Težak skriptirano

8/18/2019 Težak skriptirano

1/25

Marta Narančić – Metodika nastave hrvatskoga jezika II..

NASTAVA FONETIKE I FONOLOGIJE

Osnovna i srednja škola. Lijepa riječ. Hrvati su u 19.st. blejali.Nastava fonetike i fonologije zanemarena je u nastavi hrvatskoga jezika.ON!"#$% & nauk o prirodi glasova.

ONOLO'#(% & nauk o funk)iji glasova u govornom lan)u.

Nauk o glasovima i nastavni programi (fonetski i fonolokisa!r"a#i$%'ovor i govorne jedini)e. 'ovor i pismo. 'ovorni organi i tvorba glasova.'lasovi hrvatskoga jezika. *odjele glasova. 'lasovne promjene.Naglašivanje. +ečenična melodija ,"o je dobro-. +ečenična intona)ija.tilogenost glasova.

Fonetsko&fonoloko i fonostilisti'ko nan#e se st#e'e% u početnom

čitanju i pisanju/ u nastavi pravogovora/ u nastavi pravopisa0povezivanjem pravopisnih problema s praktičnim vjebanjem2/ u nastaviusmenog i pismenog izraavanja/ u nastavi gramatike/ u nastavi knjievne/s)enske i 3lmske umjetnosti.

Fonoloke po#ave u koli tre)a promatrati na raini% suvremenogahrvatskog standardnog jezika/ današnjih hrvatskih narječja/ jezika starijihpisa)a.

Na'ini u'en#a fonetike i fonologi#e (!vi#e !i!akti'ke raine$% nateorijskoj razini 0pojmovi/ pojave/ pro)esi/ zakonitosti/ pravila/

razvrstavanja2/ na praktičnoj razini 0vjebe/ primjena2.4 osnovnoj školi teište je na praksi/ a u srednjoj školi na teoriji.

Teori#ske v#e")e% 1. fonetičke 0spoznavanje govornih organa i tvorba onih glasova koji

učeniku čine poteško5e u izgovoru2/6. fonološke 0problematika glasovnih promjena/ funk)ije fonema u

govoru2/7. fonostilističke 0promatranje stilske učinkovitosti glasova2.

*rakti'ne v#e")e%1. pravopisne8 rečenični znakovi/ veliko početno slovo/ sastavljeno i

rastavljeno pisanje/ razlike izmeu govorne i pisane riječi/ tueriječi.

6. pravogovorne8 artikula)ijske/ ak)enatske/ intona)ijske/ stilističke.

Fonoloke v#e")e8 poistovje5ivanje i razlikovanje 0vjebe prepoznavanja/reproduk)ija stečenog znanja2/ zamjene 0fonema ili sloga2/ dometanja0fonema ili sloga2/ premetanja 0fonema ili sloga2/ izostavljanja 0fonema ilisloga2/ razlike č:5/ dvoglasnik ije/ naglasak/ zvučni pokusi 0npr. intona)ija2/istraivačke vjebe 0npr. ikavizmi u knjievnom djelu ;arina


2/25


*ravogovor + ortoepi#a8 artikula)ijske vjebe 0npr. izgovor č:5. h/ a/ e/ i/o/ u2/ naglasne vjebe 0npr. razlikovanje dugih i kratkih slogova/ vjebeizgovora/ vjebe proklize/ prepoznavanje naglasne )jeline2/ intona)ijskevjebe 0rečenični naglasak/ rečenični tempo/ jačina glasa/ stanka/ registar/visina tona2.

*ravopis8 pravopisne vjebe8 prepisivanje/ diktati/ vjebe dopunjavanja/vjebe sastavljanja/ problemske vjebe.,iktati mogu biti8 istraivački 0sondani2 d/ nadzorni 0kontrolni2 d/samodiktat 0autodiktat2/ proučeni d/ objašnjeni d/ diktati s obrazloenjem/diktati za sprečavanje pogrešaka.

Ispravl#an#e !iktata8 tandemski/ frontalno.

-O.FOLOGIJA / NASTAVI

;orfologija & oblikoslovlje. 'radivo & učivo.Nauk o obli)ima. *roučava oblike riječi.4 školi se sustavno uči=4 niim razredima osnovne škole8 učeni)i se uvode u morfologiju > u oblikeriječi.4 višim razredima osnovne škole8 sve vrste riječi/ deklina)ija imenskihriječi i konjuga)ija.

4 srednjoj školi8 proširuje se osnovnoškolsko morfološko znanje.4sustavljuje se/ povezuje s tvorbom riječi/ sintaksom i stilistikom. 4či sestručno nazivlje8 morfem/ morf/ alomorf/ morfologija/ morfonologija/morfonostilistika?Nastavne @ naučne osnove > nastavni plan i program.#zraz @ naziv ,morfologija- ne spominje se prije srednje škole=Nii razredi osnovne škole8 učeni)i prepoznaju oblike riječi.1A61. fratar %ndrija $ujundi5 > gra3ja izmeu talijanske i maarske.+iječ ,uč-. 0zašto nije ,u5-B2'lasovne promjene utječu na promjene u hrvatskom jeziku.

OTKLONI O, -O.FOLO0KE NO.-E8 klonjivost nesklonjivih riječi/otkloni u padeima/ odreeni i neodreeni oblik pridjeva/ kompara)ijanepridjevnih riječi/ prelaznost i neprelaznost glagola/ apokopirani in3nitivi iglagolski prilozi. Calihost 0redundan)ija2.

,I,AKTI1KI *.O2LE-I%

*laniranje gradiva u ovisnosti od često5e i uporabne vrijednosti oblikaD odučeničkih jezičnih navika.

2


3/25


Teko3e u nastavi morfologi#e8 duga i kratka mnoina 0vuki > vu)i/ duhi> dusi2/ sibilariza)ija u padenim obli)ima 0vuki > vu)i/ duhi > dusi2/akuzativ za ivo i neivo/ genitiv mnoine imeni)a e:vrste svišesuglasničkim osnovnim završetkom 0naranča > genitiv8 naranača/naranča/ narančiD svjedodba > genitiv8 svjedodba/ svjedodaba/

svjedodbi2/ vokativni nastav)i 0gospodin *avi5 > gospodine *avi5u2/instrumental imeni)a i:vrste 0s mišlju/ s poviješ5u2/ alomor3 u pridjevnoj izamjeničkoj deklina)iji/ izgovor genitiva mnoine u pridjevnoj deklina)iji/prezentsi nastav)i/ pisanje i izgovor futura #. 0biti 5e2/ sklonidba brojeva0nakon dva@tri mjese)a > dvaju/ triju/ četiriju2/ kondi)ional 0mi bih išli2/ itd.

,I,AKTI1KI *OST/*4I8 induk)ija i deduk)ija/ induktivno:deduktivni put/deduktivno >induktivni put/ kontrastivna analiza/ problemski pristup/samostalna uporaba udbenika/ morfologija u lingvostilističkoj analizi.

In!uk5i#a & na nizu primjera učeni)i otkrivaju zajednička obiljeja i izvodede3ni)iju/ pravilo/ paradigmu.

,e!uk5i#a & od pravila prema primjerima. rontalni rad.

Kontrastivna analia & usporedba standardne i zavičajne riječi.

-orfologi#a u lingvostilisti'ko# analii & heuristički razgovor/samostalan rad kod ku5e/ rad u skupini/ istraivačke zada5e?

NASTAVA TVO.2E .IJE1I/ osnovno# koli%

1. nii razredi8 zapaanje završetaka imeni)a enskog i muškog roda?6. viši razredi8 tvorba riječi povezana sa stilom i rječnikomD rječotvorni

sustav na kraju obrazovnog stupnja?

/ sre!n#o# koli% ustavno proučavanje tvorbe riječiD tvorbene inetvorbene riječiD tvorba izvoenjem i slaganjemD sloenosu3ksalnatvorbaD sraš5ivanjeD unuranja tvorbaD tvorba krati)aD preobrazbaDnovotvorbaD stilska obiljeenost novotvoreni)a i zastarjeli)a?

V#e")e i prov#era8 tvorbe riječi prema nastavnikovi naputkuD problemskipristup 0pitanje etnika/ naziva za8 računalo/ zračnu luku i štetnike2Dstvaralačke vjebe 0rječotvorje/ sastav)i s posebnom zada5om/ šaljivisastav)i?2D povezivanje s nastavom knjievnosti?

NASTAVA SINTAKSE

3


4/25


intaksa 0skladnja2 & nauk o rečeni)i.

Teori#e8 strukturalizam 0de aussure/ E.FallG2/ generativno:transforma)ijska gramatika 0Noam EhomskG2/ gramatika zavisnosti ivalentnosti/ opera)ionalna gramatika/ funk)ionalizam/ glosematika/

padena gramatika?

/ ni"im rare!ima osnovne kole8 pojam rečeni)e/ subjekta i predikatana razini prepoznavanja u jednostavnim primjerimaD glagol kao jezgrarečeni)e/ glagolska li)a i vremenaD imeni)a kao subjekt i dio predikata?

/ viim rare!ima osnovne kole8 rečenični ustrojD sklapanje rečeni)anizanjem/ spajanjem i uvrštavanjemD osnovne slube vrsta riječi u rečeni)iDsročnost i red riječi u rečeni)iD slaganje rečeni)a u diskurs.

4 srednjim školama81. gimnazijama8 sintaksa u )jelini > usustavljenjeD posebi)e u svezi sa

semantikom i stilistikom.6. strukovnim školama8 usustavljivanje osnovnoškolskih znanja

funk)ionalno podreeno komunika)ijskim potrebama u svezi sodreenom strukom.

*ristup sintaksi s razine riječi. *ristup sintaksi s razine sintagme. *ristupsintaksi s razine rečeni)e. *ristup sintaksi s razine teksta. intaksa iknjievnost. intaksa i 3lmska i s)enska umjetnost.

Sintakti'ke v#e")e mogu biti na razini prepoznavanja/ razini reproduk)ijei razini primjene.

*rim#eri sintakti'ki6 v#e")i8 dopunjavanje/ preoblike/ proširivanje/saimanje rečeni)e/ ispisivanje/ premještanje/ sreivanje/ analiza rečeni)e/tvorba rečeni)e/ sastavljanje rečeni)e prema zadanim formulama?

NASTAVA LEKSIKOLOGIJE

Leksikologija 0rječnikoslovlje2 & znanost o rječničkom blagu. *roučavaleksički sastav riječi.

4 osnovnoj školi > praksa/ razvijanje i boga5enje učeničkog rječnika. 4srednjoj školi > leksikologija se radi sustavno.

Je!nostavni sustav8 +iječ kao priop5ajno sredstvo 0komunika)ijska itemeljna leksikološka razina2. 4druivanje riječi u rečeni)i i diskurs0morfološka/ morfonološka/ sintaktička/ tekstolingvistička razina2. "vorba

riječi 0fonološka/ morfološka/ rječotvorna/ etimološka razina2. 4porabnavrijednost riječi 0semantička i stilska razina2.

4


5/25


Nastavni pristupi i postup5i8 Capaanje riječi u tuim i vlastitimtekstovima. itanje rječničkih ulomaka/ leksikološke i leksikografskeliterature. *redavanje o riječima. astavljanje rječnika. tvaranje tekstovas leksičkim )iljem. *redstavljanje rječnika i leksikografske grae.

+ačunalne igre. Leksičke igre. emantičke igre. !timološke vjebe.+ječotvorne vjebe. razeološke vjebe. +ječničke vjebe.

*rim#eri v#e")i8 pod)rtaj perifraze @ frazeme/ zamijeni/ objasni/ razvrstaj ustup)e?

NASTAVA STILISTIKE

tilistika je nauk o stilu. til je način izraavanja. vrha nastave stilistike jestje)anje stilističke naobrazbe 0tj. osnovnog znanja o stilu i stilisti)i2. til ječovjek. vaki čovjek je neponovljiv. ovjek je boje bi5e. #ntelektuala) bitrebao govoriti sporije. ovjek se prilagouje.

Stilisti'ka )i nao)ra)a tre)ala omogu3iti u'eniku (svr6astilistike$8 prepoznavanje/ prosudbu i o)jenu stilskih obiljeja i vrijednostitekstova/ ali i opusa pojedinih pisa)a te knjievnih smjerova 0stilskihforma)ija/ razdoblja?2D svrhovito iskorištavanje znanja za oblikovanjevlastitoga stila u govorenju i pisanju.

Stilistika u kolu o)u6va3a prou'avan#e8 sredstava jezičnog izraavanja/ izbora najprikladnijih izraza/ oblika i konstruk)ija/ ve5 prema naravi i

svrsi iskaza/ svrsishodnosti uporabe sredstava koja postoje u jeziku i odgovaraju

njegovim normama te slue onim zada5ama što ih mogu imatisudioni)i sporazumijevanja/

jezičnih pojava s gledišta njihova značenja i izraajnosti/ uz o)jenukoliko su one pogodne da točnije/ jasnije i jače izraze neku ideju/

različitih sitnih nijansa značenja s gledišta njihove uporabe kao pomo5u izboru po značenju srodnih jezičnih postupaka koji nisu sasvimistoznačni/ nego se razlikuju po nekim nijansama/ katkad veoma3nima i teško uhvatljivima/

jezičnog umije5a i izgradnje svjesnog odnosa prema jeziku.

Troslo#na #e nastava stilistike%1. raščlamba izabranih tekstova i zapaanje njihovih stilskih značajki/

5


6/25


6. teoretsko stje)anje znanja o stilu i stilisti)i/7. primjena stečenog znanja u vlastitom izraavanju.

Tri v#e")ena stupn#a81. vjebe zapaanja i prepoznavanja 0stilema/ stilskog sredstva/ stilske

osebujnosti/ stilske pripadnosti2/6. vjebe vrijednosnih prosudaba stilskih izbora u tekstovima/7. vjebe uporabe stilskih sredstava u vlastitom izraavanju.

Lingvostilisti'ke v#e")e8 fonostilističke i grafostilističke 0ekspresivnasvojstva glasova/ impresivna svojstva glasova/ stilistika pisma/ stilistikagovorenja?2/ morfostilističke i morfonostilističke 0stilistika imenskih riječi/stilistika glagolskih riječi/ sinonimija i homonimija2/ sintaktostilističke0stilistika padea i glagolskih oblika/ stilistika rečeni)e2/ leksostilističke0uporaba novotvoreni)a/ zastarjeli)a/ historizama/ poetizama/dijalektizama/ argonizama2 i semantostilističke 0epiteti/ poredbe/metafore/ metonimije/ litote/ eufemizmi/ perifraze/ personi3ka)ije/hiperbole2.

V#e")e po kriteri#u tekstovni6 vrsta878 prone v#e")e9:8 versi;ka5i#ske v#e")e9


7/25


*o kriteri#u .eumut6a i S56or)a8 pričanje/ stvarno objašnjavanje/doivljajno opisivanje/ razmatranje.

*o kriteri#u 2ran!esa8 opisni 0prostorni razvoj predmeta i njihovih

osobnosti2/ pripovijedni 0vremenski razvoj dogaaja i pojava2/ raspravljanje0logički razvoj misli/ teme2.

*o kriteri#u Smirnova8 izlaganje 0saetak/ referat2/ stvaralački sastavak0opis/ priča2/ literarno:kritički sastavak 0rasprava/ kritika2.

*o kriteri#u So>inskoga8 priop5ajni 0pisma2/ izvještajni/ opisni/objasnidbeni/ obvezuju5i 0ugovor/ oporuke/ priznanja&/ upu5ivački/raspravljački/ pripovjedački/ mješoviti.

*o kriteri#u ?erli56a ko#i a polaite uima o!nos priop3ava'aprema svi#etu8

1. opisni (!eskriptivni$ tekstovi > zapaanje pojava u prostoru/6. pripov#e!ni (narativni$ tekstovi > zapaanje pojava i promjena u

vremenu/7. ilaga'ki (ekspoi5i#ski$ tekstovi > mogu biti sintetički 0pojave se

identi3)iraju imenovanjem/ svrstavanjem u razred/ vrstu/ rod/funk)iju?2 i analitički 0pojave se identi3)iraju razlaganjem u dijelove/navoenjem bitnih odredni)a2/

I. raspravl#a'ki (argumenta5i#ski9 !okaiva'ki$ tekstovi >prosudba odnosa meu pojavama/ predmetima/ zbivanjima/ njihovo

vrednovanje/J. upu3iva'ki (instruktivni$ tekstovi > davanje uputa/ instruk)ija zaponašanje u budu5nosti/ planiranje djelovanja u budu5nosti.

NASTAVA *OVIJESTI @.VATSKOGA JEIKA

4 nastavnim programima i nastavi do 199K. nezastupljena 0ili vrlo skromno zastupljena2 povijest hrvatskoga

jezika elementi jezične povijesti u nastavi knjievnosti.

4 nastavnim programima za 1. razrede trogodišnjih strukovnih škola8*oče)i hrvatske pismenosti. *isma hrvatskoga jezika. 'lavni hrvatskiglagoljski/ 5irilski i latinički spomeni)i. 'lagoljaši i latinisti. % za 6. i 7.razred nije 0posebnim natukni)ama2 predviena povijest hrvatskoga jezika.

Osnovno nan#e o povi#esnim ti#ekovima 6rvatskoga #eika(osnovna kola$8

1. Hrvatska pismenost započinje uporabom )rkvenoslavenskoga jezikakoji su meu lavenima proširili bra5a iril i ;etoda i njihovi učeni)i

0prijevodi )rkvenih knjiga2. 'lagolji)a/ 5irili)a.

7


8/25


6. *rvi je sačuvani spomenik hrvatskoga jezika Faš5anska ploča011KK.g/ glagolji)a2.

7. 4 )rkvenoslavenske tekstove postupno se upli5u osobine narodnihhrvatskih govora. ve češ5e se pravni spisi i knjievna djelapojavljuju na hrvatskom jeziku. "ri pisma8 glagolji)a/ hrvatska 5irili)a

0bosanči)a2/ latini)a.I. Od 1I. st. stvaraju se i knjievna djela/ najprije na čakavskom ištokavskom/ a zatim na kajkavskom pa potom na mješovitomnarječju.

J. Fogata štokavska knjievnost 0od jedinstvo srpskoga i hrvatskoga jezika. Hrvatski jezikse sve više posrbljuje/ s namjerom da se izbrišu razlike izmeu tadva jezika.

. Novosadski dogovor 019JI2/ novosadski pravopis 019K2.A. 19.

otklonjen novosadski dogovor i dvoimenost jezika.9. Osamostaljenje i demokratiza)ije Hrvatske > hrvatski jezik.

Sre!n#a kola8 znanje o povijesti mora biti opširnije i produbljenije

0Pranči5/ $aši5/ Pitezovi5/ 'aj/ Peber/ $urlea)/ $uzmani5/ ;areti5/ Froz/ (agi5/ tarčevi5/ bra5a +adi5i?2. *ostojale su četiri struje od kojih je svakamogla postati temeljem standarda8 čakavska/ kajkavska/ mješovitačakavsko:kajkavsko:štokavska 0ozaljski jezično:knjievni krug2 i štokavska.

*ristupi pov#esno#ei'nom gra!ivu8 osnovne obavijesti o pojedinimtemama 0poče)i pismenosti/ spomeni)i2/ čitanje trasnliteriranih tekstova/vjebe 0razumijevanje teksta/ zapaanje pravopisnih/ gramatičkih irječničkih osobina/ usporedba sa suvremenim jezikom2

V#e")e8 čitanje teksta/ zapaanje gra3ja i gra3jskih osobina/ zapaanje

pravopisnih osobina/ prijenos u današnju gra3ju i pravopis/ zapaanjefonetskih i fonoloških osobina/ zapaanje manje poznatih i nepoznatihriječi/ zapaanje stilskih karakteristika/ utvrivanje narječja?

NA.JE1JA / NASTAVI @.VATSKOGA JEIKA(,i#alekti i !i#alektologi#a$

,Na početku bijaše dijalekt.-

$ratak pregled teško5a u nastavi hrvatskoga jezika u kajkavskim ičakavskim krajevima8 nakon uvoenja štokavštine kao standardnoga i

nastavnog jezika u hrvatske škole 0od 1AI. do 199K2. 4 današnjoj nastavi

8


9/25


hrvatskoga jezika u kajkavskim i čakavskim krajevima8 uglavnom nema tihstarih teško5a.

4 niim razredima osnovne škole8 uspješan put do standardnoga jezikapreko zavičajnog govora. 4 višim razredima osnovne škole8 posebno je

vana uloga razlikovne gramatike i dijalektalne knjievnosti.

Je!na o! nastavni6 a!a3a8 na razini osnovnoškolske naobrazbeosposobiti učenike za porabu hrvatskog standardnog jezika u svimtekstovnim vrstama/ funk)ionalnim stilovima i priop5ajnim sredstvima/ tj.razlikovati hrvatski standardni jezik i zavičajni govor i narječje teprimjenjivati znanja u skladu s komunika)ijskim okolnostima.

Svr6a nastave 6rvatskoga #eika u sre!n#im kolama8 4svijestitipotrebu stalnog učenja hrvatskoga jezika/ razvijati i učvrš5ivati brigu iljubav za hrvatski jezik i knjievnost. te5i spoznaje o hrvatskom jeziku kaosredstvu priop5avanja i umjetničkoga izraavanja te jednu od osnovnih0bitnih2 značajki hrvatske narodne samobitnosti 0na)ionalnog identiteta2.te5i jezično znanje/ jezičnu kulturu i sposobnost za porabu hrvatskoga0standardnog2 jezika u svim tekstovnim vrstama/ funk)ionalnim stilovima ipriop5ajnim sredstvima.

*erio!ia5i#a 6rvatske #ei'ne povi#esti (2roovi3281. od [email protected]. do kraja 1J.st.6. 1.str.7. 1.st. i prva polovi)a 1A.st.

I. druga polovi)a 1A.st. i početak 19.st.J. 19.st.. 6K.st.

"enja k tronarječnom jezičnom standardu 0Ozaljski krug > *.Crinski/$.Crinska/ .$.rankopan/ *.+.Pitezovi5?2.

Nema runih dijalekata= imeni)e/ glagoli/ pridjevi/zamjeni)e? Na kraju se moe dati i metodička napomena kao pomo5 uoblikovanju nastave.

*.EGLE, *OVIJESTI GOVO.NI0TVA I *IS-ENOGA

I.ABAVANJA

9


10/25


*ovijesni je početak nastave govorništva 0govornoga izraavanja2 ipismenosti 0pismenoga izraavanja2 zapravo i početak nastaveizraavanja/ odnosno školstvo. Nedvojbeno se prvo učilo govorno papismeno izraavanje u školama.


11/25


*OVIJESNI *.EGLE, *IS-ENOG I.ABAVANJA(*IS-ENOSTI$

*očetak 0korijen2 školstva 0nastave28 početak je nastave izraavanja8govorno pa pismeno izraavanje. Nema nedvojbenih povijesnih izvora opočet)ima pismenoga izraavanja. 'ovoreni jezik je prvotni oblikkomunika)ije. *isani jezik iz temelja govorenoga jezika. 'ovorno i pismenoizraavanje obično zajedno u školama. 4 nekim razdobljima8 višepozornosti ili govornomu ili pismenomu izraavanju.0kole u sumersko# 5ivilia5i#i 0od druge polovi)e I. tisu5lje5a pr.$r u;ezopotamiji i okolnim područjima2D vjebanje krasnoslova knjievnihdjelaD prvo pismoD glinene ploči)eD pisani znak > govorna vrijednostDklinasto pismo. umeranski utje)aj na druge8 zapisi na akadskome/

hetitskome i hurijskom jeziku. 4čenje pisanja i čitanja8 povezivanjemznakova obično radi oblikovanja imena > od pisanja riječi do rečeni)e.učenik prijenosnik poruka8 od čitatelja učiteljeva pisanja > do zapisivačapročitanoga teksta. itatelji > pisari u ;ezopotamiji8 povlaštene osobe.Feni'ani 0na početku druge polovi)e 6. tisu5lje5a pr.$r28 abe)edno pismo/znakovi samo za suglasnikeD način učenja čitanja8 od sri)anja glasova pado izgovora )ijelih riječi.Bi!ovski naro! 0na početku 1. tisu5lje5a pr.$r28 visoka kulturaD školeDbogata pismenost i govorničko umije5e.*eri#a% školstvo na visokom stupnjuD pismenost i govorništvoD spretnipregovarači 0s 'r)ima2

Gr'ka% ,*edagogija- počinje s Homerom. 4sustavljeno školstvo u.st.pr.$r8 homerovska odgojna načela. "emelji školskog odgoja i izobrazbe8pismo/ gimnastika i glazba. ustavno vjebanje govornoga i pismenogaizraavanja. Najviši stupanj školskog umije5a pismenoga izraavanja8 u#zokratovoj i %ristotelovoj školi. *ismeno ira"avan#e u 6elenisti'komra!o)l#u8 spe)ijalizirani nastavni)i8 učitelji početnog čitanja i pisanja/gramatičari/ retori. %zijski/ ki5eni stil..im8 Obli)i grčkog školstvaD sustavno vjebanje pismenog izraavanja ugovorničkim školama/ iznimno visoka razina. Castupljene mnoge vrstepismenih sastavaka?Sre!n#i vi#ek 8 Pisoka razina pismenostiD samostani > prepisivačke škole.Hrvati > tropismen narod8 glagolji)a/ 5irili)a/ bosanči)a. Fosanči)a >bosanski franjev)i 0hrvatska 5irili)a2.

GOVO.NE V.STE: prema temati)i/ funk)iji/ stilu/ argumenta)iji/ kompozi)iji/ vrstu

auditorija/ broju govornika/ broju slušača/ audio ili audiovizualnoj svezi/povratnoj svezi/ duljini govora/ ambijentu govora

: u retori)i > tri vrste govora8 pohvalni 0svečani > pogrebni/ svadbeni >biramo samo najljepše2/ politički/ sudski. *o!#ela na temel#u8

auditorija/ teme/ funk)ije/ ambijenta/ argumenta)ije.

11


12/25


: Suvremene po!#ele8 razgovorni/ kratki monolozi/ govori 0predavanja2 iposebne govorne vrste.

*IS-ENO I.ABAVANJE / OSNOVNOJ 0KOLI

C8 .A.E,% *ismeno prepričavanjeD stvaralačko prepričavanje. Opisivanje.*ismo kao vrsta teksta 0osobno/ poslovno2. Objašnjavanje.


13/25


VJEB2E .AGOVA.ANJA

Nastavi hrvatskoga jezika jedna od vanih zada5e je da učenika osposobiza riječ kao put k drugome.


14/25


• kupa) i prodavači)a• putnik i kondukter ili taksist• graanin i činovnik u uredu• gost i konobar• učenik i ravnatelj škole

"akvi razgovori/ uz promišljenu metodičku motiva)iju/ mogu postati veomaoriginalni po izrazu i ugoaju8 duhoviti/ šaljivi/ lirski/ maštoviti/ na osebujannačin nadahnuti.

INTE.VJ/

#ntervju kao govorna vjeba nije potreban radi budu5ega učenikovadjelovanja/ ali je po svojoj privlačnosti veoma koristan. ;ogu se izvoditistvarni i zamišljeni intervjui.

Stvarni intervju vee se za školski ivot/ za potrebe razreda. Novinarskadruina. 4čenika za intervju treba pripremiti/ a sam intervju se moesnimiti kako bi se u raspravi o uspjelosti intervjua kao govorne vjebelakše raspravljalo/ jer se pojedinosti mogu ponovno poslušati.4stroj takve govorne vjebe8

1. itanje intervjua 0iz školskih listi5a/ učeničkog časopisa/ dnevnihnovina?2

6. +asprava o pročitanom/ utvrivanje glavnih obiljeja intervjua0de3ni)ija/ svrha/ način izvoenja2

7. +azgovor o izvedbenim mogu5nostima intervjua u razredu/ upute zaizvedbu

I. *riprava učenika za intervjuJ. #zvedba intervjua. +aščlamba i prosudba intervjua.


15/25


*.I*OVIJE,ANJE

*ripovi#e!an#e ili nara5i#a8 tekst koji se temelji na priop5avanju ozapaenim pojavama/ zbivanjima i promjenama u vremenu i prostoru uskladu s odgovaraju5im vremenskim slijedom.

Glavni o)li5i pripovi#e!an#a8 pričanje/ prepričavanje i izvješ5ivanje.;ogu biti usmeni i pismeni.

1. *.I1ANJE8*ri'an#e8 pripovijedanje utemeljeno na stvaranju priče o zamišljenom

ili zbiljskom dogaaju. *ripov#e!a' govori o dogaaju ili nekomzamišljenom dogaaju ostavljaju5i dojam kao da je bio promatrač/svjedok dogaaja/ pa je njegovo pričanje neposredno i napeto.*ripovjedač nastoji/ barem tako izgleda slušatelju ili čitatelju/ bitiobjektivan.Kn#i"evnoum#etni'ko pri'an#e (pripovi#e!an#e$8 uključuje i izrazitolirske elemente utemeljene na odnosu pripovjedača prema ivotu/mislima/ osje5ajima i preivljavanjima. 4ključuje i dramske elementekoji očituju govor s vrlo istaknutim osje5ajima u neuobičajenimrečeni)ama/ počesto uskličnim i upitnim.4 pripovijedanju 0pričanju2 uvijek se predočuje vri#eme8 očituje se iz jedne u drugu rečeni)u/ pa na kon)u priča svjedoči i o vremenskomtrajanju 0dogaaja2D opseg pričanja više ovisi o pripovjedaču nego otrajanju dogaaja 0romani ili kratki pripovjedni testovi od nekolikorečeni)a2.

6. *.E*.I1AVANJE8*repri'avan#e8 ponavljanje 0reproduk)ija2 pročitane priče ili priče koju je netko čuo.Svr6a prepri'avan#a8 što prikladnije obavijestiti čitatelja ili slušateljao najvanijem u odreenom djelu ili što se čulo u priči o nekom

dogaaju ili pojavi.

15


16/25


Osnovna o)il#e"#a8 jasno5a/ kratko5a i ujednačenost u iznošenjudogaaja.Ca razliku od pričanja 0i izvješ5ivanja2 u kojima se pripovijeda oneposredno doivljenim dogaajima/ prepričavanjem se pripovijeda oposredno doivljenim dogaajima.

;oe biti doslovno i saeto/ ali neki tekst moe se i opširnije prepričati.Obavijesno prepričavanje & saeto prepričavanje.+ekreativno prepričavanje & uz kra5enja i proširivanja izvornoga teksta.

7. IVJE0IVANJE8Iv#e3ivan#e8 objektivno/ neutralno/ lišeno osobnih osje5aja/ istinskopriop5avanje zapaanja o dogaajima. *ripovijedanje o dogaajima/pojavama ili predmetima koje odreuje točnost/ jasno5a/ kratko5a/objektivnost i prikladnost teksta osobama kojima se namjenjuje. Neunose se vlastiti osje5aji ni raspoloenja.Ne donosi značajnu razlubu uzroka i posljedi)a dogaaja/ ali kronološkiprati njegov razvoj. #zvjestiteljevo neutralno stajalište podrazumijevališenost teksta osobnih komentara. Prlo saetim izvješ5ivanjem nastajevijest/ a opširnijim izvješ5ivanjem izvješ5e. +abe se izjavne rečeni)e.

VJEB2E *.E*.I1AVANJA8 *repričavanje koristi razvoju različitih psihičkihfunk)ija i misaonih opera)ija/ a u prvom redu pam5enja i apstrahiranja.*repričavanje je uglavnom manje ili više vjerna reproduk)ija priče koja

nastaje oduzimanjem pojedinih elemenata. Pjernost moe biti smislena iizrazna. mislena učenika potiče da zahva5a u svoje rječničke i izraznezalihe kako bi reprodu)irao svoje shva5anje pročitanih ili čuvenih ideja. 4prepričavanju je najčeš5i put oduzimanja8 doslovno ponavljanje priče ilisaeto prepričavanje koje pretpostavlja ogoljeni kostur fabule.Informativno prepričavanje je takvo prepričavanje koju je glavni )iljobavijestiti slušatelja o bitnim sastavni)ama neke pričeD moe biti sličnoizvješ5ivanju. Rekreativno prepričavanje8 do njega vodi put oduzimanjapra5en i proširivanjem. stvaralačko prepričavanje.

VJEB2E *.I1ANJA8 *ričanje je stvaralački čin i kad mu je osnovom zbilja ikad se temelji na zamišljanju. tvaralački ugoaj moe izazvati8nastavnikova pričaD umjetničko štivoDumjetnička slika/ kipi5/ bilo kakvolikovno djeloD 3lm/ "P drama/ kazališna predstavaD radioemisijaD glazbaDvijest/ razgovor o zanimljivu dogaajuD priroda.

4čeni)i trebaju stvarati priče od8 svojih dogaaja/ dogaaja o kojima subilo kako obaviješteni/ dojmova izazvanih slikom/ glazbom/ prirodom itd./vlastitih izmišljaja.

*ričanje uz sliku > opis slike pretvoriti u pričuD mašta.*ričanje uz glazbu > glazba kao pokretač mašte.

16


17/25


O*ISIVANJE

Opisivan#e je utemeljeno na prikazivanju obiljeja predmeta ili pojava uprostoru/ tj. osobina bi5a. *lod opisivanja je opis.

Opisi se mogu razvrstavati na više načina. *onajprije/ mogu biti usmeni ilipisani.

*rema u!#elu os#etila u promatran#u po#ava i )i3a u prostoruraliku#u se%

1. vizualni 0zapaanje vidom2/6. auditivni 0zapaanje sluhom2/

7. olfaktivni 0zapaanje njuhom2/

I. gustativni 0zapaanjeokusom2

J. taktilni 0zapaanje dodirom2.

*rema svrsi9 opisi mogu )iti8 znanstveni/ tehnički/ poslovni/popularnoznanstveni i knjievnoumjetnički.

/ skla!u s opisiva'evim motritem9 opisi mogu )iti81. su)#ektivni 0osje5ajno obojeni/ doivljajni/ impresionistički/ maštoviti2

a. naturalistički 0prevlast runih/ grubih/ neugodnih )rta2/b. romantični 0prevlast lijepih/ ugodnih/ osje5ajno:poeljnih )rta2/). humoristični 0isti)anje smiješnih )rta opisivane pojave/

karikiranje2/d. sentimentalni 0osje5ajnost/ su5ut/ suosje5anje2.

17


18/25


6. o)#ektivni 0stvarni/ ra)ionalni/ bez osobnih/ osje5ajnih ili maštovitihprimjesa2D realistični 0ravnomjerno/ bez isključivanja/ objektivno2

%ko je opisivan predmet u stanju mirovanja/ to su stati'ni opisiD ako je ustanju kretanja/ !inami'ni opisi.

Panjština bi5a/ stvari/ umjetničkih djela/ zgrada i sl > predmet je van#skogopisa/ a duševno stanje/ unutarnji ivot i izraz > predmet je unutarn#egopisa.

*rema pre!metu o!nosno po#e!inosti ko#a #e osnovi5om opisaraliku#emo8 opis osobe 0portret2/ opis kraja 0krajolik/ pejza2/ opiszatvorenog prostora 0interijer2/ opis otvorenog prostora 0eksterijer2/ opismora 0marina2/ opis mrtve prirode 0nature morte2/ opis ivotinje/ opisbiljke/ opis prirodnih pojava/ graevina/ umjetnina/ različitih predmeta i dr.

4 nastavi hrvatskog jezika treba dati prednost onim opisima koji suučeniku korisni iz praktičnih i metodičkih razloga. 4 nastavi se katkadzanemaruju vjebe u objektivnom/ ra)ionalnom opisivanju.

Objektivni opis razvija dis)iplinu oka i duha/ sposobnost zapaanja/analize/ razlikovanja i apstrahiranja/ uspješnost traenja i pronalaenjanajpre)iznijeg/ najadekvatnijeg izraza.

ubjektivni opis ima prednost u razvijanju stvaralačkih mo5i/kombinatorike/ aso)ijativnosti/ sposobnosti sinteze i usporeivanjem u

boga5enju rečeničnih i iskaznih mogu5nosti.

*rema *8 4lara5u a !o)ar opis tre)a81. posjedovati konkretan jezik/ jezik kojim se mogu izraziti svi osjetilni

zapaaji.6. znati izabrati7. umjeti opisati jednim potezomI. prenijeti osje5aj diskretno.

Opisi se u praksi rjee upotrebljava kao samostalan oblik izlaganja. Obično

se utkiva u pripovijedanje/ izvještavanje i tumačenje. Cato govorne vjebeopisivanja postupno treba usmjeravati prema ovakvom namjenskomkombiniranju opisa s drugim obli)ima.


19/25


1. viualna apa"an#a8 dijelovi 0raspored/ omjer/ odnosi/ funk)ije2/graa 0eljezo/ drvo/ papir/ meso2/ dimenzije 0veličina/ visina/ duina/širina2/ oblik/ boje 0osnovni ton/ preljevi/ rasprostranjenost izasi5enost pojedinih boja2/ gibanja/ pokreti i njihova svojstva/karakteristične pojedinosti.

6. akusti'na apa"an#a8 intenzitet zvuka/ kvalitete zvuka 0boja/visina/ dubina/ jasno5a itd2/ ekstenzitet zvuka 0vremenski iprostorni2/ tempo i pauze.

7. taktilna apa"an#a 0tvrdo5a/ oštrina/ hrapavost/ glatko5a/ meko5a/pruivost/ hladno5a/ vru5ina itd.2

I. olfaktivna apa"an#a 0miris/ smrad/ vonj > ugodan/ neugodan/neutralan2

J. gustativna apa"an#a 0ljut/ kiseo/ sladak/ bljutav/ pre)iznijanijansiranja8 kiseo poput o)ta itd2.

-eto!i'ki put u v#e")ama opisivan#a81. proučavanje uzora > zapaanje karakteristika opisa 0izbor

pojedinosti/ stil/ osobni odnos/ svrha26. vjeba opisivanje 0usmena ili pismena2

a. na osnovi neposrednog ili posrednog promatranjab. na osnovi biljeaka načinjenih za vrijeme neposrednog

promatranja). na osnovi sje5anjad. maštanjem/ izmišljanjem.

7. čitanje@govorenjeI. rasprava

;otiva)ija za opisivanje > treba mijenjati vrste opisa radi zanimljivosti=

VJEB2E T/-A1ENJA

"umačenje se zasniva na analitičkom i sintetičkom izlaganju pojava/pojmova/ predodaba/ univerzuma u prostornoj i vremenskoj dimenziji.

"umačiti znači objašnjavati sebi i drugima sve spoznato o svijetu tvarnom inetvarnom/ postoje5em i izmišljenom.

"umačenje se uvrštava dijelom u opisivanje 0identi3ka)ija u prostoru ivremenu2/ a dijelom u raspravu 0identi3ka)ija misaonih pojava i pojmova2.

$ao govorne ili pismene vjebe učeni)ima se mogu ponuditi ove vjebetumačenje8 predavanje/ popularnoznanstveni članak/ obavijesni prikazknjievnih ili drugih umjetničkih djela/ referati/ reklame/ promidbenigovori/ udenički član)i...

19


20/25


;obiliza)ijski govor/ znanstveno predavanje/ kritički prikaz/ slubenoizvješ5e.

.AS*.AVLJANJE

.aspravl#an#e je lančano povezivanje rečeni)a. tvaranje dokazivačkih/raspravljačkih tekstova koji se zasnivaju na prosudbama odnosa meupojavama i pojmovima. "emelj je kritička misao. 4čeni)i se osposobljavajuza vrednovanje svega što zapaaju oko sebe i u sebi.


21/25


*isana rasprava8 oblik stručnoga i znanstvenoga rada. vrha je raspravedokazivanje ispravnosti neke tvrdnje ili tvrdnja/ ali i doba)ivanje tvrdnje ilitvrdnja.4 raspravama se prosuuje/ tumači/ obrazlae i dokazuje. ustavno seraščlanjuje tema. ;isli se razvijaju logično/ a to se očituje lančanom

svezom meu rečeni)ama. Nove rečeni)e proizlaze iz prethodnih/ tj.dijelovi prethodnih rečeni)a razvijaju se u sljede5im rečeni)ama.

*isana rasprava #e o)i'no ovako o)likovana81. 4vod 0s odreenjem )iljeva i metoda istraivanja/ iznošenje

temeljnih tvrdnja2/6. redišnji dio se sastoji u razradbi tvrdnje i obrazloenu

dokazivanju/7. Caključ)i.


22/25


"ekstovi koji se zasnivaju na planiranju djelovanja u budu5nosti pripadajunara)iji/ dakle pripovijedanju/ jer im je temelj promjena u vremenu i prematome glagol kretanja. #ma dosta razloga da se izdvoje u posebnu vrstu8

1. Osnovi)a im nije stvarno djelovanje i zbivanje u vremenu/ nego eljada se učine promjene u budu5nosti.

6. Nije im značajka izmjena pripovjednih glagolskih vremena/ negoimperativ > imperativno/ optativno/ budu5nosno značenje8kondi)ional/ futur/ perfekt?

4 nastavi usmenog i pismenog izraavanja mogu se iskoristiti ove tipičneupu5ivačke vjebe8

1. upute o upravljanju aparatom/ strojem/ vozilom/ oruem/ orujem/bilo kakvom napravom

6. izviačka dnevna zapovijed7. razredni ili školski ku5ni redI. prometni propisiJ. pravilnik ačke udruge/ 3lmskoga kluba/ jezikoslovne druine itd.. upute za rad s izmišljenim strojem ili za ponašanje u izmaštanom/

fantastičnom svijetu. pravila lijepo ponašanjaA. uputa stran)u kako 5e u gradu ili nepoznatom kraju sti5i do neke

uli)e/ spomenika/ neke kulturne/ povijesne ili prirodne znamenitosti.

!lementi upu5ivačke vrste tekstova često se miješaju s elementima drugihtekstovnih vrsta pa je korisno vjebati stvaranje mješovitih tekstova ukojima prevladava eljnost i planiranje ponašanja u budu5nosti. "o su

često81. obavijesti 0npr. o mjestu/ vremenu i načinu nekog sastanka2/6. molbe 0npr. za upis u školu/ za zapošljavanje?2/7. čestitke.

O4JENJIVANJE I IS*.AVLJENJE /1ENI1KI@ *ISANI@/.A,AKA

22


23/25


NA1INI IS*.AVLJANJA878 Lektorska meto!a6. Korektorska meto!a 0uz porabu ustaljena znakovlja27. Kom)inirana kolska meto!a8 još u J. razredu prvenstvo bi dobro

bilo davati lektorskoj metodi/ u . razredu prvenstvo kombiniranojškolskoj metodi/ u . razredu prvenstvo sve više korektorskoj/ u A.razredu uglavnom bi trebala biti zastupljena samo korektorska metoda.4čenike postavljati pred odreene dvojbe > što je bolje/ ljepše/svrhovitije > u skladu je to s učeničkim razvojnim mogu5nostima

O2.ALAGANJE O4JENE *IS-ENI@ /.A,AKA

1. SA,.BAJ% 4sklaenost s naslovom. #s)rpnost/ postupnost/ dovršenost.#stinitost/ točnost/ logičnost. #zvornost sadraja. #zbor iz obiljapojedinosti u skladu s bitnoš5u/ vanoš5u/ karakteristi5noč5u/interesantnoš5u za one kojima se namjenjuje

6. TEKSTOVNA V.STA% *ogodnost tekstovne vrste 0članak/ esej/ prikaz/priča/ bajka/ vijest/ izvještaj2. 4sklaenost sa zakonitostima tetekstovne vrste. Nadahnuto odstupanje/ izvorno/ nesvrhovito ilisvrhovito.

7. KO-*OI4IJA% 4skladba kompozi)ije s tekstovnom vrstom/ sadrajemi namjenom 0uvod:razrada:zaključak2. 4vod:zaplet:uspon:vrhuna):rasplet. +etrospektivno pripovijedanje/ vremenski/ uzročno:posljedičnilogični slijed/ slobodna kompozi)ija. jasno5a/ suvislost/točnost/ prirodnost izraza i drugi zahtjevi dobra stila izloeni u poglavljuo nastavi stilistike. #zbjegnu5e tipičnih stilističkih nedostataka >bombastičnosti/ razlivenosti/ preten)ioznosti/ neumjesnosti/praznorječivosti/ pretrpanosti/ neprimjerenosti riječi i njezina nositelja.#zvornost.

J. G.A-ATIKA I *.AVO*IS% 'ramatička ispravnost. 4redan pravopis.+ječnička norma > uz knjievni i dijalekt ili argonD dvije normeknjievnojezična i dijalektalna.

. VANJ0TINA TEKSTA% 4reenost teksta. 4reenost i čitljivost pisma.

4rednost biljeni)e. 0računaloB2

V.E,NOVANJE /1ENI1KI@ *IS-ENI@ OSTVA.AJA%

Vre!nu#emo8 op5u/ reproduktivnu pismenostD stvaralačku/ u literarnomsmislu produktivnu/ pismenost. Tko vre!nu#eB Nastavni)i/ uredni)i/antalogičari/ čitatelji/ roditelji? Prednovanje sadraja/ oblika/ izraza.

,vi#e nesvr6ovite posl#e!i5e neprim#erena vre!novan#a u'eni'ki6ra!ova%

1. prestimula)ija 0pogrešno je razvijati u djetetu samosvijest ovlastitoj knjievnoj izuzetnosti i umjetničkoj genijalnosti2/

23


24/25


6. destimula)ija 0Nemaš dara za pisanje2.

,vi#e meto!e vre!novan#a8 društveno isti)anje/ stručna prosudba.*ISANJE9 O4JENA I IS*.AVAK O2VEATNE 0KOLSKE

A,AE

I8 *riprava u'enika a kolsku a!a3u 0najaviti učeni)ima zada5u/upozoriti ih na slabosti2

II8 *isan#e kolske a!a3e "ema8

• nastavnik sam zadaje temu s točno odreenim naslovom• nastavnik daje učeni)ima na izbor više naslova iz istog tematskog

kruga• nastavnik nudi više različitih tema s točno odreenim naslovima• nastavnik odreuje temu/ ali prepušta učeni)ima izbor naslova i

slobodan izbor sadraja u okviru zadane teme.• nastavnik daje učeni)ima slobodu u izboru i teme i naslova

III8 Nastavnikovo 'itan#e i ispravl#an#e !oma3i6 a!a3a$orisno je da se svaka zada5a pročita više puta8

• prvi put za stje)anje op5eg dojma o sadraju i pismenosti• drugi put radi ispravljanja jezičnih i nejezičnih pogrešaka• tre5i put za konačnu prosudbu i odluku o o)jeni i potrebnim

primjedbama/ savjetima/ uputama.

Naznačavanje pod)rtavanjem8• pravopisna pogreška jednom )rtom• gramatička pogreška dvjema )rtama• stilska valovitom )rtom• sadrajna isprekidanom )rtom.


25/25


V8 *o#e!ina'no ispravl#an#e kolske a!a3e 0učeni)i sami ispravljajusvoje zada5e na posebnom satu2

VI8 ispravak ispravka 0nastavnik pregledava učeničke ispravke2

Documents

Težak skriptirano