Test Opceg Znanja (1)

TEST Bosanski jezik

PAGE

Test opeg znanja BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA/NAOBRAZBE, NAUKE/ZNANOSTI, KULTURE I SPORTA/PORTA

PEDAGOKI ZAVOD TUZLA

OZPREDMETNI ISPITNI KATALOG

ZA OPU MATURU

Primjenjuje se od juna 2006. godine

Uvod:

Dragi uenici,

Vi ste prva generacija uenika ope gimnazije, koja je svoje kolovanje u gimnaziji zapoela u skladu sa Nastavnim planom i programom za ope gimnazije Tuzlanskog kantona, donesen 2002. godine.

Razvoj otvorenijeg sistema obrazovanja podrazumijeva i podsticanje autonomnih kolskih demokratskih procesa u obrazovanju. To pretpostavlja otvoreniju komunikaciju, liberalniji odnos i iskrenu saradnju nastavnika i uenika u toku kolovanja, to, za rezultat treba da omogui izgradnju uenika kroz modele obrazovanja u zrelu linost, koja treba biti u stanju da se nosi sa aktuelnim problemima i iskuenjima, koje ga u ivotu oekuju. Donositi samostalno odluke o sebi, u svom ivotnom iskustvu, to je naa namjera i elja, na vau dobrobit i dobrobit drutva u cjelini.

To nas je i potaklo da pristupimo izradi jednog opeprihvatljivog i metodoloki prilagodivog Maturalnog ispitnog kataloga, sa testom opeg znanja na zavrnom maturskom ispitu za vas, uenike gimnazije, koji e sluiti u svrhu provjere vaih steenih znanja u toku gimnazijskog kolovanja.

Izrada Maturalnog ispitnog kataloga, sa testom opeg znanja na zavrnom maturskom ispitu, za uenike gimnazije je obaveza , koja je proizila iz lana 59. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine TK, broj: 6/2004) i lana ____ Pravilnika o maturi (Slubene novine TK, broj: ____ ).

Maturalnim ispitnim katalogom odreuju se:

ciljevi mature,

broj maturalnih predmeta,

predmeti zajednikog i izbornog dijela mature,

naini provjeravanja znanja,

traeni nivo znanja koje se provjerava kod pojedinih maturalnih predmeta.

Ciljevi mature

Dragi uenici,

Vjerujemo da ste u dosadanjem kolovanju stekli ogromno i bogato iskustvo u ovladavanju novim znanjima i vjetinama, to vam moe dati dobar osnov za uspjean nastavak kolovanja na nekoj od visokokolskih ustanova.

Smatramo da ste, zahvaljujui vaim kreativnim sposobnostima, inventivnim odnosom prema uenju, snagom vlastite upornosti i elje, ovladali modelima razmiljanja o opeprihvaenim i univerzalnim vrijednostima demokratskog i civilnog drutva.

ta uenik dobiva izradom Maturalnog ispitnog kataloga sa testom opeg znanja?

Uenik ima priliku da na kraju svog srednjokolskog obrazovanja, provjeri stepen i dosegnuti nivo steenog znanja u toku kolovanja, to mu stvara jasnu viziju u kojem pravcu moe nastaviti svoje kolovanje na nekoj od visokoobrazovnih ustanova.

ta kola dobiva izradom Maturalnog ispitnog kataloga sa testom opeg znanja?

kola ima priliku da testiranjem uenika zavrnih razreda gimnazije, neposredno izvri evaluacije strunog rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika sa uenicima, da izvri analizu dostignutog uspjeha u radu sa uenicima, te da na osnovu pokazanih uenikih rezultata na testu, preduzme odgovarajue mjere u poboljanju procesa nastave za budue generacije.

ta drutvo dobiva izradom Maturalnog ispitnog kataloga sa testom opeg znanja?

Zahvaljujui svom mladalatvu, poletarstvu i ljudskom dostojanstvu, uspjeli ste izgraditi vlastiti sustav vrijednosti, koji je utemeljen na vaim kulturno-povijesnim odlikama i uspjenim zavretkom srednjeg obrazovanja, zasigurno koraate ponosni u susret svjetlijoj budunosti koja Vas eka. Nemojte da vas eka! Idite joj u susret! Mijenjajte je! Ona je puna izazova, sree, straha, strepnje i nadanja! Koliko e svega u vaem ivotu biti, uveliko e zavisiti od VAS. Usmjeravanje nastavnog procesa na definisanje i dostizanje standarda znanja, drutvo dobiva zaokret u smislu usklaivanja opeg obrazovanja sa evropskim standardima kvaliteta u obrazovamnju.

U prilogu ovog Kataloga, imat ete priliku vidjeti kako e izgledati va Test opeg znanja. Test opeg znanja, koji je ovdje predoen, predstavlja uzorak izgleda Testa koji e biti slian buduem Testu na zavrnom testiranju opeg znanja na kraju tekue nastavne godine.

Predmetne oblasti koje e biti tretirane na testu opeg znanja

Pitanja, koja e sadravati Test opeg znanja, bie pitanja iz slijedeih podruja, odnosno predmeta :

I JEZIKO PODRUJE

1. Bosanski-hrvatski-srpski jezik i knjievnost,

2. Prvi strani jezik,

3. Drugi strani jezik,

4. Latinski jezik.

II PRORODNO-MATEMATIKO PODRUJE

1. Matematika,

2. Fizika,

3. Hemija-Kemija,

4. Biologija,

5. Geografija / Zemljopis,

6. Informatika.

III DRUTVENO PODRUJE

1. Historija / Povijest,

2. Filozofija,

3. Psihologija,

4. Logika,

5. Sociologija,

6. Demokratija i ljudska prava

IV UMJETNOST, TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

1. Muzika umjetnost,

2. Likovna umjetnost,

3. Tjelesni odgoj.

Predmeti zajednikog i izbornog dijela mature

Opi test znanja je obavezan za sve uenike. On sadri zadatke iz jezikog podruja, prirodno-matematikog podruja, drutvenog podruja, iz umjetnosti i tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Dva predmeta, izbornog dijela, kandidat bira iz grupe od tri izborna predmeta.

Prijava za polaganje mature, tok ispita i naini provjeravanja

znanja i ocjenjivanje

Prijava za polaganje mature

Kandidati, koji ele polagati maturu u tekuoj kolskoj godini, podnose prijavu za maturu u vremenu od 20. januara do 20. februara tekue kolske godine.

Prijava se smatra pravovremenom i onda kada je iz opravdanih razloga podnesena najkasnije do deset dana prije poetka ispitnog roka. O opravdanosti tih razloga, u roku tri dana nakon prijema dokaza, odluuje kolska maturalna komisija, na osnovu mjerila, koje utvruje Kantonalna maturalna komisija.

Kandidat u prijavi, pored osobnih podataka, navodi iz kojih izbornih predmeta e polagati maturu. Dokazi o ispunjavanju uvjeta za polaganje mature se podnose najkasnije deset dana prije poetka ispitnog roka.

Kandidat, koji ne podnese dokaze da ispunjava uvjete za polaganje mature, nema prava pristupiti polaganju mature.

Dokaze, da kandidat ispunjava uslove, ovjerava direktor kole.

Kandidat, koji eli polagati maturu, (lana 15, drugi stav Pravilnika o maturi), u prijavi, pored podataka iz drugog i treeg stava ovog lana, navodi koje maturalne predmete e polagati u prvom, a koje u drugom ispitnom roku.

Kandidat moe pismeno opozvati prijavu na maturu najkasnije dva dana prije poetka ispitnog roka.

Kandidat, koji eli promijeniti prijavu izbornih predmeta na maturi, alje koli, u kojoj se prijavio, promjenu prijave, na posebnom obrascu, najkasnije 30 dana prije poetka ispitnog roka.

Kandidat, koji eli polagati ispite iz pojedinih maturalnih predmeta, u skladu sa lanom 13, stav 4, prijavljuje se koli najkasnije deset dana prije poetka polaganja mature.

kolska maturalna komisija objavljuje spisak prijavljenih kandidata u roku osam dana, nakon isteka prijavnog roka.

Ako je maturalnim kalendarom alternativno odreeno vie dana za polaganje ispita iz pojedinih predmeta, kolska maturalna komisija obavjetava kandidate o datumima ispita, najkasnije dva dana prije ispitnog roka.

Tok ispita

Za izradu Testa opeg znanja imat ete na raspolaganju najmanje 120, a najvie 180 minuta (3 sata).

Test opeg znanja obuhvatit e pitanja iz predmeta koje ste sluali 4 godine tokom gimnazijskog kolovanja. Broj pitanja, koja e Test sadrati, bit e procentualno zastupljeni u testu, u odnosu na broj asova za svaki pojedinani predmet.

Pitanja u Testu bit e postavljena na slijedei nain:

1. Postavljeno pitanje sa mogunou da uenik zaokrui jedan taan odgovor od nekoliko ponuenih,

2. Postavljeno pitanje gdje se ueniku prua mogunost da zaokrui jedan netaan odgovor od nekoliko ponuenih,

3. Postavljeno pitanje gdje se ueniku omoguava da dopie tane rijei u zapoetom odgovoru,

4. Postavljeno pitanje gdje se ueniku ostavlja mogunost da u potpunosti napie taan odgovor,

Zadatak uenika sastoji se u tome da prepozna nain postavljanja pitanja i da utvrdi nain davanja odgovora na postavljena pitanja.

Kontrolu toka ispita, iz pojedinog predmeta, vre dva deurna nastavnika. Uenici se u toku ispita moraju pridravati pravila koja e im deurni nastavnici prije poetka izrade testa saoptiti.

Kandidatu, koji je prekrio pravila polaganja ispita, deurni nastavnici izriu slijedee mjere:

opomena, ako ne potuje pravila postupka polaganja ispita, odnosno ako ih prekri,

prekid polaganja dijela ispita, iz tog predmeta, do kraja tog dijela ispita, ako i pored izricanja opomene nastavlja da kri ili ponovo kri ispitni red,

zabranu polaganja ispita, odnosno nastavka ispita, ako je koristio nedozvoljena sredstva, pomagala ili metode u toku ispita.

Ako kandidat, prema izreenoj opomeni, ponovo prekri ili nastavlja sa krenjem postupka odravanja ispita ili poini prekraj prema treoj alineji prvog stava ovog lana, deurni, odnosno predsjednik kolske predmetne komisije o tome hitno obavjetava predsjednika kolske maturalne komisije, koja odmah, bez oklijevanja utvruje injenino stanje i, u najmanje trolanom sastavu kolske maturalne komisije, izrie mjeru te je odmah izvrava.

Ako kolska maturalna komisija izrekne jednu od mjera iz druge ili tree alineje prvog stava ovog lana, ona nareuje kandidatu da napusti prostor u kojem tee ispit, tako da ne ometa izvoenje ispita.

Kandidatu, kome nadleni organ odredi mjeru prema drugoj alineji prvog stava ovog lana, ne priznaje se postignuti broj bodova iz dijela ispita, kod kojeg je poinio prekraj i ostaje neocijenjen iz tog predmeta.

Naini provjeravanja znanja i ocjenjivanje

Uspjeh na spitu, te uspjeh iz dijelova ispita, ocjenjuje se bodovima na nain koji je odreen, predmetnim ispitnim katalozima, te ga, za svaki ispitni rok, detaljnije odreuje Kantonalna predmetna komisija.

Kantonalna maturalna komisija, na osnovu prijedloga Kantonalne predmetne komisije, odreuje nain za pretvaranje bodova u ocjene. Pretvaranje bodova u ocjene mora biti isti na proljetnim i jesenjim ispitnim rokovima.

Testove ocjenjuju vanjski ocjenjivai, koje imenuje Kantonalna maturalna komisija.

Ljestvica ocjenjivanja za maturalne predmete je petostupanjska i obuhvata ocjene: nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4), odlian (5).

Ocjena nedovoljan (1) je negativna, druge ocjene su pozitivne.

Traeni nivo znanja koje se provjerava kod

pojedinih maturalnih predmeta

Kandidat je uspjeno poloio maturu ako je, u polaganju svih testova, postigao pozitivnu ocjenu.

Test opeg znanja je eliminatoran.

Kandidat, koji je postigao najmanje 80% bodova, potrebnih za pozitivnu ocjenu na jednom izbornom predmetu, dobija pozitivnu ocjenu, na tom predmetu, ako je na testu opeg znanja ocijenjen pozitivno i to najmanje sa ocjenom vrlo dobar (4).

BOSANSKI-HRVATSKI-SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Ciljevi, zadaci

Odabrane oblasti, iz jezika i knjievnosti i ispitna pitanja od uenika, zahtijevaju da:

poznaju kategoriju pojedinanog i opeg u jeziku kao sredstvu sporazumijevanja i jeziku kao povijesnoj kategoriji,

da znanje iz oblasti jezika potvrde na konkretnim reeninim modelima i morfolokim modelima,

su usvojili i da poznaju osnovne pojmove teorije knjievnosti, da ih prepoznaju u djelu i da ih znaju tumaiti,

poznaju povijest knjievnosti, zakonitosti razvoja knjievnosti ( periode, pravce, kole, predstavnike i djela), te da su ovladali interpretacijom knjievnog teksta,

pokau sposobnost kritikog razmiljanja upotrebe knjievne grae,

su izgradili italake kriterije i estetske stavove,

su sposobni iskoristiti italako iskustvo, koje mogu iskoristiti u izboru i doivljaju umjetnikog djela,

prepoznaju strukturu teksta,

su u stanju uporeivati knjievna djela iz razliitih epoha, razliitih stilskih usmjerenja i analizirati razlike i slinosti,

i da ispolje samostalnost u pristupu djelu i primjeni steenih znanja na odabranom tekstu.

Oblasti

Jezik kao sistem znakova i funkcija jezika,

Glasovi i glasovne promjene,

Da uoe i odrede vrstu glasovne promjene,

Knjievni rodovi i vrste,

Stilska izraajna sredstva,

Antika knjievnost,

Morfologija vrste rijei,

Pisma na tlu Bosne i Hercegovine,

Renesansna knjievnost,

Alhamijado knjievnost,

Knjievna razdoblja,

Sintaksa reenice prema sadraju i sastavu,

Sintaksika analiza reenice,

Goethe - ''Jadi mladog Vertera'',

Realizam: Tolstoj, Kovai, Mulabdi, Domanovi,

Moderna lirika,

Alber Kami ''Stranac'',

Milo Crnjanski '' Sumatra'',

Miroslav Krlea,

Mea Selimovi,

Mak Dizdar.

ENGLESKI JEZIK

Struktura testa

U Preliminarnom testu postignua opeg obrazovanja za uenike ope gimanzije na

Tuzlanskom kantonu, strani jezik obuhvata 15% sadraja, odnosno nosi 15 bodova.

Optimalno vrijeme, dovoljno za izradu ovog testa, je 25 minuta. U zavisnosti od sloenosti

materije, test stranog jezika moe imati vie od 15 pitanja.

Iako se u ispitnom materijalu nalaze testovi za engleski i njemaki jezik, uenik - kandidat

radi samo jedan od dva ponuena testa, odnosno bira test onog jezika koji je, prethodno, u

nastavi imao kao prvi strani jezik.

Ispitni materijali su koncipirani prema shemi nastavnog plana i programa zavrnog

razreda ope gimnazije Tuzlanskog kantona, sa sadrajima na dva nivoa, osnovnom

( Intermediate level) i naprednom nivou (Upper-Intermediate level). Ovaj pristup je

odreen na osnovu preporuka navedenih u dokumentu Okvirni maturski ispit, koji je

prireen od strane EU Reform of General Education in Bosnia-Herzegovina.

U dijelu ovog dokumenta, koji se odnosi na sadraj maturskog ispita, taka 6.1, u prijedlog

modela 1, navodi se da su maternji jezk, matematika i prvi strani jezik kljuni obavezni

predmeti, i da se testiranje, iz prvog stranog jezika, predvia na dva nivoa, osnovnom i

naprednom. Osnovni nivo podrazumijeva znanja i jezike vjetine steene na kraju

drugog razreda ope gimnazije. Jedna treina testa se odnosi na znanje i razumijevanje

materije ( prepoznavanje, razumijevanje, i sl.) a preostali dio na usvojene vjetine i

sposobnosti ( npr: interpretacija uputa i rjeavanje problema,interpolacija, i dr.).

Predloeni zadaci se uzimaju iz razliitih oblasti obraene tematike, a testiranje se provodi

primjenom prikladnih vrsta zadataka, koji obuhvataju irok spektar jezikih znanja i vjetina. Sadraji testa su povjerljivi i ukljuuju cijelo gradivo, koje je obraeno u izvoenju nastave.

Glavne odlike

Programski sadraji engleskog jezika, do drugog razreda ope gimnazije, su osnovnog srednjeg nivoa (intermediate level), a u treem i etvrtom razredu su na naprednom nivou ( upper-intermediate ).

Program sadri sveobuhvatno pokrivanje kljunih gramatikih i leksikih sistema engleskog jezika ( a comprehensive coverage of the grammatical and lexical systems of English), u kombinaciji sa iscrpnim vjebanjima etiri poznate jezike vjetine u komunikativnom kontestu ( reading, writing, speaking, listening ) .

Ciljevi i zadaci

Ciljevi i zadaci su da se uenici ohrabre i analiziraju sisteme praktine primjene jezika, da budu izloeni nizu izazovnih i zanimljivih vrsta tekstova i praktinih vjebanja, tokom aktivnosti sluanja i razumijevanja govora ( Listening) i itanja ( Reading ).

Uenici trebaju unositi vlastita iskustva i osjeaj za ostvarenje precizne i pouzdane upotrebe jezika - accurate and confident language in use.

Jezike vjetine

Za potpunu realizaciju komunikativnih zadataka i ostvarenje programskih ciljeva trebaju biti temeljito izgraivane poznate etiri, uslovno izdvojene, jezike vjetine: itanje reading, sluanje listening, pisanje writing i usmeno izraavanje speaking.

Izvod iz Nastavnog plana i programa za engleski jezik

Tematika

- Teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja i BiH,

- Gradovi i regije zemalja engleskog govornog podruja; putovanja irom svijeta,

- kola i uenje; formalna i neformalna korespondencija,

- Porodica, prijatelji, zapoljavanje,

- Nauna fantastika .

Vokabular

- Izbor i uvoenje novih rijei zasnovan na komunikacijskom kontekstu,

- Primjena vlastitog uenikog rjenika, koje uenici sastavljaju pratei nastavu,

- Upotreba udbenike literature, rjenika i preporuenih prirunika za vjebe u

pripremi testa,

- Spoznaja novih i nepoznatih rijei i vjetina razumijevanja u datom Kontekstu.

Gramatiko gradivo

1. Tenses and verb forms

Passive and active;

2. Modal verbs and expressions

Various uses of modal verbs

3. Adjectives

4. Adverbs

5. Prepositions 6. Word formation

Wordbuilding with prefixes and suffixes

7. Conditionals

Conditionals 1st & 2nd

8. Reporting Reported Statements

9. Perfective verb forms

Verb patterns used to, be used to, get used to 10. Multi-part verbs in conversation and written language

Multi-part verbs with prepositions and in fixed expressions.

NJEMAKI JEZIK

Struktura testa stranog jezika

U Preliminarnom testu postignua opeg obrazovanja za uenike ope gimanzije na

Tuzlanskom kantonu, strani jezik obuhvata 15% sadraja, odnosno nosi 15 bodova.

Optimalno vrijeme, dovoljno za izradu ovog testa, je 25 minuta. U zavisnosti od sloenosti

materije, test stranog jezika moe imati vie od 15 pitanja.

Iako se u ispitnom materijalu nalaze testovi za njemaki i engleski jezik, uenik - kandidat

radi samo jedan od dva ponuena testa, odnosno bira test onog jezika koji je, prethodno, u

nastavi imao kao prvi strani jezik.

Ispitni materijali su koncipirani prema Nastavnom planu i programu zavrnog razreda

ope gimnazije Tuzlanskog kantona, na dva nivoa: osnovnom ( Mittelstufe) i naprednom

nivou (Fortgeschrittena). Ovaj pristup je izabran na osnovu preporuka navedenih u dokumentu Okvirni maturski ispit, koji je prireen od strane EU Reform of General Education in Bosnia-Herzegovina. Ovaj dokument, u dijelu koji se odnosi na sadraj maturskog ispita, taka 6.1, u prijedlogu modela 1, navodi maternji jezk, matematiku i prvi strani jezik kao kljune obavezne predmete, gdje se testiranje, iz prvog stranog jezika, predvia na dva nivoa, osnovnom i naprednom.

Manji dio testa se odnosi na znanje i razumijevanje materije ( prepoznavanje, razumijevanje, i sl.), a preostali dio na usvojene vjetine i sposobnosti (npr: interpretacija uputa i rjeavanje problema, interpolacija, i dr.).

Predloeni zadaci se uzimaju iz razliitih oblasti obraene tematike, a testiranje provodi

primjenom prikladnih vrsta zadataka. Sadraji testa su povjerljivi i ukljuuju gradivo,

koje je obraeno u izvoenju nastave.

Izvod iz Nastavnog plana i programa za njemaki jeziku zavrnom razredu ope gimnazije

TEMATIKA:

Savremeni dogaaji i najznaajniji datumi iz Njemake historije,

Problemi savremenog drutva (obrazovanje, zaposlenost, sluenje vojnog roka, strani radnici, posljedice ujedinjenja Njemake),

Izbor profesije, planovi za budunost,

Odnos meu polovima, uloga ene u drutvu, ravnopravnost,

Tolerancija (rasna, etnika i dr.),

Upoznavanje sa pojedinim piscima.

Tematski sadraji, za ovaj razred, tretiraju pitanja budunosti mladih, izbora zanimanja, opeljudska pitanja, kao to su tolerancija, ravnopravnost, zatim drutvena pitanja, to odgovara uzrastu i interesovanjima uenika. Stoga je rad na navedenim sadrajima usmjeren na samostalno, kritiko prosuivanje, konfrontaciju miljenja i sticanje navika slobodnog miljenja.

GRAMATIKA:

Imenice:Imenice razliitog roda i znaenja (homonimi),

Osobenosti u tvorbi plurala.

Glagoli:Glagoli dopunjeni infinitivom:

a) istim infinitivom (lassen, hren, sehen...).

b) sa infinitiv +zu (haben, sein, brauchen, pflegen)

sistematizavija vremena u aktivu, pasivu, konjuktivu.

Pridjevi:

Rekcija pridjeva.

Veznici:Als ob, so dass.

Sintaksa:Zavisno sloene reenice: poredbene, posljedine,

Sistematizacija zavisno sloenih reenica.

Rad na gramatici, u ovom razredu, je preteno obnavljanje i sistematizacija nauenog, pored manjeg broja novih garamatikih jedinica. Znaajan segment rada su rekcija glagola, pridjeva i imenica, gramatika analiza i upotreba vremena.

TEKSTOVI

U radu na tekstovima zaokruuju se i utvruju steene sposobnosti izraavanja, s teitem na pregledu i cjelovitom izlaganju, pored, do sada, usvojenih formi govornog i pismenog izraavanja.

LEKSIKA

Upuivati uenike na stvaranja i bogaenje vlastitog rjenika, znaaj preciznog izraavanja i s tim u vezi uloge sinonima. Polje rijei, naroito glagola, kao centralne vrste rijei, npr. Wortfeld denken: vermuten, meinen, berlegen, denten, ervgen... Vjebanja se mogu izvoditi i prema razliitim kriterijima, npr. djelatnost ula mirisa (riechen, duften, trommeln, pfeifen...) ili kretanje ovjeka ili ivotinja (gehen, laufen, schreiten, schlendern; schwehn, flattern, hoppeln...). Nastavnik moe, zavisno od raspoloivog vremena uenika, slina vjebanja zadavati kao domai rad.

PRAVOPISNE I PISMENE VJEBE

Uvjebavanje pravilnog pisanja stranih rijei i pravila rastavljanja na kraju reda. Prevoenje kraih tekstova, pisanje biografije na dui i skraeni nain. Osnovna teoretska znanja o specifinostima pojedinih pismenih oblika izraavanja, kao to su opis, izvjetaj, prianje doivljaja, rasprava, referat..

LATINSKI JEZIK

CILJ

Cilj nastave latinskog jezika je osposobiti uenika da uoi, spozna, razumije i prepozna jezike strukture latinskog jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem te strukture postoje, kao prenositelji odreenih obavijesti, te da razumije konkretne tekstove na latinskom jeziku i da ih moe prevesti na maternji jezik.

ZADACI

Usvajanje glasovnog sustava, pisma, izgovora i pravopisa,

Usvajanje osnovnog rjenika,

Usvajanje elemenata gramatike,

Osposobljavanje uenika za itanje i razumijevanje, morfosintaktiku analizu i provoenje jednostavnijih tekstova,

Razvijanje interesa za antiku kulturu i civilizaciju.

VOKABULAR

Rijei koje se najee upotrebljavaju, osobito one koje su postale internacionalne i one koje su potrebne za oznaavanje rimskih realija. Uobiajene latinske skraenice.

LATINSKI CITATI

latinski izrazi i rijei koji se, u izvornom obliku, najee upotrebljavaju u tekstovima na maternjem jeziku.

MATEMATIKA

CILJ

Sticanje matematikih znanja i sposobnosti neophodnih za razumijevanje zakonitosti u prirodi i drutvu, za primjenu u praksi i u procesu proizvodnje, kao i za uspjeno nastavljanje obrazovanja;

Razvijanje sposobnosti uenika da pravilno rasuuju, logiki zakljuuju, da razvijaju matu, stvaralako matematiko miljenje i pozitivne osobine linosti.

ZADACI

Sticanje znanja potrebnih za razumijevanje kvantitativnih i prostornih odnosa, razvijanje ope matematike kulture neophodne za ukljuivanje u svijet rada i za praenje savremenog drutveno-ekonomskog i nauno-tehnikog razvoja;

Osposobljavanje uenika za uspjeno i kvalitetno nastavljanje obrazovanja i ukljuivanje u druge naune oblasti u kojima se matematika primjenjuje u toku kolovanja i kasnije u procesu proizvodnje;

Razvijanje pravilnog logikog i apstraktnog miljenja i zakljuivanja;

Izgraivanje pozitivnih osobina linosti kao to su: radne navike, upornost, sistematinost, urednost, tanost, preciznost, odgovornost, kritinost, smisao za samostalni rad, razvijanje kulturnih, etnikih i estetskih navika kod uenika;

Razvijanje sposobnosti uenika za samostalno koritenje strune literature i drugih izvora znanja.

Programski sadraji koji e biti obuhvaeni testom opeg znanja

1. Teorija skupova,

2. Skup realnih brojeva,

3. Algebarski izrazi,

4. Geometrija u ravni,

5. Procentni raun,

6. Linearne jednaine (jednadbe),

i nejednaine (nejednadbe),

7. Sistemi linearnih jednaina (jednadbi) ,

i nejednaine (nejednadbi),

8. Stepeni i korjeni,

9. Kompleksni brojevi,

10. Kvadratna funkcija, kvadratne jednaine (jednadbe) i nejednaine (nejednadbe),

11. Eksponencijalne jednaine (jednadbe),

12. Logaritmi, logaritamske jednaine (jednadbe) ,

13. Osnovi trigonometrije.

1. OSNOVI MATEMATIKE LOGIKE I TEORIJE SKUPOVA

Osnovni pojmovi teorije skupova: skup, podskup, unija, presjek, razlika, komplement.

2. SKUP REALNIH BROJEVASkupovi N, Z i Q. Skup I iracionalnih brojeva i skup R realnih brojeva. Apsolutna vrijednost realnog broja.

3. ALGEBARSKI IZRAZIStepen (potencija) s cjelobrojnim izloiocem (eksponentom). Operacije sa stepenima jednakih osnova (baza), odnosno izloilaca. Cijeli algebarski izrazi. Pojam promjenljive (varijable). Pravila formiranja. Cijeli algebarski izaz kao funkcija. Transformacija cijelih algebarskih izraza. Monomi. Sabiranje i mnoenje monoma. Polinomi u jednoj varijabli. Sabiranje, oduzimanje i mnoenje polinoma. Kvadrat zbira i razlike, razlika kvadrata, kub zbira i razlike, zbir i razlika kubova. Rastavljanje cijelih algebarskih izraza na faktore. Razlomljeni (racionalni) brojevni izrazi. Vrijednost i transformacija razlomljenog brojevnog izraza. Razlomljeni (racionalni) algebarski izrazi. Transformacija razlomljenih algebarskih izraza.

4. GEOMETRIJA U RAVNITrougao (trokut). Mnogougao (poligon, mnogokutnik). Zbir unutranjih uglova u trouglu i u mnogouglu. Broj dijagonala mnogougla. Podudarnost trouglova. Teoreme o podudarnosti, odnos uglova i stranica u trouglu. Simetrala dui i simetrala ugla. Znaajne take trougla. Konstrukcija normale, simetrale dui i simetrale ugla.

5. PROCENTNI RAUNProcentni raun - primjena.

6. LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINEJednakosti i jednaine. Ekvivalentne jednaine. Rjeavanje linearnih jednaina s jednom nepoznatom. Problemi koji se rjeavaju pomou linearnih jednaina s jednom nepoznatom. Nejednaine. Ekvivalentne nejednaine. Rjeavanje linearnih nejednaina s jednom nepoznatom. Sistem linearnih nejednaina s jednom nepoznatom (grafiki prikaz rjeenja).

7. SISTEMI LINEATNIH JEDNAINA I NEJEDNAINALinearna jednaina sa dvije nepoznate. Sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Metode rjeavanja: metoda supstitucije, Gausova (Gauss) metoda, metoda determinanti, grafika metoda. Primjena sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznanice. Sistemi od tri i vie linearnih jednaina s tri i vie nepoznatih.

8. STEPENI KORIJENIStepen iji je izloilac cio poozitivan broj ili nula. Pravila stepenovanja. Operacije sa stepenima. Stepen iji je izloilac cio negativan broj. Korijen. Pravila korjenovanja. Operacije sa korijenima. Racionaliziranje imenioca. Stepeni sa racionanim eksponentima.

9. KOMPLEKSNI BROJEVIOperacija u skupu kompleksnih brojeva.

10. KVADRATNE FUNKCIJE, KVADRATNE JEDNAINE I NEJEDNAINE

Kvadratne jednaine. Potpuna i nepotpuna kvadratna jednaina, normalni oblik, Vietove formule. Primjena kvadratnih jednaina. Kvadratni trinom. Rastavljanje na linearne faktore. Znak kvadratnog trinoma. Kvadratne funkcije y = ax2, y = ax2 + bx + c (grafik, nule, znak, ekstrem, tok). Kvadratne nejenaine.

11. EKSPONENCIJALNE JEDNAINEEksponencijalne jednaine oblika af(x) = ag(x), pri emu su f(x) i g(x) polinomi ili racionalne funkcije najvie drugog stepena.

12. LOGARITMI, LOGARITAMSKE JEDNAINEPojam logaritma i logaritamske funkcije. Osobine, svojstva i grafik. Pravila logaritmiranja. Prelazak s jedne baze na drugu. Dekadski i prirodni logaritmi. Primjena logaritama. Logaritamske jednaine oblika logaf(x) = logag(x), pri emu su f(x) i g(x) polinomi ili racionalne funkcije najvie drugog stepena.

13. OSNOVI TRIGONOMETRIJEDefinicija trigonometrijskih funkcija na pravouglom trouglu.

Vrijednosti trigonometrijskih funkcija od , , .

Osnovni trigonometrijski identiteti.

FIZIKA

CILJ

Cilj nastavnog predmeta Fizika je da uenik ovlada savremenim znanjima iz fizike i upozna njihovu primjenu u nauci, tehnici i svakodnevnom ivotu, da kod uenika doprinese formiranju naune slike o materijalnosti svijeta, da kod uenika razvija sposobnosti posmatranja, apstrahovanja i zakljuivanja, da podstie matu i razvija elju za stvaralatvom, da doprinosi razvoju cjelokupne njegove linosti

ta uenik treba znati ?

Osnovni zakoni fizike, matematiki izrazi i SI jedinice

Brzina, Ubrzanje,

Drugi Newtonov zakon, Impuls,

Zakon gravitacije, Rad,

Snaga, Energija,

Zakon odranja energije i impulsa, Pritisak,

Arhimedov zakon, Zapreminski protok,

Period oscilovanja matematikog klatna, Gasni zakoni,

Coulombov zakon, Elektrini napon,

Jaina struje, Ohmov zakon za granu strujnog kola,

Faradayev zakon indukcije, Elektrini transformator(osnovne relacije),

Osnovni zakoni geometrijske optike, Stefan-Boltzmanov zakon zraenje,

Einsteinov zakon za fotoefekat, De Broglieva relacija,

Bohrovi postulati, Defekt mase i energija veze jezgra,

Zakon radioaktivnog raspada, Relativistika masa i energija.

HEMIJA/KEMIJA 1. Opa hemija / kemija Uenik treba biti sposoban da: Zna osnovne stehiometrijske zakone,

Zakon o odranju mase,

Zakon stalnih teinskih omjera,

Zakon umnoenih teinskih omjera,

Zakon stalnih zapreminskih omjera i

Avogadrov zakon.

Zna grau atoma, (struktura, elektronska kofiguracija: ljuske, podljuske i orbitale).

Zna osnovne karakteristike strukture Periodnog sistema elemenata i

Zakon periodinosti svojstava elemenata,

Zna molarne veliine (molarnu masu-M, koliinu tvari-n, molarnu zapreminu

( V ) i Avogadrov broj (NA),

Zna grau molekula i tipove hemijskih veza ( jonska, kovalentna i metalna veza ),

Zna pojam rastvora i podjelu prema veliini rastvorenih estica tvari/materije,

Zna disocijacijau(pojam i stepen disocijacije rastvora),

Zna pojam valencije, oksidacije i redukcije,

Zna o koncentraciji vodenih rastvora i njihovim PH-a svojstvima(vrijednostima),

Zna pojam jonskog proizvoda vode.

2. Anorganska hemija

Uenik treba biti sposoban da:

Zna osnovne karakteristike metala: Al, Cu, Fe, Pb,

Poznaje vanost legurea , koroziju i zatitau od korozije,

Poznaje osnovne karakteristke nemetala:O2, H2, N2, Cl2,

Pna osobine i upotrebu anorganskih kiseline: HCl, H2SO4, HNO3, H3PO4. 3. Organska hemija

Uenik treba biti sposoban da: Poznaje pravila IUPAC nomenklature organskih spojeva,

Zna osnovne pojmove o karbohidrogenima (ugljikovodonicima): alkani, alkeni, alkini i areni (aromatski karbohidrogeni - benzen),

Zna razliku izmeu anorganskih i organskih spojeva,

Zna strukturu i osobine atoma karbona/ugljenika/,

Zna funkcionalne grupe u organskoj hemiji,

Poznaje organske spojeve sa oksigenom (alkoholi, aldehidi, ketoni, karbonske kiseline),

Zna osnovno o karbohidratima (monosaharidi, disaharidi, po lisaharidi,

Zna glavne karakteristike i grau lipida/masti/,

Zna dobivanje sapuna.i njihova vanost u ekologiji,

Zna pojam saponifikacije, esterifikacije i hidrolize,

zna osobine i vanost prve etiri amino kiselina.

5. Analitika i elektro hemija


Zna osnove o hemijskim izvorima elektrine struje, Galvanski lanci i Pb-akumulator, Zna razlikovati provodnike I i II reda, Zna oksido-redkcione procese na elektrodama, Zna osnove kvalitativne i kvantitativne analize, Zna osnovne pojmove o instrumentalnim metodama kvantitativne analize.BIOLOGIJA

1.Citologija


Definie citologiju i zna njenu historiju,

Zna nabrojati osnovne metode citolokih istraivanja,

Zna veliinu, grau i oblik elija/ stanica,

Zna razlike u morfologiji i organizaciji prokariotske i eukariotske elije/stanice,

Zna razlike u morfologiji i organizaciji biljne i ivotinjske elije,

Zna grau elijskog zida,

Zna oblik, grau i funkciju elijskih/staninih organela. Mitohondrije (hromosomi), endoplazmatska mrea, ribosomi, golijevo tijelo, lizosomi, centrosomi, plastidi i specijalne elijske organele,

Zna strukturu i funkciju elijske/stanine membrane,

Zna strukturu i funkciju elijskog/staninog jedra nukleusa,

Zna strukturu i funkciju hromosoma,

Zna definisati hromosomske garniture (2n i n),

Zna diobu somatskih elija/stanica mitozu,

Zna redukcionu diobu - mejozu.

2. Fiziologija ivotinja i ovjeka

Uenik treba biti sposoban da: Zna ta su receptori i podjelu receptora prema vrsti drai,

Objasni pojam efektora,

Objasni put refleksne radnje,

Prepozna dijelove oka na slici,

Objasni ulogu tapia i unia,

Zna organizaciju nervnog sistema,

Zna grau i funkciju nervne elije, neurona,

Zna tipove nervnog sistema,

Zna dijelove nervnog sistema ovjeka,

Zna definisati sinapsu,

Zna funkciju endokrinih lijezda i hormone koje one lue,

Zna tipove varenja hrane, (vanelijsko i unutarelijsko),

Zna grau i ulogu probavnog sistema kod ovjeka,

Zna nabrojati fermente i njihovu ulogu u pojedinim dijelovima probavnog sistema kod ovjeka,

Una vrste i ulogu tjelesne tenosti kod beskimenjaka i kimenjaka,

Zna sastav hidrolimfe, hemolimfe, krvi i limfe,

Ulogu uoblienih elemenata krvi (trombociti eritrociti i leukociti) i njihove normalne vrijednosti u krvi ovjeka,

Zna vrste krvnih grupa ABO sistema i Rh sistema,

Zna razliku izmeu otvorenog i zatvorenog cirkulatornog sistema,

Zna definisati krvni pritisak i protumaiti vrijednosti,

Zna grau i ulogu srca i krvni sudova kod kimenjaka,

Zna definisati pojam disanja,

Zna definisati vitalni kapacitet plua,

Zna definisati pojam ekskrecije,

Zna tipove organa za ekskrecije kod beskimenjaka i kimenjaka,

Zna grau nefrona i bubrega i na crteu prepoznati pojedine dijelove,

Zna sastav i razliku izmeu primarne i sekundarne mokrae,

Zna grau i funkciju koe,

Zna tipove kretanja u ivotinjskom svijetu,

Zna razlikovati popreno prugaste i glatke miie,

Zna grau i fiziologiju miine kontrakcije,

Zna nabrojati reproduktivne organe kod mukarca i ene,

Zna tipove kontracepcije i zatite od neeljene trudnoe,

Zna simptome trudnoe.

GEOGRAFIJA ZEMLJOPIS

I

GEOSFERE LITOSFERA

Vertikalna struktura Zemlje, okeanska i kontinentalna kora,

Sastav Zemljine kore,

Geoloka prolost Zemljine kore,

Reljef Zemlje endogeni pokreti i planetarni oblici reljefa,

Endogeni procesi i oblici,

Egzogeni procesi i oblici gravitacioni i fluvijalni oblici,

Abrazioni i eolski oblici,

Glacijalni i kraki oblici. Biogeni i antropogeni uticaj na reljef.

ATMOSFERA

Sastav, nastanak i podjela,

Suneva radijacija,

Temperatura zraka, tla i vertikalna promjena temperature zraka,

Zrani pritisak i vjetrovi,

Vlanost zraka, oblanosti i padavine,

Zrane mase, frontovi, cikloni i anticikloni,

Klasifikacija klima i prognoza vremena,

Promjena klime, prirodna zakonitost ili ljudska nesmotrenost.

II

STANOVNITVO SVIJETA

1. Razmjetaj stanovnitva na Zemlji,

2. Promjene broja stanovnika na Zemlji,

3. Kretanja broja stanovnika na Zemlji,

4. Demografska tranzicija stanovnitva na Zemlji,

5. Migracije stanovnitva na Zemlji,

6. Sastav (struktura) stanovnitva svijeta,

7. Rasna, etnika i religijska struktura stanovnitva svijeta,

8. Stanovnitvo i privredni razvoj u svijetu,

9. Stanovnitvo i nacionalni dohodak u svijetu,

10. Demografski faktori i ivotna sredina.

I - REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA I ZEMALJA SVJETSKOG

ZNAAJA, FIZIKO-GEOGRAFSKE I DRUTVENO-GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE EVROPE

Evropska UNIJA Poeci i osnovni ciljevi, irenje lanstva i novi izazovi, Ujedinjena Evropa; Problemi i dalje perspektive,

Savezna Republika Njemaka,

Italija najrazvijenija zemlja june Evrope,

Austrijanci ubrzani razvoj,

Francuska poljoprivredna velesila.

BOSNA I HERCEGOVINA

Geografski poloaj,

Drava Bosna i Hercegovina,

Ime, historijski, geografski i teritorijalni razvoj,

Suvremeni fiziko-geografski i drutveno geografski poloaj, prostor, granice veliina.

1. Fiziko-geografske karatkeristike Bosne i Hercegovine:

Geoloka graa i geo-tektonski sklop litoloki sastav, geotektonske faze, geoloka i geotektonska regionalizacija BiH,

Oblici reljefa, morfostrukturne cjeline i geomorfoloka regionalizacija,

Klimatske karakteristike,

Faktori i modifikatori, topovi i klimatska regionalizacija BiH,

Hidrografske odlike BiH,

Rijeni slivovi, sistemi i hidrografska mrea. Glavni tokovi, podzemne vode, jezera i mora,

Tla i biogeografske odlike BiH, uslovi za nastanak tla, osnovni tipovi tla - flora i fauna BiH.

2. Drutveno-geografske karakteristike Bosne i Hercegovine:

Demografska obiljeja BiH,

Struktura, dinamika i razvoj stanovnitva BiH,

Naselja, njihov razvoj, tipovi, mrea i sistem naselja.

3. Geografske regije Bosne i Hercegovine:

Regionalne geografske karakteristike Sjeverne Bosne i subregionalna podruja,

Regionalne geografske karakteristike Srednje BiH i subregionalna podruja,

Regionalne geografske odlike visokog kra i subregionalna podruja,

Regionalne geografske osobine mediteranske i submediteranske Hercegovine.

INFORMATIKA

CILJ

Cilj nastave predmeta Informatike, kao opeobrazovnog predmeta u opoj gimnaziji, je da se unapreuje i prati ope informatiko obrazovanje uenika, ali i da se uenici upoznaju i osposobe za primjenu novih informacionih tehnologija u svom buduem pozivu.

ZADACI

Da shvate ulogu informacionih tehnologija u suvremenom drutvu - da se naviknu na permanentno struno usavravanje, koje posebno zahtijeva i nudi neslueno brzi razvoj suvremenih informacionih tehnologija,

Da se upoznaju sa strukturom raunara,

Da se osamostale u rukovanju i koritenju raunara - da se upoznaju sa mogunostima softvera, kako bi ga u buduem radu mogli koristiti i usavravati se u njegovoj primjeni koristei literaturu i praktino radei na raunaru,

Da shvate otvorenost raunarskih sistema i nivoe komunikacija,

Da se osposobe za koritenje Internet usluga,

Da se osposobe za samostalno koritenje ostalih izvora znanja,

Da shvate mjesto, ulogu i znaaj informatike u suvremenom periodu tehnolokog razvoja,

Da upoznaju mjesto i ulogu raunara u radnim procesima i raznovrsnim ovjekovim aktivnostima,

Da upoznaju osnovne karakteristike razvoja raunarske i drugih informacionih tehnika i tehnologija,

Da upoznaju osnovne elemente i princip rada raunara - da se osposobe za samostalno rukovanje raunarom.

Programski sadraji koji e biti obuhvaeni testom opeg znanja

1. Uvod u informatiku,

2. Arhitektura raunara,

3. Osnovni principi rada raunara,

4. Operativni sitem windows,

5. Programi za obradu teksta,

6. Proraunske tablice,

7. Raunarske mree, internet,

8. Informacioni sistemi i baze podataka.

1. UVOD U INFORMATIKU

U okviru ove tematske cjeline, uenici trebaju znati:

Definisati informatiku (pojam informacije i komunikacionog procesa),

Objasniti pojmove informacione tehnologije i informacionih sistema.

2. ARHITEKTURA RAUNARA


Osnovnu hardversku strukturu PC raunara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni i izlazni ureaji),

Objasniti rad perifernih ureaja.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAUNARA


Postupak ukljuivanje i pokretanje raunara,

Ukazati na neophodni minimum hardvera i softvera da bi raunar mogao da radi.

4. OPERATIVNI SITEM WINDOWSU okviru ove tematske cjeline, uenici trebaju znati:

Postupak startovanja i zatvaranja WINDOWS-a, grafiki prikaz objekata i operacije sa istim,

Rad sa prozorom (My Computer),

Osnove Windows Explorer-a ( kreiranje foldera, selektovanje, kopiranje, isijecanje, lijepljenje, preimenovanje i brisanje objekata).

5. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTA


- Osnovne rada u MS Word-u,

Ekranski prikaz,

Trake sa alatima,

Postavljanje fontova,

Prenoenje teksta (isijecanje, kopiranje, lijepljenje),

Kreiranje tabela,

Insertovanje objekata.

6. PRORAUNSKE TABLICE


Osnovne rada u MS EXCEL-u, Trake sa alatima,

Kreiranje radnih knjiga,

Formatiranje elije i grupe elija,

Koritenje matematikih funkcija u tabelama,

Kreiranje grafikona.

7. RAUNARSKE MREE, INTERNET


Kako se spojiti na Internet i koristiti WEB pretraiva MS Internet Explorer.

Koristiti elektronsku potu (E-mail) i osnove rada sa programom MS Outlook Express.

8. INFORMACIONI SISTEMI I BAZE PODATAKAU okviru ove tematske cjeline, uenici trebaju znati objasniti pojmove:

- Informacioni sistem,

- Informacijski proces,

- Baza podataka.

HISTORIJA

I DRUGI SVJETSKI RAT

I ZADACI- Da se uenici upoznaju sa Drugim svjetskim ratom kao obraunom demokratskih i faistikih snaga,

- Upoznaju sa uzrokom,tokom,rezultatima i posljedicama rata.

Uenik treba da bude sposoban da:

Prepozna uzrok i povod rata,

Navede ratne ciljeve Osovine,

Navede karakteristike okupcionih sistema,

Objasni pojam munjeviti rat,

Objasni zato sile Osovine imaju poetne uspjehe,

Zna kako je dolo do formiranja saveznike koalicije,

Navede njvanije saveznike konferencije,

Objasni napad na SSSR i otvaranje Istonog fronta,

Objasni ulazak SAD u rat i prati tok ratnih operacija na Pacifiku,

Navede bitke,prekretnice rata,

Zna pratiti zavrne operacije i kapitulaciju Osovine.

II BiH U DRUGOM SVJETSKOM RATU

II ZADACI:

- Da se uenici upoznaju sa tekim patnjama i stradanjima stanovnitva BiH u Drugom svjetskom ratu,

- Da uenici znaju historiju stvaranja nove Jugoslavije,

- Da uenici znaju historiju obnavljanja bosansko-hercegovake dravnosti i ulazak u novu Jugoslaviju.

Uenik treba da bude sposoban da:

Objasni Aprilski rat, kapitulaciju i podjelu Kraljevine Jugoslavije,

Objasni podjelu Kraljevine Jugoslavije (a time i BiH) na interesne sfere,

Prati ukljuivanje BiH u okvire NDH,

Prati razvoj NOP-a, kao dijela antifaistike borbe,

Navede ciljeve NOP-a,

Zna objasniti pojam NOO i uputstva za njihov rad,

Zna objasniti zato je BiH bila centar NOB-e,

Zna pratiti Prvo i Drugo zasijedanje AVNOJ-a,

Zna objasniti pojam federalne i konfederalne drave,

Zna objasniti izgradnju federalne jugoslovenske drave i mjesto BiH u njoj,

Zna pratiti Prvo i Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a a time i obnovu bosanske dravnosti,

Zna objasniti vanost Deklaracije o pravima graana BiH,

Zna prepoznati kvinslinke formacije i njihovu ulogu,

Zna pratiti Tre zasijedanje ZAVNOBiH-a,te proglaenje Skuptine i

Formiranje prve narodne vlade BiH,

Zna odgovoriti kada je osloboena BiH, a kada Jugoslavija,

Zna odgovoriti kako je nova Jugoslavija dobila meunarodno priznanje,

Zna prepoznati kulturno stvaralatvo u NOP-u.

FILOZOFIJA

OPTI CILJEVI NASTAVE FILOZOFIJE

Da se uenici, u pogledu rasuivanja o standardnim ivotnim pitanjima , ija geneza izvire iz prakse ivljenja, osposobe za kritiko i pragmatiko promiljanje o razliitim teorijskim pristupima rjeavanja praktinih problema i donoenja adekvatnih odluka,

Uenicima se omoguava da samostalno interpretiraju i vrednuju razliite izvore informacija o kojima jo uvijek ne postoje zvanini znanstveni stavovi,

Tokom izuavanja predmeta Filozofije, na optem testu znanja, uenici trebaju biti u stanju odgovoriti na opta pitanja iz slijedeih oblasti:

Uvod u filozofiju

Koje je izvorno znaenje rijei filozofija i njen dublji smisao? Iskazati filozofske stavove, koji se odnose na promiljanje: mita, znanosti, filozofije i umjetnosti, filozofije i religije, izvora filozofije, filozofskih disciplina, materijalizma, idealizma. ta je: empirizam, senzualizam, racionalizam, kriticizam, intuicionalizam, iracionalizam, dogmatizam, skepticizam, kriticizam, antropologija, moral i pravo, etika, estetika?

Filozofija istonih naroda. Budizam, Vede, Upaniade.

Antika filozofija

Objasniti tezu da je Grka kolijevka kulture Zapada,

Kozmoloki period Grke filozofije i kozmoloka uenja grkih filozofa,

Antropoloko razdoblje grke filozofije. Sofisti, Sokrat. Uenja Platona i Aristotela,

Helenizam, stoika etika, epikurejski hedonizam, ataraksija i vrline suzdravanja, helenistiko-rimska filozofija i Plotin.

Srednjevijekovna filozofija

Pojava kranske filozofije i etape njenog razvoja. Patristika i Sholastika,

Augustinov voluntarizam. Objasniti problem filozofije povijesti u Augustinovom djelu O boijoj dravi. Odnos vjere i uma, znanja i objave, filozofije i teologije u filozofskom uenju Tome Akvinskog.

Islamska filozofija

Koji su temeljni problemi islamske filozofije?

Koje su osnovne postavke sufijskog misticizma?

Problem spoznaje Boga u sufijskom misticizmu.

Filozofija renesanse

Koje su opte znaajke filozofije renesanse?

Izloiti temeljne teze Brunovog panteizma.

Izloiti bitne teze Brunove koncepcije ovijeka.

Novovijekovna filozofija

Koji je osnovni problem novovijekovne filozofije. Bekon, Dekart, Spinoza i Lajbnic

Voltaire-duhovni vodja prosvjetiteljstva. Objasniti Holbachov sistem mehanistikog materijalizma.

Holbachova kritika religije i crkve.

Klasini njemaki idealizam

Djela klasinih njemakih filozofa. Filozofska uenja Hegela, Kanta, Fihtea i elinga,

Kopernikanski obrat i Kantova transcendentalna analiza,

Objasni Fichteovu formulaciju kategorikog imperativa? Kako Schelling odredjuje umjetnost? Objasniti Hegelov odnos prema Kantu, Fichteu i Schellingu. Objasniti temeljne teze Hegelovog idealizma-panlogizma? Objasniti Hegelovo shvatanje dijelektike? Suvremena filozofija

U emu se sastoji novost Marksovog materijalizma?

Objasniti i definirati Schopenhauerov stav Volja je bit svega? Kierkegaardovo odredjenje egzistencije kao temeljnog filozofskog problema,

Obrazloiti Jaspersovo odredjenje egzistencije i dehumanizacije savremenog svijeta, Zato je u svojoj biti egzistencijalizam humanizam za Sartrea? Analizirati Heideggerovo odredjenje vremena i povijesti. ta je fenomenologija i fenomenoloka metoda kod Huserla? Koje su bitne ljudske odlike za Blocha?Filozofska misao u BiH

Koje su znaajke bosanskohercegovake filozofske misli?

Izloiti filozofske postavke Abdulaha Bonjaka i Hasan Kafi Pruaka.

PSIHOLOGIJA

OPI CILJ

Da uenik zna osnovnu psiholoku terminologiju i da je pravilno upotrebljava,

Zna da posreduje spoznajama u jasnom i koherentnom obliku, Uenik analizira, uporeuje, povezuje, objanjava i vrednuje informacije i podatke u razliitim oblicima,

Na osnovu kritike analize informacija i zadataka formira odgovarajue zakljuke s vlastitim pogledom.

PSIHIKI PROCESI

Da uenik zna:

( odrediti pojam i komponente emocija( definisati pojam: potreba, motiv, cilj,( definisati i razlikovati pojam: osjet i opaaj,( definisati pojam panje,( definisati pojam miljenja,

( definisati pojam uenja

( definisati pojam: pamenja, zaboravljanja i predstavljanja,LINOST

Da uenik zna:

(definisati linost kao psihofiziku cjelinu (cjelovitost, individualnost, dosljednost),( definisati pojam inteligencije( definisati pojam: frustracija, konflikt, stres, kriza

( definisati postupnost i kontinuiranost razvoja linosti

LOGIKA

OPTI CILJEVI

Da se kod uenika razvije mo suenja i pravilnog iskazivanja misli, sa upotrebom odgovarajuih pojmova, koji puninom znaenja reflektiraju vlastitu misao. Da uenik iz temeljitog poznavanja znaenja pojmova i njihovih odnosa, bolje i istije razumije pitanja, kako bi samostalnije i neovisnije od drugih miljenja mogao o njima razmiljati.

Tokom izuavanja predmeta Logika, na optem testu znanja, uenici trebaju biti u stanju odgovoriti na neka od slijedeih pitanja iz slijedeih oblasti:

Uvod

ta je logika? ta je predmet logike? Opisati postanak i razvoj logike? Nabrojati razliite definicije logike? ta je miljenje i misao, objasniti?

Oblici misli

Koji su oblici misli? ta je pojam, sud zakljuak i njihove podjele? Sadraj, opseg i doseg pojma? Koji su osnovni zakoni ili principi misli?

Koje su teorijei vrste i odnosi meu sudovima?

ta je zakljuak? Podjela zakljuaka i logike i ope pogreke u zakljuku?

Metode formiranja i ekspliciranja pojma

ta je analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija i specijalizacija? ta je definicija, divizija, klasifikacija? Induktivna i deduktivna metodu? Promatranje, eksperiment, brojanje i mjerenje?

Naune metoda i nauke

Objasniti opis, objanjenje, predvianje? Nauno otkrie i dokaz? Nabroj i definiraj logike pogreke u dokazu?

Logika, filozofija, nauka

Elaboriraj odnos Logika, filozofija, nauka? Logika i psihologija? Logika i lingvistika? Logika i matematika?

Povijesni pregled razvoja logike

SOCIOLOGIJA

Postanak i razvoj sociologije kao posebne nauke

Definicija predmeta sociologije? Odnos prirodnih i drutvenih pojava, prirodnih i drutvenih nauka? Razvoj posebnih sociologija? Mikrosociologija i makrosociologija?

Antika, srednjovjekovna i novovjekovna teorija o drutvu? Osnivai sociologije i njihove teorijske postavke o drutvu (Kont, Spenser, Dirkem, Veber).

Struktura i organizacija drutva

Pojam drutvene strukture, elementi drutvene strukture, drutveno raslojavanje,

Klasna struktura drutva (kaste, stalei, klase),

Narod nacija-etniki odnosi i tolerancija.

Diferencirani oblici drutvene svijesti

Moral i pravo,

Umjetnost i filozofija,

Nauka i ideologija.

Porodica, brak, srodstvo

ta je porodica,

Teorijske koncepcije o porodici,

Tipovi porodice u BIH,

Razvoj modernih porodica,

Incest, egzogamija, endogamija,

Savremena porodica: promjene i problemi.

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

Ciljevi, zadaci

Odabrane oblasti iz ''Demokracije i ljudskih prava'' i ispitna pitanja od uenika zahtijevaju da:

su u stanju procijeniti da li je drutvo demokratsko ili nije,

su utvrdili i usvojili slijedei stav: u demokratskom drutvu svrha vlasti je da titi ljudska prava, su dobili znanje i sposobnost u donoenju informirane i razumne odluke, pitanjima vezanim za funkciju vlasti, kao i pri procjeni ili razvijanju pravila ili zakona,

su nauili kako je organizovana vlast u naoj zemlji,

znaju primijeniti demokratske kriterije,

su stekli praktina znanja o institucijama i zakonima kojima se tite ljudska prava na svim nivoima vlasti,

su prihvatili pojmove odnosa prava pojedinca i zajednikog dobra, ije je usklaivanje od vitalnog interesa za funkcionisanje demokratskog drutva,

su stekli znanja i razvili sposobnosti potrebne za aktivno uee u civilnom drutvu i da razumiju razliite naine predstavljanja graanina u drutvu,

razumiju koncept vanjske politike i ta sve utie na formiranje stavova u tom pogledu,

mogu procijeniti koji su nivoi vlasti i institucije odgovorne za rjeavanje problema i

da znaju naine uticanja na mjere javne politike.

OBLASTI

Temelji ustavne demokracije, zatita ljudskih prava, kako vlasti u Bosni i Hercegovini tite ljudska prava, graanin- graanska vrlina, prava, zajedniko dobro, civilno drutvo: Ista prava razliiti interesi, demokratski izbori, procedure, interesne grupe,

BiH u konceptu Evropske unije, vanjska politika,

Privreda zemalja u tranziciji.

MUZIKA-GLAZBENA KULTURA

Oblasti:

Razvoj muzikih instrumenata

Bosna i Hercegovina u XX vijeku

Kompozitori srednje i nove generacije, stilska opredjeljenja.

Muzika tradicija u B i H

Vrste napjeva,

Vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna muzika.

LIKOVNA KULTURA

Upoznati uenike sa likovnim stvaralatvom, kao drutvenom pojavom i nunom potrebom kroz: a) Obaveznu redovnu nastavu - upoznavanje likovne kulture putem historije umjetnosti uz estetsku analizu umjetnikih djela i

b) Izbornu nastavu (obaveznu tek poslije uenikovog izbora) koja dolazi.

1. Steci - Srednji vijek u Bosni i Hercegovini

- Likovne forme grobnih biljega jedinstvenih u svijetu Nekropole,

- Sedam vrsta mramora/steaka, simboli kao motivi u ornamentici.

2. KubizamCezanne,Rousseu, Seurat, Crnaka skulptura kre put)( *KUBIZMU

kao prethodniku apstrakcije, a predstavljaju ga Pablo Picasso i George Braque

Slikari kubizma.

3. Kiparstvo XX stoljea TEME: Osnovne karakteristike moderne skulpture XX vijeka Pojava Rodina (Rodena) i preporod skulpture;VITALIZAM I KONSTRUKTIVIZAM (Picasso, Moore (Mur), Gabo, Pevsner, Tatljin, Brancusi, Arp, Metrovi TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

Od uenika svrenih gimnazijalaca na Testu opeg znanja se oekuje da vladaju opim znanjem iz sportskih disciplina i historije sporta.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA/NAOBRAZBE, NAUKE/ZNANOSTI, KULTURE I SPORTA/PORTAPEDAGOKI ZAVOD TUZLAifra Kandidata

juni, 2006. godine

TEST OPEG ZNANJA

Uputstvo kandidatu:

Test popunjavajte perom ili hemijskom olovkom.Dozvoljeno je koritenje pomagala:

logaritamskih tablica, depnih raunara bez mogunosti simbolikog raunanja

i geometrijskog pribora.

Vrijeme izrade testa: 180 minuta.

Paljivo prouite uputstvo.

Ponite sa izradom testa, kada Vam deurni nastavnik da potrebne upute.Prilijepite kod, odnosno upiite svoju ifru (u okvir u gornjem desnom uglu).

Pomone radnje, u rjeavanju zadataka, radite uz tekst zadatka.

Ocjenjiva nee uzimati u obzir dodatne listove.

Kandidati rjeavaju samo zadatke iz prvog stranog jezika (engleski ili njemaki).

Piite itko, perom ili hemijskom olovkom. Ako pogrijeite, napisano prekriite.

Pazite da Va rad bude pregledan i itljiv.

U zadacima matematike i fizike mora biti jasno i korektno predstavljen put do rezultata.

Nejasni i neitljivi zadaci nee se bodovati.

Svaki zadatak briljivo provjerite. Rjeavajte ih promiljeno.

Uzdajte se u sebe i svoje sposobnosti.

Broj bodova, koje moete osvojiti, je 100.

Prema broju osvojenih bodova, ocjene su:

Osvojeni bodovi Ocjena

- od 0 39.................................... 1

od 40 54 .................................... 2

od 55 69 ....................................3

od 70 84 ....................................4

od 85 100 ....................................5

elimo Vam puno uspjeha. I JEZIKO PODRUJE

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

1. Knjievni rodovi su:

a) epika, drama, lirika,

b) usmena knjievnost, umjetnika i narodna knjievnost,

c) tragedija, komedija i ep,

d) lirska pjesma, epska pjesma i epsko-lirska pjesma,

e) tragedija, melodrama i farsa.

Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

2. Gilgame udi za:

a) Besmrtnou, b) bogatstvom, c) da pobijedi zaborav, d) da pomogne ovjeku,

e) da se izdigne iznad bogova

(samo jedan navod je netaan, zaokruite ga).3. Imenice se:

a) konjugiraju, b) kompariraju, c) dekliniraju, d) mijenjaju po licima,

e) mijenjaju po vremenima


4. Koji knjievnik nije predstavnik renesansne knjievnosti:

a) Molijer, b) Servantes, c) Dante, d) Petrarka, e) ekspir.


5. Smatra se da je najpoznatije djelo nae alhamijado knjievnosti :

a) Duvanski arzulah,

b) Aiklijski Elif B,

c) udan zeman nastade,

d) Baeskijin ljetopis,

e) Rubaije.


6. Predikat je uvijek:

a) Glagol, b) pridjev , c) uzvik, d) prijedlog, e) prilog.


7. Juer nisam doao u kolu, jer sam bio bolestan.

Oznaeni dio reenice je:

a) Namjerna, b) posljedina, c) mjesna, d) vremenska, e) uzrona.


8. Tana tvrdnja koja se odnosi na linosti iz romana A.Kovaia ''U registraturi'' je:

a) Miha je trgovao zlatom,

b) Kumordinar or je bogati plemenita,

c) Nadimak Iviinog oca je Mali Kanonik,

d) Ivica Kimanovi je iz ugledne graanske porodice,

e) Laura je postala okrutna hajduica.


9. Roman Miroslava Krlee ''Povratak Filipa Latinovia'' je:

a) roman toka svijesti,

b) roman razotrikavanja zloinake naravi predaka,

c) roman traganja za identititetom,

d) roman koji ukazuje na bogatstvo steeno pljakama i prevarama,

e) roman o usponu i srei porodice Latinovi.


10. Milo Crnjanski je poznat po:

a) impresionizmu, b) dadaizmu, c) futurizmu, d) sumatrizmu, e) ekspresionizmu


11. Koja su dva sluaja presudna za pobunu Ahmeda Nurudina, junaka romana Mee Selimovia ''Dervi i smrt'' : Harunovo hapenje i prikrivanje nepoznatog bjegunca,

a) Mogunost nagodbe sa vlastima i Hasanov odlazak u Dubrovnik,

b) Ratna zbivanja i zaljubljivanje,

c) Odlazak u tekiju i neuzvraena ljubav,

d) Vijesti iz Dubrovnika i sakrivanje bjegunca.

Zaokruite taan odgovor)12. Pjesma ''Maka Dizdara ''Modra rijeka napisana je u formi:

a) Deseterca, b) katrena, c) tercine, d) sekstine, e) distiha


13. Ubistvo u romanu ''Stranac'' Alber Kamija deava se u trenutku:

a) kad pone padati kia,

b) kad Merso eli opljakati arapina,

c) kad Mersou zasmeta suneva svjetlost,

d) kad Arapin napada Mersoa,

e) kad Mersou umire majka.


14. U sljedeim stihovima prepoznajte glasovnu figuru koja doprinosi eufoniji teksta:

Vrh hridi; Crne; Trne; Zadnji; Rumeni; Zrak

a) aliteracija, b) personifikacija, c) metafora, d) gradacija, e) hiperbola


15. Kojem romanu pripada sljedei odlomak:

Odlueno je, Lota, ja hou da umrem, i piem ti ovo bez romantine pretjeranosti, spokojno, u jutro dana kada u te posljednji put vidjeti. Kada ovo bude itala, predobra moja, ve e hladni grob pokrivati ukruene ostatke nemirnog stvora, nesretnika, koji u posljednjim trenucima svoga ivota ne zna za veu slast nego da govori s tobom. Stranu no sam proveo i, ah, blagotvornu no. Ta je no uvrstila, opredijelila moju odluku: Hou da umrem!

a) August enoa Zlatarevo zlato,

b) A.S. Pukin Evgenij Onjegin

c) Gistav Flober Gospoa Bovari

d) J.V. Gete Jadi mladog Vertera''

e) Ante Kovai U registraturi


ENGLESKI JEZIK

Part 1: Grammar and Vocabulary

Section A Complete the sentences with the correct form of the verb in brackets.

16. Juan___________ in the library this morning. A. is study B. studying C. is studying D. are studying

17. Alicia, __________ the windows please. It's too hot in here. A. opens B. open C. opened D. will opened

18. The movie was __________ the book. A. as B. as good C. good as D. as good as

19. Eli's hobbies include jogging, swimming, and __________. A. to climb mountains B. climb mountains C. to climb D. climbing mountains

20. If Martha ___________________(not come) in ten minutes, well start

the game without her.

A. don't come B. won't come C. doesn't come D. didn't come

21. I have only a ________ Christmas cards left to write. A. few B. fewer C. less D. Little

Section BComplete the sentences with the correct form of the verb in brackets.22. Did you hear that Ben was fired last month? He (work) __________ for that company for more than ten years and he (work) ___________ in almost every department. Nobody knew the company like he did.

23. When I (arrive) ____________ home last night, I discovered that Jane (prepare) __________ beautiful candle-lit dinner.

24. By the time I got to the office, the meeting (already, begin) ______________ without me. My boss (be) ____ furious with me and I (be) _____ fired.

Part 2: Reading

The B&B TourSpend ten romantic days enjoying the lush countryside of southern England. The counties of Devon, Dorset, Hampshire, and Essex invite you to enjoy their castles and coastline, their charming bed and breakfast inns, their museums and their cathedrals. Spend lazy days watching the clouds drift by or spend active days hiking the glorious hills. These fields were home to Thomas Hardy, and the ports launched ships that shaped world history. Bed and breakfasts abound, ranging from quiet farmhouses to lofty castles. Our tour begins August 15. Call or fax us today for more information 1-800-222-XXXX. Enrollment is limited, so please call soon.

25. Which of the following counties is not included in the tour? A. Devon B. Cornwall C. Essex D. Hampshire

26. What can we infer about this area of southern England? A. The region has lots of vegetation. B. The coast often has harsh weather. C. The sun is hot and the air is dry. D. The land is flat.

Anna Szewcyzk

Anna Szewcyzk, perhaps the most popular broadcaster in the news media today, won the 1998 Broadcasting Award. She got her start in journalism as an editor at the Hollsville County Times in Missouri. When the newspaper went out of business, a colleague persuaded her to enter the field of broadcasting. She moved to Oregon to begin a master's degree in broadcast journalism at Atlas University. Following graduation, she was able to begin her career as a local newscaster with WPSU-TV in Seattle, Washington, and rapidly advanced to national television. Noted for her quick wit and trenchant commentary, her name has since become synonymous with Good Day, America! Accepting the award at the National Convention of Broadcast Journalism held in Chicago, Ms. Szewcyzk remarked, "I am so honored by this award that I'm at a total loss for words!" Who would ever have believed it?

27. What is the purpose of this announcement? A. to invite people to the National Convention of Broadcast Journalism

B. to encourage college students to study broadcastingC. to recognize Ms. Szewcyzk's accomplishmentsD. to advertise a job opening at the Hollsville County Times

28. The expression "to become synonymous with" means A. to be the same as. B. to be the opposite of.

C. to be in sympathy with. D. to be discharged from.

29. What was Ms. Szewczyk's first job in journalism? A. She was a T.V. announcer in Washington.

B. She was a newscaster in Oregon.C. She was an editor for a newspaper in Missouri. D. She was a talk show host in Chicago. NJEMAKI JEZIK

16. In welchem der folgenden Lnder spricht man Deutsch?

a) Italien

b) Dnemark

c) Kroatien

d) Frankreich

e) sterreich

Zaokruite slovo ispred tanog odgovora

17. Wie viele Bundeslnder hat Deutschland?

a) 20

b) 5

c) 16

d) 18


18. 1989 ist in Deutschland die _________ Mauer gefallen.

a) Chinesische

b) Stuttgarter

c) Berliner

d) Wiener

e) Frakfurter


19. Die Hauptstadt von Deutschland ist

a) Mnchen

b) Bonn

c) Berlin

d) Hamburg

e) Bern


20. In welcher Stadt wird das bekannte Oktoberfest gefeiert?

a) Osnabrck, b) Wien, c) Mnchen, d) Kln, e) Dsseldorf


21. Die Hauptstadt von sterreich ist

a) Bern

b) Leipzig

c) Graz

d) Wien

e) Genf


22. Das Deutsche hat

a) keine Flle

b) drei Flle

c) sieben Flle

d) vier Flle

e) fnf Flle


23. Im Deutschen gibt es ... Zeitformen.

a) sieben

b) drei

c) sechs

d) keine

f) acht


24. Die Hilfsverben fr Perfekt sind:

a) werden

b) haben

c) knnen

d) sein

e) mssen


25. Welcher Satz ist richtig?

a) Heidi vier Stunden morgen hat.

b) Heidi Stunden hat morgen vier.

c) Heidi hat morgen vier Stunden.

d) Stunden vier Heidi hat morgen.

e) Morgen vier Stunden hat Heidi



a) Er will spazieren gehen,schn ist das Wetter.

b) Er will spazieren gehen,denn das Wetter schn ist.

c) Er will spazieren gehen das Wetter denn ist schn.

d) Er will spazieren gehen, denn das Wetter ist schn.

e) Er wil spazieren gehen schn das Wetter ist denn..



a) Herr Donner muss zu Fu gehen,sein Auto kaput.

b) Herr Donner muss zu Fu gehen,ist sein Auto weil.

c) Herr Donner muss zu Fu gehen ,weil sein Auto kaput ist.

d) Herr Donner muss zu Fu gehen,kaput weil ist sein Auto.

e) Herr Donner muss zu Fu gehen,sein Auto ist kaput.



a) Wenn er Zeit haben,hilft er alten Menschen.

b) Er Zeit hast wenn,den alten Menschen hilft.

c) Habt er Zeit wenn,helfen den alten Menschen.

d) Gehabt er wenn Zeit,helfe er den alten Menschen.

e) Wenn er Zeit hat,hilft er den alten Menschen.



a) Wenn ich hat mehr Geld,kaufte ich ein teueres Auto.

b) Ich habe mehr Geld,kaufe ich ein teueres Auto.

c) Wenn ich mehr Geld htte, wrde ich mir ein schnes Auto kaufen.

d) Ich mehr Geld htte wenn,kaufen ich mir ein schones Auto wurde.

e) Haben ich mehr Geld,ein schnes Auto mir kaufen.


LATINSKI JEZIK30. Sentencija: Mi o vuku, a vuk na vrata.

a) Vulpes pilum mutat non mores,

b) Lupus in fabula,

c) Agnorum sub pelle lupi.


31. Quot linguas calles, tot homines vales znai:

a) Ljudski je grijeiti,

b) Koliko jezika govori, toliko ljudi vrijedi,

c) Koliko glava, toliko miljenja.


II PRIRODNO - MATEMATIKO PODRUJE

MATEMATIKA

32. Ako je:

A={x|x(N (x(10}, B={x|x(Z (x1}

Izraunati:

(A(B)(C

a) Ab) Bc) Cd) (e) {0}

33. Cijena jedne knjige bila je 10KM. Zatim se ta cijena prvo poveala za 10%, a onda smanjila za 10%. Koja je sada cijena knjige?

a) 10KMb) 9KMc) 10,1KMd) 9,9KMe) 10,5KM

34. Rastavljanjem na proste faktore izraza:

1-x3

a) (1-x)3b) (1-x)(1+x)2c) (1-x)(1+x+x2)d) (1-x2)(1-x)e) (1-x)(1-x+x2)

35. Transformacijom izraza:

dobivam:a)

b)

c)

d)

e)

36. Kvadriranjem binoma (2-1)2 dobijamo:

a) 9-4

b) 9c) 9-2

d) 2

e)

37. U dvadesetouglu broj dijagonala je: a) 140b) 170 c) 180d) 200e) 120

38. Izraunaj:

a) 16b) 64c) 128d) 36e) 32

39. Rijei jednainu:

=16.

a) x=-4b) x=

c) x=-

d) x=4e) x=2

40. Rijei jednainu:

a) x=(

b) x=(

c) x=(

d) x=(

e) x=(36

41. Rijei jednainu:

logx16=4

a) x=2b) x=-2c) x=4d) x=-4e) x=0

42. Kada se sabere i ugla , dobijese suplement ugla . Koliki je ugao

a) 96 ob) 95 oc) 94 od) 93 oe) 90 o

43. Izraunaj sin30o+cos60o.

a) 1b)

c) 2d) 0e)

44. Dva druga su zajedno imala 120 KM. Koliko je imao svaki od njih ako sume prvoga iznosi koliko sume drugoga?

a) 44 i 76b) 48 i 72c) 60 i 60d) 50 i 70e) 55 i 65

FIZIKA

45. Automobil se kree brzinom 54 km/h.Kolika je ta brzina u m/s ?

a) 10 m/s; b) 15 m/s; c) 20 m/s; d) 25 m/s.


46. Udaljenost izmedju dva tijela se povea 3 puta.Koliko puta se smanji gravitaciona sila?

a) 3 puta; b) 6 puta; c) 9 puta; d) 12 puta.


47. Kilovat(kW) je jedinica za:

a) rad; b) energiju; c) snagu; d) koliinu toplote ?


48. Brojevi namotaja na sekundaru i primaru transformatora odnose se

kao 10:1. Kako s odnose jaine struje na sekundaru i primaru?

a) 10:1; b) 1:10; c) 100:1; d) 1:100.

Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.49. Relacija mvr=n h/2(, je matematiki izraz za:

a)Faradayev zakon indukcije, b)Planckov zakon zraenja, c) Bohrov postulat,

d)Stefan-Boltzmanov zakon.


50. Na kojeg znanstvenika te asocira relacija,E=mc2 ?

a) Newtona; b) Faradaya; c) Einsteina; d) Plancka.


HEMIJA/KEMIJA

51. Atomskim brojem nazivamo:

a) Broj protona u jezgru,

b) Broj atoma u molekuli,

c) Jedinicu za promjer atoma,

d) Broj elektrona u jezgru.


52. Atomi razliitih elemenata istog masenog broja zovu se:

a) Izotopi, b) Izobari, c) Izomeri, d) Modifikacije, b) Polimeri.


53. Rastvor iji je pH = 7,7 ini rastvor:

a) kise1im, b) baznim, c)neutralnim.


54. Opa formula alkana je:

a) CnH2n, b) CnH2n-2, c) CnH2n-4, d) Cn2n+1, e) CnH2n+1, f) CnH2n+2.


55. Masti spadaju u red:

a) proteina, b) estera, c) aldehida, d) soli, e) vievalentnih alkohola.


56. Peptidna veza je prisutna kod:

a) disaharida, b) aminokiselina, c) proteina, d) voskova, e) masnih kiselina Zaokruite slovo ispred tanog odgovora. BIOLOGIJA

57. Tip varenja kod praivotinja je :

a) unutarelijski, b) vanelijski.


58. elijski zid imaju:

a) biljne elije,

b) sve elije,

c) ivotinjske elije.


59. Zaokruite slovo ispred taanih tvrdnji

a) Leukociti su crvena krvna zrnca,

b) Kratki nastavci nervne elije su neuriti,

c) Skrob u ustima razlae ferment lipaza,d) Mitoza je dioba jedra tjelesnih (somatskih) elija,e) Uloga leukocita je u odbrani organizma od stranih estica.

60. Nervne elije imaju dva tipa nastavaka. To su kratki nastavci ili _________________ i dugi nastavci ili _____________________________.

61. Uloga trombocita je___________________________________________.

62. Sredi podatke!

Navedene su osnovne organizacione i funkcionalne strukture protoplazme eukariotske

elije. Navedene strukture razvrstaj prema mjestu nastanka u protoplazmi elije.

Broj ispred naziva strukture unesite u odgovarajuu kolonu.

1. Endoplazmatski retikulum 4. Hromosomi

2. Jedarce5. Ribosomi 3. Mitohondrije6. Jedrov sok

Protoplazma

Jedro Citoplazma

GEOGRAFIJA

63. Meu nabrojanim pojmovima zaokruite klimatske elemente sa 2 tana odgovora :

a) temperatura,

b) reljef,

c) vazduni pritisak,

d) morske struje

Zaokruite slova ispred tanog odgovora.

64. Alpskom orogenezom za vrijeme tercijra nastale su mlae vjenane planine

a najpoznatije su :

a)__________________________, b)________________________,

c)__________________________, d)________________________.Upiite na linijama nazive planina.

65. Migracije stanovnitva .po razlozima nastanka mogu biti :a) _______________________

b) ________________________

c) ________________________

Upiite na linijama razloge migracija.

66. Bioloka struktura stanovnitva obuhvata:

a) Starosnu

b) Prirodni prirataj

c) Rasnu

d) EtnikuZaokruite slova dva tana odgovora

67. Zaokrui lanice evropske unije:

a) Austrija,

b) Hrvatska,

c) Slovenija,

d) vajcarska,

e) MakedonijaZaokruite slova ispred tanih odgovora.

68. Navedi osnovne tipove klime u Bosni i Hercegovini:

a) Sredozemna

b) Tropska

c) Pustinjskad) Kontinentalna

Zaokruite slova ispred tanih odgovora.

INFORMATIKA

69. Zaokrui ta ne spada u osobine raunara:

a) Brzina, b) Repetitivnost, c) Inteligencija, d) Tanost, e) Pouzdanost.70. U ulaznu jedinicu raunara ne spada: (zaokrui taan odgovor)

a) Tastatura, b) Mi, c) Skener, d) tampa, e) Palica za igru.

71. Osnovna jedinica za memoriju raunara je: (zaokrui taan odgovor)

a) Bit, b) Pixel, c) Hard disk, d) ZIP disk, e) DVD disk.72. Osoba zaduena za upravljanje svim aktivnostima vezanim za bazu

podataka naziva se:

a) Operator baze podataka,

b) Dizajner baze podataka,

c) Administrator baze podataka,

d) Klijent baze podataka,

e) Server baze podataka.


III DRUTVENO PODRUJE

HISTORIJA

73. Danas se u svijetu, kao Dan pobjede nad faizmom,obiljeava se:

a) 6.april b) 9.maj c) 15.maj d) 2.septembar


74. ZAVNOBiH postaje najvie izvrno i zakonodavno tijelo

narodnooslobodilakog pokreta za BiH poslije svog:

a) Prvog zasijedanja b) Drugog zasijedanja c) Treeg zasijedanja


75. Danas se u Bosni i Hercegovini 25.novembar obiljava kao _______________________Upiite na liniju taan odgovor.

76. Knjievnost je u narodnooslobodilakoj borbi imala znaajnu ulogu.Tada su stvarali i knjievnici iz Bosne i Hercegovine.Zaokrui njihova imena:(dva)

a) Skender Kulenovi b)Vladimir Nazor c) Branko opi


FILOZOFIJA

77. Filozofske discipline su:

a) Ontologija, b) Fizika, c) Etika, d) Fiziologija, e) Gnoseologija, f) Metafizika


78. Imanuel Kant je autor knjige:

a) Fenomenologije duha, b) Kritika praktinog uma, c) Novog organona.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

79. ta je racionalizam?

a) Racionalizam je spoznajno gledite koje smatra da do istih spoznala dolazimo ispitivanjem porijekla motiva, normi i svrhe moralnog djelovanja i prosudjivanja,

b) Racionalizam je spoznajno gledite koje smatra da do bitnih spoznaja dolazimo umovanjem, istim miljenjem i razmjevanjem,c) Racionalizam je udjenje, dvoumljenje, divljenje, sumnja, potresenost, svijesti o izgubljenosti, znatielja, komunikacija.


PSIHOLOGIJA

80. ta su emocije:

a) Odraz objektive stvarnosti,

b) Sposobnost donoenja odluka,

c) Pokretaka snaga linosti,

d) Spremnost da se rtvujemo za druge osobe,

e) Subjektivni doivljaj naeg odnosa prema stvarima, ljudima, dogaajima, pojavama iz objektivne stvarnosti.


81. Percepcija je:

a) Subjektivni odraz objektivne stvarnosti,

b) Opaanje onog to vidimo,

c) Stvaranje slika i predstava,

d) Uoavanje veza i odnosa.

Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.82. Frustracija predstavlja:

a) Sukob sa okolinom,

b) Mogunost rjeavanja problema,

c) Reakcija linosti na konfliktnu i stresnu situaciju,

d) Odliku jake linosti. LOGIKA83. ta je sadraj pojma?a. Skup bitnih karakteristika pojma ine njegov sadraj,

b. Sadraj je skup bitnih oznaka pojma,

c. Skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam ine sadraj tog pojma.

Zaokruite taan odgovor?

84. Koji od nabrojanih sudova ine vrste sudova, a koji odnose meu sudovima?

Kategoriki, asertoriki, kontrarni, subkontrarni, limitativni.

Vrste sudova ine: ___________, ______________, _____________Odnose meu sudovima: _____________, _______________Upiite na liniju vrste i odnose meu sudovima85. Definicija je:a. Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvruje sadraj nekog pojma.

b. Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvruje opseg nekog pojma.

c. Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvruje doseg nekog pojma.

Zaokruite taan odgovor SOCIOLOGIJA

86. Kasta je:

a) organizacija, b) ideologija, c) drutvena grupa, d) religija, e) partija.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

87. Oblik drutvene svijesti je:

a) moral, b) pravo, c) nacija, d) drava, e) partija.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

88. Osniva pozitivizma je:

a) Kant, b)Hegel , c) Kont, d) Veber, e) Dirkem.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

89. Savremena porodica je:

a) mu i ena, b) mu i ena i njihova djeca, c) familija, d) rodbina, e) braa i sestre.


DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

90. Ustav je:

a) Usmeni dogovor predstavnika svih nivoa vlasti,

b) Zavrna odredba mirovnih sporazuma u kojima je glavnu ulogu preuzela Generalna skuptina UN,

c) Normativ kojim se usklauju odnosi izmeu stranaka na vlasti i stranaka u opoziciji,

d) Obino dokument ili skup dokumenata koji odreuje osnovne zakone i principe ili ureenje vlasti politikog sistema,

e) Poetni dokument u jaanju bilateralnih odnosa izmeu dvije evropske zemlje.


91. Brko je: a) kanton, b) opina, c) entitet, d) distrikt, e) unija.


IV UMJETNOST I TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

MUZIKA KULTURA

92. Simfonija je:

a) Vokalna kompozicija,

b) Kompozicija za solo instrument uz pratnju orkestra,

c) Orkestarska kompozicija,

d) Kompozicija za solo instrument.


93. Operu Hasanaginica napisao/la je:

a) Anelka Bego-imuni, b) Vlado Miloevi, c) Mladen Pozaji, d) Asim Horozi.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

94. Klarinet je:

a) Limeni duvai instrument,b) Udaraljka,c) Instrumen sa tipkama,d) Drveni duvai instrument.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora. LIKOVNA KULTURA

95. Najljepi i najpoznatiji steak je:

a) stojei steak, b) leei steak, c) steak kula, d) sljemenjak steak.


96. Slikari kubizma su:

a) Vasilij Kandinski, Leonardo, b) Pol Sezann, Mikelanelo, c) Pablo Picasso, or Brak,

d) Pol Gogen, Tuluz Lotrek.


97. Najpoznatiji vajari XX stoljea su:

a) Mondrian, Salvador Dali,

b) Maljevi, Mujezinovi,c) Moore, Brancuci,

d Polock, Marc Chagall


TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

98. ''Kraljicom sportova'' naziva se:

a) Odbojka, b) Koarka, c) Rukomet, d) Atletika, e) Gimnastika.Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.

99. U disciplini ''tranje sa preponama'' prepone se:

a) rue, b) zaobilaze, c) preskau, d) preskau naizmjenino, e) pretravaju.


100. Elementi odbojkake tehnike su:

a) serviranje, dodavanje, i smeiranje,

b) serviranje, dizanje, smeiraje i blok,

c) dizanje, dodavanje, serviranje, sme i blok,

d) serviranje, smeiranje, blokiranje, i kontra napad,

e) servis, prijem servisa, dizanje, sme i blok.


KLJU TESTA OPEG ZNANJA (ZOT)Pitanje broj:Odgovor:Bodovi:

Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost

1.A1

2.A1

3.C1

4.A1

5.B1

6.A1

7.E1

8.E1

9.C1

10.D1

11.A1

12.E1

13.C1

14.A1

15.D1

Engleski jezik

16. aC1

17.aB1

18.aD1

19.aD1

20.aC1

21.aA1

22.aworked / worked 1

23.aarrived / had prepared1

24.ahad already begun / was / was1

25.aB1

26.aD1

27.aA ili B1

28.aA1

29.aC1

Njemaki jezik

16. bE1

17. bC1

18. bC1

19. bC1

20. bC1

21. bD1

22. bD1

23. bC1

24. bB i D0,50+0,50=1

25. bC1

26. bD1

27. bC1

28. b E1

29. bC1

Latinski jezik

30.B1

31.B1

Matematika

32.D1

33.D1

34.C1

35.E1

36.A1

37.B1

38.B1

39.C1

40.D1

41.A1

42.A1

43.A1

44.B1

Fizika

45.B1

46.C1

47.C1

48.B1

49.C1

50.C1

Hemija/Kemija

51.A1

52.B1

53.B1

54.F1

55.B1

56.B1

Biologija

57.A1

58.A1

59.D i E 0,50+0,50= 1

60.dendridi // neuriti 0,50+0,50= 1

61.u koagulaciji krvi1

62.kompletno popunjene kolone; jedro= 2, 4 i 6 // citoplazma= 1, 3, i 5 0,50+0,50=1

Geografija/Zemljopis

63.A i C1

64.a)Alpe, b)Himalaji, c)Kordiljeri, d)Dinaridi1

65.Politike, Ekonomske, Porodine1

66.A i C1

67.A i C1

68.A i D1

Informatika

69.C1

70.D1

71.A1

72.C1

Historija/Povijest

73.B1

74.B1

75.DAN DRAVNOSTI1

76.A i C 0,50+0,50= 1

Filozofija

77.Ontologija, Etika // Gnuseologija, Metafizika0,50+0,50=1

78.B1

79.B1

Psihologija

80.E1

81.B1

82.C1

Logika

83.B1

84.kategoriki, asertoriki, limitativni/ / kontrarni, subkontrarni0,50+0,50= 1

85.A

Sociologija

86.C1

87.A1

88.C1

89.B1

Demokratija i ljudska prava

90.D1

91.D1

Muzika/glazbena kultura

92.C1

93.D1

94.D1

Likovna kultura

95.C1

96.C1

97.C1

Tjelesni i zdravstveni odgoj

98.D1

99.C1

100.E1

Ukupno bodova: 100

PAGE 48

_1194868791.unknown

_1194869660.unknown

_1194869840.unknown

_1198561756.unknown

_1198561789.unknown

_1194932450.unknown

_1194933139.unknown

_1194869926.unknown

_1194869816.unknown

_1194869828.unknown

_1194869714.unknown

_1194869041.unknown

_1194869569.unknown

_1194869648.unknown

_1194869290.unknown

_1194868887.unknown

_1194869011.unknown

_1194868827.unknown

_1194868504.unknown

_1194868699.unknown

_1194868781.unknown

_1194868654.unknown

_1086422054.unknown

_1086422064.unknown

_1072860603.unknown

_1086422039.unknown

_1072860349.unknown

Documents

Test Opceg Znanja (1)