NEWSLETTER NO 27. Udruge korporativnih pravnika

Za sve koji su zaboravili ili nisu znali, web Udruge je

www.udruga-korporativnih-pravnika.hr

ŠTO SE DEŠAVALO U TRAVNJU

1. Predstavljamo kolege pravnike, članove Udruge 2. Održan seminar Izmjene i dopune ZTD-a 3. Projekt mladi korporativni pravnici

1. Posjetili smo PBZ Card d.o.o. Danas Udruga ima gotovo 200 članova koji su kao zapaženi pravni stručnjaci zaposleni u 80-tak značajnih gospodarskih subjekata RH. Jedan od značajnih ciljeva naše Udruge je i networking u smislu razmjene informacija, suradnje i korištenja najbolje prakse. Kako bi se što bolje upoznali u svakom newsletteru prezentirati ćemo jednu korporaciju, njezinu pravnu službu i članove Udruge zaposlene u istoj. Prvi je led probio PBZ CARD d.o.o., te naši članovi Bojana Štetić i Mario Madjerić. Kolege smo posjetili i popričali s njima u njihovom radnom okruženju. Sa zadovoljstvom možemo zaključiti da su se naši članovi Bojana Štetić i Mario Madjerić vrlo profesionalno i uspješno pozicionirali u PBZ Card d.o.o., čemu bi trebali težiti ne samo članovi Udruge, nego i svi korporativni pravnici, a o ispravnosti našeg zaključka prosudite sami na temelju intervjua koji Vam donosimo u nastavku.

1.Za početak nam predstavite PBZ Card? PBZ Card je članica PBZ Grupe, kojoj pripadaju Privredna banka Zagreb d.d. te njeni supsidijari - PBZ Nekretnine, PBZ Leasing, PBZ Invest, PBZ stambena štedionica, Međimurska banka d.d., no mi smo najveći supsidijar Privredne banke Zagreb d.d. PBZ Card je lider u kartičnom poslovanju u Republici Hrvatskoj. Njegovo poslovanje temelji se na suradnji s vodećim svjetskim kartičnim organizacijama – American Express, MasterCard i Visa. Kartični portfelj PBZ CARD-a čini 2 milijuna kartica o kojem svakodnevno brine 254 radnika. Vodeći položaj PBZ CARD je izgradio spajajući bogatu tradiciju spomenutih svjetski poznatih brandova i suvremenu tehnologiju, njegujući individualni pristup svakom klijentu, poslovnom partneru i radniku.

1972. počinju se izdavati prve American Express kartice na hrvatskom tržištu, dok primjenu suvremene tehnologije najbolje ilustrira implementacija čipa na cijeli kartični portfelj, po čemu je PBZ CARD prva kartična kuća u Hrvatskoj.

2. Kakva je struktura pravne službe i koliko zaposlenih broji? Kakav je status pravnika unutar vaše kompanije? Mario: U PBZ Cardu trenutno je zaposleno dvoje pravnika, Bojana i ja. Bojana je došla prva i uspjela svojim stavom, i ustrajnim radom doći na sadašnju poziciju i općenito ojačati ulogu pravnika. Bojana: Pozicija pravnika u tvrtki ovisi o nekoliko faktora – osim stručnosti bitna je osobnost pravnika, zatim primatelj pravnih mišljenja - nositelj poslovne odluke koja se temelji na pravnom mišljenju i bitno je da se „dogodi“ poslovni događaj koji će potkrijepiti tu potrebu za pravnikom i time ojačati njegovu važnost u prevenciji rizika poslovanja. Naš predsjednik Uprave svjestan je važnosti prevencije pravnog rizika , stoga prilikom donošenja svojih poslovnih odluka uvijek traži i uvažava pravno mišljenje. Radi se timski, a što je važan preduvjet za kvalitetno pravno mišljenje odnosno kvalitetnu poslovnu odluku. Ukratko rečeno, kada pričamo o važnosti pravnika u gospodarstvu - Inflacijom novih zakona i pravnici su došli „u modu“ Mario: Pravnik automatski dobiva na važnosti kad nastanu problemi, a do tada pravnik može biti i nevidljiv element dobre poslovne odluke. Što želim reći, prodaja je npr. mjerljiva – no kako mjeriti operativni rizik koji si spriječio dobrim pravnim savjetom? Bojana: Možemo reći da je naša pozicija unutar tvrtke dobra i da kontinuirano jača. Zaradili smo povjerenje glavnog managementa, a dobivena važnost ogleda se i u činjenici da je pravniku povjerena pozicija izvršnog direktora Sektora. Stalno podizanje svijesti u tvrtki o važnosti pravnih poslova, inflacija zakona, upiti korisnika i prodajnih mjesta, sve složeniji ugovorni odnosi – pridonose daljnjem jačanju i uvažavanju uloge pravnika u poslovanju naše tvrtke. 3. Kako to da ste izabrali rad u kompaniji i što vas je tako dugo zadržalo? Bojana:. Poslije vježbeničkog staža na Trgovačkom sudu razmišljala sam koji putem krenuti. Iako sam dobila posao savjetnika na Županijskom sudu, ipak sam se odlučila za posao pravnika u gospodarstvu i došla u PBZ Card . Razlog za takav izbor bili su prvenstveno ponuđeni financijski uvjeti. U PBZ Card-u počela sam u službi utuženja, i nakon dva tjedna htjela sam dati otkaz uz obrazloženje da oni trebaju ekonomistu a ne pravnika. Tada je obavljanje pravnih poslova u tvrtki bilo povjereno isključivo vanjskom odvjetniku i pravna služba nije postojala. Meni se to činilo nelogičnim i nedopustivim da takva firma nema pravnu službu. S vremenom su se stvari ipak promijenile. S integracijom kartičnog poslovanja – preseljenjem kartičnih poslova po MasterCard i Visa karticama iz Privredne banke Zagreb d.d. u PBZ Card 2006. godine, došla je nova organizacijska shema, koja je predviđala poziciju voditelja pravnih poslova, te sam ja tada počela obavljati pravne poslove za tvrtku kao korporativni pravnik. Mario: U PBZ Card došao sam 2008. godine. Do tada sam bio voditelj pravnih poslova u DIV d.o.o. , Samobor (proizvođač vijčane opreme). Ta pozicija u privatnoj tvrtki pomogla mi je da razvijem stav po kojem pravnik ne samo da treba reći da li je nešto zakonski ili nije, već treba pomoći u okviru zakonskih regula pronaći rješenje za različite poslovne probleme.

Naime, ponekad naše kolege čitaju zakon striktno i time na najlakši način obave svoj posao i naprave otklon od osobne odgovornosti. Boje se tumačiti zakone zato da ne bi pogriješili. No smatram da bi pravnik u tvrtki trebao nuditi i rješenja, a ne samo govoriti „ne može“.

4. Koje sve poslove pravna služba obavlja? Bojana: radi se o raznolikim i interesantnim stvarima. No želim naglasiti da je u svemu naglasak na pravnoj preventivi. Osobno volim izradu pravnih mišljenja jer se tu zahtjeva poznavanje i povezivanje propisa, treba biti analitičan, važni su moć povezivanja i logika, poznavanje poslovnih procesa, financijski kontekst. Pravno mišljenje je integralni dio gotovo svake poslovne odluke .

Mario: Od 2007. kupovinom Jumbo, putničke agencije, jača potreba i za pravnom podrškom i za taj dio poslovanja. Turizam je zahtjevna grana s puno regula: brodari, zrakoplovi, puno stranaca s kojima se ugovara od smještaja pa na dalje, jer Jumbo Travel Services dio radi kao posredništvo, a dio kao organizator putovanja. U kartičnom poslovanju ima i dosta „finog“ kriminala – najčešće je to kartični kriminal s međunarodnim elementima sve u svrhu postizanja protupravne imovinske koristi. Što se tiče sporova nemamo ih puno, ako time ne mislimo na sporove radi naplate dugovanja po karticama. 5. Kako održavate korak s izmjenama u zakonodavstvu? Bojana: Trudimo se, nažalost suočavamo se s hiperinflacijom zakona, i to loše prevedenih zakona. Kada pak pokušamo saznati kakva su iskustva naših inozemnih kolega u primjeni tih novih zakona, vrlo često se srećemo s činjenicom da takav zakon u drugim državam EU nije niti usvojen. Upravo smo takav odgovor dobili prošli tjedan od Ministarstva financija, na sastanku na temu Zakona o potrošačkom kreditiranju. Analizirajući recimo baš taj zakon u svrhu njegove primjene suočavamo se s brojnim nelogičnostima– samo jedan primjer – zakon zahtjeva tišinu kad se ispunjava obrazac koji ima osam strana u vrijeme kada je tendencija uvođenja elektroničkog potpisa u uzlaznoj liniji. U svakom slučaju zakoni samo iskaču radi udovoljavanja postavljenoj normi za ulazak u EU, a bez prethodno napravljenih analiza o utjecaju tih zakona na poslovanje hrvatskih tvrtki. Mario: Uprava podržava obrazovanje i usavršavanje. Nažalost zbog nedostatka vremena često ne možemo sudjelovati na edukacijama. 6. Kako se vidite u budućnosti? Bojana: Čovjek uvijek, prije ili kasnije, dođe do nekog raskršća i pitaš se kojim putem dalje? No u gospodarstvu zaista nije dosadno, ali sve uvijek zavisi o ponudi. Gospodarstvo nudi razne poslovne događaje, razvija se „politička“ komunikacija (kada, kome i što reći, kada prešutjeti); , raspoznavanje reakcije ljudi (psihologija), raznovrsni i kompleksni poslovni događaji u gospodarstvu tjeraju te na proučavanje različitih zakona. Radi se o raznolikim

poslovima i svaki poslovni događaj te nečemu uči (brodari, licence, osobni podaci, kartični kriminal, bankarsko i kartično poslovanje u okviru važećih i novih zakona). Rad u PBZ Card-u neosporno daje veliko iskustvo: radi se s 500.000 korisnika i 100.000 prodajnih mjesta; Mario: Svaka pravna grana ima svoje prednosti i nedostatke. Obzirom na brojnost odvjetnika, moraš imati dobre veze i nije lako opstati. Sudstvo nudi ugodnost življenja što se tiče radnog vremena, ali ekonomski je lošije nego u gospodarstvu i pitanje je kada ćeš i da li ćeš postati sudac. Gospodarstvo zahtijeva veću moć prilagodbe , pogotovo ukoliko se radi o većim tvrtkama. No s druge strane daje raznolikost, dinamičnost i ekonomsku stabilnost. 2. Seminar Izmjene i dopune ZTD-a održali akademik Jakša Barbić i gđa Željka Bregeš Akademik Jakša Barbić i gđa Željka Bregeš voditeljica Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, eminentni stručnjaci s područja trgovačkog prava, održali su seminar vezan uz izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima(NN – 137/09).

Zbog zauzetosti predavača seminar je održan u dva dijela. Prvi dio seminara održao je akademik Jakša Barbić 08.04.2010., koji je ukratko upoznao nazočne sa razlozima izmjena i dopuna ZTD-a usvojenih 2009. godine. Uglavnom razlozi se svode na usklađivanje našeg prava društava sa sekundarnim izvorima europskog prava društava, ujednačavanje rješenja upisa u sudski registar, uređenje nekih pitanja izvanparničnog postupka koji se vodi u stvarima koje uređuje ZTD, kao i promjene u obavješćivanju i dostupnosti podataka za dioničare i članove društva te redakcijska poboljšanja i usklađenja nazivlja. Jedna od najvećih novina je mogućnost sudjelovanja dioničara na glavnoj skupštini elektroničkim putem. Za takvu vrstu elektroničke komunikacije potrebno je ispuniti uvjete koje propisuje ZTD kao i tehničke uvjete.

Nadalje kod rokova za sazivanje glavne skupštine uvedeno je razlikovanje za društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Društvo, čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, obvezno je odmah nakon sazivanja glavne skupštine poduzeti sve da na njegovim internetskim stranicama budu dostupni propisani dokumenti. U slučaju kad dioničar ostvaruje svoje pravo preko opunomoćenika i pri tome ovlasti više osoba društvo može odbiti prihvatiti jednu ili više tako danih punomoći. Time se izbjegavaju stanja neizvjesnosti do kojih može doći. Sada društvo može svojim slobodnim izborom osigurati jednostavnije i sigurnije zastupanje dioničara. Cilj takve odredbe o obliku punomoći je olakšati, a ne otežati davanje punomoći. Kako bi se spriječilo otezanje i zlouporabe postupka pobijanja glavne skupštine, izmjenama i dopunama propisano je pravo tuženog društva, da neposredno po isteku roka do kada se može podignuti tužba kojom se pobija glavne skupštine ostvari pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što mu ona bude dostavljena zatraži od suda njezinu presliku. Druga smjernica EU o kapitalu omogućuje da se društvo kapitala osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava, a da se ne provodi revizija osnivanja ali samo u propisana dva slučaja, koja smjernica je implementirana izmjenama i dopunama.

Akademik je skrenuo pozornost da je ovim izmjenama i dopunama izvršena uskladba sa odredbama Stečajnog zakona, Zakona o tržištu kapitala i Zakona o radu. U pogledu izvješćivanja društva i obavješćivanja dioničara učinjene su znatne promjene, jer su sada propisani slučajevi kada nema obveze podnošenja nekih izvješća, kao i mogućnost obavješćivanja na internetskim stranicama društva, dok je pojačana obaviještenost nadzornog odbora o stanju društva. Što se tiče društva s ograničenom odgovornošću ukinut je pojam temeljnog uloga, nadalje propisana je obveza javnog bilježnika kada je dužan sastaviti i dostaviti popis članova društva registarskom sudu i društvu. Drugi dio seminara održan je 21.04.2010., a gost predavač bila je gđa Željka Bregeš, voditeljica sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu koja je nazočnima prezentirala kratki pregled promjena ZTD-a po poglavljima i to promjene kod podružnica, javnog trgovačkog društva, dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću, pripajanja društva i inozemnih trgovačkih društava – podružnica. (prezentacija je objavljena na webu Udruge: http://www.udruga-korporativnih-pravnika.hr/dogadanja.htm). Promjene kod dioničkih društava odnose se na unos stvari i prava, stjecanje vlastitih dionica, nadzorni odbor, glavnu skupštinu, povećanje temeljnog kapitala, učinak pobijanja, upis u sudski registar, odluke za koje se tužbom traži utvrđenje ništetnosti. Kod promjena koje se odnose na unos stvari i prava, posebno je napomenula da prijava mora sadržavati napomenu da se društvo osniva ulaganjem stvari i prava bez revizije osnivanja, opis predmeta ulaganja stvari i prava, vrijednost stvari i prava, izjavu podnositelja prijave da vrijednost stvari odnosno prava koja se ulažu odgovaraju najnižem iznosu za koji se izdaju dionice, osobu procjenitelja, metodu procjene koja je primijenjena i izjavu podnositelja prijave da im nisu bile poznate izvanredne okolnosti koje su mogle utjecati na iznos ponderirane prosječne cijene vrijednosnih papira, odnosno vrijednosti stvari i prava prije unošenja u društvo. Naravno takvoj prijavi moraju se priložiti adekvatne isprave. U pogledu stjecanja vlastitih dionica napomenula je da je potrebno razlikovati dva vida stjecanja i to uz i bez ovlasti skupštine. U pogledu promjena koje se odnose na nadzorni odbor gospođa Bregeš posebno je naglasila da kod povlačenja ostavke člana nadzornog odbora treba razlikovati izabrane i imenovane članove. Izabrani članovi povlače ostavku uz suglasnost skupštine, a imenovani uz suglasnost onoga tko ih je imenovao. U pogledu proširenja nadležnosti glavne skupštine treba imati na umu da taj organ dioničkog društva odlučuje o uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja kao i po povlačenju dionica s tog uvrštenja. Promjene kod društva s ograničenom odgovornošću odnose se uglavnom na poslovne udjele, unos stvari i prava, dodatne činidbe, upis u sudski registar i vođenje knjige poslovnih udjela. Obveza člana na uplatu novca ne mora biti u razmjeru s poslovnim udjelima onih članova koji se obvezuju na dodatne činidbe. Što se tiče upisa u sudski registar, u sudski registar upisuju se svi članovi društva sa podacima koji su u Zakonu o sudskom registru predviđeni za jednog člana društva.

3. Projekt mladi korporativni pravnici Ciljevi Udruge ponajviše su usmjereni na mlade korporativne pravnike i to na razini ostvarivanja uvjeta i mogućnosti polaganja pravosudnog ispita kao i na razini same mogućnosti rada u svojstvu korporativnog pravnika. Stoga je potrebno unutar Udruge osigurati uvjete za aktivno uključivanje mladih u rad Udruge, kako radi promicanja budućeg članstva Udruge u smislu organizacijskog jačanja Udruge, tako i radi uskladbe rada Udruge sa srodnim udrugama iz inozemstva. Teško je unaprijed odrediti takve aktivnost, niti je ustrojbeno takvo što određeno Statutom Udruge zato bi bilo svrsishodno na tu temu napraviti jedan pilot projekt, pa temeljem rezultata koji bi takav pilot Projekt pokazao, razmisliti o eventualnim promjenama Statuta. Projekt bi trebao biti vrlo otvoren kako prema sudionicima (nije nužno da uključuje samo članove Udruge i to iz razloga jer se radi o mladim ljudima koji još nisu ostvarili uvjete za polaganje pravosudnog ispita) tako i prema temama. Udruga korporativnih pravnika organizirati će Izvođenje Projekta – Mladi korporativni pravnici. Zadaća Radne grupe je prikupljanje informacija o stavovima i potrebama mladih korporativnih pravnika vezanih uz specifičnosti posla korporativnih pravnika, analiza i obrada prikupljenih informacija, prikupljanje informacija o radu ustrojbenih oblika mladih korporativnih pravnika u inozemstvu i analiza istih, analiza potrebe za ustrojavanje „razreda“ korporativnih pravnika i izrada prijedloga Programa rada mladih korporativnih pravnika. Članovi Radne grupe mogu i proširiti utvrđenu zadaću. Sudionici projekta su mladi korporativni pravnici kao i oni koji imaju ambiciju to tek postati, a koji su mlađi od 35 godina života. Radna Grupa obvezna je predati Predsjedniku Udruge pisani izvještaj o realizaciji Projekta mladi korporativni pravnici, koji obavezno sadrži analizu i ocjenu prikupljenih informacija, kao i prijedlog Programa rada mladih korporativnih pravnika. Koordinator između Radne grupe i Udruge je Tajnik Udruge. 4. Ponovo podsjećamo sve kolege da je donesen Pravilnik o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje (objavljen na stranici Udruge: http://www.udruga-korporativnih-pravnika.hr ) i pozivamo sve koji imaju uvjete iz čl. 9 Pravilnika, a to je da su stekli certifikat od akreditirane institucije da se registriraju kod Ministarstva pravosuđa i da nakon toga Rješenje o upisu u Registar dostave u Udrugu radi mogućeg organiziranja Centra za mirenje. Također ponavljamo i poziv svim članovima mlađim od 35 godina da se prijave za školarinu za 2010 IBA Godišnju konferenciju u Vancouveru. Uvjeti su objavljeni na webu udruge.

ŠTO PRIPREMAMO ZA SVIBANJ? Redovna Skupština Udruge korporativnih pravnika održati će se 27. svibnja 2010. godine u 15:00 sati u prostorijama Hrvatske udruge miritelja Teslina 1/1.

Pozivamo Vas da se aktivirate! Pišite nam, predlažite, dopunjavajte

Vaš i naš Newsletter – kao i web stranicu.

U Zagrebu, travanj 2010. godine Udruga korporativnih pravnika

www.udruga-korporativnih-pravnika.hr