Terminal i

DEFINICIJA I

TEMELJNE

KARAKTERISTIKE

TERMINALA

7

• Luke su ključni podsustav prometnog sustava, jedne su od

najvaţnijih karika prometnih tokova i razvitka brojnih

gospodarskih djelatnosti

• Luke su dio prometnog sustava zemlje i zbirno mjesto u koje

se slijeva promet sa prometnih putova i prijevoznih sredstava

• Potiču razvoj

– Nacionalnog gospodarstva (prihodi, zapošljavanje, vrijednost

objekta i opreme)

– OdreĎenih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, usluţne

djelatnosti

– Uvjetuju razvitak drugih djelatnosti (industrija, energetika…)

LUKE

8

• Terminali su:

– Mjesta na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom

– Mjesto susreta dvije ili više prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladištenje i dr

– Glavna spona na transportnom putu robe od proizvoĎača do potrošača, a sluţe i za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu

– Prometna čvorišta opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i ureĎajima za primjenu odgovarajućih tehnologija prekrcaja

• Na terminalu se roba zaštićuje od atmosferskih utjecaja, uzdrţava u ispravnom stanju te obavlja koncetracija i distribucija robe

TERMINALI

9

• Terminale u funkciji prijevoznog sredstva moţemo promatrati:

– Sa stajališta kretanja prijevozno-manipulacijskih jedinica

– S obzirom na učestalost prispijeća i otpreme - ritma i frekvencije operacija

– S gledišta tehnologije na terminalu

– S informacijskog gledišta

– S gledišta djelokruga poslova i zadataka

– S gledišta dostupnosti ili prisutnosti pojedinih oblika prijevoza itd.

koja odreĎuju njegove sadrţaje, unutarnju organizaciju i povezivanje s gravitirajućim okruţenjem

Terminali

10

• LUĈKI TERMINAL - je specijalizirani prostor luke ili pristaništa namijenjen odreĎenoj vrsti tereta ili odreĎenoj vrsti plovila, a opremljen odgovarajućim tehničkim elementima

LUĈKI TERMINALI

Slika:

Luka Rotterdam

(Europoort 2) 11

• … su podsustavi velikih sustava luka, pristaništa i robno-transportnih centara (ovisno o organizaciji, moţe djelovati i kao neovisni sustav)

• Smješteni su na prometnim čvorištima, gdje se susreću različite prometne grane sa zadaćom zadovoljenja prometnih, prekrcajnih, distribucijskih, skladišnih, gospodarskih i drugih pratećih funkcija

• Čimbenik su ujednačenja prijevoza s obzirom na riječne/pomorske i kopnene prijevozne kapacitete

Lučki terminali

12

• Obiljeţja lučkih terminala:

– specifična prometna, prekrcajna, distribucijska i skladišna infrastruktura

– terminalna transportna sredstva

– prekrcajna mehanizacija i

– ostali sadrţaji

• Lučki terminali predstavljaju:

– tehničko-tehnološku i

– organizacijsku cjelinu

u sustavu luke, pristaništa, robno transportnog centra ili kontinentalne prekrcajne postaje

Lučki terminali

13

• Funkcija lučkog terminala:

– Racionalizacije transporta

– Oblikovanja optimalnih prijevoznih jedinica

– Povezivanja više oblika transporta, pošiljatelja i primatelja tereta

• Prijevozna sredstva moraju biti optimalno iskorištena

• Priprema transportne jedinice – povećana manipulacijska sposobnost – brţa prekrcajna manipulacija – racionalniji i ekonomičniji transport

Lučki terminali

14

- …su sredstva namijenjena ukrcaju, iskrcaju ili prekrcaju tereta na brodove ili s brodova

- Omogućuju rukovanje teretom u svim potrebnim aktivnostima kod njegovog protoka kroz luku

- S obzirom na vrstu terminala (vrstu tereta), razvila se potrebna lučka mehanizacija:

LUĈKA TERMINALNA TRANSPORTNA SREDSTVA

I PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

• obalne dizalice

• pokretne (obalne)

dizalice

• viličari

• kamioni

• traktori

• prikolice

• transportne trake itd.

15

Prekrcajna sredstva s neprekidnim djelovanjem

Cjevovodi

Pneumatski transport

Hidraulički transport

Transporteri

Trakasti

Pločasti

Strugači

Puţni

Inercijski

Gravitacijski

Elevatori Konvejeri

Prizemni

Zračni

Ţičare

Koriste se za prijenos sipkih tereta

– žitarica, željezne rude,

ugljena, koksa i ostalih tereta te

za prijenos generalnog tereta na

kraćim relacijama 16

Prekrcajna sredstva s prekidnim djelovanjem

Dizalice

Male

Velike

Dizala

Teretna

Osobna

Uspinjače

Ostala

Prekrcajno prijevozna sredstva

Ručna

Vučna

Viličari

Utovarivači

Kontejnerski prijenosnici

Traktori i prikolice

Ostala prijevozno-prekrcajna sredstva

17

• Lučkom dizalicom se smatra pokretni ili nepokretni ureĎaj na ručni ili motorni pogon, namijenjen dizanju i spuštanju slobodno visećeg tereta sa ili bez njegovog prenošenja, koji se upotrebljava u lukama i pristaništima

• …koriste se za iskrcaj i ukrcaj prekrcaj tereta s brodova, kamiona, vagona … na obali, u skladištima i na odlagalištima.

• Tehničko-eksploatacijska svojstva: – nosivost

– domet

– visina dizanja i

– vrsta pogona

odreĎuju kvalitetu usluge te konkurentnost luke (zadrţavanje broda i kopnenog sredstava u luci)

• Specijalna zahvatna sredstva s obzirom na vrstu tereta jesu: grabilice, pasci, spreaderi, kuke, hvatače, kliješta…

Lučke dizalice

18

RAZVRSTAVANJE LUČKIH DIZALICA

• Prema vrsti tereta dijelim ih na:

– Lučke dizalice za opće (generalne) terete

– Lučke dizalice za kontejnere

– Lučke dizalice za suhe rasute terete (ugljen i ţeljeznu rudu)

– Specijalizirana lučka dizalična postrojenja (za ţitarice, fosfate,

cement)

• S obzirom na pokretljivost

– Stacionarne

– Pokretne (mobilne i ograničeno pokretne na tračnicama)

– Prijenosne

– Ploveće

Lučke dizalice

19

RAZVRSTAVANJE LUČKIH DIZALICA

• Prema mjestu rada lučke dizalice

– Obalna dizalica

– Skladišna dizalica

– Mobilna lučka dizalica (koja radi po potrebi na obali ili u

skladišnom prostoru)

– Ploveće lučke dizalice

Lučke dizalice

20

OBALNA DIZALICA

• Prema konstrukciji postolja mogu se podijeliti na:

– Portalne dizalice

– Poluportalne dizalice

– Šepaste dizalice

Lučke dizalice

Slika: Konstrukcijske izvedbe ppostolja lučkih obalnih dizalica

a) Portalne b) poluportalne c) šepaste 21

MOBILNE DIZALICE

• Svrstavaju se u skupinu samohodnih dizalica

• Podjela s obzirom na konstrukciju postoje 3 osnovne izvedbe

pokretnog postolja:

– ţeljezničke i lokomotivske (vagonski kotači)

– autodizalice (pneumatskim gumama)

– gusjeničke

Lučke dizalice

22

• Sluţe za vertikalni transport ljudi i tereta

• Kod transporta tereta koriste se kod:

– katnih skladišta

– visokih prekrcajnih postrojenja

– prijenos tereta i ljudi u brodu (brodski liftovi)

• Brodska dizala – ugraĎuju se za brzi prijevoz tereta i putnika

izmeĎu paluba

Dizala

27

• Koriste se za prijenos lakih tereta (<1 t) i prijevoza na kraće

udaljenosti (do 50 m)

• Danas su u upotrebni različite konstrukcijske izvedbe koje su

pogonjene pomoću elektromotora i akumulatora, te

hidrauličnog prijenosnog sustava, dok se samo voĎenje

kolica obavlja ručno (rudom/ručicom)

Ručna industrijska vozila

28

• Upotrebljavaju se za prijenos veće količine tereta, za srednje

duţine transporta i veće brzine

• Razlikujemo električna i diesel kolica

• Nosivost: 5 – 50 kN, max. 400 kN

• Uobičajena udaljenost prijevoza: 50 – 500 m

• Brzina (max.): oko 20 km/h

Motorna kolica

29

• Specijalna transportno-manipulativna sredstva namijenjena

unutarnjem transportu (transport u luci) i radu u brodu ili

skladištu (istovar, utovar, prijevoz, skladištenje)

Viličari

30

• Viličari se danas koriste za:

– Prekrcaj i skladištenje paletizirane robe (najviše) i

– Prijenos raznovrsne komadne robe (zahvaljujući različitim zahvatnim sredstvima)

– Prijenos kontejnerizirane robe (prekrcaj, slaganje kontejnera, punjenje kontejnera…)

– Prekrcaj mutimodalnog sustava transporta

Viličari

Čeoni viličar Viličari za manipulaciju Viličari za manipulaciju

praznih kontejnera punih kontejnera 31

VRSTE VILIČARA

• Prema pogonskom ureĊaju

– ručni

– motorno-ručni

– motorni (diesel, benzinski, elektro i plinski)

• Prema konstrukciji

– čeoni

– bočni

– regalni

• Prema namjeni

– transportni

– skladišni

– viličari za komisioniranje

Viličari

32

• Prednosti korištenja viličara:

1. Ušteda radnog vremena

2. Smanjenje zadrţavanja broda u luci

3. Smanjenje troškova za brodara i luku

4. Roba se bolje skladišti (bolja iskoristivost skladišta)

5. Smanjuje se broj radne snage

6. Smanjuje se broj ozljeda i nesreća pri radu

7. Smanjuje se oštećenje robe - tipizacija jediničnog tereta,korištenje paleta

8. Povećanje mase jediničnog tereta

9. Veća brzina rada – povećanje produktivnosti rada.

Viličari

33

• Utovarivači su prekrcajno-prijevozna sredstva koja se

upotrebljavaju za zgrtanje, utovar i prijenos rasutog tereta na

kraće udaljenosti

• U lukama se najčešće upotrebljavaju na skladištima rasutog

tereta

• Koriste zahvatno sredstvo – utovarnu lopatu (grabilicu)

• Ukoliko uz utovarnu lopatu imaju i zahvatno sredstvo –

kopačicu, nazivaju se utovarivači-rovokopači (utovar i iskop

materijala)

Utovarivači - Rovokopači

Slika:

Utovarivač-rovokopač 34


• Prijevozno-prekrcajna sredstva koja se koriste u tehnološkom procesu

rada kontejnerskih terminala:

o Portalni prijenosnici s čeonim rukovanjem

o Portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem

o Bočni viličari

o Čeoni viličari

o Autodizalice

o Prikolice, traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala

prijevozna-prekrcajna sredstva

36

PORTALNI PRIJENOSNIK VELIKOG RASPONA (Transtainer)

• Često se nazivaju i mosnim dizalicama

• Mogu se kretati na gumenim kotačima (RTG dizalice) ili po tračnicama (RMG dizalice)

• Konstrukcijski su izvedeni u obliku portala po čijem se gornjem dijelu kreće vozno vitlo sa hvatačem za kontejnere

• Moţe premostiti 5 do 15 redova kontejnera sloţenih u 3 do 4 reda u visinu


37

PORTALNI PRIJENOSNIK MALOG RASPONA (Straddle Carrier)

• Najčešće prenose samo 1 kontejner (na kraćim udaljenostim, npr. brod-skladište)

• Pogodni za rukovanje kontejnerima na

slagalištima ( 6x brţi od transtainer-a)

• Brzina: do 60 km/h

• Nosivost : 350 – 400 kN

• Kreću se na gumenim kotačima koji se

mogu zaokrenuti za 360°

• Razlikujemo: – Portalni nosač

(Portal frame straddle carrier)

– Portalni nosač otvoren na vrhu

(Open top portal frame straddle carrier)

– Portalni teleskopski nosač


38

BOČNI PRIJENOSNIK (Side Loader)

• Bočni prijenosnik je prijevozno-prekrcajno sredstvo koje moţe ukrcavati, iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane (bočno)

• Po potrebi moţe slagati u 3 visine

• Prednosti: jednostavno rukovanje, velika manevarska površina


39

AUTODIZALICA ZA PREKRCAJ KONTEJNERA (Reach Stacker)

• Nosivosti su od 25 do 1000 kN – za

prekrcaj kontejnera koriste se

autodizalice nosivosti od 300 – 500 kN

• Zahvatno sredstva: – Hvatač kontejnera (spreader)

– Kuka (prekrcaj teških jediničnih tereta)

• Najčešće su teleskopske izvedbe

• Prednosti: mobilnost, višestruka namjena

• Nedostaci: Problemi preciznosti rada

(asimetričnost teţišta sustava),

veća manipulativnost prostora,

zahtjev za radom na ravnoj i čvrstoj površini


40

• Traktori (tegljači) upotrebljavaju se u unutarnjem transportu

luka i industrijskih pogona za vuču običnih i specijaliziranih

prikolica

• U lukama se koriste za:

– vuču različitih izvedbi prikolica i poluprikolica kod prijevoza komadna

robe i tereta veće jedinične vrijednosti na veće udaljenosti

– Vuču vagona (manevriranje na industrijskim kolosijecima) sa svrhom

točnog postavljanja vagona uz vrata skladišta

• Na suvremenim kontejnerskim terminalima upotrebljavaju se

posebni tegljači (tugmastersi) za vuču dvije prikolice

Traktori (tegljači)

41

• U lukama se koriste različite izvedbe običnih prikolica

• Imaju 8 kotača (2x4), nosivosti 50 do 1000 kN

• Koriste se za:

– Prijevoza generalnog tereta (udaljena skladišta)

– Prijevoza teških tereta

– Prijevoz dugačkih komada (cijevi, tračnica, profila, vozila…)

– Prijevoz kontejnera

• Niske prikolice (prijevoz unutar terminala)

• Cestovne prikolice (javni cestovni promet)

– Ukrcaj tereta na Ro-RO brodove

Prikolice i poluprikolice

42

Podjela i vrste

terminala

43

• Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:

A. Integralni i granski terminali

B. Tehnološko-specijalizirani terminali

C. Lučki i kopneni terminali

Podjela i vrste terminala

44

GRANSKI TERMINALI su

mjesta na kojima se susreću

prijevozna sredstva jedne

prometne grane, mogu biti:

• Morski

• Riječni

• Ţeljeznički

• Cestovni

• Zračni

• Poštanski itd.

INTEGRALNI TERMINALI su mjesta na kojima se sučeljavaju dvije ili više prometnih grana, mogu biti:

• lučko-ţeljeznički terminali

• lučko-cestovni terminali

• lučko-ţeljezničko-cestovni terminali

• lučko-riječno-ţeljezničko-cestovni terminali

• ţeljezničko cestovni terminali (i obratno)

• ţeljezničko-cestovno-riječni terminali

• cestovno-riječni terminali

• cestovno-zračni terminali

• poštansko-ţeljeznički terminali

• poštansko-zračni terminali itd.


A. Integralni i granski terminali

45

• Terminali za unitizirane (okrupljene) terete

– Terminali za suhe terete (ugljen, rudu, ţitarice i dr.)

– Kontejnerski terminali

– RO-RO terminali

– LASH-terminali

– Huckepack-terminali

– Kontejnerski/ huckepack-terminali i druge kombinacije.

• Terminali za kombinirane transporte

– Terminali za suhe terete (ugljen, rudu, ţitarice i dr.)

– Terminali za tekuće terete (naftu, kemikalije i dr.)

– Terminali za plinove

– Terminali za lako pokvarljivu robu (juţno voće, riba, meso) itd.

B. Tehnološko-specijalizirani terminali


46

• Podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom

zemljopisnom poloţaju, tj. prema tome da li se nalaze na

moru ili na kopnu

• Prema toj podjeli, svi terminali mogu se razvrstati u

samo dvije osnovne skupine:

– lučki terminali i

– kopneni terminali


C. Luĉki i kopneni terminali

47

Terminali se mogu podijeliti i prema:

1. Prema lokaciji (smještaju)

– Lučko-pristanišni

– Kontinentalni

2. Po veliĉini

– Mali

– Srednji

– Veliki

3. Prema vrsti tereta

4. Prema tehnologijama


48


3. Prema vrsti tereta

– Za generalni teret

– Za tekući teret

– Kontejnerski

– Ro-Ro

– Za rasuti tereti

– Za teglenice

– Za stoku

– Za drvo i drvene proizvode

– Za opasne terete

– Za teške terete

– Za voće

– Putnički

4. Prema tehnologijama – Integralni i intermodalni

– Bimodalni

– Ro-Ro

– Huckepack

– Ostali

49

LUČKI TERMINALI mogu biti:

1. Višenamjenski i univerzalni terminali 2. Terminali za tekuće terete (nafte i naftnih derivata, ukapljenih

plinova) 3. Kontejnerski terminali 4. RO-RO (Roll-on/Roll-off ) terminali 5. Terminali za rasuti teret

– Terminali za suhe rasute terete (ugljen, ţeljezna ruda i dr.)

– Terminali za prekrcaj fosfata i kalija

– Terminali za prekrcaj ţitarica

6. Terminali za promet teglenica 7. Terminali za stoku (ţivotinje) 8. Terminali za prekrcaj drva i drvnih proizvoda 9. Terminali za prekrcaj opasnih tereta 10. Terminali za prekrcaj teških tereta (i vrlo teških tereta) 11. Terminali za prekrcaj juţnog voća i prehrambenih proizvoda 12. Putnički terminali 13. ostale izvedbe lučkih specijaliziranih terminala.


50

Prometna potraţnja i

utjecaj gravitacijskog

područja sa tokovima roba

na geoprometni poloţaj

terminala

51

• PROMETNA POTRAŢNJA – je potreba za promjenom mjesta s obzirom na prostorno-vremensku udaljenost, zadovoljava se optimalnim korištenjem prometne infrastrukture i prometnih sredstava

• Promatrana sa stajališta nastanka ili prestanka, moţe biti:

– Izviruća (generirana) – podudara se s potrebom dovoza roba

– Poniruća (ciljana) - podudara se s potrebom odvoza roba

• Prometna potraţnja je fleksibilna veličina s obzirom na promjene u gospodarstvu, a promatra se u okviru prometnih tokova (odreĎene vrste tereta i robnih skupina)

Prometna potraţnja

52

• Obiljeţja koja determiniraju planiranje prometa

– prijevozna usluga

– potraţnja za prijevozom

– prijevoznine

– komplementarnost i konkurentnost prometnih grana

– utjecaj na društveno-ekonomski razvoj

• Potraţnja za prijevozom

– Izvedena je iz potraţnje za dobrima (koja se prevoze)

– Postoji čvrsta meĎuovisnost prijevozne potraţnje i društveno-

gospodarske razvijenosti promatranog područja.

– S porastom stanovništva, zaposlenosti i dohotka te povećanjem

materijalne proizvodnje, raste potreba za prijevozom i obratno.

– Veličina te potraţnje ovisi o prostornom rasporedu sirovinskih izvora i

smještaju njihove prerade, udaljenosti i sastavu trţišta, razmještaju

stanovništva i njegovoj pokretljivosti.

Prometna potraţnja

53

Slika: Indeks ekonomskog rasta (BDP), OECD-ovog indeksa industrijske

potraţnje i volumen svjetske pomorske trgovine od 1994. do 2007.

(1994.=100)

OECD - Organisation for Economic Cooperation and Development

Izvor: UNCTAD secretariat on the basis of OECD Main Economic Indicators, April 2008; UNCTAD Trade

Development Report 2008 and UNCTAD Review of Maritime Transport 2008, str. 3.

MeĊuovisnost prijevozne potraţnje i BDP-a

promatranog podruĉja

54

• Odnos prometne potraţnje i prometne ponude lučkih usluga ovisi o veličini i razvijenosti gravitacijskog područja luke i robno-transportnih centara, usmjerenim tokovima roba i prometnom sustavu tog područja

• Praćenjem prometnih zahtjeva gravitacijske zone moţe se analizirati postojeća i buduća prometna potraţnja postavljanjem modela distribucije potraţnje koji bi trebalo razmatrati pri planiranju i gradnji lučkih kapaciteta

• Veličina prometne potraţnje utječe na djelovanje prometnog sustava na način da implicira proučavanje prometnih tokova i nastojanje zadovoljavanja njihovih potreba

Utjecaj prometne potraţnja na prometni

sustav

55

• Razvoj luke najvećim dijelom ovisi o dobrim prometnim

vezama luke sa zaleĎem

• Svaka luka ima dva lica, od kojih je jedno okrenuto prema

rijeci/moru, a drugo prema kopnu.

• Razvijenost pročelja luke i veći broj redovitih brodskih linija

najčešće je i pokazatelj gospodarske razvijenosti zaleĎa luke.

Zato su redovite brodske linije najgušće u onim lukama koje u

svom zaleĎu imaju gospodarski razvijena područja.

Geoprometni poloţaj i gravitacijsko podruĉje

luke

56

• U skupinu geoprometnih čimbenika ubrajaju se sve pojave, procesi i karakteristike koje su prisutne u prostoru i istovremeno utječu na odvijanje prometa, kojima je osnovno obiljeţje promjenjivost u prostoru i vremenu.

• Geoprometnih čimbenika obuhvaćaju: • Opće geoprometne ĉimbenike - imaju geografski karakter te čine osnovu

za razumijevanje prometa u prostoru te uključuju: geoprometni poloţaj odreĎenog prostora, njegovu veličinu, oblik i granice te vremenske zone.

• Prirodne predispozicije: brojna obiljeţja, stanja, pojave i procese u prostoru, koje nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih zakonitosti u razvitku Zemlje, utječući na razvoj i odvijanje prometa (reljef, sastav i graĎa Zemlje, klima i vrijeme, vode, tlo i vegetacija i rudno bogatstvo, što znači odreĎenu predispoziciju, moguću prirodnu osnovu za razvoj prometa, ali su sve više relativni pod utjecajem razvoja ljudskog društva)

• Društveno-gospodarske ĉimbenike - osnovni nositelj prometne djelatnosti i izravno utječu na pojavu i razvoj prometa (stanovništvo, njegova struktura i razmještaj, gospodarska razvijenost odreĎenoga prostora, itd.)

Geoprometno podruĉje luke

57

• Gravitacijska luĉka zona – predstavlja podskup gravitacijskog

područja luke, što znači da je gravitacijsko područje

sastavljeno od odreĎenog broja gravitacijskih lučkih zona, koje

mogu biti segmentirane na više načina i prema različitim

kriterijima;

• Gravitacijsko podruĉje luke – predstavlja sumirana područja

stvarne potraţnje za lučkim uslugama (skup gravitacijskih

lučkih zona), a ujedno je podskup lučkog zaleĎa;

• Luĉko zaleĊe (interesno područje luke) – je pojam nadreĎen

pojmu gravitacijskog područja i predstavlja realno potencijalni

izvor prometa jedne luke; razlika u prostornom obuhvatu

gravitacijskog područja i lučkog zaleĎa predstavlja, teoretski,

prostor za razvoj konkurencije meĎu lukama

Gravitacijsko podruĉje

58

• Kopneno zaleĎe koje gravitira odreĎenoj luci, odnosno koje preferira odreĎeni prometni pravac preko neke luke moţe se razgraničiti u tri zone: – Neposredno zaleĊe luke je najsigurnije i najkvalitetnije, jer je konkurencija

drugih luka u odnosu na to područje najmanja. Naime, povećanjem udaljenosti luke od komitenta u zaleĎu jača konkurentnost drugih luka, a pozicije dotične luke u odnosu na kopnena zaleĎa slabe.

– Nacionalno zaleĊe luke je relativno sigurno područje za izvoz i uvoz robe preko domaćih luka. To se moţe objasniti time što je uvid u stanje i razvitak nacionalnog gospodarstva dostupan pa se s domaćim prometom moţe računati s relativno visokim stupnjem pouzdanosti, iako domaći teret ne bi trebao predstavljati osnovu za značajniji budući razvitak luke.

– Tranzitno zaleĊe luke je najvrjednija, najfleksibilnija, ali i najnesigurnija gravitacijska zona lučkog sustava. Ono bi trebalo predstavljati osnovu za razvitak luke, budući da se tranzitnim prometom ostvaruje značajan devizni prihod te potpunije iskorištenje kapaciteta. Nesigurnost tranzitnog trţišta posljedica je toga što tranzitni partneri imaju mogućnost izbora više prometnih pravaca za destinaciju svojih roba.

Kopneno zaleĊe luke

59

• Odrediti i definirati gravitacijsku lučku zonu znači utvrditi veličinu i granicu područja u zaleĎu luke, za čiju proizvedenu robu namijenjenu riječnom/prekomorskom izvozu ili za vodnim putem uvezenu robu namijenjenu potrošnji na tom području, odreĎena luka predstavlja najpovoljniju točku izmeĎu kopnenog i vodnog prijevoza

• Gravitacijsko područje luke je promjenjiva veličina zavisna od niza varijabli koji odreĎuju atraktivnost luke za privlačenje robnih tokova, odreĎuje se za svaku vrstu robe posebno

• Elementi koji utječu na veličinu lučke gravitacijske zone:

– gospodarska razvijenost zaleĎa i kopnena prometna infrastruktura kojom je luka povezana sa zaleĎem (luka ne može sama utjecati)

– razvijenost i opremljenost luke (luka može sama utjecati)

– pročelje luke

Gravitacijsko podruĉje luke

60

• Pri odreĎivanje gravitacijskog područja luke potrebno je

analizirati sve relevantne čimbenike i dogaĎanja u

konkurentnim lukama (u okruţenju)

• Najzastupljenije metode utvrĎivanja gravitacijskih lučkih zona: – geografsko-geometrijska metoda,

– kopneno-tarifna metoda,

– metoda stvarnih troškova kopnenog prijevoza

– metoda ukupnih troškova kopnenog prijevoza

– metoda ocjenjivanja logističkih elemenat

• Ostali logistički činitelji (tehnička opremljenost, razvijenost

kopnenih prometnica, pročelje luke, tarife) djeluju tako da

fizički različite udaljenosti postaju jednake ili čak pokazuju

prednost duljeg puta.


62

Slika: Gravitacijsko područje SSS interesne skupine - luke Rijeka Izvor: ADRIATIC3S – Opći koncept razvoja SSS-a u HR-IT regiji


64

Slika: Gravitacijsko područje SSS interesne skupine - luke Ploče Izvor: ADRIATIC3S – Opći koncept razvoja SSS-a u HR-IT regiji


65

Luka 2004. 2005. 2006. 2007. % promjena 2006.-2007.

Shanghai 379,0 443,2 537,5 561,5 4,5

Singapore 393,4 423,2 448,5 483,6 7,8

Rotterdam 352,8 370,2 378,2 406,8 7,6

Ningbo 225,9 272,4 309,7 344,0 11,1

Guangzhou 215,2 241,7 302,8 343,3 13,4

Tianjin 206,2 245,1 257,6 309,5 20,1

Qingdao 161,7 184,3 224,2 265,0 18,2

Qinhuangdao 150,3 167,5 204,9 248,9 21,5

Hong Kong 220,9 230,1 238,2 245,4 3,0

Busan 215,0 217,2 217,9 243,6 11,8

Port of South Lousiana 225,7 220,4 238,4 234,1 -1,8

Dalian 145,2 176,8 200,5 222,9 11,2

Nagoya 182,3 187,1 208,0 215,6 3,6

Houston 182,0 191,7 201,5 202,9 0,7

Shenzhen 135,5 153,9 176,0 199,0 13,1

Kwangyang 170,5 177,5 195,1 198,2 1,6

Los Angeles 162,1 169,0 181,6 189,2 4,2

Antwerp 152,3 160,1 167,4 182,9 9,3

Long Beach 144,5 159,2 169,8 174,0 2,5

Chiba 169,3 165,7 167,0 169,2 1,3

Tablica: „Top 20“ vodećih luka prema ukupnom teretnom prometu 2004. – 2007. (u mil. tona)

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008 66

Slika: Glavni pomorski prometni pravci, kontejnerski promet, 2007. (mil. TEU)

67

Tablica:

Pomorski promet (milijuni metriĉkih tona) - izvoz/uvoz - dugoroĉna

prognoza do 2024.

REGIJA/ SKUPINA DRŽAVA IZVOZ (GODIŠNJE) UVOZ (GODIŠNJE)

2008. 2010. 2015. 2024. 2008. 2010. 2015. 2024.

Sjevena Amerika (North America) 740 782 874 1.031 1.014 1.047 1.157 1.359

Sjeverna Europa (North Europe) 297 313 361 448 769 799 882 1.046

Sjeveroistočna Azija (Northeast Asia) 796 883 1.117 1.611 2.656 2.899 3.373 4.080

Jugoistočna Azija (Southeast Asia) 667 711 810 964 535 565 637 757

Mediteran (Mediterranean) 232 249 292 373 653 685 762 903

Srednji Istok (Middle East) 1.225 1.281 1.385 1.532 239 264 323 449

Indijski potkontinent (Indian Subcontinent)

240 277 353 484 460 505 596 721

Australija (Australia) 768 831 940 1.097 99 104 115 136

Afrika (Africa) 773 818 908 1.038 364 395 467 602

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008 69

Tehničko-tehnološka

obiljeţja terminala

70

• Početak moderne proizvodnje i naftne industrije smatra se 1858. godina (Edwin L. Drake, 19 godina – prvo uspješno buĎenje, dubina do 21 m)

• Tekući teret se prevozi Sredozemljem od 3 st. pr. Kr. (Grci i Rimljani) u amforama, a kasnije u drvenim bačvama

• 1861. g. - Prvi prijevoz nafte (kerozina) jedrenjak “Elizabeth Watts” – u drvenim bačvama

• 1878. g. - izgraĎen prvi brod za prijevoz nafte – “Zoroaster”

• Do 1975. g. izgraĎuju se brodovi što veće nosivosti (do izgradnje Sueskog kanala)

• 1928. g. – Prvi brod s ukapljenim plinom kao teretom (prijevoz plina na relaciji Curacao-Rotterdam i Roven)

TERMINALI ZA TEKUĆI TERET

1858.

1.Uspješno bušenje

1870.

70.000 t

1880.

4 mil. t

1913.

51 mil. t

1929.

200 mil. t

1965.

1.508 mil. t

1988.

3.109 mil. t

71

• TEKUĆI TERET

– roba u tekućem stanju koja se ukrcaje bez ambalaţe

– s obzirom na način transportiranja spada u skupinu rasutih tereta

– Osnovna svojstva:

• različita gustoća

• viskoznost

• zapaljivost

• agresivnost

• moţe se prelijevati i prekrcava se crpljenjem (čime se ne mijenja njegova kvaliteta)

– Najčešće je jedini teret na brodu

– Brz ukrcaj i iskrcaj

Terminali za tekući teret

72

• UKAPLJENI PLINOVI – su tvari čija je kritična temperatura od 50ºC ili im je pri 50ºC tlak para >3 bara.

• Prirodni plinovi koji se dobiju u rafinerijama nafte i na bušotinama nafte i plina:

– LNG (Liguefied natural gas) - ukapljeni priodan plin

• Likvifikacija (prijevoz) pri -42,6ºC pri atmosferskom tlaku

• Kritička točka: T = +96,8ºC, p = 43,3 bara

– LPG (Liguefied Petroleum Gas) - ukapljeni naftni plin

• Likvifikacija (prijevoz) pri -161,7ºC pri atmosferskom tlaku

• Kritička točka: T = -82ºC, p = 47,2 bara


73

• BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

– grade se isključivo namjenski

– nosivost 700 - 700.000 GT

– Imaju crpne stanice

– Prekrcaj - neovisni o luci

– VLCC - Very Large Crude Carriers (od 200.000 - 300.000 GT)

– ULCC – Ultra Large Crude Carriers (od 300.000 GT i više)

74 Tankovi za balast (odvojeni od tankova tereta)

ili Double Skin (DS)

Dvostruka otplata broda

Ugradnja dvostrukog dna po cijeloj duljini broda

(double bottom – DB)


• BRODOVI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA

– Stari tek 15-ak godina (brodovi novije generacije)

– Skupi (posebni uvjeti gradnje i eksploatacije)

– Spremišta - izvedena u obliku horizontalno posloţenih

cilindara ili u obliku kugle

– Kapacitet se mjeri u kubičnim metrima zapremine cilindra

(plinskog spremnika)

– Imaju crpke za iskrcaj plina


75

SVJETSKI PROMETNI PRAVCI TEKUĆIH TERETA

• prometni pravci tekućih tereta ovise isključivo o ekonomskoj

moći subjekta

• Vrlo je mala fluktualnost tih pravaca (razlozi fluktuacije:

politička situacija, iscrpljenje nalazišta)


Graf: Svjetska potražnja nafte po regijama 2000.

U postocima prosječne količine mil. barela/danu 76

• Karakteristike naftnih terminala u usporedbi s terminalima za prihvat drugog tereta: – Udaljenost od naseljenih područja

– Potrebna dubina mora

– Prekrcajni ureĎaji

– Tehničko-tehnološki procesu prekrcaja

– Konstrukcija skladišnog prostora….

• U sklopu naftnih terminala često se nalaze: – Rafinerije

– Postrojenja kemijske industrije

– Postrojenja metalne industrije

• Pri odabiru lokacije za naftni terminal treba imati na umu da su tankeri za prijevoz nafte najveći brodovi koji plove morem


TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKA OBILJEŢJA TERMINALA

77

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Sjeverna Amerika

Srednja i juţna Amerika

Europa Eurazija Daleki istok Afrika Azija i Oceanija

tisu

ću

bare

la/d

an

Izvoz i uvoz naftnih derivata u 2007. godini

Uvoz

Izvoz

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

Sjeverna Amerika

Srednja i juţna Amerika

Europa Eurazija Daleki istok Afrika Azija i Oceanija

tisu

ću

bare

la/d

an

Proizvodnja i potrošnja naftnih derivata u 2009. godini

Proizvodnja

Potrošnja


Tehniĉko-tehnološka obiljeţja terminala

Izvor: http://tonto.eia.doe.gov/cfapps/ipdbproject/IEDIndex3.cfm?tid=5&pid=53&aid=1 (22.11.2010.) 80



• LU RIJEKA: • bazen Rijeka (višenamjenski terminal) • bazen Sušak (kontejnerski terminal) • bazen Bakar (terminal za rasute terete) • bazen Raša (terminal za stoku) • bazen Omišalj (terminal za tekuće terete)

• U omišaljskom zaljevu se nalazi:

• Jadranski naftovod (JANAF) • Terminal Petrokemijske industrije

(susjedna uvala Sepen)

• Naftni terminal Omišalj raspolaţe: • 2 priveza dubine 30 m za prihvat

brodova do 350.000 dwt • max. ukrcajna iskrcajna norma 1

veza 20.000 m3/h

83

• Prostori namijenjeni prijemu velikih tankera opremljeni su

jakim SUSTAVIMA ZAŠTITE (eng. fendering system) pri

vezivanju ili sidrenju (off shore terminali)

• Postoji više vrsta elastičnih štitnika – bokobrana

• Preuzimaju 20-40% snage udarca ukupnog tereta


84

PREKRCAJNI UREĐAJI TERMINALA

• Tehnička oprema terminala:

– usisne cijevi

– crpke

– tlačne cijevi prema spremnicima

– skladišna postrojenja

• Kako bi se spriječio razvoj statičkog elektriciteta, električni

kabeli moraju biti ugraĎeni u podzidanu obalu pristana

• Fleksibilni ureĎaji koji vode teret izmeĎu broda i ukrcajne

platforme na more mogu biti izvedeni:

– Ukrcajna ruka

– Gibljiva cijev



85

UKRCAJNA RUKA

• Niz krutih metalnih cijevi povezanih okretnim zglobom (vanjski kraj se slobodno giba za propisani zavoj)

• Ruke su izgraĎene od mekog čelika (preporuka)

• Balansiranje ukrcajne ruke se izvodi pomoću – Protuutega

– Hidrauličkih cilindara

– Opruga

– Kombinacije gore navedenog

• Pogon: – Ručni (D=150 mm <male ruke)

– Mehanički (D=500 mm<velike ruke)

• Postoji veliki broj različitih izvedbi

Terminali za tekući teret PREKRCAJNI UREĐAJI TERMINALA

Slika: Luka Omišalj 86

GIBLJIVE CIJEVI (1/2)

• Za prekrcaj naftnih derivata – cijevi promjera 8”

• Za prekrcaj nafte – cijevi promjera 10”, 12” i 24”

• Potrebno je voditi brigu o sljedećim ograničenjima: – Tlak

– Brzina protoka

– Temperatura tereta…

• Ţivotni vijek im je nekoliko godina

• Gibljive cijevi u upotrebi na privezima: – Hrapave gibljive cijevi

– Glatke gibljive cijevi

• Podmorske gibljive cijevi – Uglavnom su glatke, izgraĎene od lakih materijala, imaju specijalne omotače

zbog zaštite od abrazije

– Promjer cijevi: od 42” do 20” (na morskom dnu) i 16” koje vode prema brodu

• Plutajuće gibljive cijevi – Cijevi su omotane vodootpornom plastikom ispod nepromočivog omota (plašta).

– Ukoliko je cijev uronjena ispod odreĎene dubine gubi svojstvo plovnosti (kompresijski faktor)



87

GIBLJIVE CIJEVI (2/2)

• Sustav za odvodnjavanje (slop system) – Skuplja svako drugo odlijevanje

– Uključuje SLOP TANK (privremeno skladište)

– Tekućina iz slop tanka se ubrizgava ponovno u cjevovod (odreĎeno dopuštenim stupnjem kontaminacije tekućine u cjevovodu)

• Ukrcajna platforma – Mora biti prilagoĎena cjevovodnom sustavu

– Mehaničkoj oprema

– UreĎajima za zaštitu od poţara

– Neposredan pristup

• Za prekrcaj ukapljenih plinova gibljive cijevi se malo koriste (cijevi gube fleksibilnost pri niskim temp., termalna izolacija, ograničenje kretanja nekih LNG brodova kada su tankovi djelomično puni…)

• Svi cjevovodi i ureĎaji za prekrcaj plina u tekućem stanju moraju biti od nehrĎajućeg metala s visokim postotkom kroma i nikla.



88

SKLADIŠNI KAPACITETI TERMINALA

• Podjela prema namjeni:

– višenamjenski (istovremeno se mogu smjestiti različiti tereti)

– namjenski

• Troškovi kapitala i pogonski troškovi su veći za tankove za

ukapljeni plin (niska temp. i/ili visoki tlak, izolacija, produţeno

rashladno postrojenje za ukapljivanje para)

• Skladišni tankovi sferičnog oblika - kapacitet do 5.000 m3 –

rad na principu visokog tlaka



89

S

KL

AD

IŠN

I K

AP

AC

ITE

TI

TE

RM

INA

LA



N

ad

zem

ni s

kla

diš

ni ta

nk

90

S

KL

AD

IŠN

I K

AP

AC

ITE

TI T

ER

MIN

AL

A



P

od

zem

ni s

kla

diš

ni ta

nk

91

TIPOVI TERMINALA

• Razlikujemo:

– Konvencionalne terminale

– Off shore terminale

• Terminali konvencionalni i off shore se grade:

– gdje su povoljni prirodni uvjeti za prihvat najvećih tankera

– gdje postoje rafinerijski kapaciteti

– gdje postoji stanica magistralnog cjevovoda

– prema kriteriju ekonomije i znanosti

– s aspekta pomorstva, industrije nafte, turizma, zapošljavanja i ekologije

– dalje od morskih prilaza lukama (smanjuje opasnost od sudara)

– izvan urbanih područja (mjere sigurnosti i zaštite okoliša)

– U donjem dijelu toka rijeke (na kraju luke, npr. Rotterdam-Europort)



92

KONVENCIONALNI TERMINALI

Kod konvencionalnih terminala razlikujemo 3 vrste izvedbe pristana:

- Pristan s dva naslona za duboku kamenitu obalu (manji tankeri)

- Pristan (gat) za prihvat dvaju tankera (pjeskovita obala)

- Dugački mostovi do glavnog pristana i naslona za vez tankera (jako

pjeskovita i plitka obala)

Terminali za tekući teret TIPOVI TERMINALA

Slika:

Terminal (konvencionalni)

za tekuće terete u Omišlju

93

Karakteristike Off shore terminala

• Dovoljno dobro vrijeme najvećim dijelom godine

• U blizini mala luka (sklonište)

• Morsko dno bez abrazije, stijena, naglih promjena dubine

• Dubina min 6” veća od gaza najvećeg broda (ali ne preduboko-instalacije)

• Dovoljno morske površine za manevriranje

• Dobrim hidrografskim uvjetima

Terminali za tekući teret TIPOVI TERMINALA

Slika: Off shore LNG terminal

OFF SHORE TERMINALI

94

SPECIJALNI TIPOVI OFF SHORE-TERMINALA

• Tipovi off shore postrojenja

– Konvencionalna usidrena plutača za privez

– Privez na “jednu točku”

• Konvencionalna usidrena plutača

– Sidrenje broda s više usidrenih lanaca

– Mogući povremeni sudari broda i plutače(a)

– Teret se prekrcava pomoću gibljive cijevi

– Najniţi kapitalni troškovi

– Visoki troškovi odrţavanja

– Ovaj tip priveza koriste brodovi do 100.000 GT (ali mogu i veći)

– Lamger Eccentric Mooring Buoys


OFF SHORE-TERMINALI

95

PRIVEZ NA “JEDNU TOČKU”

• Privez na “jednu točku”

– Brod se veţe samo pramčanim uţetom

– Teret se vodi kroz gibljive cijevi koje plutaju te spajaju brodsku višepriključnu cijev s vrtuljkom na plutači

• Vrste priveza na “jednu točku”

– CALM (Catenary Anchor Leg Mooring) – lančano sidrište

– SALM (Single Anchor Leg Mooring) – jednokračno sidrište

– Tower Mooring – fiksni toranj

– Dinamic Positioning – dinamički pozicionirani sustavi


OFF SHORE-TERMINALI

96

• Pogodan za dubine 15 - 450 m

• Sastoji se od:

– Plutače usidrene na nekoliko sidrenih postolja (cca 5-8)

– Spojena je s pomorskim cjevovodom pomoću podmorske gibljive cijevi

– Privezna cijev i teretna vrtulja su povezane polugom

– Pomoćne opreme

• Na malim dubinama (do 30 m) visoki troškovi odrţavanja


Tehniĉko-tehnološka obiljeţja terminala OFF SHORE TERMINALI

CALM (Catenary Anchor Leg Mooring)

• Najjednostavniji i najčešći koncept priveza na “jednu točku”

Slika: CALM plutača 97

• Privezana je pomoću jednog vertikalnog lanca ili cijevi učvršćene za jedno sidro

• Uronjeni teretni vrtuljak i cijev na sredini broda je povezana plutajućim gibljivim cijevima

• Mogućnost korištenja na većim dubinama od CALM sustava

• Lociranje terminala ne ovisi o karakteristikama morskog dna

• Gl. elementi sustava mogu biti ponovno korišteni u nekoj drugoj izvedbi

• Budući da se teretni vrtuljak nalazi ispod mora teţe je odrţavanje (ronioci)


Tehniĉko-tehnološka obiljeţja terminala TIPOVI TERMINALA (off shore)

SALM (Single Anchor Leg Mooring)

98

• Def. Okomita nepomična struktura usidrena pomoću spojeva za morsko dno

• Sastoji se od: – Tornja (rotirajuća glava)

– Spojeva za sidrenje

– Sistema za transfer tereta (gibljiva cijev)



TIPOVI TERMINALA (off shore)

Tower Mooring – fiksni toranj

• Omogućuju skladištenje i

ukrcaj

• Kod većih dubina (>80m)

koristi se priključni stup

stabiliziran lancima

usidrenim za morsko dno 99

• DP osigurava kontrolu broda (objekta) u svim smjerovima u horizontalnoj ravnini:

– uzduţni pomak

– bočni pomak i

– promjena kursa

• DP-em brod zadrţava zadanu poziciju uporabom propulzije (bez sidra)

• Sustav dizajniran za:

– proizvodnju,

– skladištenje i

– ukrcaj


Tehniĉko-tehnološka obiljeţja terminala TIPOVI TERMINALA (off shore)

Dinamiĉko pozicioniranje (DP)

Slika: DP sustav

Osnovne sile i gibanja

Slika: DP sustav

Glavni propeler i bočni potiskivač

100

• PREDNOSTI pristana “na jednu točku” od konvencionalnog priveza

– Smanjen rizik nastanka katastrofe (nasukavanje, sudar brodova)

• NEDOSTATAK pristana “na jednu točku” od konvencionalnog priveza

– Veći rizik razlijevanja manjih količina nafte (specifične instalacije)

• UKUPNI TROŠAK – Terminal = cca. 10-ak milijuna USD

– SALM sustav = 20 – 80 milijuna USD

– Troškovi odrţavanja = nekoliko milijuna USD svakih 10-20 god. (ovisno o

strukturi terminala)



101

• Najpogodniji cjevovodni sustav koji se sastoji od: – Cjevovoda

– Crpki

– Skladišnih kapaciteta

• Podjela cjevovoda – Prema kapacitetu i značaju:

• Lokalni

• Nacionalni

• MeĎunarodni

• Interkontinentalni – Prema osnovnim funkcijama:

• Sabirni

• Magistralni

• Distributivni (razvozni)


TRANSPORTNI SUSTAV NEPREKIDNOG PRIJENOSA TERETA

102

• Prednosti cjevovoda – Vrlo siguran, stabilan i mali gubici (zbog zatvorenosti sustava)

– Potreban mali broj ljudi pri prijevozu neograničene količine i v=2m/s (Jednostavna i automatizirana tehnologija)

– Dug vijek trajanja (20-50 god.), neovisnost o klimatskim uvjetima (neprekidan tehnološki proces tehnologije)

– Smanjena investicijska ulaganja (ne zahtjeva prijevoz, iskrcaj, skladišta)

– Nema štete buke, emisija otrovnih plinova i ispušnih plinova, nesreća

– Jeftiniji

• Cjevovod : Ţeljeznica = 1:5 (nafta) – 1:4 (naftni derivati)

• Ţeljeznica : Cesta = 1,0:3,5

• Nedostaci cjevovoda – Ograničenost na odreĎenu vrstu tereta

– Prijevoz se obavlja u jednom pravcu

– Sredstva uloţena u izgradnju cjevovoda su izgubljena kod prestanka rada (cijevi se ne vade – visoki troškovi)


Transportni sustav neprekidnog prijenosa tereta

USPOREDBA CJEVOVODNOG SUSTAV S OSTALIM PRIJEVOZNIM SUSTAVIMA

(ţeljeznicom, kamionima, rijeĉno brodarstvo)

104

• Tankerska luka Omišalj: – Tankeri mogu ukrcavati i iskrcavati

naftu 24 h/dan,365 dana godišnje.

– Dubina mora: • 29,5 m (uz stupove veza)

• 35 m (5 m od priveza)

– Bočni obalni vez (2 veza u nizu)

– Mogućnost izgradnje još 2 veza

– 4 prekrcajne ruke po vezu kapaciteta 5.000 m3/h (20.000 m3/h)

– Ukupni kapacitet skladišta: • nafte = 760.000 m3

• naftnih derivata = 60.000 m3



JADRANSKI NAFTOVOD - SADAŠNJE STANJE I BUDUĆI RAZVOJ

105

Projekt Druţba Adria

• meĎunarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko trţište putem naftovodnih sustava Druţba i Adria

• Duljina naftovoda: 3 200 km - od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, MaĎarske i Hrvatske do Luke Omišalj (put nafte ucrtan je na slici crvenom bojom.)

• PredviĎaju se količine od 5 milijuna tona godišnje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godišnje u drugoj fazi i 15 milijuna tona godišnje u trećoj fazi.

• Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske predviĎa se preispitivanje projekta Druţba Adria čija je priprema zaustavljena 2005. godine zbog protivljenja ekoloških udruga i javnosti. Na preispitivanje projekta utjecali su, izmeĎu ostalog, povećana nestabilnost u opskrbi naftom te usklaĎivanje domaćeg i EU zakonodavstva na području zaštite okoliša.



JADRANSKI NAFTOVOD - SADAŠNJE STANJE I BUDUĆI RAZVOJ

106

• Rasuti teret (engl. bulk cargo) je izraz za sipki teret koji se krca u

rasutom stanju tj. bez ambalaţe.

– Homogenog je sastava i često čini jedini teret na brodu.

– Osnovna obiljeţja: pojavljuje se u sipkom stanju, u sitnom ili krupnom obliku,

različite gustoće, moţe se grabiti i sipati, a da se kod toga ne smanjuje njegova

uporabna vrijednost.

– To su razni masovni tereti, kao što su: ţitarice, ugljen, rude, koks itd.

• Porast prometa rasutih tereta zamjetan je od druge polovice 20 st.

TERMINALI ZA RASUTI TERET

Slika:

Pogled na EMO terminal (2009. g.)

Maasvlakte Rotterdam

(najveći terminal suhog rasutog

tereta u Europi)

107

• Razlike izmeĎu klasičnih luka i

terminala za rasuti teret

– Odabir poloţaja (u sastavu terminala

česti se nalaze čeličane i druga ind.

postrojenja)

– Vrsti i broj opreme (prekrcajni ureĎaji,

popratni ureĎaji…)

– Skladišna postrojenja (način

skladištenja, kapacitet, konstrukcija)

– Ekonomski činitelji

– Organizacija rada (tehničko-tehnološki

postupak prekrcaja)

Terminali za rasuti teret

Slika: Brod za prijevoz rasutih tereta 108

• Glavni prometni pravci rasutih tereta (najvećim udjelom ţitarice

i rudače bakra)

Sjeverna Amerika – Europa - Japan


LUKA PROMET

South Lousiana 113.835

Rotterdam 87.148

Chiba 79.733

Vancouver 53.876

Kwangyang 40.645

Nagoya 40.293

Amsterdam 39.515

Kaohsiung 31.621

Antwerp 30.186

Mobile 25.623

Tablica: Promet najvećih svj. terminala

za rasute terete 1998. (000 t) Izvor: Shipping Statistics and Market Review, ISL,

Bremen, No 4, April 2000., p.45-51.

109

• Podjela terminala za rasuti teret prema vrsti tereta

1. Terminali za prekrcaj ugljena

2. Terminali za prekrcaj ţeljezne rude

3. Terminali za prekrcaj fosfata

4. Terminali za prekrcaj ţitarica

5. Terminali za prekrcaj cementa

6. Ostali specijalizirani terminali za

rasute terete


Slika: Palete ţeljezne rude

Slika: Iskrcaj ţitarica 110


TEHNIĈKA OBILJEŢJA TERMINALA

• Terminali su opremljeni ili za ukrcaj ili za iskrcaj (rijetko za

obje operacije) – Ukrcaj (nalazišta)

– Iskrcaj (potrošačka središta)

VELIĈINA LUKE MALA LUKA SREDNJA LUKA VELIKA LUKA

Godišnje promet < 2 mil. t 2-10 mil. t > 10 mil. t

Specij. terminal NE DA DA

Oprema

- Klasične obalne

dizalice

- Mobilne lučke

dizalice s

grabilicama i

sustavom

transportera

- Mosne dizalice

kapaciteta 1.600 t/h

- Brodoiskrcivači

kapaciteta 3.000 t/h

sa sustavom

transportera

- Prekrcajni

mostovi

- Brodoiskrcivači

kapaciteta 3.000

t/h (3-6 /pristanu sa

sustavom

transportera) 111

• Načini prekrcaja:

– DIREKTAN prekrcaj (brod-vagon/cestovno vozilo ili obratno)

– INDIREKTAN prekrcaj (otvorena/zatvorena skladišta)

• Ukrcaj rasutog tereta je jednostavniji od iskrcaja

– Ukrcaj (usmjerivači tereta, beskonačna traka, lijevak)

– Iskrcaj

• Pneumatski sustav i neprekidni sustav transportera (50-1.000 t/h)

• Sustav povremenog transporta grabilicama uz primjenu transportera (1.000 – 5.000 t/h)

• Hidraulički sustav (učinkovit kod prijevoza ugljena da relacijama duţim od 100 km)


Tehniĉka obiljeţja terminala

112

• SKLADIŠTENJE:

– OTVORENA SKLADIŠTA

• Ţeljezna ruda, koks, ugljen, šljunak

• Jednostavniji prekrcaj

• Visoki prekrcajni učinci 500-3.000 t/h

− ZATVORENA SKLADIŠTA

• Ţitarice

• Viši troškovi izgradnje - silosi s

odgovarajućim ureĎajima:

prosijavanje, vaganje, mjerenje

vlaţnosti, sušenje, uvrećavanje


Tehniĉka obiljeţja terminala

Slika: Silosi EMO (Rotterdam) 113

• Zatvorena skladišta (Silosi)

– čelični ili armiranobetonski nadzemni spremnici

– Vertikalni niz komora sferičnog oblika (iznimno šesterokutnog ili osmerokutnog presjeka) visine do 30-50 m

– Najbrojniji za skladištenje ţitarica (pšenice, kukuruza, ječma, raţi, soje u zrnu…)

– Mogu biti opremljeni za oba smjera prekrcaja (ukrcaj i iskrcaj)

– Omogućuju njegu tereta:

• Dezinsekciju, dezinfekciju, oprašivanje u svrhu uklanjanja prašine, provjetravanje, rastresanje, uvrećavanje

– Pneumatski sustav prekrcaja

• Otvorena skladišta

– Mineralna i umjetna goriva

– Ugljen – opasnost od samozapaljenje, trebao bi se slagati u tanke slojeve, na početku skladištenja postavljaju se rupičaste cijevi promjera preko 10 cm


SKLADIŠNI KAPACITETI TERMINALA

114

• Tehnička oprema se nalazi na samoj obali, te se sastoji od:

1. Usisne cijevi i crpke

2. Tlačne cijevi prema spremnicima

3. Brodoiskrcivača i brodoukrcivača

4. Sredstva neprekidnog prijenosa

5. Dizalice s grabilicama i sličnih zahvatnih ureĎaja

6. Skladišne postrojenja



115

• Statistički podaci pokazuju da se nezgode na brodu

dešavaju 10x više za vrijeme lučkih operacija nego na moru

• Iskrcaj rasutog tereta (goriva) moguće je obaviti na više

načina:

• BROD – VAGON neposredno

• BROD – VAGON putem transportera i vaganjem

• BROD – VAGON putem transportera i ukrcajne stanice za vagone

• BROD – SKLADIŠTE neposredno

• BROD – SKLADIŠTE preko transportera


TEHNOLOŠKA OBILJEŢJA TERIMNALA

116

Vrsta tereta Ukupno

2007. % udio

Promjena u odnosu

prema pret. god.

Prosječni rast (%)

92-‟97. „97-‟02. „02-‟07.

Nafta

(Crude Oil) 1.888 24,9 1,7 3,0 0,9 3,5

Naftni derivati

(Oil Products) 535 7,1 4,4 4,1 0,2 14,1

Ţeljezna ruda

(Iron Ore) 799 10,6 9,0 5,2 2,4 -7,3

Ugljen

(Coal) 798 10,5 6,3 4,4 4,4 7,0

Ţitarice

(Grain) 332 4,4 4,4 -0,5 3,8 6,3

Boksit i aluminij

(Bauxite and Alumina) 80 1,1 2,7 2,4 0,0 8,2

Ostali tereti

(Other Cargo) 3.140 41,5 5,6 5,4 3,3 5,0

Ukupan promet

(Total Trade) 7.572 100 4,8 4,1 2,4 5,4

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, November/ December 2007

Tablica: Pomorska trgovina prema vrstama u 2007. (mil. tona) tereta i prosjeĉne godišnje

stope rasta 1992. - 2007.

117

• Ideju o izgradnji terminala za teglenice inicirao je problem prekrcajnih luka (mali gaz) i nemogućnost zemalja u razvoju da grade skupe terminale

• Prednost primjene ove tehnologije sastoji se u tome da se kontejneri, generalni, sipki ili tekući teret na pogodnom morskom pristaništu, riječnom ušću ili otoku moţe ukrcati u teglenice i remorkerom dotegliti do broda-matice usidrenom dalje od obale.

• Terminali za prekrcaj teglenica u pravilu su smješteni na ušćima rijeka ili u njihovoj blizini (povezuju riječni i pomorski promet)

• Sastavni dijelovi pomorsko-riječnog prometa čine

– Pomorski brod (matica)

– Teglenica - potisnica (sredstvo unutarnje plovidbe)

• Skladišni kapaciteti na obali nisu potrebni jer teret moţe čekati ukrcaj u teglenicama

TERMINALI ZA TEGLENICE

118

• Ukrcaj ili iskrcaj broda moţe se izvoditi

– horizontalnom tehnologijom Flo-Flo (Float in-Float off)

– vertikalnom tehnologijom Lo-Lo (Lift on-Lift off)

• Postoji više sustava brodova za prijevoz teglenica kao što su:

– LASH (Lighter Aboard Ship)

– SEABEE (Sea Barge)

– BACAT (Barge-Catamaran)

– CAPRICORN

Terminali za teglenice

119

• Teglenice su većinom nosivosti od 300 do 850 tona, najčešće

pravokutnog oblika, graĎeni od čelika ili fiberglasa.

• Dimenzije teglenica nisu standardizirane - mogu biti različitih

veličina, ovisno o veličini broda, tehnologiji prijevoza i načinu

prekrcaja.


Dimenzije i

kapacitet LASH SEABEE BACAT

Duljina 18,7 m 29,72 m 16,82 m

Širina 9,5 m 10,67 m 4,67 m

Dubina 3,66 m 5,18 m 3,30 m

Otvor grotla 13,39 x 8,97 m 25,9 x 9,76 m 13,15 x 3,35 m

Gaz 2,69 m 3,23 m 2,45 m

Nosivost 375 t 844,4 t 147 t

Kapacitet za bale 554 m3 1108 m3 169 m3

Kapacitet za

ţitarice 560 m3 1138 m3 174 m3 120

LASH

(Lighter Aboard Ship)

• Prekrcajno sredstvo: Mosna dizalica nosivosti 500 t

• Vrijeme prekrcaja : 18-20 sati

• Iskrcajna norma: 1.500 t/h


121

SEABEE (Sea Barge)

• Prekrcajno sredstvo: Uronjiva platforma kapaciteta 2 teglenice

• Vrijeme prekrcaja : 11-13 sati

• Iskrcajna norma: 2.500 t/h


122

BACAT - (Barge-Catamaran)

• Prekrcajno sredstvo: Uronjiva platforma kapaciteta 2

teglenice

• Vrijeme prekrcaja : 40-60 min

• Iskrcajna norma: >2.500 t/h


123

• Danas ţivotinje se transportiraju za: – Uzgoj

– Prehranu

– Vjerski razlozi – islamske zemlje

– Potrebe zooloških vrtova

– Rasplod

– Sport

– Razonodu

• Terminali za prekrcaj ţivotinja sadrţe: – pristan za brodove,

– skladišni prostor, sanitarne i radne prostorije,

– prekrcajne rampe i naprave, te vage za vaganje ţivotinja,

– ureĎaj za pročišćavanje otpadnih voda i tvari,

– ureĎaj za pranje i dezinfekciju,

– štale za prolazno zadrţavanje stoke do 24 sata,

– sjenici (za smještaj najmanje 100 m3 sjena),

– vage za vaganje kamiona i vagona,

– prostor za pranje kamiona i vagona,

– veterinarska stanica,

– rashladni prostor za smještaj uginule stoke,

– prekrcajna mehanizacija i oprema za ukrcaj stoke, sijena i slame,

– hidranti i potrebna protupoţarna sredstva

TERMINALI ZA PREKRCAJ ŢIVOTINJA

Terminal Raša Bršica

126

PRISTAN ZA BRODOVE

• …je izgraĎen dio obale s napravama za vezivanje brodova i

ugraĎenim cjevovodom pitke vode za brodske potrebe

• Duţina operativne obale ovisi o: duţini brodova

• Dubina mora uz pristan ovisi o: terenu na kojem je terminal

izgraĎen

• Pristan je povezan manipulativnim hodnicima širine 0,8-0,9 m,

sa stajama radi prekrcaja stoke

Terminali za prekrcaj ţivotinja

Slika: Terminal Raša Bršica 127

BRODOVI ZA PRIJEVOZ STOKE


128

SKLADIŠNI PROSTOR

Sastoji se od:

1. Staja za prihvat i odmor ţivotinja smještenih u blizini pristana

2. Skladišta stočne hrane

3. Sanitarne i radne prostrije za veterinarsku sluţbu, radnika na

terminalu, agenta, krcatelja, itd.


129

PREKRCAJNA SREDSTVA

Sastoji se od sljedećih prijevoznih sredstava:

1. Kamion – prekrcaj se vrši preko rampe pod kutom 35° i 40° koja u voţnji sluţi kao ograda

2. Vagon - prekrcaj se vrši preko sagraĎene ili montaţne rampe pod kutom od 30° koja je s vagonom povezana mostom (vagone je potrebno pomicati)

3. Brod – masovni prekrcaj se obavlja preko rampe širine 0,8–0,9 m

4. Kontejneri, košare, posebni sanduci (3x3m=10 ovaca ili koza; 2x4 m = 4 goveda), brodskim dizalicama (pomoću potpasa od konopa kojim se obuhvate ispod trbuha)

Nakon iskrcaja ţivotinja, sva prijevozna sredstva treba odmah očistiti, oprati i dezinficirati


130

Dizajnirani su za rukovanje i skladištenje 3 različite vrste drveta:

• Okruglo i jamsko drvo

(l=2,3-3m, ø = 15cm)

• Rezana graĎa ili piljenog drveta u obliku dasaka ili gredica

(l=3-4m, debljine=2,5-5 cm; širine=2-30 cm)

• Balvana (većinom od plemenitog ili egzotičnog drva)

TERMINALI ZA DRVO I DRVENE PROIZVODE

131

Pri prekrcaju mogu se koristiti:

• Brodske dizalice

• Obalne dizalice

• Različita lučka mehanizacije (prikolice, viličari i sl.)

Terminali za drvo i drvene proizvode

132

Dopunske radnje na terminalu mogu biti:

• Sušenje

• Prepakiravanje

• Markiranje

• Impregnacija

• Dorada drvene graĎe

• Izrada finalnih proizvoda (npr. lakiranje, izrada parketa…)

• Sortiranje

• Čelenje

• Slaganje u pakete

• Vezanje ţicom…


133

Riječni terminali često raspolaţu i pilanom za obradu drveta koje se

dovozi splavima

Drvo i drvena graĎa slaţu se na ravne površine s ugraĎenim betonskim

ili drvenim pragom – kako drvo ne bi trunilo u dodiru sa zemljom


134

• OPASAN TERET podrazumijeva prijevoz tvari koje su zbog

svojih svojstava opasane za ţivot i zdravlje ljudi, za čovjekov

okoliš ili materijalna dobra

• Posebni propisi i mjere sigurnosti – osnova za zakone i

preporuke za prijevoze opasnih tereta je kodeks za prijevoz

opasnih tereta brodovima koji je izdala IMO

• Kodeks za prijevoz opasnih tereta brodovima ili IMDG

(International Maritime Dangerous Goods Code) sadrţi 9

razreda opasnih tereta

• IMDG sadrţi i savjete o terminologiji, pakiranju, označavanju,

markiranju, slaganju, segregaciji, rukovanju, ponašanju

prilikom hitnih intervencija

TERMINALI ZA OPASNE TERETE

135

1

• Eksploziv

2

• Plinovi pod tlakom, ukapljeni ili otopljeni pod tlakom

3

• Zapaljive tekućine

4

• Zapaljive krute tvari

• Tvari podloţne samozapaljenju

• Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove

5

• Oksidirajuće tvari

• Organski peroksidi

6

• Otrovne tvari

• ZagaĎujuće ili infektivne tvari

7

• Radioaktivne tvari

8

• Korozivne tvari

9

• Ostale opasne tvari tj. tvari koje se na temelju odreĎenih svojstava ne mogu svrstati u navedene razrede (klase)

Terminali za opasne terete PODJELA OPASNIH TVARI PREMA KLASAMA

136

• Posebni BRODOVI ZA PRIJEVOZ OPASNOG TERETA:

– Brodovi za prijevoz kemikalija

– Brodovi za prijevoz eksplozivnog i ratnog materijala

• Brod tijekom boravka u luci mora imati istaknutu crvenu

zastavu (danju) odnosno crveno svjetlo (noću)

Terminali za opasne terete

Slika: Golden Tiffany

(Tanker za prijevoz kemikalija)

Slika: Oznaka upozorenja -

eksplozivni materijal

137

• Terminali za opasne terete najčešće su smješteni na periferiji luke ili u

posebnim lučkim bazenima odvojeni od urbanog područja i ostalog

lučkog postrojenja

• Izgradnja odgovarajućeg terminala za prekrcaj opasnih tereta u luci,

prije svega ovisi o količinama prometa odreĎene vrste opasne tvari,

koja se pojavljuje u godišnjem prometu.

• Izgradnja posebnih terminala za naftu i naftne derivate, te ukapljene

plinove, često je neizbjeţan postupak planiranja svake veće luke, u

kojoj se moţe očekivati značajniji promet tekućih tereta.

• Kod specijaliziranih terminala za opasne terete primjenjuju se i posebni

uvjeti uplovljavanja, pristajanja i isplovljavanja broda.

• Prilazi akvatoriju terminala s otvorenog mora ili plovnog puta na rijeci i

prolazi uz lukobrane i valobrane moraju biti obiljeţeni propisnom

signalizacijom za dnevnu i noćnu plovidbu.

• Terminal mora raspolagati s dovoljnim brojem tegljača i odgovarajućom

zaštitom (zaštitne mreţe, plovne zavjese, zračna barijera i dr.)..


138

SKLADIŠTA ZA OPASNE TERETE

• Za neke vrste opasnih tereta potrebno je u lukama izgraditi posebna skladišta.

• Skladišta za opasne terete su manjih dimenzija (sprječava gomilanje tereta)

• Skladišta imaju zaštićene električne instalacije, ograničenja napona, dobru ventilaciju, vatrodojavne sustave, protupoţarne ureĎaje,…

• Zabranjeno je slaganje opasnih i drugih neopasnih tereta

• Obvezna upozorenja na hrvatskom i engleskom jeziku


139

RUKOVANJE

1. EKSPLOZIVIMA

5. OKSIDIRAJUĆIM TVARIMA i ORGANSKIM PEROKSIDIMA

• Zabranjen je iskrcaj/ukrcaj ukoliko brod/vozilo nije spremno za ukrcaj/prihvat

• Prilikom prekrcaja na pojedinom mjestu smije se nalaziti samo jedno vozilo

• U luci teret se moţe prevoziti u kamionima s prikolicom ili poluprikolicom (prikolica specijalne izvedbe koja ima ureĎaje za kočenje)

• Skladištenje:

– Mora biti zaklonjen od sunca, ne smije biti pod utjecajem toplih izgorjelih plinova ili iskri

– Mora biti osiguran nesmetan pristup

– Mora biti osigurana dobra ventilacija


140

2. PLINOVIMA

POD TLAKOM, UKAPLJENI ILI OTOPLJENI POD TLAKOM

• Mjesto rukovanja mora biti udaljeno min. 200 m od najbliţeg

naseljenog objekta

• Prilikom rukovanja zabranjeno je:

– U brodskom skladištu upotrebljavati vozilo s motorom na

unutarnje sagorijevanje kada se rukuje zapaljivim plinovima

– Podizati dizalicom više od jedne paleta

– Kotrljati plinske boce

– Upotrebljavati radijsku postaju ili radar na udaljenosti manjoj od

50 metara od mjesta rukovanja, ako nisu u sigurnosnoj izvedbi


RUKOVANJE

141

3. ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA

• Brod koji prevozi ili je prevozio zapaljive tekućine, a naknadno nije bio degaziran, ne moţe pristati u druge luke osim u luku namijenjenu za prihvat takvih brodova

4.

ZAPALJIVIM KRUTIM TVARIMA

TVARIMA PODLOŢNIM SAMOZAPALJENJU

TVARIMA KOJE U DODIRU S VODOM RAZVIJAJU ZAPALJIVE PLINOVE

• Prilikom skladištenja treba paziti da teret (tvari) ne doĎu u kontakt s vodom, niti da se skladišti u vlaţnom skladištu

• Slaganje se obavlja prema posebnim pravilima slaganja (ovisno o vrsti ambalaţe)


RUKOVANJE

142

6. OTROVNIM TVARIMA

• Obvezno označivanje vozila za prijevoz i skladišta

• Prilikom rukovanja treba upotrebljavati zaštitna odijela, rukavice, specijalnu obuću, maske i druga zaštitna sredstva

• Prilikom rukovanja pridrţavati se istih pravila kao i kod eksplozivnih tvari

7. RADIOAKTIVNIM TVARIMA

• Radioaktivne tvari moraju se ukrcati/iskrcati na brod/s broda odmah po dolasku broda

• Ukoliko prilikom rukovanja doĎe do oštećenja, razlijevanja ili curenja tvari, mjesto se odmah izolira, rukovanje se prekida, zabranjuje se pristup nestručnom osoblju te se svi koji su bili u kontaktu s teretom obvezno podvrguju zdravstvenoj kontroli


RUKOVANJE

143

• TEŠKI TERET – teret koji jedinično teţi i više od 10.000 kN

• Najčešće se kao teški tereti u lukama javljaju:

TERMINALI ZA TEŠKE TERETE

• strojni kompleksi,

• dijelovi tvornica,

• teška mehanizacija,

• oprema ili cjelokupni

kompleksi za

iskorištavanje podmorja,

• platforme,

• lučke dizalice,

• teglenice,

• dijelovi broda,

• brodski dizel motori,

• lokomotive,

• čelične konstrukcije itd.

Slika: rhb terminal Waalhaven Rotterdam

144

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA

• Konvencionalni višenamjenski brodovi sa odgovarajućim teretnim ureĎajima i opremom, te odgovarajućim konstrukcijskim obiljeţjima;

• Konvencionalni RO-RO brodovi koji mogu prihvatiti takvu vrstu tereta obzirom na maksimalno opterećenje, te osovinsko opterećenje transportera

• Brodovi za prijevoz teglenica

• Specijalizirani brodovi za prijevoz teških tereta

Terminali za teške terete

145

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA


146 Prijevoz SBX-a (Sea-based X-Band Radar)

• Prekrcaj teških tereta u luci moţe se izvoditi na:

1. Konvencionalnom pristanu za generalni teret

2. Posebnom pristanu za prekrcaj teških tereta

3. Specijaliziranom terminalu za prekrcaj teških tereta

4. Sidrištu

• Na konvencionalnom pristanu za generalni teret prekrcaj se izvodi u uvjetima kada u luku rijetko pristiţu teški tereti

• U lukama gdje se pojavljuju veće količine teškog tereta, koje još uvijek ne zahtijevaju izgradnju specijaliziranog terminala, oprema se poseban pristan za prihvat teškog tereta.

• Ustaljenost većeg prometa izgraĎuju se posebni specijalizirani terminali za prekrcaj teškog tereta.


147


Slika: Ukrcaj nove jahte u brod Luka Rotterdam

Slika: Iskrcaj Portalne dizalice Luka Rotterdam

148

SKLADIŠTA

• Takvi terminali imaju i posebno ureĎena i obraĎena skladišta, koja se nalaze neposredno uz pristan.

• Na takvim skladištima roba se sortira po vrstama i pravcima otpreme: limovi u slogovima i balama, čelična strugotina, lijevano ţeljezo, čelični profili, cijevi, strojni dijelovi, konstrukcije, kameni blokovi, prešani automobili itd.

• Budući da odreĎeni proizvodi crne metalurgije zahtijevaju i zaštitu od atmosferskih utjecaja terminal uz veće površine posjeduje i zatvorena skladišta


Slika: Skladištenje MAN dizel motora

Slika: Skladištenje - vaganje aluminijskih paketa korištenjem elektronske vage 149

SIDRIŠTE

• Prekrcaj teškog tereta moţe se

izvoditi i na sidrištu luke,

upotrebom ploveće dizalice ili

brod dizalice.

• U tom slučaju moguće su

prekrcajne operacije:

– brod-brod,

– brod-ploveća dizalica i

– ploveća dizalica-brod.


Slika: Plutajuća dizalica – 400 t (Barnhart) 150

• Terminali za voće sluţe za manipulaciju robom koja se

prevozi u sirovom ili nepreraĎenom stanju (svjeţe voće,

meso, riba)

• Ova vrst tereta zahtjeva poseban tretman: odreĎenu

temperaturu, sprječavanje razvoja mikroorganizama,

sprječavanje kvarljivosti, kontinuirana ventilacija i cirkulacija

zraka….

TERMINALI ZA VOĆE

Slika: Merwehaven Rotterdam 151

• Zamrznute namirnice dijele se u dvije skupine:

– mrtve namirnice (meso, riba, mliječni proizvodi)

– ţive namirnice (voće, povrće)

• Mrtve namirnice: – zamrzavaju se i odrţavaju na temperaturi od -8°C (kako bi se spriječio

razvoj mikroorganizama), odnosno - 30°C (kako bi se spriječilo truljenje)

– U ohlaĎenom stanju čuvaju se npr. goveĎe meso (od +2o C do +4o C), svinjsko meso (-2 do 0o C) jaja (od -1 do +1o C)

• Ţive namirnice mogu se odrţavati na dva načina:

– u ohlaĎenom stanju npr. jabuke (od -1 do +1o C), agrumi (od +4 do +8o C)

– u zamrznutom stanju, npr. jagode (-4 do -6o C)

Terminali za voće

152

BRODOVI ZA PRIJEVOZ BRZOPOKVARLJIVIH PROIZVODA

1. Brodovi-hladnjače (frigo brodovi)

– Brodovi opremljeni sustavom rashladnih cijevi (smrznuto meso)

– Brodovi opremljeni sustavom za cirkulaciju hladnog zraka (voće)

2. Kontejnerski brodovi (frigo-kontejneri)

Frigo-kontejneri

- Mogućnost regulacije temperature

od -21°C do +6°C

- Manipulacija se obavlja na

kontejnerskom terminalu na kojem

su osigurani električni priključci za

kontejnere

Terminali za voće

153

• Voće i povrće (naranče, agrumi, limuni i banane) se pakira u

posebne sandučiće mase 10 do 20 kg

• Banane se prevoze u grozdovima, upakirane u posebne

kartonske kutije ili nepakirane (već prema narudţbi i zahtjevu

kupca)

Terminali za voće

154

SKLADIŠTENJE

• Zidovi hladnjače moraju biti što deblji i sa što manje otvora

• Komore se izoliraju plutom, staklenom vunom ili drugim izolatorom

• Svaka komora mora imati ureĎaj za ventilaciju s prirodnim ili umjetnim zrakom

• Dimenzioniranje skladišta:

– za 1m3 ambalaţne robe mora biti osigurano 2m3 skladišnog prostora (pri visini slaganja od 4 m) – manje ukoliko je visina slaganja 6-7m

– za 1m3 rasute robe mora biti osigurano 1,5m3 skladišnog prostora

Terminali za voće

155

• U pomorskom prometu pristani su obično duljine 100 m,

te dubine 5-10 m (ovisno o veličini broda)

• U srednjim i velikim lukama putnički promet se odvaja od

teretnog

• U početku su se putnici prevozili teretnim brodovima

(jedrenjacima)

• Nakon jedrenjaka – parni brodovi

• Trajekti – koriste se od 50-ih, 60-ih godina (skandinavija

1945.)

PUTNIĈKI TERMINALI

156

• Razvoj putničkog prometa nije moguć bez adekvatno ureĎenog i opremljenog putničkog terminala

• Putnički terminal mora biti osposobljen za prihvat brodova u domaćem i meĎunarodnom prometu i to:

– linijski obalno brodarstvo

– trajektni promet

– brodova za kruţna putovanja

• Putnički terminal bi trebao imati:

– dovoljno kopnene površine za smještaj svih gospodarskih objekata u funkciji putničke potraţnje

– moderne cestovne i ţeljezničke veze

– redovite i brze autobusne i ţeljezničke linije

– nalaziti se u blizini cestovnog i ţeljezničkog terminala i zračne luke

Putnički terminali

157

Putnički terminali

• Kvalitetna usluga brodaru predstavlja – brz i siguran prihvat i otpremu

broda (pristane, rampe, akvatorij)

– mogućnost opskrbe gorivom, hranom, vodom i pićem

– mogućnost manjih popravaka broda i brodske opreme

– mogućnost obavljanja špediterskih, agencijskih i carinskih poslova u sklopu terminala

• Kvalitetna usluga putniku je usluga (sadrţaj) na koju je putnik naviknut u svojoj zemlji te drugim svjetskim terminalima, to podrazumijeva: – parkirališta i garaţe za vozila

– radionice za popravak vozila

– rent-a-car

– osiguravajuće agencije

– benzinska crpka

– banke, mjenjačnice

– različite trgovine

– ugostiteljski objekti

– hoteli

158

• Osnovni korisnici putničkog terminala su brodari i putnici

• Ukrcaj putnika u brodove obavlja se preko

– Brodskih stupa

– Rampi

– Natkrivenih pokretnih mostova

• Putnički terminali s malim prometom relativno su jednostavni,

nemaju posebnih instalacija i ureĎaja, već samo osiguravaju

“siguran vez” za brod i mogućnost spuštanja rampe za

potrebe ukrcaja/iskrcaja putnika i vozila

• Putnički terminal s velikim prometom putnika uz ponudu

usluge putnicima opremljeni su i manjim brojem tegljača,

viličara i prikolica za prtljagu, te sadrţe najčešće i jednu do

dvije lučke portalne dizalice. Na ovakvim terminalima kretanje

putnika i robe je odvojeno.

Putnički terminali

159

Kontejnerski terminali i

Ro-Ro terminali

161

• Kontejnerizacija pruţa mogućnost udruţivanja tereta usmjerenog prema lukama uzduţ vaţnih prometnih pravaca

• Dolazak u luku koja moţe primiti ili nudi velike količine tereta i najbolja tehničko-tehnološka rješenja rezultira brzim obrtom brodova u luci

• Podsustavi lučkog kontejnerskog terminala:

– Tehničko-tehnološki

– Organizacijski

– Ekonomski

• Lučki kontejnerski terminal je dinamički, otvoreni sustav sa stohastičkim i nepredvidivim ponašanjem vanjskih čimbenika

• Sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća vodeći linijski brodari prilaze horizontalnoj integracija

KONTEJNERSKI TERMINALI

162

Luka Regija/ država 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Promjena

2007.-2006. (%) Prosječan

godišnji rast

Singapore Singapur 18.411 21.329 23.192 24.790 27.900 12,5 11,0

Shanghai Kina 11.280 14.558 18.084 21.710 26.150 20,5 23,4

Hong Kong Kina 20.449 21.984 22.600 23.540 23.880 1,4 4,0

Shenzhen Kina 10.650 13.655 15.898 18.470 21.100 14,2 18,6

Busan Koreja 10.247 11.190 11.843 12.030 13.270 10,3 6,7

Rotterdam Nizozemska 7.107 8.281 9.287 9.650 10.790 11,8 11,0

Dubai UAE 5.152 6.429 7.619 8.920 10.650 19,4 19,9

Kaoshiung Tajvan 8.843 9.714 9.471 9.770 10.260 5,0 3,8

Hamburg Njemačka 6.140 7.003 8.088 8.860 9.900 11,7 12,7

Qingdao Kina 4.240 5.139 6.307 7.700 9.460 22,9 22,2

Ningbo Kina 2.750 4.006 5.181 7.070 9.360 32,4 35,8

Guangzhou Kina 2.770 3.308 4.603 6.600 9.200 39,4 35,0

Los Angeles SAD 7.351 7.273 7.485 8.470 8.360 -1,3 3,3

Antwerp Belgija 5.445 6.064 6.464 7.020 8.180 16,5 10,7

Long Beach SAD 4.658 5.780 6.710 7.290 7.310 0,3 11,9

Kelang Malezija 4.841 5.244 5.544 6.330 7.120 12,5 10,1

Tianjin Kina 3.000 3.815 4.802 5.950 7.100 19,3 24,0

Tanjung Pelapas Malezija 3.487 4.020 4.169 4.770 5.500 15,3 12,1

N.York/N. Yersey SAD 4.068 4.478 4.793 5.090 5.400 6,1 7,3

Laem Chabang Tajland 2.117 2.469 3.835 4.120 4.650 12,9 21,7

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, November/ December 2007

Tablica: Promet kontejnera 20 najvećih svjetskih luka 2003. - 2007. godine (u 000 TEU)

163

Tehničko – tehnološka obiljeţja kontejnerskih

terminala • Lučki kontejnerski terminal sastavljen je od tri cjeline:

1. podsustav pristana

2. podsustav slagališta

3. podsustav primopredajne zone za kopnena vozila

• Podsustav pristana obuhvaća:

o pristane

o obalne dizalice

o krcalište

o pripadajuće procese

Tehničko – tehnološka obiljeţja kontejnerskih terminala

• Podsustav slagališta:

o nastavlja se u lokacijskom i tehničko – tehnološkom smislu na podsustav

pristana

o područje otvorenog skladišta sa svrhom odlaganja kontejnera

o obavljanje i drugih poslova s kontejnerima ili teretom

o prijenosno – prekrcajna sredstva za obavljanje skladišnih manipulacija

• Podsustav primopredajne zone:

o nastavak prethodnog sustava, za kopnena vozila

o ispreplitanje procesa dvaju sustava uslijed korištenja iste lokacije,

opreme, nedostatkom prostora.

Procesi na lučkom kontejnerskom terminalu

• Procesi na lučkom kontejnerskom terminalu:

o glavni (primarni)

o uvjetno glavni

o sporedni (sekundarni)

• Glavni procesi (manipuliranje teretom):

o iskrcaj kontejnera s broda ili ukrcaj na brod

o prijenos kontejnera od pristana do slagališta i od slagališta do pristana

o zahvaćanje kontejnera na slagalištu

o odlaganje i prijenos kontejnera na slagalištu

o iskrcaj kontejnera s cestovnog vozila i ukrcaj na cestovno vozilo

o iskrcaj kontejnera s vagona i ukrcaj na vagon

o prijenos kontejnera od slagališta do primopredajne zone

o prijenos kontejnera od primopredajne zone do slagališta.


• Uvjetno glavni procesi (utječu na efikasnost poslovanja):

o punjenje i praţnjenje kontejnera na skladištu

o iskrcaj pošiljki za kontejneriziranje s cestovnog vozila na skladištu

o ukrcaj pošiljki nakon dekontejneriziranja na cestovna vozila na skladištu

o iskrcaj pošiljki nakon dekontejneriziranja na vagone u skladištu

o prijenos praznih kontejnera od slagališta do skladišta i od skladišta do slagališta

o prijenos punih kontejnera do slagališta i do primopredajne zone

o uskladištenje i iskladištenje pošiljki tereta radi kontejnerizacije

o uskladištenje pošiljki nakon kontejnerizacije radi otpreme kopnenim vozilom

o iskladištenje pošiljki tereta nakon kontejnerizacije radi otpreme kopnenim

vozilom, radovi redovitog odrţavanja kontejnera

o čišćenje i provjetravanje kontejnera

o prijenos kontejnera od slagališta do radionice za popravak

o prijenos kontejnera od radionice za popravak do slagališta i drugo.


• Sporedni procesi:

o radovi redovitog odrţavanja i popravaka izvanrednih kvarova obalnih

dizalica na pristanu

o radovi redovitog odrţavanja i popravaka izvanrednih kvarova

portalnih prijenosnika na slagalištu

o radovi redovitog odrţavanja i popravaka izvanrednih kvarova ostalih

manipulativnih sredstava u radionici

o dnevno operativno planiranje

o podizanje razine sigurnosti rada na terminalu

o provjera rada rashladnih kontejnera i drugo.


• Pri rukovanju kontejnerima postoje četiri osnovne metode:

o rukovanje prikolicom (šasijom)

o rukovanje kontejnerskim prijenosnikom (straddle carrier)

o rukovanje portalnim prijenosnikom velikog raspona

o kombinirane metode.

• Prekrcaj kontejnera s broda na obalu:

o specijalizirane kontejnerske dizalice ili

o kontejnerski prekrcajni mostovi


• Automatizacija dizalica – senzori namijenjeni odreĎivanju udaljenosti, poloţaja i brzine: o ultrazvučni senzori o laserski radarski senzori o mikrovalni senzori o infracrveni pasivni senzori o infracrveni aktivni senzori o videosenzori

• Komunikacija na razini terminala – radiokomunikacija izmeĎu

glavnog kontrolnog centra i pojedinog podsustava kreiranjem beţične mreţe lokalnog obiljeţja (Local Area Network - LAN).

• Povezivanje dvaju informacijskih sustava (terminala i vanjskog sustava) – elektronička razmjena podataka (Electronic Data Interchange – EDI).


• Napredne tehnologije omogućuju:

o optimizaciju lučkih procesa

o praćenje, nadgledanje i odreĎivanje poloţaja kontejnera

o smanjenje mogućnosti i broja kraĎa

o pravodobno primjećivanje oštećenja

o povećanje razine usluga

o bolja produktivnost opreme

o smanjenje operacijskih troškova.

• Konkurentska obiljeţja luka: kvaliteta pruţene usluge, brzina

manipulacija, integracija luke s ostalim fazama intermodalnog

transporta.

Tipovi kontejnerskih terminala

• Ograničenja terminala:

o S morske strane: ograničena dubina (jaruţanje)

o S kopnene strane: dimenzije i kapaciteti prekrcajnih sredstava,

propusna moć cestovnih i ţeljezničkih prometnica

• Čimbenici o kojima ovisi izbor terminala su:

o navigacijska obiljeţja plovidbenog puta

o klimatski, oceanografski, topografski i hidrografski uvjeti,

o uvjeti morskog dna

o pravni aspekt korištenja morske površine

o veličina kontejnerskih brodova kojima je terminal namijenjen

o način prijevoza kontejnera do obale ili unutarnjih plovnih putova

o potreban stupanj sigurnosti

o prekrcajna mehanizacija koja će se koristiti na terminalu

Tipovi kontejnerskih terminala

Off shore terminali

• ukrcajno-iskrcajna postrojenja na otvorenom moru • nema prirodnih ograničenja (dubina, kapaciteti prekrcajne

mehanizacije, propusna moć cestovnih i ţeljezničkih prometnica)

• kraće vrijeme potrebno za planiranje, projektiranje i izgradnju (1 godina), dok je za on shore do 5 godina

• rasterećivanje obalnih površina • feeder service prema obali • oblici: sandučasti, katamaranski, kesonskog • dimenzije: različite • načini uzemljenja (fiksne strukture, mnogostruka postolja) • Sustavi odrţavanja poloţaja

Kontejnerski terminali

Primjena informacijskih tehnologija na kontejnerskom

terminalu

• Kompjuterizirani nadzorni sustav omogućava:

− brţi ukrcaj i iskrcaj kontejnera, povećana produktivnost

− bolji nadzor skladištenja kontejnera

− veći stupanj ispravnih podataka.

• U lučki terminalima, ovisno o broju kontejnera, zahtijevaju se 3 vrste obrade

podataka:

− bezlinijski središnji sustav (snimanje kontejnera centralno, u radnom centru terminala, te

na točki ukrcaja vlaka, duljinu transporta i terminala na kojemu će biti kontejner iskrcan)

− linijski višestruki sustav (izravan pristup kompjuteru s mjesta pomicanja kontejnera, daje

moderniziranu informaciju stanja vlaka ili kamiona, vrijeme putovanja, vrijeme dolaska ili

odlaska – za špeditere)

− linijski višestruki sustav s izravnom telekomunikacijom s pokretnom opremom

(komunikacija radnih akcija kroz računalo, dizaličar i osobe koje usmjeravaju kontejnere).

Kontejnerski terminali

Primjena informacijskih tehnologija na kontejnerskom

terminalu

• Uspješno upravljanje podacima uvjetuje primjenu odgovarajućih

elektroničkih ureĎaja

• Upotrebom ureĎaja omogućuje unaprjeĎenje radne učinkovitosti,

smanjenje zakrčenosti na najmanju mjeru i uspostava potpuno

integriranog sustava.

• Razlikujemo:

o Tehnologija mikrovalova

o Čitač štapićastog koda (bar koda)

o Mikrokruţna frekvencija radiosustava

o Tehnologija prepoznavanja glasa

• Ro-Ro (roll on-roll off) – dokotrljaj-otkotrljaj, označava

manipulaciju tereta na kotačima (usporedni naziv drive on – drive

off se manje upotrebljava)

• Ro-Ro tehnologijom se teret ukrcava horizontalno na

kotačima

• Glavna jedinica prijevoza je kamiona, prikolica, vozilo i slični

tereti na kotačima

• Ro-Ro tehnologija sprječava uska grla u luci jer je teret

mobilan i u svakom trenutku se moţe usmjeriti izvan luke

• Brz obrt Ro-Ro brodova i mali prostor potreban za privez

broda, čine ovaj sustav posebno pogodnim za luke u kojima

postoji kronična zakrčenost

RO-RO TERMINALI

187

• Današnji oblik Ro-Ro sustav poprima tijekom II svj. rata (1939.-1945)

– prijevoz tenkova i kamiona

• Komercijalna upotreba Ro-Ro tehnologije počinje 60-ih godina

20. st. masovnom gradnjom specijaliziranih brodova za

horizontalni prihvat tereta na kotačima

• Tehničko-tehnološke inovacije

– 1958. – Prvi Ro-Ro brod (US Navy Comet) namijenjen prijevozu tereta

trupama smještenim u Njemačkoj

– 1959. – prva krmena hidraulička vrata na M/B Campaigne

– 1962. – uspostavljen Ro-Ro promet u Skandinaviji i Sredozemlju

– 1964. – ploveća garaţa – M/B Gedser, pramčana vrata, rampe

– 1968. – prva otklonjena (quorter) rampa na M7B Hukno Maru

– 1972. – prva krmena okretna vrata

– 1976. – prva pomična platforma (LINK-SPAN) tipa MacGregor

– 1977. – prva okretna slewing rampa na brodu Reichenfels

RO-RO TERMINALI

RAZVOJ RO-RO TEHNOLOGIJE

188

189 Slika: Ro-Ro terminal Izvor: http://internationalshippingusa.com/ImagesEditor/roro_shipping.jpg (03.11.2011.)

Slika: Ro-Ro & General

Cargo Terminal,

Klaipeda port (Litva) Izvor: http://www.terminalas.lt/eng/Ro-Ro-General-Cargo-

Terminal/Ro-Ro-cargo (03.11.2011.)

• Tipičan Ro-Ro brod ima 2-3 palube i nosivost od oko 10.000 t

• NadgraĎe (zapovjednički most, prostorije za posadu) nalaze se većinom na krmi broda

• Ispod nadgraĎa nalazi se strojarnica

• Skladišni prostori proteţu se od pramčane pregrade sve do pregrade strojarskog prostora na krmi. U skladištu nema poprečnih pregrada (zbog potreba manevriranja)

• RO-RO brod ima krmenu rampu preko koje vozila izlaze, odnosno ulaze u brod. Takva rampa obično je dugačka 15-20 m i široka do 18 m.

• Neki RO-RO brodovi imaju 2 krmene rampe čime se ubrzava prekrcaj i odvajaju linije ukrcaja i iskrcaja, bez potreba okretanja vozila u brodu.

Ro-Ro terminali

RO-RO BROD

190

Izvor slika: http://7seasvessels.com/wp-content/uploads/2011/10/Green-Cove-20-out-2011.jpg (03.11.2011.)

• Palube na Ro-Ro brodovima su ojačane kako bi mogle preuzeti

masu vozila s teretom i tegljače ili specijalna vozila (za izvlačenje i

uvlačenje tereta)

• Glavna paluba ima direktan pristup preko rampe na obalu dok donja

ili gornja paluba se krca pomoću liftova ili unutrašnjih rampi

• Unutarnje rampe mogu biti: fiksne, kose ili pomično prilagodljive

• Visina izmeĎu paluba iznosi od 5,5 do 7 m

• Brodovi za prijevoz osobnih vozila imaju više paluba koje su

smještene na meĎusobnim razmacima od 1,60 do 2,20 m

• Kod Ro-Ro brodova namijenjenih za prijevoz teških i velikih tereta

na kotačima, na krmenom dijelu postoji prostrana otvorena paluba

nalik na dok.

Ro-Ro terminali

RO-RO BROD

191

Paluba Ro-Ro broda

192

Izvor: http://hhvferry.com/blog/wp-content/uploads/2011/02/19228-

17_DK_3_Car_deck.jpg (03.11.2011.)

Izvor: http://thelongnwindingroad.files.wordpress.com/2010/12/p1000292.jpg?w=510&h=382 (03.11.2011.)

Ro-Ro terminali

PODJELA RO-RO BRODOVA

2. Prema namjeni, s obzirom

na teret, način rukovanja i

konstrukcijske osobine:

– Ro-Ro

– CAPA

– CACA

– CONV

– CONT

– PACA

– HYBR

3. Prema duljini relacije

– R grupa

– C grupa

– G grupa

– H grupa

193

• Ro-Ro brodove možemo podijeliti prema:

– Veličini

– Namjeni i vrsti tereta

– Duljini i relaciji kojom plove

1. Prema veličini (gazu) dijele se

na:

– Skupina A (gaz < 6

m)

– Skupina B (gaz > 6

m)

• Na ro ro brodovima

• Ro-Ro brodovima moţe se prevoziti raznovrstan teret sloţen

na različite načine, npr.:

– Teret krcan po roll-on/roll-off sustavu

– Konvencionalno slagan teret

– Operacije lift-on/lift-off

Ro-Ro terminali

VRSTE TERETA NA RO-RO BRODOVIMA

194

• Prednosti su:

– Brzina ukrcaja

– Neovisnost od obalne mehanizacije

– Eliminiranje zakrčenosti u lukama

– Mogućnost prijevoza raznih vrsta roba

– Neovisnost o vremenu i mogućnost obavljanja prekrcaja tijekom 24

sata, jednako po danu kao i po noći

– Mala opasnost financijskog neuspjeha za luke

– Visoka produktivnost

– Najsigurniji najjeftiniji način prijevoza za specijalne terete

Ro-Ro terminali

PREDNOSTI RO-RO TEHNOLOGIJE

195

• Nedostaci su:

– Visoka cijena transporta

– Mrtva teţina transportnih sredstava na brodu

– Gubitak brodskog prostora izmeĎu kotača prijevoznih sredstava

– Gubitak prostora zbog smještaja unutrašnjih rampi i dizala

– Problem brzog obrta vozila

– Skupa gradnja Ro-Ro brodova (čvršće graĎeni)

– Ovisnost o karakteristikama cestovnog (nosivost mostova, zavoji, nabig

itd.) i ţeljezničkog prometa (zavoji, tuneli, broj vagona, itd.)

Ro-Ro terminali

NEDOSTACI RO-RO TEHNOLOGIJE

196

• S obzirom na veličinu luke:

– Manje luke

– Srednje luke

– Velike luke

• Prema vrsti tereta:

– Čisti Ro-Ro terminal ili isključivo Ro-Ro terminal

– Višenamjenski tzv. Ro-Ro/Lo-Lo treminali

– Specijalizirani Ro-Ro terminali

Ro-Ro terminali

VRSTE RO-RO TERMINALA

197

Legenda: X = uvjetovano O = nije uvjetovano - = ne dolazi u obzir

Ro-Ro terminali

VRSTE RO-RO TERMINALA

Tablica: Infra- i suprastruktura RO-RO terminala

198

INFRASTRUKTURA TIP TERMINALA

I.

RO-RO

II.

RO-RO+LO-LO

III.

SPECIJALIZIRANI

Obalne rampe X X X

Obalne dizalice - X O

Interni, terminalski transport X X X

Prostor za smještaj kontejnera - X O

Površina za smještaj RO-RO jedinica X X X

Sustav EOP O X X

Objekti za smještaj i uslugu putnika - - X

Dodatni terminalski servisi O X O

• Rampa je element koji spaja unutrašnjost broda s obalnom površinom. Njena konstrukcija treba omogućiti da preko nje proĎe čitav teret iz broda ili u RO-RO brod.

• Rampa mora umanjiti razlike u visini brodske palube i obale.

• Najveći dopušten nagib rampe moţe biti do 14%, o čemu ovisi i duljina rampe

• Prema osnovnoj namjeni rampe se dijele na: – rampe za ţeljeznički promet

– rampe za vozila

– rampe za putnike

• Ro-Ro rampa moţe biti – Brodska rampa

– Obalna rampa

– Mosna rampa

Ro-Ro terminali

RO-RO RAMPE

199

• Brodske rampe mogu biti:

1. Aksijalne

2. Otklonjene

3. Krmene

4. Bočne

Ro-Ro terminali - Ro-Ro rampe

BRODSKE RAMPE

200

1. Aksijalne rampe mogu se ugraditi na pramcu (zajedno s

nepropusnim podiznim pramcem) i na krmi (produţetak krme)

• Sastoje se od jedan ili dva dijela

• Širina rampe ovisi o vrsti i smjeru odvijanja prometa: • za jednostruki promet, širina rampe cca. 4 m

• za dvostruki promet, širina rampe cca. min 7 m

• Manevar zatvaranja vrati i rampi izvodi se pomoću hidrauličnih cilindara

• Učvršćivanje vrata izvodi se pomoću hidraulički pognojenih klinova

• Cilindri za razbijanje leda i početno otvaranje vrata ugraĎuju se po

potrebi


BRODSKE RAMPE

201

(31.10.2011.)

Izvor: http://www.ttsgroup.com/PageFiles/528/External_ramps_420x311.JPG

(30.10.2011.)

http://www.naval-technology.com/projects/absalon/absalon5.html

1. Otklonjene (Angled Quarter) rampe:

• Opremljeni ovom vrstom rampi, brodovi mogu pristati uz obalu bočno poput klasičnih brodova.

• Duljina rampe iznosi od 35-38 m, širina oko 7,5 m, a masa oko 250 t. Uz nagib prometne površine 1-8° rampom se moţe svladati varijacija visine obale i to: – 1,9 m iznad visine obale,

– 4,5 m ispod palube ukrcaja.

• Rampe su redovito izvedene u 3 sekcije.

• Kut izmeĎu prve i druge sekcije podešava se tako da rampa u zglobu ne dodiruje obalu

• Upravljanje zglobnim cilindrima je automatsko preko detektora (obale), koji trajno dojavljuje poziciju rampe u odnosu na obalu


BRODSKE RAMPE

202

Izvor:

http://www.ttsgroup.com/Articles/Quarter-

Ramp/ (30.10.2011.)

• Ova vrsta rampi je ista kao i

otklonjene rampe, samo što

se iste mogu spustiti na obje

bočne strane broda

• sastoji se od 2 zglobno

spojene sekcije koje se pri

spuštanju mogu slobodno

okretati i pomicati u

vodoravnoj osi za 80 desno ili

lijevo od osi broda

• Postiţu se veće mogućnosti

vezivanja broda uz obalu

203 Izvor (slika Slewing stern ramp): http://www.schiffundhafen.de/en/news/shipbuilding/single-view/view//major-us-equipment-contract-signed.html (31.10.2011.)


BRODSKE RAMPE

3. Krmene - okretne (slewing) rampe

4. Boĉne rampe

• Nalaze se na bokovima RO-RO brodova

• Izvode se kao otvori ili vrata sa kratkim rampama

• Sluţe za ukrcaj ili iskrcaj manjih količina tereta

• Često se iza ovih vrata nalazi platforma dizala čime se omogućuje prekrcaj paletiziranog tereta


BRODSKE RAMPE

204 Izvor (slika): http://ookaboo.com/o/pictures/picture/12796807/A_PCC_ships_starboard_side_showing_side_ (31.10.2011.)

• Grade se na terminalima gdje je razlika izmeĎu plime i oseke

veća od 1,5 m

• Rampa predstavlja kosinu izmeĎu normalne površine

terminala i vanjske prednje strane zida na koji se moţe

nasloniti obalni kraj brodske rampe.

• Širina rampe ovisi o širini najvećeg broda za koji je

namijenjena


OBALNE RAMPE

205

Slika:

prilagodljiva rampa obalnog tipa

• Izgradnjom prilagodljivih kopnenih rampi, brodovi se oslobaĎaju velikog i teškog tereta (brodske rampe imaju masu preko 300t)

• Mosne rampe su zglobno vezane za obalu s jedne strane, a s druge su učvršćene lancima i utezima kako bi se onemogućilo stalno pomicanje

• Razlikujemo

• Poluuronjene rampe (semi submersible)

• Rampa s pontonom za prihvat dva broda istodobno (double ended “miniport”

• Rampa za ukrcaj i iskrcaj vozila i ţeljezničkih vagova (double deck-rail/trailer)

• Plutajuća otklonjena rampa (floating-quarter ramp)

• Plivajuća aksijalna (floating axial ramp)

• Mosna rampa portalnog tipa (portal type)

• Prilagodljiva rampa obalnog tipa (adjustable shore type)


MOSNE POMIĈNE RAMPE (LINKSPAN)

206

• Pri planiranju potrebne površine Ro-Ro terminala potrebno je uzeti u obzir da plan suvremenog Ro-Ro terminala zahtjeva veću površinu od kontejnerskog terminala (ako se radi o istoj količini tereta), zbog:

− Veći dio tereta ne moţe se slagati u visinu

− Kako bi se osigurala brzina prekrcajnih operacija potrebno je da površina terminala primi čitav brodski teret u nekoliko sati. Istodobno je potrebna i površina koja će primiti i imati spreman teret za ukrcaj, odmah nakon obavljeno iskrcaja

• Za uspješno funkcioniranje terminala, pri planiranju Ro-Ro terminala potrebno je ispravno isplanirati:

Izvedba rampe

Veličina parkirališnog i skladišnog prostora

Izbor prekrcajno-prijevoznih sredstava i opreme

Kvalitetna povezanost terminala s cestovnom mreţom

Konstrukcijska obiljeţja pristana

Ro-Ro terminali

PLANIRANJE POTREBNIH POVRŠINA RO-RO TERMINALA

207

• U lukama npr. sjeverne Europe gdje su razlike plime i oseke znatne u svrhu ublaţavanja nagiba izmeĎu razine obale i razine palube broda potrebne su posebne rampe koje se smjeste izmeĎu broda i obale

• Rampe su jedan od najznačajnijih suprastrukturnih objekata RO-RO terminala i zato se njihovoj konstrukciji pridaje velika pozornost.

• Ugradnjom pomične mosne rampe vrlo brzo se moţe povećati kapacitet pristana bez skupih zahvata proširenja pristana.

• Prednost pomičnih mosnih rampi:

• u slučaju smanjenja prometa, rampa se moţe lako premjestiti u dio luke s većim prometom (za potrebe višenamjenskih brodova),

• moţe se prodati, što opravdava ulaganja u nabavu nove rampe

Ro-Ro terminali


1. Rampa

208

• Pristan se smješta u dio luke koji nije izloţen valovima (izbjegavanje gibanja broda te oteţavanja ukrcaja/iskrcaja)

• Planiranje duljine brodskog pristana ovisi o duljini brodova za

koje se očekuje da će pristajati na terminalu.

• Duljina pristana nema presudnu ulogu, budući da najveći broj

RO-RO brodova je opremljen krmenom aksijalnom rampom

• Ukoliko uz terminal pristaju mješoviti kontejnerski/RO-RO

brodovi (tip CONT ili HYBR RO-RO brodovi). Tada bi duljina

pristana morala biti oko 260 m.

Ro-Ro terminali


2. Konstrukcijska obiljeţja pristana

209 Slika: Različiti oblici RO-RO pristana

• Planiranje veličine parkirališnog prostora na RO-RO terminalu

osobito je vaţno, pri čemu moţe posluţiti dijagram prikazan na slici.

Ro-Ro terminali


3. Veliĉina parkirališnog i skladišnog prostora (1/2)

210

Slika: Dijagram za utvrđivanje potrebne

parkirne površine na RO-RO terminalu Izvor: Port development, UN, New York, 1978., str. 150.

• Preporuka UNCTAD-a je da po jednom Ro-Ro pristanu je potrebno

imati cca. 10 ha parkirališne površine

• Uz prostor za parkiranje potrebno je uzeti u obzir i dodatni prostor

(upravna zgrada, ţeljeznički kolosijeci, zatvorena skladišta,

radionice, pristupne ceste)

• Skladišne površine moraju biti dobro osvijetljene pri noćnom radu,

osobito dijelovi terminala na kojima se odvija promet

• Rasvjetni stupovi trebaju biti razmješteni tako da ne ometaju rad

prekrcajnih sredstava, a da istodobno osiguravaju dobru raspodjelu

svjetlosti. Rasvjetni stupovi su viši od 20m, a razmak meĎu njima je

150-250m. Snaga izvora svjetla iznosi od 2 do 10 W na 1 m2 ravne

površine. Intenzitet svjetla moţe se mijenjati prema potrebi

Ro-Ro terminali


3. Veliĉina parkirališnog i skladišnog prostora (2/2)

211

• Izbor vrste, tipa i broja sredstava za rukovanje teretom na

RO-RO terminalu ovisi o nizu čimbenika:

– veličini terminala (mali, srednji, veliki),

– prometnim granama koje se susreću na terminalu,

– kapacitetu terminala,

– kapacitetu, brzini, nosivosti i učinku prijevozno prekrcajnih sredstava s

obzirom na vrstu, obiljeţja i veličinu tereta

• Elementi koji uz brodove čine Ro-Ro sustav:

– prikolice i poluprikolice

– vučni strojevi

– jaki viličari (fork lifts)

– oprema za manipulaciju kontejnerima, prikolicama i poluprikolicama

(portalni prijenosnici)

Ro-Ro terminali


4. Izbor prekrcajno-prijevoznih sredstava i opreme

212

• Potrebno je osigurati jednostavan i dostupan pristup glavnim

cestovnim prometnicama

• Zbog potrebe brzog obavljanja prekrcaja potrebne su dobre

cestovne prometnice i prilazi terminali kao i dobra organizacija

rada (kako ne bi nastala uska grla)

• Propusna moć ceste mora biti usklaĎena s količinom prometa

u luci, očekivanim porastom prometa i propusnom moći cesta

s kojima se spajaju

Ro-Ro terminali


4. Kvalitetna povezanost terminala s cestovnom mreţom

213

Documents

Terminal i