1
Tolerancija ili trpeljivost je pojam iz oblasti društva, kulture ili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinačnu praksu prihvatanja i saradnje sa osobama koje nisu iste vere, ne misle na isti način, imaju drugačiji politički stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Tolerancija je osnov mira I stabilnosti drustva. Toleranciji nije bilo mesto u Rimskom carstvu. Hriscanima nije bilo dozvoljeno da sire svoje veru. Oni koji su to pak cinili, bivali su progonjeni, ukljucujuci tu I svestenstvo kome su oduzimane knjige. Imovina hriscana je oduzimana. Opšte je prihvaeno mišljenje u javnosti da je Milanski edikt iz 313 . godine prvi dokument kojim je zaustavljen progon hrišana . Prenebregava se istorijska činjenica da Milanskom ediktu prethodi Edikt o toleranciji vera koji je doneo Galerije , jedan od tadašnjih vladara Rimskog carstva zajedno sa svojim savladarima Konstantinom i Likinijem . U njemu se hrišanima dopušta sloboda veroispovesti , sloboda molitvenog okupljanja , a za uzvrat se od njih traži da poštuju zemaljski poredak , kao i da se mole za zdravlje i napredak države . Edikt o toleranciji posluzio je kao osnova za donosenje Milanskog edikta 313. godine. Ono što je razlikovalo Galerijev edikt o toleranciji i Milanski edikt jeste - davanje pune slobode hrišanima i svima drugima , što se iz teksta i vidi : Zato smo se usaglasili i doneli odluku da svima dozvolimo da ispovedaju svoju veru , i ma koja da je nebeska sila , samo da da nama i našim podanicima mir i napredak . To je bio izvanredan i razuman način da nikome od svojih podanika ne osporavamo , bili oni hrišani ili pripadnici druge vere , slobodu veroispovesti i na taj način e nam Svevišnji Bog , kome e svako od nas slobodno da se klanja udeliti milost . ( Navedeno prema : . Nebojša Ozimi , Milanski edikt , Punta , Niš 2010 , str 59-60 ) Značajna stavka bila je i povraaj oduzete imovine koja je pripadala ili pojedincima ( hrišanima ) ili hrišanskoj zajednici . Danas , kada tragamo za modelima saradnje Crkve i države , kada se pokušava nai novi načini delovanja Crkve u savremenom društvu , Milanski edikt može poslužiti kao temelj . Savremena sekularna država sve više dobija karakter ustanove neprijateljski raspoložene prema Crkvi i hrišanima . Vređanje i uklanjanje hrišanskih simbola , pa i otvoreni primeri diskriminacije govore u prilog tome . Upravo iz tih razloga Milanski edikt kojim se u isto vreme garantuje sloboda hrišanima , ali i svim drugima , treba da služi kao primer uređenja odnosa Crkve i države .

Tolerancija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jjjj

Citation preview

Tolerancijailitrpeljivostje pojam iz oblasti drutva,kultureili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinanu praksu prihvatanja i saradnje saosobamakoje nisu iste vere, ne misle na isti nain, imaju drugaiji politiki stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Tolerancija je osnov mira I stabilnosti drustva. Toleranciji nije bilo mesto u Rimskom carstvu. Hriscanima nije bilo dozvoljeno da sire svoje veru. Oni koji su to pak cinili, bivali su progonjeni, ukljucujuci tu I svestenstvo kome su oduzimane knjige. Imovina hriscana je oduzimana.Opte je prihvaceno miljenje u javnosti da je Milanski edikt iz 313 . godine prvi dokument kojim je zaustavljen progon hricana . Prenebregava se istorijska injenica da Milanskom ediktu prethodi Edikt o toleranciji vera koji je doneo Galerije , jedan od tadanjih vladara Rimskog carstva zajedno sa svojim savladarima Konstantinom i Likinijem . U njemu se hricanima doputa sloboda veroispovesti , sloboda molitvenog okupljanja , a za uzvrat se od njih trai da potuju zemaljski poredak , kao i da se mole za zdravlje i napredak drave . Edikt o toleranciji posluzio je kao osnova za donosenje Milanskog edikta 313. godine.Ono to je razlikovalo Galerijev edikt o toleranciji i Milanski edikt jeste - davanje pune slobode hricanima i svima drugima , to se iz teksta i vidi :

Zato smo se usaglasili i doneli odluku da svima dozvolimo da ispovedaju svoju veru , i ma koja da je nebeska sila , samo da da nama i naim podanicima mir i napredak . To je bio izvanredan i razuman nain da nikome od svojih podanika ne osporavamo , bili oni hricani ili pripadnici druge vere , slobodu veroispovesti i na taj nain ce nam Svevinji Bog , kome ce svako od nas slobodno da se klanja udeliti milost . ( Navedeno prema : . Neboja Ozimic , Milanski edikt , Punta , Ni 2010 , str 59-60 )

Znaajna stavka bila je i povracaj oduzete imovine koja je pripadala ili pojedincima ( hricanima ) ili hricanskoj zajednici .Danas , kada tragamo za modelima saradnje Crkve i drave , kada se pokuava naci novi naini delovanja Crkve u savremenom drutvu , Milanski edikt moe posluiti kao temelj . Savremena sekularna drava sve vie dobija karakter ustanove neprijateljski raspoloene prema Crkvi i hricanima . Vreanje i uklanjanje hricanskih simbola , pa i otvoreni primeri diskriminacije govore u prilog tome . Upravo iz tih razloga Milanski edikt kojim se u isto vreme garantuje sloboda hricanima , ali i svim drugima , treba da slui kao primer ureenja odnosa Crkve i drave .