strana, Kako je Bouklijestena izmedu Hrvatske i Srbije, naginjale su krvnkulturl!-e veze jednog dijela pucanstva prema Hrvatskoj,konfesionalne drugog dijela prema Srbiji. Kallay je miocuvati zemlju od politickih trzavica, ako ona ostane saBosna~ kao neki corpus separatum u sklopu monarhiz:ato je ~ skoI~ma uveden bosanski jezik, premda jedina razlika bila u tome, da su u Hrvatskoj i Slavontaj jezik pisali u to doba etimoloskim pravopisom, doku bosanske skole uveden fonetski, koji si je u Hrvatsktek nakon par godina prokrcio put. Konacno je i Kalu svojim nazorima prema Hrvatima postao blazim teod 1901 dopustao osnivanje hrvatskih - dakako nepolickih - drustava, Taj se preokret irna donekle zahvalitirazgovorima, sto ih je Kallay na Ilidzi vodio s hrvatskipoliticarom Franom Folnegoviccm. Srbi su Kallaya zamrzTa mrzrsja bila je osobito jaka u sarajevskim i mostarski~gazdinskim krugovima, jer je uprava bezobzirno suzjala lihvu, kajisarstvo i zelenastvo i time zajazila glavvrela njihova bogatstva. To se osobito osjetilo za velgladi u Hercegovini 1887, kada je vlada nabavila i naropodijelila zito i time zelenasima oduzela mogucnost,na narodnoj bijedi zarade velike dobiti, Grckoistosvecenstvo drzalo se prema nastaloj opoziciji postrancDomace nize svecenstvo sastojalo se od neskolovanihslabo skolovanih ljudi te od ostanaka fanariota i od kadera i popova nadoslih iz Srijema i Vojvodine, a potonisu mogli uskratiti priznanje humanitarnom radu vlaNije to mogao ni mostarski vladika Serafim Perovic, kse za hercegovackog ustanka isticao kao borac za nari bio zato od turske vlade interniran u Tunisu, odaklevratio i upravljao kao iguman manastirom Zitomislicemdok nije postao mostarskim episkopom. Mostarska je csija nastojala da ga bojkotom onemoguci, Mostarski grl!istocnjaci ne idu u crkvu, ne krste djecu, ne vjencajucak i mrtvace zakapaju bez popa. Taj bojkot ostaodakako bez prakticnog uspjeha; ali je bio povodomvomu pokretu, komu se pridruzio i sarajevski taslihapokretu za crkveno-prosvjetnu autonomiju 1896, u koglavnu rijec ne ce voditi svecenstvo, nego laicki elemenIzraden je crkveno-prosvjetni statut, komu je konacnudakciju dao pestanski odvjetnik Gavrila, i predlozenministarstvu na odobrenje; ali se Kallay nije ni osvrnna to, nego je spis bacio u ladicu.Medutim je on obolio i umro (1903), a naslijedio gabarun Stiepan Burian, veliki stovatelj svoga prethodnika,covjek, komu je nedostajalo poznavanje ljudi ipriIikaBosni i onaj siroki pogled, koji Ie bio svojstven KallayOn je dao u Sarajevu sagraditi jedan od najmodernijimuzeja u Evropi, a po opsegu najveci na citavom BalkanNasavsl u pisaoniku prethodnika uz ostale spise i nagrckoistocnog crkvenog i prosvjetnog statuta, Burian gapredao kabinetskoj kancelariji na potvrdu, i tako susanski grckoistocnjaci dosli 1905 do crkvene autonomijkakva doonda nije postojala ni u kojoj drugoj ddavi iscnog obreda, a s njom je doslo do anomalije, da je bosaska grckoistocna crkva, koja se jedva otresla zadnjih prstavnika Fanara, dobila ime srpsko-pravoslavne crkve, dse crkva u samoj Srbiji, Grekoj, Bugarsko], Rumunjski na podrucju karlovaeke patrijarsije zadovoljavala navom grckoistocne. Uzakonjenje srpsko-pravoslavnog nava ponukalo je srpsku propagandu, da se jos iivlje ponacionalnoj agitaciji, koja se razmahala u neslucenu opguo Bosna je proglasena srpskom zemljom, Hrvati u naustrijskom tvorevinom, a muslimani Srbima, koji suislamu izgubili narodnu sv~est, koju treba ponovno pbuditi. Grckoistocnjaci, koji su bili samo u relativnoj,ne u apsolutnoj vecini, uznastojali su da dodu i do aplutne vecine i to tako, da privuku dio muslimana na svstranu iIi da ih bar brojcano oslabe. Na zalost nasloljudi, koji su se dali na agitaciju medu svojim istovjenicima p::rolama: da Svaba kani Turke pokauriti, dase oboriti ograde harema, a zenama skidati feredze ise svatko tko je pravi musliman mora seliti iz BosI doista, iz banjalucke i bihacke krajine iselilo se naljade kuca u Tursku, gdje te muhedzire naselise u Mkedoniji i u Anadolu do Ankare, da tame pomrubijede i malarije. Muslimani BU se uopce tesko snalazu novirn prilikama. Godinama jos isticali su vladarsprava sultanova na Bosnu, a od 1899 do 1909 vodiliborbu za vjersku autonomiju, u kojoj su najzad i uspje

8/2/2019 TRUHELKA

3/5

1 5 6 BOSNA I HERCEGOVINABjesomucna novinska hajka osobito u Srpskoj Rijeci

protiv kuierese, t. j. cinovnfka podrijetlom iz monar-hije, a narocito protiv Hrvata, bez obzira, jesu li iz Ba-novine ili iz Bosne, undjela je neki nemir iu einovnistvo,kojemu je autoritet ostao doonda neokrnjen. Otkad jeBosnu posjetio madzarski ministar predsjednik FerenczKossuth i u osobi mostarskog okruznika nasao podesnoorude za svoju licnu politiku, jedan dio cmovnistva isvesrpstvo simpatizirali su s Pestom, a Hrvati su upira_l.i oe~u Bee nadajuci se pomoci odanle, Nitko onda nije mslutio 'da ce se iz toga kaosa privolom Turske i velevlastiroditi' aneksija Bosne (5. listopada 1908). U neprijatnojatmosferi, koja je nastala radi jos ogorcenije agitacije Srbai zueljivih napadaja na lojalne elemente, razvijala se krizapravcem prirodnih posljedica prijasnjih dogadaja. Odnosbosanske vlade prema zajednickom ministarstvu ostao jenepromijenjen, njezirs vrhovni predstavnik u Bosni ostajekao poglavar i nadalje vrhovni vojni zapovjednik, a Bosnibi se izradenim ustavom zajamcila ogranicena autonomija(1910) sa saborom, za koji bi se zastupnici birali izbornimredom, koji predvida tri kurije: kuriju s~ljastva, gradan-sku i kuriju inteligencije s nekoliko virilista. Zao znakza buduci rad i razvoj toga sabora bio [e pokusani atentatna poglavara, generala M. Varesanina, kad~ se .~a svecan

8/2/2019 TRUHELKA

4/5

HRVATSKA

ENCIKLOPEDIJA

SVEZAK III

BOJA-CLEVELAND

NAKLADA HRVATSKOG IZDAVALACKOG BIBLIOGRAFSKOG ZAVODA

TISAK - BAKROTISAK - OFFSET TIPOGRAFIJAZAGREB 1942

8/2/2019 TRUHELKA

5/5