Upload
patrick-barrett
View
29
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Trening o Analizi efekata propisa (AEP) u Srbiji Beograd, 03-07 . mart 200 8. 1. Reforma propisa u 21. veku. Zajednički projekat Svetske banke, Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji. Pregled. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
www.investmentclimate.org
Trening o Analizi efekata propisa (AEP) u Srbiji
Beograd, 03-07. mart 2008.
Zajednički projekat Svetske banke, Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji
1. Reforma propisa u 21. veku
www.investmentclimate.org
Na osnovu iskustava zemalja OECD-a, ova prezentacija pojašnjava šta znači poboljšanje strategije propisa, kao i bitne karakteristike sistema analize efekata propisa (AEP).Najbitniji doprinosi AEP:smanjenje rizika od neuspeha propisapovećanje blagostanja onih kojih se propisi tiču i podrška boljem javnom upravljanju.
Pregled
www.investmentclimate.org
živeti u miru(“javni mir”)
raditi i napredovati u uslovima izvesnosti(pravna sigurnost u ugovorima i trgovini)
štititi društvene vrednosti i ugrožene kategorije stanovništva(radnike, potrošače, decu, kulturno nasleđe, okolinu)
pridružiti se sistemu EU(acquis communautaire sastoji se od pravila!)
Pravila i propisi su važni!
www.investmentclimate.org
Međutim, tradicionalni regulatorni sistemi komande-i-kontrole moraju da budu prilagođeni potrebama novog dobapotrebama novog doba
Pravila i propisi su važni!
www.investmentclimate.org
Potreba za promenom
Tradicionalni “odnos autoriteta” između Vlade i njenih građana je na zalasku
Građani zahtevaju nova “javna dobra”, osim zakonitosti Vladinih akata (npr. efikasnost, transparentnost i
odgovornost)
Od praćenja “legitimnosti” propisa i adminstrativnih akata prelazi se na praćenje njihove “korisnosti”
Delanje U SKLADU SA ZAKONOM nije dovoljno:
www.investmentclimate.org
nekoliko konkretnih primera ekonomskih efekata Reforme propisa (pogledajte sledeći
slajd)
Propisi imaju veliki uticaj na ekonomiju.Oni mogu:
da podstaknu ekonomski razvojILI
da opterete, uspore kreativnost, destimulišu progres
Potreba za promenom
www.investmentclimate.org
Ekonomski efekti programa Reformi propisa:
SAD – birokratska opterećenja na poslovanje od 500 milijardi USD (oko 10% BDP) – Klinton - program “Poboljšanje vlade” je proizveo uštedu između 42 i 54 milijarde USD EU – Jedinstveno tržište je, podstičući konkurenciju i zamenjujući jedinstvene nacionalne zahteve jedinstvenim evropskim zahtevima, poboljšalo Evropski BDP za oko 1,5% između 1987. i 1993. god. – MMF je 2003. god.ocenio da bi dalja poboljšanja okvira EU propisa mogla da proizvedu povećanje BDP od čak 7% i produktivnosti od čak 3% dugoročno u EU ITALIJA – Ušteda građana: godišnja ušteda za certifikate i certifikovane potpise zahvaljujući programu “samosertifikati” (u milionima eura): 527 u 1998., 544 u 1999., 1128 u 2000. godini; Poslovna ušteda: posle uvođenja principa “sve na jednom mestu” i drugih pojednostavljenja, maksimalno vreme potrebno za ceo proces je opalo sa 22 na 10 nedelja. Troškovi su smanjeni sa 7,700 na 3,500 eura za korporacije i sa 1,150 na 500 eura za individualne biznise
Potreba za promenom: Uticaj AEP na ekonomiju
www.investmentclimate.org
Uticaj primene ANALIZE EFEKATA PROPISA (AEP):
Holandija je ocenila da je 20% novih propisa modifikovano ili povučeno kao rezultat AEP
U Kanadi dugotrajno korišćenje AEP, uz usmeravanje i trening, podstaklo je promenu kulture među regulatorima
SAD su otkrile da je 10 miliona $ potrošenih na AEP smanjilo troškove propisa za 10 milijardi $, tj. da je odnos korist/cena 1000 prema 1. Većina AEP je korišćena da bi se otkrili načini na koje je moguće najefikasnije smanjiti troškove. Preko trećina AEP je smanjila troškove redefinišući obim i vreme implementacije.
Potreba za promenom: Uticaj AEP na ekonomiju
www.investmentclimate.org
Rastuća uloga međunarodne trgovine i međunarodnih preduzeća
Različit učinak nacionalnih propisa i javnih administracija u raznim zemljama utiču na izbore stranih investitora
(posebno “velikih”)
U svakoj zemlji - kvalitet propisa i efikasnost javne administracije ključni su faktori konkurentnosti!
Potreba za promenom: Globalizacija i
direktne strane investicije (DSI)
www.investmentclimate.org
Neuspeh regulativeNeuspeh regulativeJavlja se kada su troškovi uvođenja regulative veći od koristi. Ovo je problem javne
odlukeodluke.
Regulativa – problemi
www.investmentclimate.org
Regulativno Regulativno zarobljavanjezarobljavanje
Situacija kada jedan učesnik na tržištu (ili grupa učesnika) koristi svoj uticaj ili sredstva
da preusmeri regulatornu odluku u svoju sopstvenu
korist, a ne u korist društva u celini.Ovo može biti povezano
sa modelima ponašanja od strane regulatornog tela u jednoj od, ili u kombinaciji
sledećih situacija:
Regulativa – problemi
• Regulatorno telo teži da izađe u susret interesima proizvođača a ne interesima potrošača
• Regulatorno telo je počelo suviše da štiti subjekte čiji rad reguliše• Regulatorno telo teži da usvoji ciljeve koji su veoma bliski ciljevima
subjekata čiji rad bi trebalo da reguliše
www.investmentclimate.org
Regulatorni rizikRegulatorni rizik
Regulatorni rizik imaće negativan uticaj na poslovanje onih preduzeća i grana
koje trpe izmene propisa.Tamo gde vlade i zakonodavci
povećavaju regulatorni rizik, verovatno će osetiti pritisak da dodele neku vrstu
kompenzacije preduzećima koja su oštećena zbog regulative, kako se ne bi
obeshrabrile buduće investicije.
Regulativa – problemi
www.investmentclimate.org
Smanjenje regulatornog rizika regulatornog rizika je ključno: Regulatorni rizik smanjuje i kvantitet i kvalitet
investicija i vrednost investicija. Što je nesigurnije i rizičnije pravno-
administrativno okruženje u kome se odvija ekonomska aktivnost, verovatnije je da će agresivno traženje dobiti i kratkoročnog profita zameniti dugoročno investiranje u konkurentnoj klimi.
AEP može pomoći da se smanji regulatorni rizik.
Regulativa – Nekoliko problema
www.investmentclimate.org
Potreba za promenom: Šta smo naučili?
Pravila i propisi su danas još uvek veoma važni ...
... ali ih treba prilagoditi sadašnjim potrebama
… Propisi su toliko važni da moraju biti “visokog kvaliteta”!
www.investmentclimate.org
Međunarodno iskustvo
Tokom protekle dekade, posebno u zemljama OECD-a, bilo je dosta
osvrta na to kako kvalitet regulatornog okruženja može biti
poboljšan.
Ove analize uglavnom su bile zasnovane na poređenjima praksi
različitih zemalja i usvajanju “najbolje prakse”
www.investmentclimate.org
“Krenuvši kasnije nego mnoge zemlje, Italija je posvetila 1990-te “sustizanju” vodećih zemalja OECD-a u ekonomskim i državnim reformama. Obim, brzina i doslednost strukturalnih reformi sprovedenih od strane različitih vlada su bili vredni hvale. Danas, Italija nastavlja da se kreće brže nego mnoge zemlje u sprovođenju plana suštinskih reformi koji je još uvek izuzetan.- Reforma propisa je jedna od mnogih promena u Italiji tokom 1990-ih, ali ova je bila jedna od suštinskih...”ipak“… povećanje potencijala rasta italijanske ekonomije – posle godina sporog rasta po evropskim standardima, relativno visoke inflacije, niskog nivoa direktnih stranih investicija i opadajućeg tržišnog udela u svetskoj trgovini - zahteva bržu i dublju reformu propisa.”
OECD-ov pregled reforme propisa u Italiji – Pariz 2001.
Italija, OCSE i propisi
www.investmentclimate.org
Specifični italijanski problemi (samo italijanski?)
Inflacija propisaInflacija propisa::
preko 35,000 primarnih zakona
(državnih i regionalnih)
Troškovi propisaTroškovi propisa::
nepotreban teret koji nosi javnost,
poslovanje, čak i javna
administracija
Zagađenje Zagađenje propisapropisa::
nejasnoće, nedoslednosti,
preklapanja, slojevi propisa koji
prouzrokuju neizvesnost postojećeg
zakona
www.investmentclimate.org
Međunarodno iskustvo: važnost kvaliteta propisa
Politika “kvaliteta propisakvaliteta propisa” je važna bez obzira na posebnosti svakog pojedinačnog ustavnog i pravnog sistema bilo koje zemlje
“Dobro napisan” propis je “vrednost sama po sebi”, koji god da je njegov politički kontekst
www.investmentclimate.org
Međunarodno iskustvo:Nema jedinstvenog recepta, već samo nekoliko “osnovnih sastojaka”
1. Uspeh reforme propisa zahteva održivu političku podršku sa najvišeg nivoa
2. Reforma propisa nije jednokratna politika već kontinuirani i trajni proces
3. Treba izbegavati suviše uopštene i apstraktne programe, ali i postaviti jasne i merljive ciljeve
4. Reforma propisa ne zahteva samo pravni, već multidisciplinarni pristup
5. Ocenite pravne efekte propisa, ali najpre konkretan uticaj na “stvarni život” (korisnost, ne samo legitimnost!)
6. Uključite građane, preduzeća i druge “propisane” subjekte; stvorite “osećaj svojine”
7. Ne uzimajte ništa zdravo za gotovo: praćenje ex post važno je isto kao procena ex ante
8. Institucije i ljudi su takođe presudni: koordinirajte napore u Vladi, omogućite upravljanje propisima
9. Ne zaboravite na regionalne i lokalne regulatore.
www.investmentclimate.org
Strategija za kvalitet propisa - AEP
Budući koraciBudući koraciTeškoće radikalnog Teškoće radikalnog
menjanjamenjanja tipične birokratske i birokratske i legalističkelegalističke kulture kulture:
Ministarstvima svih oblasti će biti potrebna jaka inicijalna podrška (i jako guranje!) od
strane radne grupe za nove i bolje propise
Potrebno je širenje upotrebe AEP u AEP u međuzavisnim sektorskim međuzavisnim sektorskim regulatornim telimaregulatornim telima, ali i na , ali i na makronivoumakronivou
Za OECD ovaj novi sistem je “dobro osmišljen” jer “uzima u obzir OECD-ove preporuke i međunarodna najbolja iskustva i sadrži interesantne novine”(OECD, Reforma propisa u Italiji,izveštaj o činjenicama, poglavlje 2, paragraf 114)
www.investmentclimate.org
Međunarodno iskustvo:Nema jedinstvenog recepta, već samo nekoliko uobičajenih alata i modela
Alati u vezi sa novim propisima:1 – Analiza efekata propisa2 – Konsultacije
Alati u vezi sa postojećim propisima:3 – Uprošćavanje4 – Kodifikovanje
Strukture odgovorne za kvalitet propisa:- Sektori Ministarstava - Centralna jedinica (telo) u Vladi- Parlament (njegova uloga je presudna!)
Važnost informacione i komunikacione tehnologije!
www.investmentclimate.org
Srećno!
Vladin program reforme propisa:
suočavaće se sa otporom, …
rizikovaće neuspeh stalno, …
trajaće poprilično dugo, …
zahtevaće veliki konsenzus (i u privatnom i javnom sektoru), …
ALI
… može biti uspešno sproveden (kao što pokazuje nekoliko nacionalnih iskustava) …
… i može biti efikasno podstaknut od strane privatnog sektora i međunarodnih organizacija (EU, UN, OECD, FMI, WTO …)