TO !

Lipanj, 2017./br.47

List učenika Srednje škole Bol

Maturanti 2016./2017.g.

Razgovor sa Ivicom

Posjet Saboru

Noć muzeja Moda

KARNEVAL 2017.g.

Evo slike i sa ovogodišnjeg Veronskog karnevala

I opet smo sudjelovali na BOLSKOM KARNEVALU sa maskom ŠIŠMIŠI. Maska je nastala u radionici

prof. Ade Seferagić.

To!

Lipanj, 2017. / Broj 47

SADRŽAJ 2. str. Karneval

3. str. Sadržaj

4. str. Školske novosti

5. str. Posjet Ministra

6. str. Intervju

9. str. Humanitarne akcije

10. str. Noć muzeja

11. str. Robotičari

12. str. Izlet u Split

13. str. Susret hrv. kat. mladeži

14. str. Priča o kamenu

15. str. Čitanjem do zvijezda

16. str. Posjet Saboru

17. str. Večer ljubavne poezije

18. str. Smotra u Splitu

19. str. Na stranim jezicima

22. str. Poezija

24. str. Školska kuhinja

26. str. Moda

28. str. Sudoku

29. str. Summa cum laude

30. str. Maturanti

Zahvaljujemo svim profesorima

koji su pomogli da naš list ugleda

svjetlost dana po 47. put.

Sretni praznici!

Impressum

Kompjutorski prijelom i tisak

Uredništvo

Ljubica Kusanović, prof.

Ana Ursić, prof.

Kate Pavišić, 2.a

Piera Marinković, 2.a - fotograf

Surađivali na listu Piera Marinković, 2.a

Kate Pavišić, 2.a

Ana Pina Marinković, 2.a

Luna Jerčić, 2.a

Antonia Katić, 2.a

Marina Lalić, 2.a

Ante Kraljević, 2.a

Matea Jerković, 2.a

Blanka Rajčević, 1.b

Ozana Pavlović, 1.b

Antea Jerčić, 1.a

Rafaela Marinković, 2.b

Stanko Marčić, 2.b

Marjan Ursić, 2.b

Bepo Goić, 3.a

Nikolina Treskera, 3.a

Lea Mihaić, 3.a

Karla Štambuk, 3.a

Luka Ćurin, 4.b

Jakov Eterović, 4.b

Jere Drpić, 4.b

ŠKOLSKE NOVOSTI

Tijekom drugog polugodišta otišao je i prof. Alen Neimarlija, a na njegovo mjesto došla je

prof. Ivana Radolfi.

Ponovo smo ove godine obilježili DAN ŠARENIH ČARAPA (21. ožujka) – Svjetski dan

osoba sa Down sindromom. Šarenim čarapama smo dali podršku borbi osoba s Down

sindromom u prevladavanju brojnih poteškoća na koje u svom svakodnevnom životu nailaze.

Odradili smo uspješno i nekoliko humanitarnih akcija i tijekom ovog polugodišta. Naši

učenici su pravi humanitarci!!!

REZULTATI ŽUPANIJSKIH NATJECANJA

I ove su godine naši učenici sudjelovali na natjecanjima u znanju. Evo rezultata:

- Anamarija Šesnić (4.a) osvojila je 1. mjesto iz matematike i 3.mjesto iz hrvatskog

jezika

- Mirjana Sauer (3.b) osvojila je 2. mjesto iz njemačkog jezika

- Lana Martinić osvojila je 14. mjesto iz hrvatskog jezika

- ekipa u sastavu Lorena Lalić (4.b), Marina Lalić (2.a), Rafaela Marinković (2.b) i Sara

Žaknić (3.a) osvojila je 3. mjesto iz vjeronauka

- Dora Tomić (4.a) osvojila je 7. mjesto iz biologije

- Frančeska Eterović (3.a) osvojila je 25. mjesto iz bilogije

- Kate Pavišić (2.a) osvojila je 25. mjesto iz povijesti.

Anamarija Šesnić je bila pozvana i na Državno natjecanje iz hrvatskog jezika, ali je bila

spriječena i nije se mogla odazvati.

Recital čakavske poezije BRAČKO ČA SV. DUJI održan je 05 .05. 2017. u knjižnici

Marko Marulić u Splitu. Naše mjesto je predstavljao Centar za kulturu Bol s mladim

recitatorima Lucijom Ivičić (OŠ) i našim Marinom Karmelićem. Recitirali su pjesme Ivice

Jakšića Čokrića Puka.

Naši maturanti su se uključili u akciju ZELENA ČISTKA i uredili su okoliš škole. Bili su

vrlo vrijedni!

3. a razred je posjetio DVD Bol. Bili su srdačno primljeni. Primili su ih zapovjednik Nikša

Bjelobradić, Zoran Karninčić, Toma Stipičić i Nikola Topalović. Pokazali su im alate i

opremu koju posjeduju i način pomaganja unesrećenima, na kraju su ih počastili i kolačima!

POSJETA NAŠEG MINISTRA

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić posjetio je našu/svoju školu 17. 05. 2017.g.

Razgledao je zgradu škole na Rudini gdje je 1979.g. maturirao. Potom je razgledao i školske

objekte na Bjenačici, gdje su mu učenici priredili kratak program u znak dobrodošlice.

Dočeku je nazočio mali broj naših učenika jer je posjeta bila u suprotnoj smjeni.

U školi su ga dočekali načelnik općine Tihomir Marinković, ravnatelj Osnovne škole Bol,

naša ravnateljica i bivši razrednik prof. Marijo Rončević. Ministar je bio u pratnji gosp.

Šimuna Anđelinovića, rektora Sveučilišta u Splitu i dekana Filozofskog fakulteta u Splitu

Aleksandra Jakira.

Inače Ministar je bio gost na znanstvenom skupu IZAZOVI EUROPE (12. Međunarodni

znanstveni skup u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu. Skup je trajao 3 dana, a bilo je

prisutno vieše od 300 sudionika iz naše zemlje i Europe.) Skup je posjetila i naša predsjednica

Kolinda Grabar Kitarović.

Kate Pavišić, 2.a

Razgovor Razgovor Razgovor Razgovor

Ivica – ugostitelj, planinar i član HGSS-a

Razgovarali smo s bivšim učenikom naše škole Ivicom Plenkovićem, ugostiteljem i članom Gorske

službe spašavanja. On živi i radi u Bolu, a vlasnik je Sandwich bara ARGUOLA. Preporučujemo

njegove sendviče.

Kakvo je vaše sjećanje na srednju školu?

Maturirao sam 1994.g. Srednjoškolski period

pamtim kao radosno doba, iako je bilo ratno

vrijeme. Svi su profesori bili jako dobri, a

najupečatljiviji mi je bio prof. Maksimović. U

razredu nas je bilo tridesetak, bilo je dosta

učenika sa Brača i iz okolice, a razrednica mi je

bila prof. Ada.

Vaše profesionalno zanimanje?

Već 24 godine se bavim ugostiteljstvom, a 12

godina sam privatnik.

Čime se još bavite?

U međuvremenu sam zavolio planinarenje i

zbog toga su me i pozvali da se uključim u

Gorsku službu spašavanja. Do danas sam

proplaninario sve planine u Hrvatskoj, a i u

bližoj okolici. Planiram u budućnosti i neke

veće ekspedicije. Član sam i dopredsjednik

planinarskog kluba „Profunda“ Brač.

Volontiram i u vatrogasnom bolskom DVD-u.

Inače, kaže se da se u HGSS ne možeš učlaniti,

već da trebaš biti pozvan. Predlažu te dva

starija člana, ali te moraju i svi ostali članovi

pihvatiti. Međutim, ako te samo jedan član ne

prihvati ne možeš postati član HGSS-a. Kada te

svi članovi prihvate

postaješ suradnik u stanici i krećeš na obuku.

Prvo polažeš prvu pomoć, polaganje traje 5

dana. Nakon prve pomoći slijedi sedmodnevna

obuka ljetnih, zimskih i speleo tehnika

spašavanja. Nakon što prođeš prvi tečaj

postaješ pripravnik i na kraju kada položiš sva

tri tečaja možeš izaći na ispit za spasioca. Kada

položiš ispit, dobijaš značku. Na Braču postoji

ispostava Gorske službe spašavanja, čiji sam

član. Bračka ispostava je članica HGSS stanice

Split, najstarije i najveće stanice u Hrvatskoj.

Broji devedesetak članova. Stanica ima u

prosjeku i najveći broj spašavanja, a često

pomažu i kolegama u drugim stanicama (u

Hrvatskoj i susjedstvu) jer imaju jako dobru

opremu. Vlasnik sam i potražnog psa Vipa (

ženka belgijskog ovčara stara godinu i

jedanaest mjeseci). Ispostava Brač ima dva

potražna psa. I Vipa ide na obuku, psi kreću na

obuku dok su još mladi i što je zanimljivo nitko

na obuku ne ide sam, nego isključivo kao tim.

Kada pas položi licencu onda je osposobljen za

potragu za živim i mrtvim osobama. Još uvijek

svaki zadnji tjedan u mjesecu idemo na

komisijski trening.

Sudjelovao je i na raznim sminarima vezanim

za spašavanje, npr. ICAR. Već je dva puta taj

tip seminara organiziran u Hrvatskoj, od toga

jednom i u Bolu (2013.g.). Članovi često

posjećuju škole i upoznavaju djecu sa radom

Gorske službe spašavanja. Surađuju i sa

Udrugom Anđeli u Splitu i sa Centrom za

rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama u

Vrlici. Druže se i potpomažu rad Bračkih

pupoljaka. Više puta godišnje rade akcije s

djecom s posebnim potrebama. Vodili su ih na

rafting, terapijsko jahanje, organizirali različite

izlete i još mnogo toga. Spuštali su se sa

zvonika u Sutivanu i Milni za Bračke pupoljke.

Imate li još neki interes?

Bavim se i ronjenjem od 1994.g. ronio sam

uglavnom po srednjem Jadranu, a i radio sam

u ronilačkom klubu „Delfin“ u Bolu. Još nikada

nisam nikoga spašavao ronjenjem, ali sam

sudjelovao u par potažnih akcija kada su ljudi

nestajali za vrijeme nevremena. Sudjelovao

sam u puno akcija, rado se sjećam onih u

kojima smo imali prilike spasiti ljudski život.

Ima, nažalost, i onih koji nisu sretno završile.

Prošle smo godine proveli 40 dana na Velebitu

u svakakvim uvjetima u potrazi za jednim

čovjekom, ali nažalost nismo ga pronašli.

Inače, naučeni smo da prilikom spašavanja

vodimo računa o vlastitoj sigurnosti, sigurnosti

tima a tek onda na sigurnost onih koje

spašavamo. Jer ako ne bi pazili jedni na druge

imali bi puno više unesrećenih i zato

naglašavam da je najvažniji timski rad!!!

Želimo gosp. Ivici što manje intervencija!

Luna Jerčić i Ana Pina Marinković, 2.

Upoznajmo!!!

PLANINARSKO DRUŠTVO “PROFUNDA“ – BRAČ

Planinarsko društvo „Profunda“ – Brač

osnovano je 2002.g. u Selcima.

Okuplja članove iz svih dijelova Brača: iz

Selaca, Postira, Nerežišća, Supetra, Splitske,

Bola, Milne i Solina. Obuhvaća: Speleološki

odsjek i Planinarsko izletničku sekciju.

Speleološki odsjek je u svom

dvanaestogodišnjem djelovanju ostvario

značajne rezultate na planu speleoloških

istraživanja na Braču, otoku s brojnim

speleološkim objektima koji nas iznenađuju

svojom ljepotom skrivenom u nutrini našega

otoka.

Pridružite se planinarskom društvu!

Planinarsko društvo „Profunda“ – Brač

uvijek rado prima nove članove u svoje

redove. Dobrodošli su svi ljudi dobre volje,

zaljubljenici u prirodu i druženja. Želite li više

informacija, pošaljite nam e-mail na adresu:

pdprofundabrac@gmail.com

Hrvatska gorska služba spašavanja je

nacionalna, dobrovoljna, stručna,

humanitarna i nestranačka udruga javnog

značaja čiji su osnovni ciljevi sprječavanje

nesreća, spašavanje i pružanje prve

medicinske pomoći u planini i na drugim

nepristupačnim područjima i u

izvanrednim okolnostima kod kojih pri

spašavanju i pružanju pomoći treba

primijeniti posebno stručno znanje i

upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje

u planinama u svrhu očuvanja ljudskog

života, zdravlja i imovine.

HGSS osnovana je 1950. godine kao

interna služba Hrvatskog planinarskog

saveza i danas je prerasla u službu javnog

karaktera koja brine o sigurnosti građana

24 sata dnevno, 365 dana u godin

Humanitarne akcije Humanitarne akcije

NAŠE KUMČE

Udruga „Zdenac znanja“ poznata i po

nazivu „Kumstva“ započela je svoj rad

2007. Svrha udruge je pomaganje

siromašnoj djeci u školovanju i njihovom

cjelokupnom razvoju. Provodi se u Africi i

Južnoj Americi.

Naše kumče osmogodišnja Genesis

Porras dolazi iz jedne male župe u blizini

Las Pampasa, država Ekvador. Mjesto iz

kojega dolazi Genesis nalazi se u podnožju

Anda gdje se stanovnici bave uzgojem

šećerne trske, od čega i žive, a kod radova

pomažu im i djeca pa često gube godinu u

školi zbog nemogućnosti učenja i

pohađanja nastave. U Pampasu se još

uzgajaju banane i razne vrste krumpira.

Djeca u školu kreću sa navršenih 5 godina,

a osnovna škola traje deset godina. Naše

kumče ima deset godina, ide u 6. razred i

živi s majkom i sestrom, a bave se

poljoprivredom. Iako je siromašna Genesis

je dobra učenica.

Godišnja donacija za djevojčicu od

stotinjak eura koristi se za troškove

potrebne za pohađanje škole: uniformu,

školski pribor i hranu, plaćanje stručnih

odgajatelja koji provode određene

aktivnosti u školi, plaćanje najma prostora,

edukacije, izlete, čak dio ide i za proslavu

njenog rođendana…

Naše kumstvo traje već treću godinu.

Hvala svima koji su i ove godine pomogli

da se prikupe sredstva kako bi Genesis

mogla završiti školu.

Učenici naše škole i ove su godine kroz

korizmeno vrijeme prikupljali novčane

priloge za djecu Kivumua u Ruandi.

Nastavak je to prošlogodišnje akcije pod

nazivom „Djeca Kivumua na žele

milostinju nego pravo na obrazovanje“.

Naime, Centar „Otac Vjeko“ okuplja i

organizira nastavu za djecu koja isključivo

zbog toplog obroka i dolaze na nastavu.

Mjesečna cijena tog toplog obroka je 35 kn

po učeniku!!!

DJECA KIVUMUA NE ŽELE MILOSTINJU

NEGO PRAVO NA OBRAZOVANJE

NOĆ MUZEJA U ŠKRIPU: BOLSKI PIR

I ove su godine učenici Srednje škole

Bol sudjelovali na Noć muzeja u Škripu.

Ovogodišnja tema je bila: Pivojmo i

balojmo od primalića sve dok ne utrne

svića.

Učenici i profesori su se odlučili

pozabaviti vjenčanjem na brački,

točnije na bolski način. Gimnazijalci su

proučili nekoliko knjiga, razgovarali sa

starijim sumještanima i otkrili kako je

izgledao pir na starinski način. Otkrili

su napjev VERAS koji se pjeva samo u

Bolu i to bez muzičke pratnje. Kako

postoji mnogo verzija učenici su

otpjevali verziju koju je zapisao naš

bivši učenik Vinko Karmelić po

kazivanju gospođa Rajke Malvasija i

Etice Karmelić. Napravili su i malu

brošuricu na tu temu, a učenici

turističkog usmjerenja su ispekli kolače

(krokanat i cvite) bez kojih je bolski pir

bio nezamisliv.

Marina Lalić, 2.a

Mladence su glumili Kate Pavišić (2.a) i Antonio Karmelić (4.a),

a harmonikaš je bio Marin Karmelić (2.b)

ROBOTIKA

Na međunarodnom natjecanju iz

robotike RoboCup Maribor Open 2017.,

koje je održano 16. svibnja 2017.god.,

ekipa CroBlueAdriatic je osvojila 2.

mjesto u kategoriji OnStage i donijela kući

srebro. Članovi ekipe su: Frane Radić,

Kate Pavišić, Ante Kraljević, Lucija Ivičić

i Nicol Lovrić, a mentorica im je prof.

Lucija Špacal. Nakon natjecanja razgledali

su kulturne znamenitosti grada, a sutradan

smo krenuli kući gdje su nam roditelji

priredili prigodan doček zajedno s

njihovim prijateljima i profesorima.

Ekipa CroBlueAdriatic sudjelovala je

i na drugom kolu Hrvatske lige robotičara,

RoboCup Sinj Open, koje je održano 11.

ožujka 2017. Osvojila je drugo mjesto, a

nakon natjecanja je zajedno s ostalim

ekipama otišla u razgledavanje grada, te su

upoznati s tradicijom održavanja Sinjske

alke.

Ante Kraljević, 2.a

1.b u posjeti Boat Show-u

Mi, učenici 1.b razreda, 8. travnja

posjetili smo Boat Show u pratnji

profesorice Ane Ursić i profesora Alena

Neimarlije. To je bio 19. po redu Croatia

Boat Show koji se održavao na Zapadnoj

obali u Splitu, u razdoblju od 5. do 9.

travnja 2017. g.

Na sajmu smo vidjeli dio najljepših i

najatraktivnijih brodova na Mediteranu,

nautičku opremu, upoznali dio charter

tvrtki i neke od najluksuznijih automobila

današnjice. Organizacija je dobila brojna

priznanja, pa čak i titulu hrvatskog

superbranda. Sajam potiče razvoj

nautičkog turizma na Jadranu, koji je vrlo

pogodan za tu vrstu turizma zahvaljujući

prirodnim ljepotama razvedene obale,

ljepoti naših otoka i njihovih kao i

priobalnih gradova te slikovitih mjesta.

Takav turizam najatraktivnija je ponuda

kojom Hrvatska raspolaže, a dobra vijest

je da naša zemlja, kao nautička destinacija,

privlači sve više turista te vrste. Osim

razgledavanja na sajmu, imali smo i

slobodno vrijeme koje smo iskoristili

šetajući po splitskoj rivi, a na našu sreću i

vrijeme nas je poslužilo.

Posjeta sajmu za nas je bilo odlično i

poučno iskustvo, prvenstveno zbog

povezanosti s turizmom - našom budućom

strukom. Nestrpljivo iščekujemo sljedeći

izlet!

Ozana Pavlović, 1.b

Susret hrvatske katoličke mladeži

Dana 29. i 30. 04. 2017.g. učenici Srednje

škole „Bol“ pridružili su se mladima iz

cijele Hrvatske na Susretu hrvatske

katoličke mladeži u Vukovaru 2017. Na

susretu je bilo prisutno 30 000 mladih

građana iz cijele Hrvatske i dijaspore koji

su bili smješteni kod lokalnog

stanovništva. Mi, Bračani, smo bili

smješteni u Bogdanovcima. Bilo je

organizirano i molitveno bdijenje.

Slijedećeg dana smo se svi okupili na

Memorijalnom groblju Ovčara gdje smo

odali počast žrtvama Domovinskog rata.

Nakon toga smo pješke išli do centra grada

Vukovara. Tamo je bila organizirana Sveta

misa na otvorenom (kod dvorca Eltza).

Ostatak dana proveli smo šetajući gradom.

Kad smo se vratili u Bogdanovce večeru su

nam pripremili obitelji u kod kojih smo bili

smješteni. U ponedjeljak smo krenuli

natrag na Brač i usput posjetili crkvu

blaženog Alojzija Stepinca u Krašiću.

Cijelokupno iskustvo je bilo lijepo, družili

smo se, zabavili i upoznali nove ljude.

Nadam se da ću ponovo imati priliku

sudjelovati na Susretu hrvatske katoličke

mladeži.

Rafaela Marinković, 2.b

PRIČA O KAMENU

U suradnji sa udrugom „Brač“, osnovnim i srednjim školama Brača sudjelovao sam u

unikatnom YCARHe (Yong Citizens in Action for Rural Heritage) europskom projektu, čiji je

cilj bio educiranje i obučavanje mladih ljudi iz Europske unije za što bolje sposobnosti u

svrhu očuvanja ruralne kulturne baštine. Projekt je financiran od strane Erasmus + programa

EU.

U projektu smo, od polaznika Srednje škole Bol, sudjelovali Alen Trutanić, Rafaela

Marinković i ja. Surađivali smo sa koordinatorima iz Osnovne škole Pučišća i sa još

dvadesetak mladih ljudi iz Bugarske, Italije, Francuske, Grčke i nekoliko naših sunarodnjaka.

U tih 7 dana, koliko je projekt trajao, obišli smo mnoga mjesta po cijelom Braču, posjećujući

povijesna naselja kao što su Dol i Škrip, napušteno srednjovjekovno naselje Straževnik...

Obilazili smo razne povijesne lokalitete kao što je stari rimski kamenolom, muzej u Škripu,

razne kaštile, napuštene crkvice (npr. Svetog Vida na Vidovoj gori, Svih Svetih kod Gornjeg

Humca, Svetoga Jurja...).

Obišli smo i polja u okolici Pučišća da bi shvatili vrste, funkciju i način gradnje suhozida.

Bila je organizirana za nas i radionica gradnje suhozida.

Poslije svakog terenskog rada, vraćali bi se u naš „glavni štab“, tj. Osnovnu školu u

Pučišćima. Tu bi analizirali sve što smo vidjeli i čuli, te stvarali projekte očuvanja baštine te

unaprijeđivanja svjesnosti lokalaca za njih. Jedan od takvih projekata koje smo mi napravili je

toliko dobro osmišljen i kvalitetan da će biti predstavljen nadležnim institucijama. Ukratko,

taj se projekt bazirao na razvijanju kulturnog turizma otoka Brača.

Sve u svemu, jako mi je drago što sam sudjelovao u ovom projektu. Educirao sam se u

mnogo stvari vezanih za otok Brač, te sam upoznao mnoge zanimljive ljude iz cijele EU. Bilo

je to neobično i zanimljivo iskustvo koje bih volio ponoviti.

Erasmus+ najveći je program EU za obrazovanje. Naš projekt je nazvan PRIČA O KAMENU

u kojem s naše strane sudjeluju: OŠ Pučišća, Klesarska škola Pučišća ta francuske škole

Lyce̒e Les Marcs d‘Or i Colle̒ge Andre̒ Malraux (obje iz Dijona,Francuska).

Jere Drpić, 4.b

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Na početku školske godine naša

knjižničarka Tanja upoznala nas je sa

mogućim natjecanjima na kojima bismo

mogli sudjelovati. Mi (3.a razred) smo se

odlučili za natjecanje „Čitanjem do

zvijezda“.

Natjecanje se sastoji od dva dijela: čitanja

lektire/knjiga i pisanja testa (on line) o

sadržaju pročitanog i izrade digitalnog

plakata na istu temu. Potrebno je bilo da se

na natjecanje prijavimo u grupi pa se moj

razred i prijavio. Prve dvije knjige koje

smo čitali bile su Goetheov roman „Patnje

mladog Werthera“ i „Pitaj Alicu: dnevnik

jedne narkomanke“ anonimnog autora.

Knjige smo pročitali i detaljnije obradili sa

nastavnicom Ljubicom i knjižničarkom

Tanjom. Za plakat smo pokušali naći stvari

koje povezuju ta dva djela. Natjecanja smo

rješavali na kompjutorima u informatičkoj

učionici uz pomoć nastavnice Lucije

Špacal. Za rješavanje svakog teksta bilo je

ponuđeno vrijeme od 90 minuta.

Za drugu razinu natjecanja (županijsko)

čitali smo još i knjigu „Apsolutno istinit

dnevnik indijanca na određeno vrijeme“

Shermana Alexiea. Što se tiče plakata,

njega smo morali malo poboljšati za svaku

novu razinu.

Na državnu razinu prošli su Karla

Štambuk, Nikolina Teskera, Žaknić Sara i

ja (Lea Mihaić). Za taj dio natjecanja čitali

smo još jednu knjigu „Dnevnik jedne

gimnazijalke“ Nade Mihelčić. Natjecanje

je prošlo uspješno te je bilo vrlo zanimljivo

jer nije kao standardno školsko natjecanje.

Imali smo individualnog rada i rada u grupi

i lijepo je to što smo sudjelovali u nečem

takvom zajedno.

Lea Mihaić, 3.a

Ovako je to izgledalo kad su rješavali test na državnoj razini

HRVATSKI SABOR

Učenici 2.a razreda Srednje škole „Bol"

pod vodstvom mentorice Petre Kokeze

sudjelovali su na 5. Simuliranoj sjednici

Hrvatskog sabora, a tema je bila Zakon

o medijaciji (mirenju).

Sjednica se održala u ponedjeljak 15. 5.

2017. s početkom u 12.00 sati.

Prije početka sjednice učenici su imali

predavanje o radu Sabora.

Simulirana sjednica je najzahtjevniji

projekt Službe za građane, a organizacijski

se ostvaruje u suradnji s Agencijom za

odgoj i obrazovanje.

Projekt je usmjeren na podizanje razine

znanja o najvišem zakonodavnom tijelu

Republike Hrvatske te razumijevanju

njegove uloge u svakodnevnom životu

građana.

Ciljevi sjednice:

1. Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti u RH

2. Pružiti učenicima cjelovit uvid u rad Hrvatskoga sabora

3. Pojasniti učenicima proces donošenja zakona

4. Pojasniti poveznicu između nacionalnih politika i organizacija društva i države

5. Obrazložiti međuovisnost demokracije i dobre organiziranosti društvene zajednice

Naša učenica Kate Pavišić bila je jedna od 20-ak učenika koji su svoje mišljenje o zadanoj

temi mogli iznijeti u Hrvatskome saboru. Na sjednici su sudjelovali i učenici Ante Kraljević i

Marina Lalić, a ja sam bila novinarka.

Svaki susret sa Zagrebom je nezaboravan.

Antonia Katić, 2.a

CENTAR ZA KULTURU

Učenici naše škole imali su 06. 05.

2017.g. nastup u Centru za kulturu Bol

(„Dva ferala“) i pokazali su svoje

kreativnost i umjetničke sklonosti. Večer

je bila posvećena ljubavi. Ovogodišnji

maturanti čitali su ljubavnu poeziju naših

autora (Pupačića, Kaštelana, Parun,

Dedića...). Pročitano je i nekoliko pjesama

na stranim jezicima, npr. francuskom

(Preverta), grčkom (Kavafisa), engleskom

(Yeatsa i Audena), njemačkom (Heinea),

talijanskom (Leopardija) i latinskom (

Catulla).

Kate Pavišić (2.a) i Karla Štambuk (3.a )

izložile su svoje likovne radove na temu

„Pisac, lik, slika“. Nadahnuće su našle u

pročitanim književnim djelima. Karla je

tom prigodom istakla da joj se ostvario

životni san, izložila je svoje uratke.

Pozvala je i ostale vršnjake da se izbore za

sebe jer čvrsto vjeruje da još ima

kreativaca u našoj školi. Želimo Kati i karli

puno sreće i još mnogo prilika da pokažu

svoje talente. Izložba se mogla pogledati

do kraja svibnja.

Učenice Franka Cvitanić (4.a), Marina

Lalić, Antonia Katić i Piera Marinković

(3.a) otpjevale su Veras, svadbenu pjesmu

koja se pjeva samo u Bolu na vjenčanjima.

VERAS

Svima dobra večer

ki ste u oven piru

vazda hvalte Boga

i ž'vte u miru.

Mlada nevistice,

poklon ti dajemo,

vašem rodu dika

svi se radujemo.

…………….

Gospodine Bože

još ću vas moliti

blagoslov Abramov

vama podiliti.

A sad na diljenju

od Boga Van budi

andeli poslani

bili van u družbi.

Nikolina Teskera, 3.a

DAN SREDNJIH ŠKOLA

U subotu, 13. 05. 2017.g., naša je Škola

sudjelovala na smotri „Dan srednjih škola“

u Splitu. To je manifestacija čiji je glavni

cilj na jednom mjestu dati sve korisne

informacije na temelju kojih će osnovci

biti u mogućnosti donijeti kvalitetnu

odluku o nastavku svog školovanja.

Smotra se održavala na platou ispred

zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, a

okupilo se tridesetak škola iz cijele

županije. Naša učenici predvođeni

profesoricom Petrom Kokezom i

knjižničarkom Tanjom Serdarević izložili

su prigodne plakate te sve ono što bi

učenike moglo privući u našu školu.Dijelili

smo i prigodne letke. Ivana Šesnić i Ivana

Gojević, sada već bivše učenice 4. b

razreda, počastile su prisutne kolačima i

kanapeima napravljenim na satovima

kuharstva u školskom kabinetu. Zvanično

predstavljanje škole odradila je učenica

Kate Pavišić (2.a), a nakon toga su Tamara

Goić (4.a) i Gepo Goić (3.a) odrecitirali

dvije pjesma naše bivše učenice Silvije

Buvinić iz njenog književnog prvijenca

„Srce u dvoru“.

Ova manifestacija se pokazala kao vrlo

dobar način promocije škole, te se nadamo

da smo započeli jednu tradiciju koja će se

iz godine u godinu njegovati.

Bepo Goić, 3.a

Ganulo me

U konobi storon

oko mi biži

na lopižu,

ruzinovi bronzin,

na mulete,

sparu,

maženin

i ponaru.

Okrenen se,

iza mene nono.

Suze iz oka pado,

po iz drugega,

po na vas glos

jer je provo nevoju i glod.

Silvija Buvinić

A thank-you-note

Thank you for not giving up on me and for meeting me. Thank you for providing me with

the best and happiest day of my life. I am really grateful to you because of a lot of things,

even for the way you look at me. I know I can always count on you and that you will always

offer me your shoulder to cry on when I am sad. You help me make important choices in my

life and you give me courage and push me forward to change myself for the better. I know I

can be honest with you about anything and talk with you about everything and that you will

still want to be next to me. Thank you for welcoming me to your home when i don`t want to

be with my parents for a while. It is really nice and I really appreciate it when you visit me

just to talk with me, without a better reason to come here, You can make me laugh in any

situation and at any time, no matter how hard it may be. I am happy that someone sees my

effort and makes me push even harder. Thank you for running after me when i go alone

somewhere and not letting me feel lonely. Thank you for all the happy and beautiful

memories with you and there are so many of them that they can`t fit here. Anyways, thank

you for existing and entering my life.

Matea Jerković, 2.a

Die Hotels in Bol

Es gibt viele Hotels und Appartements in Bol, aber die größte sind:

• Bretanide Sport and Wellness Resort

„Am wohl schönsten Strand Kroatiens ist das BRETANIDE Sport & Wellness Resort gelegen, welches auf einzigartige Weise Sport, Erholung und Wellness verbindet.“

• Bluesun Resort Bonaca

Bluesun Resort Bonaca *** All Inclusive ist ein idealer Urlaubsort für Familien mit Kindern. Es ist ein Komplex von kleinen Pavillongebäuden in der mediterranen Vegetation, so dass die Gäste ein Gefühl von Privatsphäre und Intimität haben. Ein Kinderbecken, Spielplatz und natürliche Umgebung, der Schutz von Autos und Lärm sind ideal für ein Kinderspiel, während sich die Eltern sorglos in Liegestühlen entspannen oder einen Cocktail genießen können.

• Bluesun Hotel Elaphusa

Grand Elaphusa Hotel **** ist eines der größten Hotels in der Bluesun-Gruppe, und das Hotel bietet eines der reichsten Angebote in Kroatien: Spa, Tennis, Indoor-Golf, Bowling, Disco und Restaurant sind nur einige der Gründe, warum das Luxus Hotel Elaphusa **** in Bol zahlreiche kroatische Prominente aus Politik, Sport und Showgeschäft begrüßt.

• Bluesun Hotel Borak

„Versteckt in einem Kiefernwald mit einem Blick auf das kristallklare Meer und die Promenade zum Strand Zlatni Rat befindet sich das Luxushotel Borak ***. Die Gäste können sich mit einem kühlen Drink am Pool entspannen und ihren Traumurlaub erleben.“

Marjan Ursić, 2.b

Al ristorante'Brazza'

Sulla riva, in centro di Sorrento, con la vistasul mare potete trovare Il nostro piccolo ristorante familiare 'Brazza'. Vi aspetta l'ambiente piacevole, la musica e molte offerte speciali!

IL MENÙ

Antipasti Prosciutto e melone

Prosciuttoe formaggio Frutti di mare

L'instalata di polpo

Primi piatti Secondipiatti Spaghetti aifrutti di mare Filetto di maialeinbrodo Spaghetti allacarbonara Vitelloalforno Risottoaifrutti di mare Polloallagriglia Zuppa di pesceCarne di manzocotto Tortellinipanna e prosciuttoPesceallagriglia

Cotolettaallamilanese Galloinbrodo

Contorni Dessert

L'insalataverde/mista/francese Dolci Patatecotte/al forno/fritte Torta Verduracotta/alforno Macedonia di frutta

Blanka Rajčević, 1.b

Poezija Poezija Poezija Poezija Poezija

Vidova gora

Navr moga lipeg mista, To već zno svaki turista Smistila se, fola drogen Bogu, Nojvišje na našen škoju I sigurno nojbliže Bogu Gora ol svetega Vida. Jer sveti je Vid bome nojveći huncut Sebe je smisti u nojlipji svitski kantun Da on, i njegovi fjoronti Možedu pogledot ozgor Kal mu se skupu kolendrot na imendon U nojlišji svitski morski oltor. Da iz prve ruke znodu ča se dogojo I kako izgledo oti mirokul ol Zlotnega rota Je ukrivo, ulivo, udesno ili pul Fora punta, Pri svih njih znodu u kojen je stonju Tek onda po fejsu i nojnovijen novinarsken izdonju. A sveti Vid dobro peško I vidi je kako ne drugi, kako mu i ime govori I izabrat mu ni bilo teško Nojlišji pogled ol gori Da vidi ol Mosora i Biokove priko Fora Za lipih vrimen ol Viškega škoja, Potezonje Mrduje, vale ol Šolte i Čiova. I neću se zaklet kal rasćaro i bura se uzboho Kal bi mu iz Italije stori popa moho. Kal je bura sinjo di je komu uteklo živo i koza, Je napala peronošpora, di je dobra loza, Kal zapuše gožul i olnese sve prid sebon, Kal zamrsi grone sa lokvon i škrapon

Kal izdilo ol smričih i toprčih skulpture Da ninder na svitu nimo takove žive ol stabol figure. Po kad je vruće i kal nebo i zemja gori Njemu na visoko puno godi Tote mu je hladovina, Jer mu meštrol noge hlodi. A pustnja Blaca mu je na dvo kroka Tamo se zaleti u dvo manjo skoka Astrolozi, čelori, vinogradori i svakega bloga Ne spadodu bome zaništa u isti konfin Po ga častu janjetinon i nosidu gustožega vina bocun A kal se prihlodi malo meda ol kaduje na perun. A i namin je s njin upala sikira u med Jerbo jedonput godišnje skorsih osansto metor u ariju Okuje nan led Po izvuče skije i sanjke oni bojestojeći A ko nimo opremu ni skijoškeg odijela Dobra je i malo većo lašćera. Ko nimo lašćeru, jer mu mater ne do Uvi je u fermi linoleuma kvadrot-dvo Po da vidiš ča je Sljeme i Pohorje To ne more nikor znat Ko ne zno na Vidovon gori u snigu guštat. Oto dvo tri dona, na Broču svi čekomo ko moći I cil godišće čekomo kal će drugo doći I neka je smišćen vode ti lipi zemajski bokun Jer nan dobro dojde u svaki štajun.

Antea Jerčić, 1.a

Poezija Poezija Poezija Poezija Poezija

Nonove ruke

Na kamenom brdu sve golo, ništa ne raste. Gomile gradi, na rukama žulji i raspucale kraste. Do šake zemlje s teškom mukom dolazi preko rana, umorno lice zadovoljno gleda svoj rad na kraju dana. Sunce šiba, mladice maslina sadi, miluje ih nježno i tiho mu tepa. Pozdravlja ih jaukom do sutra, pogrbljen odšepa. Sad je sve zeleno, puno pjesme i života, godine prošle grane se klanjaju na rod su došle. Škrta zemlja, znoj, kamen i drača

Poželiš li??? Poželišli ponekad da si vjetar, neukrotiv i jak, ili možda kiša? Da se razliješna sve strane gdje bi volio biti, da svi osjete djelić tvoje prisutnosti. Poželiš li da imaš moć smrti da udariš snažno i nenadno? Tako kao što samo ona zna da pogodi. Poželiš li nekad da imaš sve što poželiš? Ali tada ne bi bili ljudi ranjivi i slabi, bili bi nešto poput zvijezda nedostižni i daleki.

Stanko Marčić, 2.b

zlatne mirise kapi ulja mu vraća.

Ovo je poruka 1. a razreda na glagoljici:

Ora et labora. (Antea) Carpe diem. (Sara) Znanje je moć. (Josipa) Ljubav je najbolja učiteljica. (Tina)

19. smotra ugostiteljskih škola

Za vikend, od 12. do 14. svibnja,

posjetili smo Komižu te prisustvovali 19.

smotri ugostiteljskih škola Splitsko-

dalmatinske županije. Sudjelovali smo na

smotri pod mentorstvom prof. kuharstva

Marijane Marić i prof. posluživanja Marije

Petojević. Menu nam se temeljio na jelima

od autohtonih namirnica kao što su

janjetina, bob, artičoke te izvornih začina.

Upoznali smo mnogo novih učenika

(kolega), razmijenjivali smo znanja te

provodili kvalitetno vrijeme zajedno.

Također smo prisustvovali atraktivnom

pripremanju koktela koje je bilo izrazito

zanimljivo. Održana je ceremonija

otvaranja smotre na kojoj je prisustvovala

gradonačelnica Komiže i ravnateljica S. Š.

Antun Matijašević Karamaneo iz Visa.

Tema ovogodišnje Smotre su

autohtona jela, pa se na tanjurima našla

nezaobilazna janjetina, a kako je vrijeme

artičoka i boba savršeno smo ih sljubili s

okusom mlade bračke janjetine.Komiža

također ima svoje cvite kao desert, ali ruku

na srce, naši su bili bolji!

Ipak, svih se dojmio i mali "izlet"

od tradicije, pa smo recept za muffine od

boba ljubomorrno čuvali.

Saslušali smo i prezentaciju o

ljekovitom bilju i kako ga primjenjivati u

svakodnevnom životu, posebno u

kozmetici i gastronomiji.

Ovo iskustvo je bilo ugodno te smo se

jako dobro zabavili i ponešto novo naučili.

Svi sudionici uvijek željno iščekuju drugi

dan Smotre: izlet, radionice, predavanja,

ručak, prekrasno Biševo i Vis kakvo ne

vide svi turisti.

Maturanti Luka Ćurin, Jakov Eterović i Nikola Eterović su opravdali ukazano povjerenje te

uspješno i odgovorno prigotovili meni od tri slijeda za deset osoba.

Evo recepata za dio jela koja smo pripremali u Komiži:

Humus od slanutka

Sastojci:

- 300g slanutka

- 3 češnja češnjaka

- žlica poprženog sezama

- 1 dl maslinova ulja

- sol, papar, peršin

Prigotovljavanje:

Slanutak skuhati u vodi, kad prokuha

ocijediti i sačuvati vodu. Kad se slanutak

ohladi, u blenderu uliti malo vode od

slanutka, dodati slanutak, češnjak, peršin,

poprženi sezam i malo maslinova ulja.

Izblendati i namazati na kriške integralnog

kruha. Ukrasiti rotkvicom, peršinom i

cherry rajčicama.

Bob i artičoke

Sastojci:

- 10 artičoka

- 1 kg boba

- 2 glavice češnjaka

- peršin

- krušne mrvice

Priprema:

Artičoke očistiti, namočiti u vodi i octu.

Bob prokuhati i oguliti. Napraviti smjesu

od krušnih mrvica, peršina i češnjaka. U

lonac na dno postaviti bob i na njih staviti

artičoke, ali ih postaviti tako da se ne

prevrnu. Posuti ostatkom nadjeva, nadoliti

temeljcem i s malo vina. Pirjati

poklopljeno dok ne bude gotovo.

Kruh od boba

- 500 g boba (skuhati, oguliti i

prepoloviti)

- 1 prašak za pecivo

- 200 g brašna

- 100 g šunke

- 100 g sira

- 3 jaja

- začini: origano, bosiljak, menta,

crvena paprika, sol papar

Izliti u kalupe, posuti sezamom i peći na

220 stupnjeva.

Brački cviti

Dobro istuc šiest žumoncih sa šiest žic cukra, dodoj po šiest žic mlokiega uja, mištra i

ružulina i priezu soli pok u to umišoj snig učinjien od šiest biloncih i isto toliko žic cukra, a

dodoj i šiest žic rastopljene mosti. S bondie ugrijemo kvarat mlika i to u veću teću, uspiemo

tri deka amonijaka i to tuko dobro da zapini pok tu umišomo u joja. Dodojemo toliko mukie

da zamisimo ne baš tvardo tisto kojie se razvojo. Rižemo fuorme cvitih i pečemo hi na

sridnjie da pinku kolurie ćapodu. Gotove namažiemo mištruon i pospiemo cukron.

(Mercedes Marinković, Nonina kredienca i bolski škafetini, 1997.)

Luka Ćurin i Jakov Eterović, 4.b

Moda Moda Moda

Moda Moda

Moda

Karla Štambuk, 3.a

SUMMA CUM LAUDE

Nagradu Ravnateljice SUMMA CUM LAUDE dodjeljuje se

učeniku završnog razreda za naročit uspjeh u učenju, primjerno

vladanje i uspješno predstavljanje naše škole u zemlji i

inozemstvu. Učenika za ovu nagradu predlaže Nastavničko vijeće

škole.

Ove godine nagradu je dobila Anamarija Šesnić, 4.a razred!!!

Anamarijina poruka: “ Neka svatko misli što hoće, samo je važno

da taj netko uopće misli jer to ga čini čovjekom“.

Sudoku

Uputa: svaki redak, stupac i posebno omeđen kvadrat moraju sadržavati brojeve

od 1 do 9

Pripremila: Sani Bodlović, prof. Izvor:

http://sudokupuzzle.org

MATURANTI 2016./2017.

OPĆA GIMNAZIJA

prof. Petra Kokeza

Filip Bauk Tea Bogunović

Franka Cvitanić Fran Delimar

Tamara Goić Antonio Karmelić

Maja Karmelić Nina Kukoč

Lana Martinić Doris Mišetić

Doris Šćepanović Anamarija Šesnić

Ana Mari Tomičić Dora Tomić

Stefan Alois Zrno Grgur Živković

Karlo Živković

Svatko je kovač svoje sreće.

Every man is the architect of his own fortune.

Jeder ist seines Glückes Schwied.

TURISTIČKO-HOTELIJERSKI

KOMERCIJALIST

prof.Lucija Carević Brešković

Frančeska Bošković Luka Ćurin

Jere Drpić Jakov Eterović

Nikola Eterović Ivana Gojević

Petra Jašić Ruža Jozić

Lorena Lalić Ljubomir Mamić

Ivan Marjančević Lorian Martinić

Frane Mladineo Nikola Mošić

38

Kristina Pučo Luka Radić

Ivana Šesnić Ante Vrsalović

Ivan Johnny Zebić

38

Profesori Srednje škole Bol u škol. godini

2016./2017.

Ljubica Kusanović

Ana Ursić

Rovena Trivanović

Ankica Okić

Ada Seferagić

Sandra Radić

Alen Neimarlija

Sanja Nejašmić

Slavica Pavišić

Maja Novak

Petra Kokeza

Antonela Bošković

Boško Botica

Ivana Lovreković Bonačić

Branko Karmelić

Milan Škrbić

Lucija Carević Brešković

Tanja Serdarević

Anita Šimić Perutović

Lucija Špacal

SanjaVrgoč Muić

Karmen Jakšić

Karla Marinković

Svjetlana Baković

Marija Petojević

Marijana Marić

Sani Bodlović, ravnateljica

Amalija Ivelić, tajnica

Leo Lalić, domar

Karmen Marinković, spremačica

Brigita Bačić

Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba

«Lagodnost, opuštenost, pa i zabava, spava svoj duboki san u samoj riječi škola. Naime, grč. skhole

prvotno je značilo slobodno vrijeme, odmor, razonodu, a potom sve ono što se radi u slobodnom

vremenu. Kako su stari Grci, a potom i Rimljani, smatrali da je slobodno vrijeme bez učena

razgovora i rasprave izgubljeno utaman, to su takvi sadržaji sve više poprimali obvezujući

karakter kad bi se više mudrih glava našlo na okupu. U takvim razgovorima brusilo se mišljenje i

izražavanje, pa su te rasprave počeli pratiti i mlađi da štogod nauče od starijih. I tako se znanje (i

poticaj da se ono stekne) prenosilo s koljena na koljeno. Kad je broj takvih slušača narastao,

osnovna znanja i vještine počeli su se sustavno i planski prenositi na mlađe i tako je nastala

ustanova kroz koju smo svi (više ili manje) prošli.»

(Moja draga škola, Nives Opačić)

38