Tihomila Težak

7/23/2019 Tihomila Teak

1/22

Tihomila Teak-Gregl

Uvod u prapovijesnu arheologiju

Zagreb, 2004.


2/22

FF pressFilozofski fakultet u Zagrebu

Odsjek za arheologijuTihomila Teak-regl

!"od u prapo"ijes#u arheologiju

Zagreb, 2004.

FF pressUdbenici i prirunici

$".

Tihomila Teak-GreglUvod u prapovijesnu arheologiju

Zagreb, 2004.

%aklad#ik&Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Za #aklad#ika&!red#ik&

'e(e#ze#ti&Prof. dr. Nives Manari!"Pandi!

Prof. dr. #leksandar $ur%an


3/22

PREDGOVOR)rheologija #ije predmet koji se prou*a"a tijekom ob"ezat#og os#o"#og +kolo"a#ja ili

u sred#jim +kolama. Tek mali #jezi# dio uklju*e# je u programe po"ijesti. $toga se "ei#astude#ata arheologije s o"om z#a#o+u susree tek #a studiju, s mi#imal#im ili goto"o

#ikak"im predz#a#jem, izuze"+i o#o +to je moda #etko od #jih potak#ut osob#imza#ima#jem pro*itao - #o i tada je ugla"#om rije* o popular#o-z#a#st"e#oj literaturi. ao i"ei#a studijskih grupa i studij arheologije zapo*i#je predmetom koji se zo"e !"od u.../.$"rha je tak"ih u"oda da stude#te-bru(o+e upoz#aju sa z#a#o+u, od#os#o strukom za *iji suse studij odlu*ili, da upoz#aju #jezi# sadraj, historijat, metode prou*a"a#ja, temelj#e

pojmo"e itd. %aime postoji (ijeli #iz izri*aja i pojmo"a koje rabimo s"akod#e"#o, ali koji uarheolo+koj z#a#osti imaju #e+to druk*ije, spe(ifi*#o z#a*e#je. $adraj predmeta Uvod uar&eologiuipak je daleko +iri od puke e#(iklopedijske ili leksikografske #atuk#i(e. ! s"ijetu

je tiska# "elik broj k#jiga tipa Uvod u ar&eologiu, #a razli*itim jezi(ima, iz pera razli*itihstru*#jaka i z#a#st"e#ika. ei#a #jih obja+#ja"a #eka opa mjesta, raspra"lja #ekezajed#i*ke teme, ali su u"ijek dobrim dijelom i odraz sredi#e u kojoj su #astale 1dra"e,

z#a#st"e#og smjera ili +kole itd.. 3sto tako o#e su odraz subjekti"#ih sh"aa#ja i sta"o"aautora, ma koliko se o#i trudili da budu objekti"#i. $li*#ih priru*#ika u hr"atskoj arheolo+kojz#a#osti, meutim, #ema. ako se "e dugo pokazuje potreba za tak"im udbe#ikom koji bistude#te arheologije, ali i drugih studijskih grupa 1primjeri(e et#ologije, po"ijesti, po"ijestiumjet#osti, so(iologije u"eo u studij arheologije i olak+ao im prae#je #asta"e, od#os#osloe#ije z#a#st"e#e problematike koja se izlae #a preda"a#jima, poku+at emo to u*i#iti

putem jed#osta"#ije, pregled#ije i pristupa*#ije pisa#og priru*#ika. 3 to #a hr"atskome jeziku.%aime, jeda# od #aj*e+ih prigo"ora "eza#ih uz ispit#u literaturu, osim da je "rlo op+ir#a, jesti taj +to je o#a #a razli*itim stra#im jezi(ima5 6akako, drimo da je za da#a+#jeg stru*#jaka iz#a#st"e#ika #u#o akti"#o i pasi"#o poz#a"a#je barem d"a stra#a jezika, pa se tome treba

pri"ika"ati "e od pr"ih stude#tskih da#a. 3pak, "a#o je da stude#ti us"ajaju i hr"atsko

stru*#o i z#a#st"e#o #azi"lje, a to omogua"aju upra"o o"ak"i priru*#i(i.7r"a u #izu jest priru*#ik !"od u prapo"ijes#u arheologiju 3/ #o o# e dobrim s"ojim

dijelom biti zapra"o i opi u"od u arheologiju. 8to"i+e (ijelo pogla"lje pod #azi"om 8to jearheologija/ ba"i se arheologijom ope#ito. )li i u kas#ijim pogla"ljima koja su pos"ee#a u

pr"om redu prapo"ijes#oj arheologiji m#oge su *i#je#i(e, promi+lja#ja i zaklju*(i jed#akodobro primje#ji"i i #a ostala arheolo+ka razdoblja. $amo +to je o"dje s"e obja+#je#o i

potkrijeplje#o primjerima iz prapo"ijes#e arheologije.

$adraj o"og priru*#ika proizlazi iz programa studija arheologije "aeeg u Odsjekuza arheologiju Filozofskog fakulteta $"eu*ili+ta u Zagrebu. ) to z#a*i da se u ok"iru predmetaUvod u prapoviesnu ar&eologiu odreuje pojam i zadatak prapo"ijes#e arheologije.

7rou*a"aju se fosil#i ljudi, iz"ori i graa o #ajstarijim kulturama, kultur#om raz"oju*o"je*a#st"a. 3z#osi se periodiza(ija kultura i (i"iliza(ija *ita"og prapo"ijes#og razdoblja

prema "reme#u i materijalu. !poz#aju se metode istrai"a#ja, temelji stratigrafije, relati"#e iapsolut#e kro#ologije, termi#ologija, te os#o"e teh#ologije i tipologije razli*itog orua,oruja, #akita, kerami*kih proiz"oda itd. Otkri"aju se "eze arheologije s drugim z#a#ostima1geologija, paleo#tologija, a#tropologija itd. koje prido#ose boljem prou*a"a#ju #ajstarijeljudske pro+losti. ! pr"om se redu prou*a"a *ita"o podru*je da#a+#je 9r"atske, ali i s"a o#a

blia i dalja okol#a podru*ja koja su #a bilo koji #a*i# bila po"eza#a i imala utje(aja #ahr"atski prostor, ili pak o#a podru*ja s"ijeta koja su #ezaobilaz#a u sagleda"a#ju i tuma*e#juraz"itka *o"je*a#st"a u pojedi#im epohama.

%a kraju #ekoliko rije*i i o samom #azi"u, od#os#o termi#u prapo"ijest. 6o :;;0.godi#e o"aj se predmet, kao i katedra #a Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u


4/22

Zagrebu, z"ao prethistorijska arheologija, s time da se jas#o razliko"alo starije razdoblje, kojese fakti*ki i #azi"alo prethistorijom i o#o #e+to mlae, za koje se rabio #azi" protohistorija.7oto#ji je termi# obuh"aao o#a razdoblja 1bro#*a#o i eljez#o doba koja u odree#im

podru*jima s"ijeta "e pripadaju po"ijes#im "reme#ima 1tj. razdoblju pisa#ih dokume#ata,dok su u drugima jo+ potpu#o aliterar#a. %o mogue je da i o tim kraje"ima s"ijeta, od#os#o

ljudskim zajed#i(ama i dru+t"ima po#e+to saz#amo i i#direkt#o od #jiho"ih pisme#ihsu"reme#ika. $pome#ute :;;0. godi#e katedra i predmet su preime#o"a#i u prapo"ijes#uarheologiju. %aime prapo"ijest je u (jeli#i hr"atska rije* 1za razliku od prethistorije koja sesastoji od hr"atskog prefiksa i od rije*i gr*koga podrijetla koja oz#a*a"a o#u #ajstariju,

pr"obit#u, od #as #ajudalje#iju po"ijest 1dakako, u o"om se slu*aju pod po"ije+upodrazumije"a s"eukup#a pro+lost *o"je*a#st"a, a #e po"ijest u uem smislu koja po*i#je teks izumom pisma, od#os#o s pisa#im iz"orima.


5/22

I. TO !E "R#EO$OGI!" %

Z#atielja o "lastitu podrijetlu, o raz"oju *o"jeka i ljudskog dru+t"a, pita#ja tko je>,+to je>, odakle je>, otkad je>, jedi#st"e#o je obiljeje ljudske "rste prisut#o od da"#i#e -goto"o bismo rekli staro koliko i ljudski rod. ) da bi odgo"orio #a ta pita#ja *o"jek jeskupljao s"e +to je bilo starije od #jega samoga, s"e +to je pripadalo #ekom pro+lom "reme#u.Ostalo je zabiljee#o da je babilo#ska kralje"#a =##igaldi %a##o 1?. st. pr. r. imala zbirkustari#a u s"ojoj sobi pala*e u gradu !ru. %jezi# ota( %abo#id, posljed#ji babilo#ski kraljdomae kr"i 1@@@.-@A;. pr. r. bio je i"o zai#teresira# za stari#e. 6ao je kopati dre"#ihumak u )gadu pokraj Babilo#a i otkrio je temelje hrama boi(e 3+tar sagrae# d"ije tisue id"jesto godi#a ra#ije. $"oja je otkria pohra#io u #ekoj "rsti muzeja. ! klasi*#oj r*koj

po"jes#i*ar Tukidid 1@. st. pr. r. u u"od#im pogla"ljima s"oje Poviesti peloponeskog ratapi+e o maloazijskim ara#ima koji su #eko #asta"ali 6el - s"jedo*a#st"o o #jiho"ojprisut#osti #a 6elu otkri"e#o je prigodom *i+e#ja otoka kada su iskopa#i dre"#i grobo"i.Oruje i predmeti u #jima #isu bili gr*koga podrijetla #ego azijskog, sli*#i o#ima kak"i su biliu uporabi u ariji. Ta je *i#je#i(a Tukididu jas#o pokazala da su ara#i #eko, prije 9ele#a,

i"jeli #a 6elu.:

Za "rijeme 'imlja#a stari#e su se *u"ale, pokazi"ale i posjei"ale kao spome#i(i

pro+losti. 7li#ije $tariji u s"ome djelu Naturalis &istoria spomi#je cerauniae/ za koje se"jero"alo da su imale magi*#u mo.2'ije* je zapra"o o izdulje#om, glatkom kame#ju koje se

pomalo #alazi pos"uda, a popular#o je z"a#o pietra del fulmi#e/. ! 4. je st. s". 9ele#a,majka (ara o#sta#ti#a elikoga, kopala #a mjestu risto"a raspea #e bi li #a+lamaterijal#ih trago"a toga dogaaja.AZa starija razdoblja #emamo tak"ih direkt#ih pokazatelja,#o broj#e lege#de, mito"i, sage i pri*e raz#ih #aroda, pogla"ito o#e o st"ara#ju s"ijeta i ljudite o bogo"ima, s"jedo*e da je pita#je "lastitog posta#ka i "lastita pro+lost odu"ijek za#imala*o"jeka. %a toj ljudskoj z#atielji temelji se z#a#ost +to je zo"emo arheologijom. $am #azi"dolazi od gr*kih rije*i& CDECGH I star i JKLGH I rije*, go"or, pripo"ijest, "ijest, po"ijest,raspra"a, istrai"a#je. 3 rije* CDECGJGLMC postojala je "e u klasi*#oj r*koj, ali u s"om

pr"obit#om, doslo"#om z#a*e#ju I pri*a#je starih pri*a.4)rheolozi su pak bili zapra"oglum(i *ija su spe(ijal#ost bile uloge temelje#e #a starim lege#dama i pri*ama, od#os#omito"ima.

! da#a+#jem smislu, tj. kao susta"#o istrai"a#je i prou*a"a#je s"ega staroga,od#os#o kao z#a#ost koja opisuje i tuma*i proteklu st"ar#ost, koja je reko#struk(ija

1 Tucidid (I,8) Gusari su osobito bili otoani, kakvi su bili Karani i Feniani, jer su naselili najvie otoka. doka! jeto"u ovo# Kad su tenjani u ovo" ratu istili $el od %rije&a i u!eli sa sobo" lijesove 'okojnika, koji su bili na to" otoku,'reko 'olovice je bilo Karana, a 're'o!nali su i& 'o ratnoj o're"i sa&ranjenoj !ajedno s nji"a i 'o nainu, kako i& jo sad'oka'aju.

*lin. (n.&. +++I, -1)/ 0v. elena ili 2elena Kri3arica (Flavia Iulia elena), "ajka ri"sko%a cara Konstantina eliko%a, obratila se na

kr4anstvo nakon Konstantinove 'objede nad su'arniko" 5aksencije" /1 %. *ria se da je K. !a vrije"e te bitke i"aovi6enje u koje" je vidio Krista sa !astavo" i nat'iso" In hoc signo vinces = u ovom e znaku pobijediti. K. je 'ostaokr4anin i tu 'oruku u!eo kao svoje %eslo. 7je%ova se "ajka 'ak u svojoj osa"desetoj %odini !a'utila na &odoa4e u2eru!ale" %dje ju je osobito !ani"alo brdo Kalvarija, 'a je ondje 'odu!ela vie isko'avanja. 7a'oslijetku je, ka3u,'ronala tri kri3a i nat'is Iesus Nasarenus, rex Iudaeorum to %a je *oncije *ilat bio dao 'ribiti na Isusov kri3. *ri kasniji"isko'avanji"a 'rona6eni su i avli koji"a je Krist bio 'rikovan na kri3. $va je avla dala sinu koji je od jedno%a nainio!na"en na o're"i svo%a konja, a dru%i je stavio na svoju kaci%u. 0v. 2elena se obino ikono%raski 'rika!uje skraljevsko" kruno" na %lavi, a u ruci dr3i Isusov kri3, a u! to nosi eki4 i avle.

9 Grki 'ovjesniar Tukidid (-. st. 'r. Kr.) u svo" 'o!nato" djelu *ovijest 'elo'onesko% rata u 'rvoj knji!i (I, 1:)daje sinte!u starije %rke 'ovijesti. Tu sliku 'rolosti i!rijeko" na!iva ar&eolo%ijo" te se s'o"enuta 'o%lavlja naje4e icitiraju kao Tukididova ar&eolo%ija.


6/22

(jelokup#og i"ota *o"je*a#st"a, rije* je oi"io u :N. st. a(Pues $po#, fra#(uski putopisa( iarheolog. @

"R#EO$OGI!" - POVI!E&T

)ko je temelj#i (ilj arheologije razotkri"a#je i tuma*e#je ljudske pro+losti, u *emu seo#a razlikuje od po"ijesti> 9r"atska rije* po"ijest dolazi od glagola po"jedati, kazi"ati, sli*#okao +to je meu#arod#i izraz historija proizi+ao iz gr*kog glagola I ispiti"ati,istraiti, kazi"ati o#o +to se doz#alo. !koliko po"ijest sh"atimo u #aj+irem smislu toga pojma,od#os#o kao z#a#ost koja prou*a"a s"a protekla zbi"a#ja "eza#a uz *o"jeka, o#da dolazimodo zaklju*ka da su (ilje"i arheologije i po"ijesti isti& otkriti, spoz#ati i protuma*iti pro+lost*o"je*a#st"a. 'azli*iti su, meutim, iz"ori pomou kojih se dolazi do tih spoz#aja i metodekoje se primje#juju u otkri"a#ju i obradi iz"ora. 6ok se po"ijest temelji u pr"om redu #a

pisa#im i sliko"#im iz"orima, arheologija po*i"a #a materijal#im, predmet#im iz"orima,od#os#o #a s"im materijal#im osta(ima i trago"ima ljudi prije #as.

Poloaj prapovijes'i u okvirima povijes'i

$ obzirom da je pismo relati"#o #o" izum, st"ore# oko A @00. g. pr. r. u


7/22

treba tako tuma*iti, #ego upra"o u smislu da je *ita"a ljudska pro+lost po"ijest, a o#aj #jezi#dio bez pisma #azi"amo prapo"ije+u.

"R#EO$OGI!" - "(TROPO$OGI!"

)rheologija je a#tropologija - ili #ije #i+ta/ izreka je ameri*kih arheologa-a#tropologa ordo#a Sillea i 7hilipa 7hillipsa u #jiho"oj "rlo utje(aj#oj k#jizi 8to je uope a#tropologija> ! #aj+irem smislu polazei odsamog termi#a 1gr*. XY I *o"jek i JKLGH I z#a#ost to je prou*a"a#je *o"jekajego"ih fizi*kih, od#os#o biolo+kih osobi#a kao i"oga bia i #jego"ih jedi#st"e#ih#ebiolo+kih osobi#a koje zo"emo kulturom. %o tako defi#ira#a a#tropologija bi progutala(ijeli #iz z#a#osti kao +to su so(iologija, psihologija, politologija, eko#omija, po"ijest,

huma#a biologija, pa *ak i filozofija, li#g"istika, k#jie"#ost. ) m#oge su od spome#utihz#a#osti kao samostal#e dis(ipli#e defi#ira#e m#ogo prije a#tropologije. jelokup#i spektara#tropologije moemo klasifi(irati prema sadraju #a fizi*ku i kultur#u, a prema razdoblju #adaleku pro+lost, te #eda"#u pro+lost i sada+#jost. Fizi*ka ili biolo+ka a#tropologija prou*a"aljudske fizi*ke ili biolo+ke osobi#e i #jiho" raz"oj i promje#e. ! ok"irima kultur#ea#tropologije izd"ajaju se li#g"istika 1historijska, deskripti"#a i struktural#a, et#ologija1kultur#a a#tropologija u uem smislu i arheologija.

:. et#ologija - #eki je jo+ zo"u kultur#om ili so(ijal#om a#tropologijom - prou*a"a i a#aliziraljudsku kulturu i dru+t"o +irom s"ijeta, poku+a"a usta#o"iti kako se razli*iti kultur#ieleme#ti isprepliu i mije#jaju u st"ar#om i"otu su"reme#ih zajed#i(a

2. li#g"istika - ba"i se samo jed#im segme#tom ljudske kulture, jezikom, a#alizirajui ga do#ajsit#ije pojedi#osti& prou*a"a #jego"u fo#olo+ku strukturu, od#os izmeu jezika i misli,kako se jezi*#i susta"i mije#jaju tijekom "reme#a, struktural#u os#o"u pojedi#og jezikaitd.

A. arheologija - prou*a"a pro+la dru+t"a i kultur#e susta"e koji "i+e #e postoje, a kroz#jiho"e materijal#e ostatke

[

)rheologija je dakle z#a#ost koja susta"#o istrauje, otkri"a, prou*a"a i obja+#ja"aproteklu st"ar#ost *o"jeka #a os#o"i st"ar#ih, materijal#ih iz"ora, od#os#o #a os#o"imaterijal#ih ostataka samoga *o"jeka, #jego"ih izrae"i#a, te razli*itih trago"a koje je osta"iou s"om okoli+u. ako je u sredi+tu za#ima#ja arheologije *o"jek, arheologija pripadagrupa(iji huma#isti*kih z#a#osti 1huma#it, a s obzirom da prou*a"a pro+lost o#a je


8/22

po"ijes#a z#a#ost. %o prakti*#e arheolo+ke metode pomou kojih se a#aliziraju materijal#iiz"ori i st"ara zaklju*#a slika bliski su i prirod#im z#a#ostima 1s(ie#(e, primjeri(e skuplja#je

podataka, pro"oe#je pokusa, st"ara#je modela, posta"lja#je rad#e pretposta"ke te #jezi#otestira#je. )rheologiju, dakle, *i#i otkri"a#je materijal#ih iz"ora 1fizi*ka akti"#ost #a tere#uod#. iskopa"a#je, ali i razli*ite, podrob#e a#alize u laboratoriju, te ko#a*#o i#telektual#o

preispiti"a#je +to z#a*e otkri"e#i iz"ori za i u ljudskoj pro+losti. aa# segme#t arheologijejest ko#zer"a(ija tj. o*u"a#je s"jetske kultur#e ba+ti#e #asuprot #epromi+lje#og u#i+ta"a#ja ibezum#e plja*ke. O"aka" spoj potrage, opas#osti, pustolo"i#e i uzbudlji"osti *i#i arheologijuizrazito pri"la*#om z#a#o+u te je o#a *esto predmetom i temom k#jie"#osti, filma, stripa isli*#o, ali i plod#o tlo za poja"u broj#ih pseudo-arheologa, la#ih stru*#jaka i z#a#st"e#ikakoji #astoje objas#iti #erazja+#je#e taj#e, izgublje#e (i"iliza(ije, #arode, grado"e, poto#ulakop#a.

)I$!EVI I *"D")I "R#EO$OGI!E

6o ko#(a :;. st., a po#egdje i dulje, (ilj arheologije bio je predsta"lja#je materijal#ekulture da"#ih "reme#a. $ obzirom da su mogu#osti o*u"a#ja ostataka u zemlji "rloogra#i*e#e, smatralo se da samo #ajtraj#ije ljudske izrae"i#e mogu doprijeti do #as, a da je#emogue traiti i prou*a"ati #ematerijal#e aspekte ljudske kulture kao +to je dru+t"e#aorga#iza(ija ili "jersko poima#je. Taka" je sta" #a"eo "ei#u arheologa da se ogra#i*e #aklasifi(ika(iju stoti#a #alazi+ta i goleme koli*i#e raz#o"rs#ih predmeta. 'ezultat su bili#ebroje#i, palji"o poreda#i opisi #alaza i #alazi+ta u tisuama *la#aka ili pretrpa"a#jemuzejskih poli(a, "itri#a i depoa da"#im ljudskim izrae"i#ama. $"e su o#e opisi"a#e kao

bei"ot#e katalo+ke jedi#i(e, a rijetko se ili goto"o #ikada prema #jima od#osilo kao premaproiz"odima i#"e#ti"#oga ljudskog duha. 7edesetih godi#a 20. stoljea m#ogi arheoloziu"iaju kako broj#i #alazi, s"rsta#i u slijed ljudske kulture, daju zapra"o "rlo ogra#i*e#u

sliku prapo"ijes#og dru+t"a, kako #i+ta #e go"ore o razlozima "elikih promje#a kojima bi"ajupod"rg#uta prapo"ijes#a dru+t"a. ) upra"o je arheologija o#a z#a#ost koja jedi#a moedijakro#i*ki 1u raz"oju kroz razli*ita "reme#ska razdoblja promatrati poja"e u raspo#u oddeseti#a i stoti#a tisua godi#a. $toga se pozor#ost z#a#st"e#ika s"e "i+e usmjera"a prema

prou*a"a#ju #a*i#a #a koji su prada"#i ljudi i"jeli, kako su se prilagoa"ali i kako suiskori+ta"ali s"oj okoli+, +to z#a*i da #a "a#osti dobi"aju ekolo+ki *imbe#i(i. %ezado"olja"aju se tek opisom *o"jeka i #jego"a po#a+a#ja u pro+losti, "e trae obja+#je#ja zakultur#e promje#e, razloge zbog kojih se ljudsko dru+t"o i #jego"a kultura raz"ijalo u"reme#u i prostoru. Za taka" pristup #ije "i+e bilo do"olj#o pregledati, opisati i prou*itirazli*ite sa*u"a#e predmete poput orua, oruja ili kerami*kih posuda ili ostatke grae"i#a.Trebalo je prikupiti i temeljitim a#alizama pod"rg#uti i polomlje#e i"oti#jske kosti, s"aku i

#ajsit#iju sjeme#ku, kao i #ajma#ji ostatak bilo kak"e hra#e. Tlo, "egeta(ija, iz"ori i opskrba"odom kao i zemljopis#a obiljeja, s"e je to igralo ulogu u obliko"a#ju #a*i#a i"otaprapo"ijes#ih ljudi. 8ezdesete godi#e 20. stoljea do#ijele su z#a*aj#e promje#e uteoretskom pristupu arheologiji, te u #jezi#im metodama. %o"e ge#era(ije arheologa suo*e#es golemim koli*i#ama podataka, prikuplje#im pos"uda po s"ijetu, koje pohra#juju ura*u#ala, raz"ijaju #o"e z#a#st"e#e metode istrai"a#ja i statisti*ke teh#ike. la"#izastup#ik #o"oga pristupa i#terpreta(iji arheolo+kih problema bio je VeWis Bi#ford, a sam

pokret u arheolo+koj z#a#osti proz"a# je #ajprije od stra#e kriti*ara, ali potom i od #jego"ihprista+a #o"om arheologijom/. O#a je, kao i (ijela ameri*ka arheologija, sasta"#i dioa#tropologije. %o"i teorijski pristup palji"o raz"ija istrai"a*ke hipoteze koje se testira#jemmogu ili #e moraju odba(iti. 8to "i+e tak"ih pro"jera #eka hipoteza prei"i/ to je u"jerlji"ija,

ali #ikad apsolut#o dokaza#a. !mjesto pretposta"ke da u"jeti o*u"a#ja odreuju koli*i#ui#forma(ija koje moemo dobiti o prapo"ijes#im dru+t"ima, sada se polazi od pretposta"ke da


9/22

su s"i apekti ljudske kulture, i o#i materijal#i i o#i #edodirlji"i 1poput "jerskih u"jere#jasa*u"a#i 1i#direkt#o, #ara"#o #a arheolo+kim lokalitetima i da se s"i mogu #a #eki #a*i#zabiljeiti. %o za to su potreb#e kraj#je rigoroz#e metode i pre(iz#o usmjere#a istrai"a#ja.

%e samo da se mogu zabiljeiti ti #edodirlji"i aspekti ljudske kulture #ego je mogue raz"itihipoteze o samom pro(esu koji je do"eo do promje#a u ljudskoj kulturi. ) da bi bile "alja#e

o#e se moraju moi testirati, pro"jeriti #a arheolo+koj grai. Tradi(io#al#i su arheolozigledali arheologiju kao slagali(u, a #jiho" je zadatak bio pie(i#g together the past/\sasta"lja#je pro+losti, spaja#je dijelo"a pro+losti\, kao +to re*e ordo# hilde. !mjesto togasada je poelj#a pro(edura u kojoj se pr"o formulira hipoteza, ko#struiraju modeli te st"arajuzaklju*(i o #jiho"im posljedi(ama. 7romi+lja#je se, dakle, kree obr#utim putem, od opih

pretposta"ki prema pojedi#a*#im prosudbama 1deduk(ija umjesto prija+#jeg iz"oe#ja opihzaklju*aka #a temelju pojedi#a*#ih *i#je#i(a 1i#duk(ija. Za+to je #ua# taka" pristup> Zato

jer #alazi postoje u sada+#josti i mrt"i su 1stati*#i, a #as za#ima di#amika pro+losti.9ipoteti*ko-dedukti"#i pristup je poku+aj da se premosti taj jaz izmeu o#og +to #as za#ima,a #e moemo direkt#o promatrati 1tj. ljudsku pro+lost i o#og +to imamo 1#jezi#e materijal#etrago"e.

Zaklju*imo, dakle, da kraj#ji (ilj moder#e, su"reme#e arheologije #ije pukoopisi"a#je i prou*a"a#je predmeta #ego is(rp#o i s"eobuh"at#o prou*a"a#je ljudskog roda,od#os#o promje#a koje su mu se dogodile u posljed#jih #ekoliko miliju#a godi#a.)rheologija eli st"oriti jas#u sliku kako su ljudi i"jeli i kako su iskori+ta"ali s"oj okoli+, alii sh"atiti za+to su ba+ tako i"jeli, za+to su raz"ili odree#i #a*i# po#a+a#ja, o#a #astojisagledati, spoz#ati i objas#iti #epresta#e pro(ese kultur#ih mije#a 1pro(esual#a arheologija.

POD!E$" "R#EO$OGI!E

olemo je i raz#oliko podru*je istrai"a#ja arheologije, kako u "reme#skim tako i u

prostor#im ok"irima. $toga je "e s po*e(ima raz"oja arheologije kao z#a#osti po*etkom :;.st. do+lo i do spe(ijaliza(ija u#utar toga "elikog podru*ja. e tada #aime #ije bilo s"estra#ihz#a#st"e#ika koji bi bili stru*#ja(i i za =gipat i za klasi*#u r*ku, ili pak predrimsku alijuili sje"er#oeuropske megalite. 3z prakti*#ih se razloga "e tada po*elo dijeliti arheologiju,#ajprije prema odree#im "reme#skim kriterijima, a potom i temeljem #ekih drugih,spe(ifi*#ih kriterija&

+ronolo,ka podjela po vremenskim rado/ljima0

)rheologija je podijelje#a u "i+e "elikih "reme#skih razdoblja. Obuh"aa raspo# od

tre#utka kada je &o%o &abilis#a*i#io pr"o grubo orue do "reme#a *ije su gra#i(e odree#eko#"e#(ijom i stoga podlo#e promje#ama. 3 o"dje moemo #ajprije pro"esti grubu podjelu#a prapo"ijes#u arheologiju i po"ijes#u arheologiju. %aime poto#ja prou*a"a s"e o#e aspektei"ota tijekom po"ijes#ih razdoblja za koje #edostaju poda(i u pisa#im iz"orima, tj.

popu#ja"a praz#i#e u pisa#im dokume#tima i primje#ji"a je s"e do da#a+#jih da#a. 7o"ijes#iiz"ori biljee ugla"#om politi*ka i "jerska dogaa#ja, dok detalje obi*#og s"akod#e"#ogi"ota "rlo *esto izosta"ljaju. 7o"ijes#a arheologija upotpu#je#a detalj#im pisa#im iz"orimao o#ome +to arheolozi kopaju omoguuje pro"jeru "alja#osti metodologije, +to je potom bit#oza izgrad#ju teorije.

7redloe#a podjela arheologije temelji se #a hr"atskoj, od#os#o europskojperspekti"i i kao tak"a #e mora biti i #ije primje#ji"a #a *ita" s"ijet.


10/22

3. prapovijesna arheologija- arheologija razdoblja prije poja"e pismaR izuzet#o +irokoi golemo podru*je koje se dalje moe dijeliti #a #iz (jeli#a o *emu e jo+ biti go"ora

II. povijesna arheologija

:. arheologija pr"ih "isokih (i"iliza(ija 1tj. zemalja pr"oga pisma


11/22

et#oarheologija - prou*a"a su"reme#e ljude i ljudska dru+t"a i #jiho"u materijal#u kulturusa (iljem boljeg razumije"a#ja arheolo+kih iz"ora i podataka

zra*#a arheologija - zapra"o jed#a od metoda prikuplja#ja podataka i otkri"a#jaarheolo+kih #alazi+ta

O"aj #iz moe se #asta"ljati u #edogled, spome#imo jo+ so(ijal#u arheologiju,kog#iti"#u arheologiju, arheologiju proiz"od#je i teh#ologije, geoarheologiju, zooarheologiju,astroarheologiju itd.

II. POVI!E&T PROU2"V"(!" I I&TR"3IV"(!" PR"POVI!E&TI

7ristup prapo"ijesti i #jezi#om prou*a"a#ju moemo pratiti kroz tri os#o"#e faze.7r"a je spekulati"#a, druga je kolek(io#arska, a trea a#aliti*ka.

o+ prije stoljee i pol i "isoko su obrazo"a#i z#a#st"e#i(i jedi#om apsolut#omisti#om drali Biblijsku lege#du o $t"ara#ju, od#os#o da je Bog st"orio $"ijet u sedam da#a.! :N. st. irski #adbiskup ames !sher prema Biblijskim je spisima izra*u#ao da je s"ijetst"ore# 4004. g. prije rista.;Taj je prora*u#, dakle, osta"ljao s"ega +est tisua godi#a zaljudsko postoja#je. 6ruk*ije gleda#je #astupilo je tek :U@;. g. s 6arWi#o"om teorijom

prirod#og odabira koja pretposta"lja druk*ije obja+#je#je podrijetla *o"jeka pa ujed#o iosta"lja daleko "ei "reme#ski prostor za ljudsku prisut#ost #a Zemlji.

$"e +to je do+lo do #as iz "reme#a poga#st"a za"ije#o je gustom maglom& to pripada

"reme#skom prostoru +to ga #e moemo mjeriti. Z#amo da je starije od kr+a#st"a, ali je li to#ekoliko godi#a, #ekoliko stoti#a ili *ak tisua godi#a, to moemo samo #agaati./ rije*i suda#skoga z#a#st"e#ika 'osmusa %erupa 1:N@;. ]:U2;.. 6a#as moemo dobrim dijelom

prodrijeti kroz tu maglu - ali to #ije samo zbog #o"ih otkria 1o#a su i prije bila poz#ata, aarheolo+ka graa leala je oko #as oda"#o #ego zato +to smo #au*ili posta"iti pra"a pita#ja i

jer smo raz"ili pra"e metode kako odgo"oriti #a #jih.

$"ako "rijeme ima s"oj pogled #a pro+lost& ideje, teorije i metode stal#o se mije#jaju.Vjudi su oda"#o razmi+ljali o s"ojoj pro+losti i "ei#a kultura ima s"oje mito"e kojiobja+#ja"aju za+to je *o"jek taka" kaka" je. r*ki pjes#ik 9eziod 1U. st. prije rista> uepskoj poemi 7oslo"i i da#i/ dijeli ljudsku pro+lost #a @ stup#je"a&

:. 6oba zlata i besmrt#ika koji su u miru i blagosta#ju i"jeli u s"ojoj zemlji s m#ogodobrih st"ari

2. 6oba srebra kada su ljudi bili ma#je pleme#iti

A. 6oba bro#(e "rijeme je t"rdih i okrut#ih rat#ika

4. 6oba epskih ju#aka

@. 6oba eljeza "rijeme je jada i te+kih briga, kada se *o"jek #ikad #e odmara od#apora, #i da#ju #i #ou - to je pjes#iko"o "lastito doba.

slu3io se biblijski" 'odaci"a o broju do3ivljeni& %odina 'ojedini& osoba, 'ri"jerice 7oa je 3ivio -A %odina, 5etu!ale"


12/22

Zlatan naprie rod su stvorili s%rtnik' lud()es%rtni bogovi koi na *li%pu i%au ku!e+# to e onda bilo kad ,rono vladae nebo%.,ao bogovi ludi su iveli bezbrine due+*d svake %uke daleko+ bez ada+ nit i% e starost

Prietila biedna+ ednako uviek su krepke i% bileNoge i ruke u naporu+ izvan nevole svake+,ao svladani sno% su u%irali. Sve i% be liepo-Ze%la e ni%a itorodna plodove nosila uviek+Sa%a od sebe+ obilno i %nogo- po voli %irno*ni su poslove svoe obavlali u svako% dobru+

)ogati stado% i bes%rtni% bili su bozi%a %ili.# kada ovo ludsko pod ze%lo% ieznu ple%e+*dluko% Zeusa %o!nog+ oni su postali dusi

$obri i skloni+ ze%alski+ uvari s%rtnika ludi+,oi no uvau pravdu i paze na zloine drske-

*blako% zaodeveni+ idu!i svuda po ze%li+$arivau blago " takovu i%au vladarsku slubu.$rugo su zati% ple%e+ srebrno+ slabie %nogo+Nebeski stvorili bozi+ to na *li%pu ive+Preane% ono% zlatno% ni rasto% slino ni du&o%.Stotinu leta se deak u brine &ranio %ake+

/ud se i neak igrao+ ive! u roeno ku!i+# kad su dozreli poslie+ u zrelo doavi doba+,ratko ivla&u vrie%e+ trpe!i svakakve boliZbog nerazbora svoga+ er nisu se uvati znali$a vrieau edan drugoga+ niti su ikako &teli0tovati bogove nit i% rtve prinositi svete+

,ao to zakon trai. Zato i& ,ronovi! Zeus+1azlu!en + zbrisa sa ze%le+ er nisu dovali asti,ad e i ovo ludsko ze%la pokrila ple%e+/udi su nazvali i ni& 2podze%ni blaeni dusi3+#li drugoga reda.4pak i% pripada slava.Zeus otac e opet i tre!e stvorio ple%e+Medeno+ ono% srebrno% ba ni u e%u slino+,o od asena tvrdo i strano. #resa boga5adovna dela ni%a bia&u %ila i obiest.

Nisu se &ranili kru&o%+ okrutna bia&u srca+)ili su nezgrapni+ silovito snani+ s ra%6na1uke pogubne visele ni%a niz gole%o tielo+*d %edi bilo orue+ %edene bile i% ku!e+

Meu su teili ze%lu+ za elezo ne znau! crno.7lastiti% ruka%a svladani oni su pali u propast+U gliboviti stan stra&ote podze%nog 8ada+

Neslavno+ S%rt i& e strane+ kakvi su upravo bili+Uzela crna i svetlost napustie sanoga sunca.

Nakon to e i ovo ple%e pokrila ze%la+9etvrto tad e po redu stvorio ,ronovi! Zeus+

Pravednie i bole+ na %nogo&rano ze%li:)e&u to ludi boanski+ polubogovi zvani+


13/22

# prie nas su oni na beskrano iveli ze%li.edne e od ni& rat i bona ubila vreva+$rugi u kad%isko ze%li+ pod ;ebo% sa sed%ero vrataPadoe biu!i bitku za stada 8eziod- Poslovi i dani+ preveo #. )azala+ pesniki doterao N. Mili!evi!+ Matica&rvatska+ Zagreb [email protected]

9eziod izraa"a jeda# zapra"o staroorije#tal#i sta" o daleko sret#ijoj prapo"ijestiljudskoga roda - o zlat#om dobu #ako# kojega slijedi pad morala, #esta#ak sret#ih "reme#aitd. 3sta je misao prisut#a i u $tarom za"jetu te u O"idije"im


14/22

Sada tek %oga&u bit se uz orua ednaki uvet.

>;it /ukrecie ,ar- * prirodi: preveo Marko ;epe+ Matica &rvatska+ Zagreb [email protected]

$"e je o"o bila tek spekulati"#a faza, od#os#o faza promi+lja#ja, ali bez iskopa"a#ja.

Ozbilj#a istrai"a#ja spome#ika i artefakata pro+losti po*i#ju s re#esa#som u :@. stoljeu.Za#ima#je je ispr"a potpu#o literar#o, #o pomalo se ja"lja elja da se ide#tifi(iraju st"ar#amjesta i dogaaji spomi#ja#i u starim k#jie"#im i po"ijes#im djelima. 7lemii i bogata+i

po*i#ju os#i"ati kabi#ete kurioziteta u kojima *u"aju stare #o"*ie te #eobi*#e i dre"#epredmete uz egzoti*#e mi#erale:0. )rhitekti po*i#ju prou*a"ati i kopirati ostatke rimskihgrae"i#a, koristiti origi#al#e rimske skulpture u uree#ju pala*a s"ojih gospodara. )#drea7alladio istrauje ru+e"i#e u 7alestri#i i 'imu dok 7irro Vigorio iskopa"a 9adrija#o"u "ilu uTi"oliju. O"a faza istrai"a#ja kulmi#ira u 3taliji iskopa"a#jima 9erkula#eja :N0;. i 7ompeja:N4U. godi#e. 7oti(aj za ta iskopa"a#ja do+ao je od stra#e Burbo#ske di#astije #apuljskihkralje"a koja je klasi*#im kipo"ima eljela popu#i s"oju kralje"sku zbirku. Za#ima#je zastari#e postoji i #a sje"eru =urope, daleko od (i"ilizira#ih sredi+ta r*ke i 'ima, gdje se

prou*a"aju lokal#i spome#i(i pro+losti. O#i #ajuo*lji"iji, koji od da"#i#e pri"la*e pozor#ost,jesu "elike kame#e grae"i#e, grob#i(e i hramo"i po sje"erozapad#oj =uropi i u Brita#iji. !=#gleskoj je za#ima#je za stari#e proisteklo iz topografskih pregleda tijekom :?. stoljea.oh# Vela#d, ime#o"a# kralje"skim a#tik"arom, proputo"ao je =#glesku i Sales u potrazi zaa#ti*kim spome#i(ima. Tako su $to#ehe#ge i 9adrija#o" zid, uz m#oge druge spome#ike,#a+li s"oje mjesto u #jego"u djelu)ritannia iz :@U?. godi#e. ! Fra#(uskoj arheolo+ku strastu :N. st. raspiruje otkrie 9ilderiko"a groba, fra#a*kog kralja iz @. stoljea. !brzo potom

po*i#je i iskopa"a#je megalitskih spome#ika pokraj ar#a(a. )merika#(i pr"o stru*#o-z#a#st"e#o iskopa"a#je u po"ijesti ameri*ke arheologije pripisuju Thomasu efferso#u1:N4A-:U2?, treem predsjed#iku $)6-a, koji je :NU4. g. pla#ski kopao jarak ili so#du u

grob#om humku #a s"om posjedu u irgi#iji& dotada su ljudi u )meri(i smatrali da stoti#e#eistrae#ih tumula isto*#o od


15/22

Vjudsko iskust"o #ije meutim #e+to jedi#st"e#o, o#o se poja"ljuje u raz#im podru*jima uraz#a "reme#a. $amo mali dio gla"#ih postig#ua u ljudskoj po"ijesti ostao je adek"at#ozabiljee# u po"ijes#im iz"orima. 7rimjeri(e, zabiljee#a po"ijest #a Bliskom istoku stara je

barem @ 000 godi#a, ali u m#ogim je dijelo"ima s"ijeta z#at#o kraa. 7r"i pisa#i iz"orisje"er#oameri*kih 3#dija#a(a datiraju u :@. st. ).6., dok su re(imo Tahiti i 7oli#ezija u pisa#u

po"ijest u+li tek :N?N., a m#ogi afri*ki #arodi tek ko#(em :;. stoljea.

333. PERIODI*")I!" PR"POVI!E&TI

7eriodiza(ija, od#os#o dioba prapo"ijesti #a razdoblja, odsjeke, etape, stup#je"e ilifaze #ije sama sebi s"rhom. %jezi# je zadatak da istraujui tijek dogaaja u raz"oju ljudskogroda, uzimajui u obzir s"e promje#e u materijal#oj i duho"#oj kulturi, s"e promje#e

proiz"od#ih s#aga i proiz"od#ih od#osa, izd"oji pojedi#a razdoblja koja se (jelokup#ims"ojim sadrajem razlikuju od drugih razdoblja. O#a je dakle, #eophod#o pomo#o sredst"oako elimo imati pregleda# u"id u raz"oj *o"jeka i #jego"a dru+t"a. Ber#ard de


16/22

#a empirijskom promatra#ju, #a klasifika(iji #alaza i kombi#a(iji #alaza i upra"o je tak"o"red#o"a#je kombi#a(ije #alaza odlu*ujui korak u defi#ira#ju prapo"ijes#e arheologije kaoempirijske z#a#osti.

Thomse#o" susta" dalje je raz"ijao e#s a(ob )smusse# Sorsaae 1:U2:. ] :UU@.,#jego" surad#ik i #asljed#ik, prou*a"ajui arheolo+ke #alaze +irom =urope i pot"rujui da jeThomse#o" troperiod#i susta" +iroko primje#ji".

oh# Vubbo(k 1:UA4. - :;:A. u s"ome je djeluPrehistoric Times, as illustrated byancient Remains and the Manners and ustoms o! modern "avages:U?@. g. kame#o doba

podijelio #a ra#iju fazu obiljee#u okresa#im kame#im oruem 1starije kame#o doba ilipaleoli'ik i kas#iju fazu polira#ih kame#ih sjekira 1mlae kame#o doba ili neoli'ik04 aSe#tropp je :U??. izmeu uba(io sred#je kame#o doba ilimeoli'ik.

6akle, "e je Thomse# bio s"jesta# da su uz o"a #jego"a, *isto teh#olo+kapostig#ua, "eza#e i druge poja"e u materijal#oj kulturi, ali #ije uo*io da s time moraju biti

po"eza#e i #eke promje#e u dru+t"u. $ "reme#om, tako usposta"lje#i pojmo"i kame#og,bro#*a#og i eljez#og doba, po*i#ju dobi"ati i drugi sadraj. 7o*elo se ispiti"ati +to je jo+#o"oga bilo po"eza#o s poja"om #o"ih siro"i#a, jesu li se i #eki drugi aspekti kulturemije#jali. Tako od pr"obit#e defi#i(ije #eolitika kao "reme#a gla*a#ih kame#ih sjekiradolazimo do da#as opeprih"ae#e so(io-eko#omske defi#i(ije kao "reme#a proiz"od#e

pri"rede. %a taj #a*i#, uze"+i u obzir gospodarsko-dru+t"e#e *i#je#i(e, poku+alo se defi#iratii ostala razdoblja. 7o"ijes#i pregled pokazuje da sama periodiza(ija prapo"ijesti #ikada #ijedo"ede#a u pita#je, ali su razli*iti bili kriteriji #a kojima se o#a temeljila..

'azli*iti su, dakle, kriteriji #a koje se osla#jaju pojedi#e podjele prapo"ijesti&

:. podjela koja proizlazi iz puke ko#"e#(ije& prema dogo"oru #eke se poja"e grupiraju pod

odree#im zajed#i*kim #azi"om - to je #aj#esmisle#iji kriterij2. podjela koja se zas#i"a #a kro#olo+kom odree#ju - grupiraju se kulture odree#og

"reme#skog odsje*ka. 7rimjeri(e mezolitik je "rijeme izmeu paleolitika i #eolitika. 3li


17/22

kada se stara siro"i#a 1kame# po*i#je obrai"ati #a #o" #a*i#, druga*iji #ego u razdobljustarijeg kame#og doba.

?. 7odjela koja po*i"a #a so(io-eko#omskim kriterijima

7eriodiza(ija e biti to bolja i sigur#ija +to "ei broj kriterija uzmemo u obzir pri

odrei"a#ju sadraja pojedi#ih razdoblja, a sami #azi"i pojedi#ih etapa zapra"o su samo st"ardogo"ora meu z#a#st"e#i(ima. Bit#o je da se to*#o z#a kaka" se sadraj krije pod kojim#azi"om.

'azdoblja prapo"ijesti koja se da#as #aj*e+e poja"ljuju u arheolo+koj literaturi jesu&

paleolitik 1gr*. MIstar, MIkame#

epipaleolitik 1gr*. M I iza, poslije

mezolitik 1gr*. `Isred#ji, MIkame#

proto#eolitik 1gr*. Ipred#ji, pr"i, #ajra#ijiR `I#o", MIkame#pretkerami*ki #eolitik

#eolitik 1gr*.I #o", Ikame#

e#eolitik,halkolitik1lat.ae#eusImjede#,bakre#R gr*.MIkame#,KImjed,bakar

bro#*a#o doba

starije eljez#o doba

mlae eljez#o doba

%o to #e z#a*i da su ba+ s"a o"a razdoblja prisut#a u s"im kraje"ima s"ijeta. ed#omusposta"lje#i periodiza(ijski susta" za odree#o podru*je #e moe se u"ijek meha#i*ki

preslikati #a drugo podru*je. 7rimjeri(e, detalj#o razrae#a periodiza(ija mlaeg kame#ogdoba za Bliski 3stok #e moe se bez ostatka pre#ijeti #a sred#joeuropsko podru*je.

Paleoli'ik ili s'arije kameno do/a, "rijeme je pr"ih s"jedo*a#sta"a o akti"#ojprisut#osti *o"jeka #a li(u Zemlje. ! arheolo+kom je smislu to #ajprije razdoblje primiti"#ihkame#ih izrae"i#a, a potom i relati"#o dobro iz"ede#e obrade kame#a i kosti. %o tak"a jedefi#i(ija su"i+e uska. O#a je potpu#ija ako uzmemo u obzir dru+t"e#e i gospodarske aspekte*o"jeko"a postoja#ja. Tako gleda#o, stariji 1ili do#ji i sred#ji paleolitik "rijeme je po*et#eobiteljske okuplje#osti ljudskih i#di"idua, grupira#ja u ma#je zajed#i(e koje se ba"eskuplja#jem hra#e i "rlo primiti"#im lo"om. $uprot#o tome mlai 1gor#ji je paleolitik dobaobliko"a#ja orga#izira#ih obiteljskih pa "e i pleme#skih zajed#i(a s dobro ustroje#omlo"#om i ribolo"#om pri"redom te s #esum#ji"im dokazima o postoja#ju duho"#og i"ota.Za*e(i duho"#osti "idlji"i su "e i u sred#jem paleolitiku 1pokapa#je mrt"ih i upra"os"jedo*a#st"a o #eobi*#o raz"ije#om duho"#om i"otu, meu kojima #a pr"om mjestu stojeiz"a#red#i spome#i(i sit#oga kiparst"a i +piljskoga slikarst"a, u#ose "idlji"e raskorakeizmeu primiti"#e dru+t"e#e strukture i raz"ije#e duho"#e #adgrad#je.

7aleolitik kao arheolo+ko razdoblje po*i#je u kvar'aru, #ajmlaem odsjeku geolo+kepro+losti Zemlje. $tariji dio k"artara, pleis'o1en ili ledeno do/a, "rijeme je poja"e *o"jeka


18/22

kao s"jes#og, st"arala*kog bia. Os#o"#o je obiljeje o"oga perioda ekstrem#o klimatskoos(ilira#je, s uspo#ima i pado"ima. i+ekrat#o, iz"a#red#o s#a#o ohlai"a#je zemlji#e

po"r+i#e st"orilo je, u pr"om redu #a tlu sje"er#e hemisfere, "elike lede#e pokri"a*e, aklimatske su se zo#e pomak#ule prema ek"atoru. limatske mije#e zahtije"ale su odi"oti#jskog i ljudskog s"ijeta iz"a#red#e mogu#osti prilagodbe. ada to #ije bilo mogue,

preostajale su d"ije alter#ati"e& migra(ija ili izumira#je. ci"oti#je koje #isu bile do"olj#oelasti*#e u raspo#u potreb#og prilagoa"a#ja i koje #isu bile sklo#e seobama izumirale su.o"jek je meutim izmi(ao zo#ama oledbe ili #eposred#og utje(aja tih zo#a i zadra"ao se u

perigla(ijal#im podru*jima, dakle kraje"ima koji #isu bili pod #eposred#im utje(ajemekstrem#ih klimatskih prilika.

7aleolitik je "rijeme "elikih dime#zija, "elikih u prostor#o-poja"#om smislu, "elikih uotkriima, "elikih u traja#ju. 7aleolitik je zapo*eo "elikim skokom& otkriem orua,

produe#e *o"jeko"e ruke i zauzda"a#jem "atre. To je etapa ulaska u po"ijest, #ara"#o,po"ijest sh"ae#u kao s"e +to je *o"jek ikada u*i#io. Ta se po"ijest #asta"ila izumima koji susporo #apredo"ali, jer prolazile su stoti#e tisua godi#a, a da se zapra"o goto"o #i+ta

uzbudlji"o #ije dogaalo osim gole borbe za i"ot. %i+ta uzbudlji"o, #ara"#o, u "rlorelati"#om smislu, jer *o"jek je u meu"reme#u progo"orio, #o to se arheolo+kim jezikom #emoe izra"#o zabiljeiti. jerojat#o su se mije#jale i #eke *o"jeko"e #a"ike, "jerojat#o su semije#jali i obli(i ljudskih aso(ija(ija/, ali s"e je to ostalo oba"ije#o "elom potpu#e tame. 3tek #egdje u musterije#u, u "reme#u #ea#dertalskog *o"jeka dogodio se #o"i "eliki pomak,

pokapa#je mrt"ih. 3 ma kako to obi*#o izgledalo, bio je to dogaaj od #eizmjer#e "a#osti. Toje bio za*etak religioz#ih poima#ja, "jero"a#ja u #e+to +to se moglo objas#iti samo um#im#aporom, po*etak rje+a"a#ja zago#etki o"oga i o#oga s"ijeta.

7aleoliti*ka je duho"#a re"olu(ija s"oje "rhu#(e doi"jela u d"ije europskezemljopis#e kraj#osti& u fra#ko-ka#tabrijskom podru*ju u obliku +piljskog slikarst"a, te uisto*#oj, od#os#o rusko-ukraji#skoj zo#i u obliku primar#e arhitekture. !sa"r+a"a#je

s"akod#e"#ih uporab#ih predmeta #ije meutim i+lo tak"im ritmom i tu re"olu(io#ar#ihotkria #ije bilo. $redst"a za rad kao zr(alo gospodarskih mogu#osti, preobraa"aju se#eobi*#o sporo. To z#a*i da se *o"jeko"a izuzet#a st"arala*ka djelat#ost poja"lji"ala udome#ama ira(io#al#e 1kulto"i i umjet#ost ili ekolo+ke 1arhitektura u"jeto"a#osti pa u timkompo#e#tama "alja gledati pokreta*ke s#age *o"jeko"a #apretka. 1$. 6imitrije"i :;N;..3pak "alja #aglasiti da se odree#i poma(i u teh#olo+kom smislu uo*a"aju tijekom mlaeg iligor#jeg paleolitika. Ogledaju se u spe(ijaliza(iji orua i oruja +to rezultira raz#oliko+u utipologiji, u primje#i "i+e razli*itih teh#ika izrade orua itd.

Epipaleoli'ik4 od#os#o produe#i paleolitik, kao pojam za odree#o prapo"ijes#orazdoblje, "ee se ugla"#om uz podru*ja koja #isu bila izloe#a izrae#ijim ekolo+kim

promje#ama #a prijelazu pleisto(e#a u holo(e#. ! apsolut#o-kro#olo+kom smislu obuh"aa"rijeme izmeu U000. i @000. godi#a prije rista. Od#osi se #a o#e ljudske zajed#i(e koje#asta"ljaju teh#olo+ki raz"oj s"ojih prethod#ika bez "elikih i#o"a(ija i bez mije#ja#jatradi(io#al#og #a*i#a i"ota. ! gospodarskom pogledu to je #asta"ak kas#og paleoliti*koglo"a*ko-skuplja*kog susta"a, a u teh#olo+kome "rijeme prih"aa#ja i daljeg usa"r+a"a#ja

poseb#ih teh#ika okresi"a#ja koje idu u pra"(u obliko"a#ja sit#og orua - mikrolita. !kratko,epipaleolitik je u kultur#om smislu kas#i paleolitik koji se #asta"lja #ako# pleisto(e#a.

5eoli'ik ili srednje kameno do/a je pojam, kao +to je "e re*e#o, u"ede# uprapo"ijes#u arheologiju :U??. kao kratkotraj#o prijelaz#o razdoblje koje je smatra#os"oje"rs#im #azado"a#jem u od#osu #a mlai paleolitik. %o taka" je sta" #astao u "rijeme

kada su kultur#e odred#i(e iz"oe#e isklju*i"o iz jed#og podru*ja =urope 1tz". fra#ko-ka#tabrijskog i temelje#e #a artisti*koj os#o"i, od#os#o #a *i#je#i(i #esta#ka paleoliti*keumjet#osti. as#ije su #eki z#a#st"e#i(i to prijelaz#o razdoblje ra+*la#ili #a epipaleolitik ili


19/22

produe#i paleolitik i proto#eolitik, od#os#o razdoblje prethodee klasi*#om #eolitiku. 3da#as "lada +arolikost termi#a kada je rije* o postgla(ijal#om "reme#u, pa se jed#a te ista

poja"a defi#ira i kao epipaleolitik i kao mezolitik i kao proto#eolitik.::6a bismo do#eklerazrije+ili tu za"rzlamu kre#ut emo od defi#i(ije za mezolitik u klasi*#om smislu. To je

prapo"ijes#o razdoblje koje oz#a*a"a prijelaz starijega 1paleolitik u mlae kame#o doba

1#eolitik. 7ripada "reme#u geolo+ke sada+#josti, od#os#o holo(e#u, a #jego" po*etaku"jeto"a# je za"r+etkom lede#oga doba 1pleisto(e#a :0 000 godi#a prije sada+#josti 1B7.Os#o"#o obiljeje o"oga razdoblja jesu "elike klimatske promje#e, global#o zatoplje#je,

po"la*e#je lede#og pokro"a te s time po"eza#o podiza#je razi#e "oda 1primjeri(e razi#aadra#skog mora podigla se za goto"o :00 m i promje#a obal#ih li#ija. !slijed s"ega togamije#ja se bilj#i i i"oti#jski s"ijet. %eko suha prostra#st"a tropskog i suptropskog pojasa

prekri"aju tra"#ate stepe, dok u umjere#om pojasu bujaju bjelogori*#e i (r#ogori*#e +ume.Vede#odob#e i"oti#je izumiru ili se po"la*e prema kraj#jem sje"eru. Vjudske zajed#i(elo"a(a i skuplja*a moraju s"oj i"ot prilagoditi izmije#je#om okoli+u. 'az"ija se lo" #a brzudi"lja* 1sr#a jele#, di"lje go"edo, di"lja s"i#ja i pti(e pri *emu su gla"#o oruje luk i strijela.

%abujale rijeke i poto(i, broj#a jezera i mo*"are #ude #o"e iz"ore hra#e pa ribolo" i

skuplja#je +koljaka postaju jed#ako "a#om gra#om pri"rei"a#ja. %o"a "rsta lo"a zahtije"a i#o"u "rstu oruja i orua. 7re"lada"aju mikroliti izrazito geometrijskih oblika *ijim seusai"a#jem u dr"e#a ili ko+ta#a drala dobi"aju koplja, suli(e, strjeli(e i harpu#i. Broj#e su iraz#e ko+ta#e izrae"i#e& +ila, igle, udi(e, bodei, #akit. 3z o"oga "reme#a potje*u i #ajstariji#alazi *ama(a izdublje#ih u deblu 1mo#oksil, ali i tak"ih koji su #a*i#je#i spaja#jem1+i"a#jem i"oti#jskih koa. %o" #a*i# pri"rei"a#ja i ishra#e postup#o sma#juje #omadskemigra(ije i omoguuje st"ara#je stal#ijih #aseobi#a.

raj gla(ijal#og razdoblja #a Bliskom istoku #ije bio podloa# tako drasti*#imklimatskim promje#ama kao u =uropi. lima je tu i tijekom gla(ijala bila toplija i blaa sizuzetkom #ekih uih regija - primjeri(e moe se go"oriti o #e+to lo+ijim klimatskim

u"jetima izmeu 2@ 000 i :0 000. g. u pla#i#skim predjelima urdista#a, )#atolije i Viba#o#a+to pot"ruju hijatusi u #asta#ji"a#ju +pilja kao i mala gustoa popula(ije. $toga #aspome#utom prostoru goto"o da i #e moemo go"oriti o klasi*#om mezolitiku europskogatipa. O"da+#je su zajed#i(e skuplja*a i lo"a(a #a*i#ile pr"e korake prema proiz"od#ji hra#e,tj. prema poljodjelst"u i sto*arst"u promi+lje#om selek(ijom pri ubira#ju biljaka, od#os#o ulo"u. Tako se pri bra#ju "odi ra*u#a da se osta"i korije# biljke, gomolj ili sjeme, a pri lo"u seosta"lja dio mladu#*adi i #e ubijaju se skot#e e#ke. 6akle, u gospodarskome smislumezolitik je posljed#ja, fi#al#a faza i#te#zi"#e lo"#o-skuplja*ke pri"rede.

Pro'oneoli'ik je prijelaz#i ili u"od#i dio u #eoliti*ko razdoblje kada u #ekom

podru*ju kas#i mezolitik "i+e #e zadra"a iz"or#e osobi#e klasi*#oga mezolitika, kada se "e#azire prijelaz sa stadija skuplja#ja i lo"a #a stadij proiz"od#je hra#e, od#os#o poja"ljuju sepr"i uspjesi #a pla#u kulti"a(ije biljaka i domestika(ije i"oti#ja. 7oja"a pr"ih domesti(ira#ihi"oti#ja u podru*ju urdista#a arheolo+ki je pot"re#a 1Zagroz pla#i#e, ali #ema#eposred#ih dokaza o kulti"a(iji biljaka. 3pak odree#i arheolo+ki #alazi poput broj#ihkame#ih r"#je"a i muara, bato"a i bruse"a, jama za zalihe i o+tri(a za srpo"e posred#os"jedo*e o promje#ama u gospodarst"u. aa# iz"or prehra#e postaju di"lje, samo#ikleitari(e *ija je postojbi#a upra"o u podru*ju Bliskog i $red#jeg istoka. 3sto"reme#o se ja"ljaju

jas#i trago"i pr"ih traj#ih #aselja koji sugeriraju sjedila*ki #a*i# i"ota 1sede#tizam.)rheolo+ki to je "idlji"o u trago"ima i osta(ima traj#ih #astambi, #jiho"om pregrai"a#ju iob#a"lja#ju, u "i+ekrat#om ob#a"lja#ju podo"a #astambi i og#ji+ta. $ede#tizam pot"ruje i

11 7ajbolji 'ri"jer !a to je kultura e'ensko% ira koja se kod ra!liiti& autora deinira i kao e'i'aleolitik i kao "e!olitik ikasni "e!olitik i 'rotoneolitik.


20/22

obi*aj skladi+te#ja i *u"a#ja hra#e, te osta(i flore i fau#e koji ukazuju #a godi+#je izmje#e, a ipokapa#je mrt"ih u sklopu #aselja.

7rimjeri proto#eoliti*kih zajed#i(a su arim $hahir kultura u podru*ju urdista#a1Zagroz pla#i#e:2, te #atufije#ska kultura #a podru*ju da#a+#jeg 3zraela i orda#a 1:0 000. ]U A00. g. pr. r.. Za poto#ju su karakteristi*#a traj#a #aselja #a ot"ore#om =j#a#, eriho# iBeidha, ali jo+ u"ijek se #aselja"aju i +pilje. 6jelomi*#o ukopa#e #astambe kru#og tlorisaimaju do#ji dio od kame#a, gor#ji od trske i rogoi#e, a sredi+#ji stup #osi kro"#uko#struk(iju. $mje+te#e su oko sredi+#jeg prostora u kojem je ukopa#o "i+e jama obljeplje#ihilo"a*om, a koje su sluile za sprema#je zaliha itari(a. %atufije#ska je kultura u s"ome

prostoru pojam #e*ega z#a*aj#o #o"oga& os#i"a#ja seoskih zajed#i(a i u"oe#ja bilj#e,od#os#o it#e ishra#e. 'ural#i oblik i"ota sa sta#dardizira#im stambe#im eleme#tima idugotraj#im bora"kom #a istome mjestu kroz "i+e ge#era(ija, +to z#a*i barem stoti#u godi#a,

bit#o je #o"a dru+t"e#a kategorija.

! =uropi proto#eoliti*kom razdoblju pripada kultura Vepe#skog "ira *ije jegospodarst"o 1lo" i ribolo" tipi*#o mezoliti*ko, ali traj#i sjedila*ki #a*i# i"ota u tipizira#im

#aseljima s karakteristi*#om strukturom i objektima blii je #eoliti*kom poima#ju.Pre'kerami6ki neoli'ik. O"im se #azi"om obiljea"aju o#e ljudske zajed#i(e koje su

u razli*itim dijelo"ima s"ijeta dosegle razi#u #eolitika u s"im aspektima 1gospodarskom,dru+t"e#om, duho"#om osim u poz#a"a#ju kerami*ke proiz"od#je. %ajprije je ta poja"auo*e#a #a Bliskom istoku - pretkerami*ki eriho# ) i B, armo 1Zagroz, 9a(ilar, a#^,)ikl 9^k i atal 9^k 1)#atolija gdje "rlo stabil#e klimatske prilike po*etkomholo(e#a 1"la#ije #ego da#as pogoduju raz"oju zajed#i(a koje kulti"iraju biljke, pogla"itoitari(e, i #asta"ljaju s domestika(ijom i"oti#ja. $li*#e poja"e uo*e#e su i u irokitiji1ipar te u r*koj Tesaliji 1 tz". tesalski pretkeramik. $"e je to do"elo i do porasta

pu*a#st"a, te st"ara#ja "elikih #aselja, a #a Bliskom istoku i u )#atoliji i do za*etaka urba#ih

sredi+ta.(eoli'ik ili mla7e kameno do/a razdoblje je prapo"ijesti u kojem se dogaaju

goleme promje#e u orga#iza(iji i obli(ima gospodarskog i dru+t"e#og i"ota, a isto tako i us"ekolikoj materijal#oj proiz"od#ji. %o"i#e koje su bit#o odredile #eolitik i ujed#o gatemeljito razlikuju od prethod#ih razdoblja po da#as uobi*aje#oj defi#i(iji jesu& gospodarst"ozas#o"a#o #a poljodjelst"u i sto*arst"u te s time usko po"eza# sjedila*ki #a*i# i"ota u#aseljima rural#og tipa. ! ok"irima materijal#e kulture to je proiz"od#ja lo#*arske, od#os#okerami*ke robe, te primje#a teh#ike gla*a#ja i polira#ja pri izradbi kame#og orua i oruja,iako je i teh#ologija odbija#ja i okresi"a#ja kame#a i dalje u uporabi i ostat e prisut#a s"edo u bro#*a#o doba.

%eolitik se #ije ra"#omjer#o poja"lji"ao u s"im kraje"ima s"ijeta, a #iti #aeuropskome tlu. O# je #egdje #astao kao rezultat postup#og raz"itka, #egdje opet kaoposljedi(a #aglog lokal#og preobraaja, a u #eka je podru*ja stigao seobom #o"ogpopula(ijskog "ala kao "e sas"im formira#a kultur#a poja"a. Zapra"o je rije* o dugotraj#ompro(esu koji se od"ijao izmeu :2. i ?. tisuljea prije rista. %eolitik se u "eem dijelujugoisto*#e i poseb#o sred#je =urope poja"io kao #e+to izrazito #o"o. Tak"e prijelom#edogaaje u raz"oju ljudskog dru+t"a, s #astupom bit#o #o"ih dru+t"e#ih i gospodarskih

poima#ja, #azi"amo re"olu(ijom, pa je istak#uti brita#ski prapo"ijes#i*ar ordo# hilde

:2%alazi+te spome#ute kulture je ZaWi hemi, selo #a ot"ore#om, datira#o oko U;00. g. pr. r. ! #jemusu otkri"e#e o"al#e i kru#e kame#e strukture s og#ji+tem, "j. do#ji dio #astambi *iji je gor#ji dio bio odtrske i hasure, jame za *u"a#je zaliha hra#e, kame#i r"#je"i, muari i tu*ko"i, kosti domesti(ira#ih kozai o"a(a, te grobo"i pokoj#ika s prilozima.


21/22

u"eo u z#a#ost i pojam neoli'i6ke revolu1ije. To je pr"a re"olu(ija u po"ijesti ljudskoga rodakoja ima dru+t"e#o-gospodarski karakter. To je po*etak orga#izira#e, od#os#o pla#ira#e

pri"red#e djelat#osti. ospodarske kategorije od#ose se u pr"om redu #a moti*arskopoljodjelst"o i sto*arst"o, ali #i stari obli(i pri"rede, poput lo"a, ribolo"a ili skuplja#ja raz#ihplodo"a prirode #isu #estali. %aj"ea je, dakle, #o"i#a u #eoliti*koj pri"redi s"jes#o

sudjelo"a#je *o"jeka u orga#iza(iji ishra#e, od#os#o proiz"od#ja hra#e, sposob#ost st"ara#jastabil#ih zaliha i mogu#ost *u"a#ja "i+ko"a hra#e, bez prepu+ta#ja pukom slu*aju lo"#oguspjeha ili #euspjeha. )li i u tak"om gospodarst"u ekolo+ki *imbe#i(i igraju pr"orazred#uulogu. $ obzirom da *o"jek ugla"#om "i+e #ije #omad, #ego traj#o bora"i #a jed#om mjestu,

barem tako dugo dok #e is(rpi zemlju, morao je rije+iti problem prehra#e #a jed#om uskomprostoru u #ajuoj "ezi s ekolo+kim u"jetima. $"e je o"o "odilo i prema raz"oju sloe#ijihdru+ta"a.

%eoliti*ke se promje#e #isu s"uda od"ijale isto"reme#o, a #isu imale #i jed#akekultur#e, dru+t"e#e i gopodarske domete. %o"osti se poja"ljuju prije +to blie idemo prema

jugoistoku, r*koj i


22/22

uim spe(ijaliza(ijama u#utar pojedi#ih gospodarskih gra#a. ! dru+t"e#om pogledu z#a*aj#oje formira#je *"r+e po"eza#ih i orga#izira#ih patrijarhal#ih rodo"skih i pleme#skih zajed#i(akoje su "e samim tak"im s"ojem ustrojem #admo#ije #eoliti*kim popula(ijama. $"e te

promje#e, #ed"ojbe#o "rlo z#a*aj#e i "a#e, ipak #isu imale o#ako re"olu(io#ar#o obiljejepoput o#ih koje su ko#(em paleolitika od#os#o mezolitika do"ele do obliko"a#ja #eolitika.

$toga se da#as za oz#a*a"a#je razdoblja izmeu #eolitika i bro#*a#og doba #aj*e+e sluimotermi#om e#eolitik, lati#sko-gr*kom sloe#i(om koja ukazuje #a ko#ti#uira#i raz"oj mlaegkame#og doba u bakre#o doba, tj. da je u #o"ost"ore#im kultur#im poja"ama pored #o"iheleme#ata, jo+ u"ijek "rlo prepoz#atlji"a tradi(ija mlaeg kame#og doba i to u s"im sferamai"ota. 3sto z#a*e#je imaju i termi#i kuprolitik i halkolitik. O"aj posljed#ji se obi*#o rabi uko#tekstu egejskog i maloazijskog s"ijeta u z#a*e#ju fi#al#og, za"r+#og #eolitika tijekomkojeg je metal "e u+ao u +iru uporabu, ali jo+ u"ijek #ije bit#o utje(ao #a gospodarsku idru+t"e#u strukturu. %eki prapo"ijes#i*ari jo+ u"ijek rado rabe i opis#i #azi" prijelaz#o doba,ali o# su"i+e #agla+a"a "reme#sku kratkotraj#ost spome#utog razdoblja koje traje *ita"o treetisuljee prije rista, dapa*e po*e(i su mu jo+ u *et"rtom tisuljeu. $ obzirom #a raz"oj#itijek mogue je izd"ojiti ra#i, sred#ji i kas#i e#eolitik, ali gra#i(e #isu *"rsto defi#ira#e,

osobito izmeu sred#jeg i kas#og e#eolitika. 'a#i e#eolitik odreuju kulture koje su jo+*"rsto utemelje#e u #eolitiku i koje pre#ose tipi*#a #eoliti*ka obiljeja, osobito u pogledumaterijal#e i duho"#e osta"+ti#e, a *esto im se #i gospodarska os#o"a #e razlikuje bit#o od#eoliti*ke. $red#ji i kas#i e#eolitik predsta"ljaju udalja"a#je od #eoliti*kih tradi(ija, s "rlo

jakim #aglaskom #a raz"oju metalurgije, ali i sa z#a*aj#im dru+t"e#im promje#ama irasloja"a#jima koja e ko#(em e#eolitika do"esti do formira#ja pr"ih pleme#skih i rodo"skiharistokra(ija. ao i u "rijeme #eolitika, podru*je #apretka i i#o"a(ija predsta"lja maloazijski iegejski prostor *ije su #abujale popula(ije prisilje#e traiti #o"e kraje"e za s"oju egziste#(iju.

%ajprirod#iji i #ajjed#osta"#iji izlaz bilo je preba(i"a#je #a europsko kop#o. %o u o"ome setre#utku poja"ljuje i jed#o #o"o ishodi+te migra(ija, ot"ara se #o"i po"ijes#i put koji e"eliku ulogu imati u s"im kas#ijim razdobljima europske po"ijesti. To je podru*je 7o#ta,Zaka"kazja i ju#oruskih stepa, a put "odi preko 8umo"itih i =rdeljskih arpata uz do#ji tok6u#a"a. 3z tih su kraje"a pristizali brzi, pokretlji"i sto*ari, kojima su bila potreb#a #o"a

prostra#st"a za #jiho"u stoku, sprem#i da ih izbore pod s"aku (ije#u, a #ije #e"a#o #i to dasu o#i "e dobro o"ladali metalur+kom djelat#o+u. $"emu se tome #isu mogle oduprijetiko#zer"ati"#e poljodjelske popula(ije prei"jeloga #eolitika.

Documents

Tihomila Težak