Embed Size (px)
Citation preview
1
CRNA GORA SAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJE Broj: Podgorica, 18. jul 2016. godine
ZAHTJEV ZA POČETNU AKREDITACIJU STUDIJSKIH PROGRAMA
GRAĐEVINSKI FAKULTET Uputstvo: Ustanova visokog obrazovanja (u daljem tekstu: Ustanova ) popunjava Zahtjev za početnu akreditaciju studijskog programa, detaljno odgovarajući na pitanja, i isti dostavlja Savjetu za visoko obrazovanje. Adresa Savjeta za visoko obrazovanje: Ministarstvo prosvjete (Direktorat za visoko obrazovanje) Vaka Đurovića b.b. 81000 Podgorica Crna Gora e-mail: [email protected] Naziv Ustanove, kontakt osoba (adresa, telefon, fax, e-mail) UNIVERZITET CRNE GORE, GRAĐEVINSKI FAKULTET Prof.dr Miloš Knežević, dekan Bulevar Džordža vašingtona b.b. 81000 Podgorica Crna Gora e-mail: [email protected] tel.: +382 20 245 014 fax.: +382 20 241 903 Odgovorno lice za vjerodostojnost navoda u Zahtjevu (ime i prezime i svojeručni potpis) Prof.dr Miloš Knežević
2
1.OSNOVNE INFORMACIJE 1.1 Ustanova: UNIVERZITET CRNE GORE – GRAĐEVINSKI FAKULTET
(Navesti naziv Ustanove i osnovne podatke o stepenima obrazovanja i obrazovnim profilima koji se na njoj stiču. Ukoliko se zahtjev podnosi za više ustanova obraditi ih pojedinačno) Na Gađevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore se stiču VI, VII i VIII stepen obrazovanja u oblasti Građevinarstva: Konstrukcije, Hidrotehnika, Saobraćajnice, Geotehnika, Menadžment u građevinarstvu. Građevinski fakultet je članica Univerziteta Crne Gore sa sjedištem u Podgorici. Pravni i obrazovni nivo odlučivanja ima Univerzitet Crne Gore dok Građevinski fakultet ima određeni stepen autonomije u djelatnostima iz nadležnosti svoje matičnosti. Građevinski fakultet je samostalna univerzitetska jedinica, koja se bavi visokoškolskim obrazovanjem kadrova, naučno-istraživačkim radom u oblasti građevinarstva, kao i rješavanjem problema pri projektovanju, građenju i eksploataciji naročito složenih, specifičnih i drugih građevinskih objekata. Daje značajan doprinos u obrazovanju visokostručnih kadrova za potrebe građevinarstva, podizanju naučno-istraživačkog kadra, razvoju i unapređenju naučno-istraživačkog i stručnog rada u oblastima koje se izučavaju na fakultetu, kao i povećanju stručnog nivoa i tehničke kulture u projektovanju i građenju objekata. Građevinski fakultet u Podgorici je nastao kao izraz objektivnih potreba Crne Gore u obrazovanju visokoškolskih građevinskih kadrova. Te potrebe su naročito došle do izražaja nakon razornog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru 1979.godine. Organ upravljanja fakulteta je Vijeće fakulteta koga čine: dekan, prodekani, profesori i docenti, drugo akademsko i stručno osoblje i predstavnici studenata izabrani od strane studentskog vijeća. Organ rukovođenja fakultetom je dekan. Fakultet nema biblioteku već koristi usluge Univerzitetske biblioteke. Građevinski fakultet je korisnik akademske mreže i informacionih servisa koji su integrisani i u nadležnosti Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore.
Građevinski fakultet sprovodi postupak samovrednovanja, odnosno evaluacije i ocjene kvaliteta svojih studijskih programa i uslova. Samovrednovanje se sprovodi kontinuirano (godišnje i periodično u intervalima koje utvrdi Senat), putem anketa, kontrole kvaliteta, metoda i redovnosti nastave, analize rezultata ispita i na drugi način. Kadrovski sastav fakulteta čini 7 redovnih profesora, 4 vanredna profesora, 8 docenata, 13 saradnika sa magistraturom, 6 saradnika sa doktoratom, 2 operatera, 3 laboranta i 6 radnika sekretarijata fakulteta. U sistemu održavanja nastave, utvrđenom na Univerzitetu Crne Gore, nastavu na fakultetu izvode nastavnici i saradnici sa Arhitektonskog, Prirodno-matemaričkog, Mašinskog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Jedan broj nastavnika i saradnika, zaposlenih na Građevinskom fakultetu, učestvuju u izvođenju nastave na Arhitektonskom fakultetu i Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
3
1.2 Naziv studijskog programa:
Osnovne studije: Akademski studijski program GRAĐEVINARSTVO Master studije: Akademski studijski program GRAĐEVINARSTVO – KONSTRUKCIJE Akademski studijski program GRAĐEVINARSTVO – INFRASTRUKTURE Doktorske studije: Akademski studijski program GRAĐEVINARSTVO
1.3 Vrsta diplome, sertifikata i sl., koja se dobija nakon završetka studijskog programa. Dodatak diplomi dostaviti u Prilogu. Diploma akademskih osnovnih studija/ GRAĐEVINARSTVO Svršeni student je sposoban da: - primijeni stečena znanja u svom daljem stručnom i akademskom obrazovanju - prepoznaje, opisuje i rješava jednostavne inženjerske probleme - prepoznaje interakciju između projektovanja, građenja, marketinga i zahtjeva korisnika - koristi uobičajene računarske alate za tehničku obradu tehničke dokumentacije - učestvuje kao saradnik u: planiranju, projektovanju, izvođenju, nadzoru i održavanju građevinskih objekata - radi u laboratoriji ili u procesu obrazovanja u skladu sa zakonom Navedeni ishodi učenja važe za oba modula osnovnih studija studijskog programa Građevinarstvo. Diploma akademskih master studija/ GRAĐEVINARSTVO – KONSTRUKCIJE Diploma akademskih master studija/ GRAĐEVINARSTVO – INFRASTRUKTURE Svršeni student može da obavlja složene poslove u građevinarstvu i sposoban je da: - planira, upravlja, rukovodi, obezbjeđuje i kontroliše kvalitet građenja, vodeći računa o zaštiti životne sredine - projektuje, gradi, vrši reviziju projekata, vrši nadzor nad građenjem, učestvuje u tehničkim prijemima izgrađenih objekata - osmatra, održava i sanira objekte - učestvuje u poslovima ispitivanja građevinskih materijala i konstrukcija - radi u organima uprave na poslovima vezanim za građevinarstvo - prati i primjenjuje savremene metode i dostignuća u građevinarstvu - učestvuje u razvojnoistaraživačkim projektima Navedeni ishodi učenja važe za sve studijske programe na nivou master studija, za objekte/djelatnosti u oblasti izučavanja: Konstrukcije i Infrastrukture (Hidrotehnika i Saobraćajnice) Diploma akademskih doktorskih studija/GRAĐEVINARSTVO Nakon sticanja diplome doktorskih studija student može da obavlja poslove nastavničkog i naučno-istražiivačkog rada na univerzitetima i naučno-istraživačkog rada u naučno-istraživačkim institucijama, a u oblasti usmjerenja. Može da radi na najsloženijim razvojnim projektima, studijama, planovima i ekspertizama. Može da obavlja najsloženije poslove u građevinarstvu iz oblasti usmjerenja i to da: planira, projektuje, vrši reviziju projekta, vrši
4
nadzor nad izvođenjem radova, upravlja, rukovodi, kontroliše kvalitet, vrši tehnički prijem objekata, ispitivanja materijala i konstrukcija, radi u organima uprave na poslovima vezanim za građenje, prati i primjenjuje savremene metode u građevinarstvu. Prilog 1: Dodatak diplomi akademskih osnovnih, master/magistarskih i doktorskih studija.
1.4 Broj kredita i trajanje studijskog programa:
1.4.1 Ukupan broj kredita za studijski program (navesti koji se model kreditnog sistema koristi);
Nastavni proces na akademskim osnovnim, master/magistarskim i doktorskim studijama Građevinskog fakulteta je organizovan u skladu sa Statutom Univerziteta Crne Gore. Organizuje se i realizuje u skladu sa Evropskim sistemom prenosa kredita ECTS – European Transfer Credit System. Model studija je 3+2+3. Svakom predmetu je, shodno opterećenju studenata, dodjeljen određeni broj ECTS kredita. Svakom semestru je dodijeljeno po 30 ECTS kredita. Osnovne studije traju 3 godine (180 ECTS kredita). Master studije traju 2 godine (120 ECTS kredita). Doktorske studije traju 3 godine (180 ECTS kredita).
1.4.2 Način određivanja kredita po predmetima i godinama studija, s obzirom na aktivnosti u nastavi i učenju, tj.: broj časova predavanja i vježbi, konsultacije, seminari, projekti, ispiti, stručna praksa, istraživački rad, diplomski rad, magistarski rad, doktorska disertacija, individualni rad studenta itd.;
Jedan ECTS kredit odnosi se na 30 sati rada studenata potrebnih za jednu ili više sljedećih aktivnosti: kontakt nastavu, učenje, praktični rad, pripremu i odbranu samostalnih radova, polaganja kolokvijuma i ispita. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom. Obračun opterećenja studenata u odnosu na broj ECTS kredita po pojedinačnim predmetima dat je u kurikulumima i silabusima, Prilog 8 i Prilog 9.
5
1.4.3 Usvojena Pravila studiranja (dostaviti u prilogu);
Pravila studiranja su dostupna na web stranici Univerziteta Crne Gore. http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/dokumenti/propisi/akta-univerziteta/pravilnici
Prilog 2: Pravila studiranja na osnovnim studijama Prilog 3: Pravila studiranja na postdiplomskim studijama Prilog 4: Pravila doktorskih studija
1.4.4 Dužina trajanja studijskog programa i planirani početak rada. Osnovni studijski program traje 3 godine. Početak rada je studijska 2017/18 godina. Master/Magistarski studijski programi traju 2 godine. Početak rada je studijska 2020/21 godina. Doktorski studijski program traje 3 godine. Početak rada je studijska 2017/18 godina.
1.5 Ciljna grupa studijskog programa:
1.5.1 Opis ciljne grupe; Ciljna grupa su svršeni srednjoškolci, odnosno svršeni studenti osnovnih i master/magistarskih studija koji žele da se školuju u cilju dobijanja diplome na odgovarajućim studijskim programima Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (osnovne, master/magistarske i doktorske studije). 1.5.2 Potrebno obrazovanje za upis na studijski program; Članom 4. Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore predviđeno je da na osnovne akademske studije na Građevinskom fakultetu mogu da se upišu svršeni srednjoškolci: gimnazije, građevinske, arhitektonske, geodetske, rudarske, geološko-rudarske, elektrotehničke, mašinske i saobraćajne škole. Članom 14. Pravila studiranja na postdiplomskim studijama pravo prijave na konkurs za upis na master studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita za dvogodišnje master/magistarske studije ili završenim specijalističkim studijama, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Kandidat koji je ispunio prethodni uslov ima pravo upisa na master/magistarske programe iz oblasti različitih od osnovnog studijskog programa koji je završio, pod uslovima koje utvrdi Senat, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice koja realizuje master/magistarski studijski program.
6
1.5.3 Nivo potrebnog profesionalnog iskustva; Za upis na osnovne, master/magistarske i doktorske studije Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore se ne zahtijeva prethodno profesionalno iskustvo. 1.5.4 Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na prvu godinu studija (Pravilnik se može dostaviti u prilogu); Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu studija na UCG. http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/dokumenti/propisi/akta-univerziteta/pravilnici Prilog 5: Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije UCG.
1.5.5 Planirani broj studenata za upis na prvu godinu;
Planirani broj studenata za upis na prvu godinu studija je jednak maksimalnom dozvoljenom broju studenata koji je propisan licencom Ministarstva prosvjete. 1.5.6 Broj diplomiranih studenata na tom studijskom programu, koji se nalaze na biroima rada u Crnoj Gori.
Analiza podataka Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na dan 01.11.2015. godine daje se u Prilogu 6.
Prilog 6: Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore od 01.11.2015. godine.
7
2.OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA 2.1 Razlozi za obrazovanjem u datoj oblasti:
2.1.1 Kako se traženi studijski program uklapa u strategiju Sistema visokog obrazovanja Crne Gore, kao i njegova misija na Ustanovi koja aplicira;
Svi obrazovni sistemi zapadnog standarda imaju tri stepena studiranja: osnovni (bečelor), master i doktorski. Sadašnji crnogorski sistem, pak, ima četiri stepena, odnosno ima za druge zemlje nepoznat specijalistički stepen, što nas suštinski izopštava iz integracijskih procesa obrazovanja. Osim inherentne asimetrije sa panevropskim obrazovnim sistemom, ovaj model napravio je određene probleme na polju kvaliteta.
Sadašnje diplome pojedinačno nijesu jasno zaokružene u smislu kompetencija. Prepoznatljivost postoji samo na četvorogodišnjem nivou, što sadašnji model ogoljuje kao formalno reformisan i maskiran nekadašnji sistem, uz nove faktore izmijenjenog koncepta ispitivanja i načina ocjenjivanja (po bolonjskom sistemu), što je dovelo do upitnog kvaliteta.
Reformska rješenja su sastavni dio Strategije Visokog obrazovanja 2016-2020.
2.1.2 Objasniti ulogu studijskog programa u odnosu na postojeće studijske programe na Ustanovi;
Studijski program je sastavni dio reformisane strukture studija Univerziteta Crne Gore u integrisanom univerzitetskom sistemu.
2.1.3 Navesti razloge za otvaranje studijskog programa;
Razlozi za otvaranje predloženog studijskog programa daje se u Prilogu 6.
2.1.4 Navesti gdje postoje slični ili isti programi na lokalnom, državnom i regionalnom nivou;
Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore je jedina institucija na lokalnom i državnom nivou, na kojoj se izčava predloženi program studiranja. Slični programi postoje na svim priznatim Građevinskim fakultetima u regionu i šire (Beograd, Ljubljana, Skopje, Zagreb, ..., Beč, Rim, Minhen, ...).
U Prilogu 7 je izvršeno upoređenje sa sličnim studijskim programima sledećih univerziteta iz evropskog prostora visokog obrazovanja: Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu http://www.grf.bg.ac.rs/ Građevinski fakultet Univerziteta u Ljubljani http://www3.fgg.uni-lj.si/
Prilog 7: Prikaz uporedne prakse.
8
2.1.5 Na koji vremenski period se planira postojanje datog studijskog programa.
Do naredne akreditacije/reakreditacije UCG.
2.2 Osnovni ciljevi studijskog programa Osnovni ciljevi predloženih studijskih programa (osnovne, master/magistarske, doktorske studije) Građevinskog fakulteta je obrazovanje visokoškolskog kadra, VI, VII i VIII nivoa kvalifikacija, iz oblasti Građevinarstva (Konstrukcije, Infrastrukture (Hidrotehnika i Saobraćaj) i Menadžment u građevinarstvu) prioritetno za potrebe tržišta rada u Crnoj Gori, kao i za potrebe tržišta rada svjetskih razmjera. Akademske osnovne studije - Studijski program GRAĐEVINARSTVO Svršeni student je sposoban da: - primijeni stečena znanja u svom daljem stručnom i akademskom obrazovanju - prepoznaje, opisuje i rješava jednostavne inženjerske probleme - prepoznaje interakciju između projektovanja, građenja, marketinga i zahtjeva korisnika - koristi uobičajene računarske alate za tehničku obradu tehničke dokumentacije - učestvuje kao saradnik u: planiranju, projektovanju, izvođenju, nadzoru i održavanju građevinskih objekata - radi u laboratoriji ili u procesu obrazovanja u skladu sa zakonom Naponema: Navedeni ishodi učenja važe za oba modula osnovnih studija studijskog programa Građevinarstvo.
Akademske master/magistarske studije – Studijski programi: GRAĐEVINARSTVO - KONSTRUKCIJE ; GRAĐEVINARSTVO - INFRASTRUKTURE Svršeni student može da obavlja složene poslove u građevinarstvu i sposoban je da: - planira, upravlja, rukovodi, obezbjeđuje i kontroliše kvalitet građenja, vodeći računa o zaštiti životne sredine - projektuje, gradi, vrši reviziju projekata, vrši nadzor nad građenjem, učestvuje u tehničkim prijemima izgrađenih objekata - osmatra, održava i sanira objekte - učestvuje u poslovima ispitivanja građevinskih materijala i konstrukcija - radi u organima uprave na poslovima vezanim za građevinarstvo - prati i primjenjuje savremene metode i dostignuća u građevinarstvu - učestvuje u razvojnoistaraživačkim projektima Napomena: Navedeni ishodi učenja važe za sve studijske programe na nivou master studija, za objekte/djelatnosti u oblasti izučavanja: Konstrukcije i Infrastrukture (Hidrotehnika i Saobraćajnice)
Akademske doktorske studije - Studijski program GRAĐEVINARSTVO Nakon sticanja diplome doktorskih studija student može da obavlja poslove nastavničkog i naučno-istražiivačkog rada na univerzitetima i naučno-istraživačkog rada u naučno-istraživačkim institucijama, a u oblasti usmjerenja. Može da radi na najsloženijim razvojnim projektima, studijama, planovima i ekspertizama. Može da obavlja najsloženije poslove u građevinarstvu iz oblasti usmjerenja i to da: planira, projektuje, vrši reviziju projekta, vrši nadzor nad izvođenjem radova, upravlja, rukovodi, kontroliše kvalitet, vrši tehnički prijem objekata, ispitivanja materijala i konstrukcija, radi u organima uprave na poslovima vezanim za građenje, prati i primjenjuje savremene metode u građevinarstvu.
9
2.3 Programski sadržaji studijskog programa: 2.3.1 Navesti osnovne programske sadržaje (u prilogu dati nastavni plan);
Programski sadržaji i nastavni planovi, odnosno Kurikulumi i Silabusi, predloženih studijskih programa daju se u Prilogu 8 i Prilogu 9. Prilog 8: Kurikulumi/programski sadržaji predloženih studijskih programa. Prilog 9: Silabusi/nastavni planovi za predmete iz predloženih studijskih programa.
2.3.2 Kako nastavni plan omogućava dostizanje postavljenih ciljeva;
Nastavni plan je izrađen u skladu sa ishodima učenja i standardima kvaliteta 2.3.3 Da li, i u kojem obimu, se nastava na studijskom programu izvodi na stranom jeziku.
Nastava na studijskim programima se u slučaju potrebe može izvoditi i na engleskom jeziku.
2.4 Udžbenici, skripte, naučna i stručna literatura potrebna za realizaciju studijskog programa:
2.4.1 U kojoj mjeri navedena literatura omogućava studenatima savlađivanje studijskog
programa (u prilogu dostaviti spisak potrebne literature za studijski program). Spisak preporučene literature po predmetima je dat u silabusima pojedinačnih predmeta u Prilogu 8 i Prilogu 9. Navedena literatura, koja je u većini dostupna u Biblioteci tehničkih fakulteta, u potpunosti omogućava studentima savlađivanje nastavne materije obuhvaćene predmetima iz nastavnih planova studijskih programa Građevinskog fakulteta.
2.5 Struktura studijskog programa: 2.5.1 Kakva je struktura programa i koja usmjerenja program sadrži.
Struktura predloženih studijskih programa, u skladu sa Odlukom Senata UCG br. 03-1910 i Odlukom Upravnog odbora UCG br. 02-1910/1, od 30. 06. 2016, je data u Prilogu 8.
10
2.6 Mogućnost transfera kredita:
2.6.1 Sa kojih studijskih programa i u kojem stepenu prethodno stečeni krediti, odnosno
položeni ispiti, mogu biti priznati na tom studijskom programu.
Položeni ispiti na drugom studijskom programu priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju nastavnom predmetu drugog studijskog programa od najmanje 80% . Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost i formira prijedlog za priznavanje ispita, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju.
Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita.
2.7 Izvođenje nastave
2.7.1 Koje nastavne metode i koji sistem rukovođenja se planira na studijskom programu, odnosno Ustanovi.
Ustanova je dužna da za sve studente organizuje predavanja i druge oblike nastave, osim za učenje na daljinu, u skladu sa obrazovnim programom za postizanje ishoda učenja. Praktična znanja, vještine i kompetencije mogu se sticati u laboratorijama ustanove ili praksom kod poslodavaca za nesmetano uključivanje na tržište rada. Način i vrijeme organizovanja svih oblika nastave ustanova uređuje opštim aktom. Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenje za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.
2.8 Vrsta evaluacije na kraju studijskog programa:
2.8.1 Na koji način se kompletira i realizuje studijski program (diplomski rad, završni ispit, stručna praksa i sl.);
Opterećenje studenata treba da bude ravnomjerno, a može se sastojati iz sljedećih aktivnosti: nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo); samostalni radovi; kolokvijumi; ispiti; izrada završnih radova; stručna praksa; drugi oblici angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.
11
2.8.2 Na koji način studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i njihovih realizatora.
Student ima pravo na izjašnjavanje o kvalitetu rada akademskog osoblja. Student ima pravo na žalbu dekanu u slučaju povrede prava na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova o pitanjima koja se odnose na studije, na pogodnosti u studiranju koje proizilaze iz statusa studenta, konsultacije, polaganje ispita na način i u rokovima kako je to određeno zakonom i ovim statutom, korišćenje biblioteke, računarske sale i ostalih resursa sa kojima raspolaže organizaciona jedinica. Student ima pravo na žalbu Senatu Univerziteta na kvalitet nastave, odnosno kvalitet rada akademskog osoblja organizacione jedinice na kojoj studira. Takođe, mehanizam po kojem studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i njihovih realizatora je studentska anketa koja se sprovodi dva puta godišnje.
2.9 Razvoj studijskog programa i kvalitet:
2.9.1 Navesti procedure kontrole kvaliteta; Vodeći se obavezama definisanim članom 7, Zakona o visokom obrazovanju, obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta na UCG se, između ostaloga, sprovodi i kroz postupke: akreditacije, samoevaluacije i reakreditacije. Akreditacija Akreditacija studijskih programa je postupak koji se sprovodi najmanje 6 mjeseci prije postupka licenciranja odnosno najmanje 12 mjeseci prije planiranog početka nastave na studijskom programu za koji se podnosi zahtjev. Kroz postupak akreditacije studijskog programa se vrši ocjena kvaliteta, statusna usklađenost, struktura studijskog programa, nastavni kadar, oprema i resursi za nastavnu i naučno istraživačku djelatnost, finansijska stabilnost, međunarodna uporedivost, održivost i uslovi za zapošljavanje i drugo. Akreditacija studijskog programa se izdaje na vremenski period od najduže tri godine, osim za studijske programe koji traju duže od tri godine, kada se akreditacija izdaje na period koliko traje taj studijski program. Sadržaj i oblik sertifikata o akreditaciji kao i postupak akreditacije propisuje nadležno ministarstvo na prijedog Savjeta za visoko obrazovanje. Reakreditacija Reakreditacija je postupak koji sprovodi inostrana akreditaciona agencija za obezbjeđivanje kvaliteta. Angažovanje inostrane agencije se sprovodi na osnovu javnog poziva od strane nadležnog ministarstva a na bazi mišljenja savjeta za visoko obrazovanje.
Referentni standardi na bazi kojih inostrana agencija sprovodi postupak reakreditacije su ili standardi za evaluaciju koje donosi Savjet u skladu sa standardima za evaluaciju u Evropskom prostoru visokog obrazovanja ili sopstvenih standarda same agencije.
U okviru materijala za akreditaciju ustanova priprema izvještaj o samoevaluaciji za period od najduže pet godina. U postupku reakreditacije ustanova priprema izvještaj o samoevaluaciji za period od najduže pet godina. Na osnovu izvještaja, inostrana agencija sprovodi postupak
12
evaluacije i priprema izvještaj o reakreditaciji. Ovaj izvještaj se dostavlja ustanovi, Ministarstvu i Savjetu.
Ukoliko je izvještaj pozitivan Savjet izdaje sertifikat o reakreditaciji ustanove. U suprotnom, licenca će važiti za period od najviše godinu dana bez mogućnosti upisa studenata u toj godini studija. Ako se nakon isteka roka od godinu dana ne dobije reakreditacija licenca se oduzima.
Izmjene studijskih programa na licenciranoj ustanovi u periodu važenja akreditacije mogu se vršiti bez postupka akreditacije i licenciranja u granicama najviše do 30 ECTS kredita. Samoevaluacija Savjet za visoko obrazovanje, posebnim aktom bliže uređuje način i kriterijume samoevaluacije za studijske programe, nastavnu opremu, kvalifikacije akademskog osoblja, način obavljanja nastave, upis studenata, procenat prolaznosti na ispitima, procenat diplomiranih studenata i sadržaj ankete.
Univerzitet obezbjeđuje kontinuirani razvoj sistema kvaliteta u svim aspektima svoga djelovanja. Za postupak samovrednovanja, kontinuirano praćenje, osiguranje i unapređenje kvaliteta odgovoran je Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta, koji formira Senat. Svaka organizaciona jedinica formira komisiju za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta, koju čine predstavnici akademskog osoblja sa akademskim zvanjem i studenata.
Postupak za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta sprovodi se u skladu sa kriterijumima i standardima za samovrednovanje i procedurama za ocjenjivanje kvaliteta ustanova visokog obrazovanja.
Univerzitet ustanovljava formalne mehanizme za odobravanje, redovni monitoring i periodične preglede studijskih programa, nastave i uslova rada i time osigurava njihovu kontinuiranu vrijednost.
Univerzitet osigurava da su resursi namijenjeni za podršku studentima pri učenju adekvatni i da odgovaraju svakom ponuđenom studijskom programu.
U procedurama osiguranja kvaliteta, Univerzitet vrši konsultacije sa poslodavcima, predstavnicima zaposlenih i drugim partnerima.
Konsultacije sa partnerima su dio periodičnog pregleda studijskih programa i dodjeljivanja diploma, a uključuju sve partnere: bivše studente, poslodavce, sindikate, predstavnike lokalne samouprave i državnih organa.
Organizacione jedinice vrše redovno preispitivanje i reviziju svojih studijskih programa, o čemu sačinjavaju odgovarajuće izvještaje.
Vijeća organizacionih jedinica obezbjeđuju akademsko osoblje koje zadovoljava standarde kvaliteta, koje je kvalifikovano i kompetentno u predmetnoj oblasti, i u cjelosti upoznato sa nastavnim planovima i ishodima učenja, te ih permanentno sprovode.
Generalno, na UCG se sprovode i planiraju mehanizmi za kontrolu kvaliteta: studentsko vrednovanje (evaluacija) nastave; vrednovanje nastavnih metoda I provjeravanje znanja; analiza rezultata polaganja ispita; analiza podataka o studentima upisanim u prvu godinu studija; analiza napredovanja studenata u toku studijskih godina; analiza uspješnosti završetka studija; studentsko vrednovanje rada stručnih službi (studentskih servisa) I materijalnih uslova studiranja; vrednovanje studijskih programa od strane diplomiranih studenata; vrednovanje studijskih programa od strane poslodavaca.
13
2.9.2 Navesti načine korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sljedećim oblastima:
2.9.2.1 Dostizanju usvojenih ciljeva; 2.9.2.2 Udžbeničkoj literaturi; 2.9.2.3 Nastavnim metodama.
Načini korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sve tri navedene oblasti su usklađene sa sistemom za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore.
Izvještaji o sprovedenim postupcima vrednovanja služe kao osnova za pravljenje Izvještaja o samovrednovanju organizacione jedinice.
Rezultati sprovedenog postupka vrednovanja koriste se: za izradu izvještaja; u postupcima izbora u nastavna i saradnička zvanja; za predloge korektivnih mjera u nastavnom procesu; u drugim slučajevima predvidenim zakonom i opstim aktima.
Podaci dobijeni anketiranjem studenata se obrađuju automatski za svaki nastavni predmet, za svakog nastavnika i saradnika. Pojedinačni izvještaji za svakog nastavnika i svaki predmet su svakom nastavniku dostupni preko Centra informacionog sistema.
Nakon sprovedenog postupka anketiranja, Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta sprovodi analize i oblikuje pismene izvještaje koji, između ostaloga sadrže: informacije o realizaciji ankete, odzivu studenata, eventualnim specifičnostima tokom anketiranja, radu Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta u toku postupka anketiranja i slično; prikaz rezultata ankete po studijskim programima i kategorijama nastavnik, saradnik i predmet, prikaz u odnosu na rezultate sa prethodnih anketa iz odgovarajućeg semestra (prikaz trendove sa komentarima i obrazloženjima); informaciju o preduzetim mjerama za poboljšavanje kvaliteta i njihovoj efikasnosti; planirane programe za unapređenje za naredni period.
Izvještaji se po proceduri razmatraju na Vijećima koja donose zaključke koje dostavljaju Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta. Na osnovu obrađenih podataka dobijenih od Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta, u procedurom predviđenim slučajevima, nastavnici i saradnicu su u obavezi da planiraju predloge unapređenja nastave iz svog predmeta.
Predsjednici Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na zajedničkom sastanku za članovima Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta, obrazlažu izvještaje sa Vijeća. Sa zajedničkog sastanka se usvaja Izvještaj koji se dostavlja Senatu UCG.
2.10 Eksterna evaluacija: 2.10.1 Da li je studijski program bio prethodno akreditovan od strane Savjeta za visoko
obrazovanje, ili neke druge institucije (ako jeste priložiti certifikat o akreditaciji).
Reakreditacija Univerziteta Crne Gore 2012.
14
3. REALIZACIJA STUDIJSKOG PROGRAMA 3.1 Nastavno osoblje: 3.1.1 Osoba odgovorna za implementaciju studijskog programa (ime, zvanje, dužnost i uloga u realizaciji programa); Odgovorne osobe za implementaciju svih studijskih programa Građevinskog fakulteta su: Dr Miloš Knežević, redovni profesor, dekan Dr Srđa Aleksić, docent, prodekan za nastavu, izabrani dekan. 3.1.2 Imena i zvanja profesora angažovanih na realizaciji studijskog programa; Nastavnici i saradnici u radnom odnosu na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore koji su angažovani za realizaciju nastave na akademskim osnovnim, master/magistarskim i doktorskim studijama Građevinskog fakulteta su: 1/ Dr Radenko Pejović, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 2/ Dr Mladen Ulićević, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 3/ Dr Radomir Zejak, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 4/ Dr Duško Lučić, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 5/ Dr Nebojša Đuranović, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 6/ Dr Zvonko Tomanović, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 7/ Dr Miloš Knežević, redovni profesor Građevinskog fakulteta UCG 8/ Dr Goran Sekulić, vanredni profesor Građevinskog fakulteta UCG 9/ Dr Srđan Janković, vanredni profesor Građevinskog fakulteta UCG 10/ Dr Marina Rakočević, vanredni profesor Građevinskog fakulteta UCG 11/ Dr Sreten Tomović, vanredni profesor Građevinskog fakulteta UCG 12/ Dr Srđa Aleksić, docent Građevinskog fakulteta UCG 13/ Dr Ljiljana Žugić, docent Građevinskog fakulteta UCG 14/ Dr Olga Mijušković, docent Građevinskog fakulteta UCG 15/ Dr Željka Radovanović, docent Građevinskog fakulteta UCG 16/ Dr Milan Radulović, docent Građevinskog fakulteta UCG 17/ Dr Snežana Rutešić, docent Građevinskog fakulteta UCG 18/ Dr Radmila Sinđić Grebović, docent Građevinskog fakulteta UCG 19/ Dr Biljana Šćepanović, docent Građevinskog fakulteta UCG 20/ Dr Marija Jevrić, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 21/ Dr Ivana Ćipranić, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 22/ Dr Slobodan Živaljević, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 23/ Dr Milivoje Rogač, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 24/ Dr Biljana Ivanović, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 25/ Dr Jelena Pejović, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 26/ Mr Nina Serdar, saradnik Građevinskog fakulteta UCG
15
27/ Mr Mirjana Đukić, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 28/ Mr Nikola Baša, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 29/ Mr Mladen Gogić, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 30/ Mr Katarina Mirković, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 31/ Mr Radovan Đurović, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 32/ Mr Ivan Mrdak, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 33/ Mr Željka Beljkaš, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 34/ Mr Mladen Muhadinović, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 35/ Mr Miodrag Bujišić, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 36/ Mr Maja Laušević, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 37/ Mr Borko Miladinović, saradnik Građevinskog fakulteta UCG 38/ Mr Nataša Kopitović Vuković, saradnik Građevinskog fakulteta UCG Nastavnici i saradnici u radnom odnosu na drugim univerzitetskim jedinicama koji su angažovani za realizaciju nastave na akademskim osnovnim, master/magistarskim i doktorskim studijama Građevinskog fakulteta su: osnovne, master/magistarske 1/ Dr Nevena Mijajlović, docent, PMF, UCG 2/ Dr Sanja Rašović, vanredni profesor, PMF, UCG 3/ Dr Đorđije Vujadinović, docent, PMF, UCG 4/ Dr Vladimir Božović, vanredni profesor, PMF, UCG 5/ Dr Nevenka Antović, redovni profesor, PMF, UCG 6/ Dr Olivera Jovanović, redovni profesor, MF, UCG 7/ Dr Jasmina Ćetković, redovni profesor, EF, UCG 8/ Dr Dušan Vuksanović, redovni profesor, AF, UCG 9/ Dr Dečan Ivanović, redovni profesor, MF, UCG 10/ Mr Jelena Dakić, saradnik, PMF, UCG 11/ Mr Milica Kankaraš, saradnik, PMF, UCG 12/ Rajko Ćalasan, saradnik, PMF, UCG 13/ Mr Marija Daković, saradnik, PMF, UCG 14/ Mr Dušan Lazarevski, saradnik, AF, UCG doktorske 15/ Dr Oleg Obradović, redovni profesor, PMF, UCG 16/ Dr Mila Kažić, redovni profesor, MF, UCG 17/ Dr Vuk Ćulafić, redovni profesor, MF, UCG 18/ Dr Milan Martinović, redovni profesor, PMF, UCG 19/ Dr Srđan Kadić, redovni profesor, PMF, UCG 3.1.3 Procenat angažovanih profesora i saradnika u stalnom radnom odnosu; Za realizaciju nastave na akademskim osnovnim, master/magistarskim i doktorskim studijama Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, 66.7% angažovanih nastavnika i saradnika je u radnom odnosu na Građevinskom fakultetu, a 33.3% angažovanih nastavnika i saradnika je u radnom odnosu na ostalim univerzitetskim jedinicama Univerziteta Crne Gore.
16
3.1.4 Način na koji Ustanova upoznaje nastavno i drugo osoblje o realizaciji studijskog programa.
Ustanova je dužna da na početku studijske godine na odgovarajući način informiše studente o načinu, vremenu i mjestu održavanja nastave, provjere znanja i ispita, rezultatima ispita i drugim pitanjima od značaja za organizaciju studija.
Za svaki predmet (kurs) predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i dužan je isti dostaviti prodekanu za nastavu, najkasnije 15 dana prije početka predavanja.
Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa planom rada na predmetu (kursu).
Studenti imaju pravo na izvod iz plana rada u pisanoj formi.
Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za polaganje pomogne studentima organizovanjem konsultacija. Termini i vrijeme za konsultacije treba da budu usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.
Nastavno i drugo osoblje se upoznaje sa realizacijom studijskog programa prvenstveno kroz organe upravljanja i Vijeće organizacione jedinice. U skladu sa akademskim kalendarom i predviđenim terminima na Vijećima se periodično razmatra uspjeh studenata tokom semestra, ukazujući na eventualne propuste nastavnika. Studenti svoje primjedbe mogu pojedinačno ili preko studenta povjerenika izložiti rukovodiocima studijskih programa ili Prodekanu za nastavu.
3.2 Studenti:
3.2.1 Način na koji studenti mogu uticati na planiranje, implementaciju i ocjenu kvaliteta studijskog programa. Značajnu ulogu u obezbjeđenju i unapređenju kvaliteta čine i studenti koji su kroz svoje predstavnike infiltrirani u infrastrukturu za obezbjeđenje I unapređenje kvaliteta na univerzitetu. Prvenstveno, studenti su zastupljeni kroz predstavnika u Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta kroz predstavnika kojeg predlaže studentski parlament. Takođe, studenti su na nivou organizacionih jedinica uključeni i kroz predstavnike u Komisijama za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta.
U procesu donošenja odluka i drugih aktivnosti na unapređenju kvaliteta, student učestvuju i kroz rad Senata i Vijeća organizacionih jedinica. U Senatu UCG, predstavnici studenata su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova Senata, vodeći računa da u strukturi budu zastupljeni studenti svih nivoa studija (osnovne, postdiplomske i doktorske). Predstavnici studenata u Vijećima organizacionih jedinica su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova Vijeća. Predstavnici studenata u vijećima su izabrani od strane studentske organizacije na organizacionoj jedinici, pri čemu se vodi računa da u strukturi budu zastupljeni studenti svih nivoa studija (osnovne, postdiplomske i doktorske).
17
3.3 Uloga organa i drugih tijela obrazovne institucije:
3.3.1 Koji organi ili odgovarajuća tijela Ustanove prate realizaciju obrazovnog programa; Organi i odgovarajuća tijela Univerziteta Crne Gore koji prate realizaciju obrazovnog programa su: Senata UCG; Vijeća organizacionih jedinica; Centar za studije i kontrolu kvaliteta UCG; Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta; Prošireni rektorski kolegijum; Prošireni dekanski kolegijum; Centar za doktorske studije; Odbor za monitoring magistarskih studija; Komisije za doktrorske studije na organizacionim jedinicama.
3.3.2 Navesti obaveze i sastav organa zaduženih za realizaciju programa. Senat UCG: o odlučuje o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti Univerziteta; o razmatra strategiju razvoja akademskih aktivnosti Univerziteta, uključujući i osnivanje novih,
dijeljenje, spajanje ili ukidanje postojećih studijskih programa i organizacionih jedinica Univerziteta i daje mišljenje o tim pitanjima rektoru i Upravnom odboru Univerziteta;
o utvrđuje studijske programe (strukturu, sadržinu, predmete, kurseve); o vrši periodično evaluaciju studijskih programa u cilju osiguranja kvaliteta, radi usklađivanja s
novim naučnim saznanjima; o donosi Akademski kalendar; o utvrđuje ispitni termin za dodatni ispitni rok; o utvrđuje broj semestara za realizaciju nastave u studijskoj godini; o usvaja organizaciju nastave na svim nivoima studija, uključujući i nastavu koja se organizuje kao
učenje na daljinu; o utvrđuje i sprovodi postupke ocjene kvaliteta nastave i analizira rezultate prolaznosti
studenata i utvrđuje mjere za unapređenje naučno-nastavnog procesa; o utvrđuje kriterijume za izjednačavanje obrazovanja i programa stečenog po ranijim propisima
sa obrazovanjem koje se stiče u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju; Vijeće organizacione jedinice: - predlaže strukturu i sadržinu studijskih programa i predmeta, - predlaže plan organizacije nastave za studijsku godinu; - prati rad studenata na organizacionoj jedinici i predlaže mjere za poboljšanje - kvaliteta nastave, nastavnih metoda, prolaznosti i efikasnosti studija; U okviru organizacione šeme Univerziteta funkcioniše i Centar za studije i kontrolu kvaliteta. Centar ima dva stalna odbora - stručna tijela: Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta i Odbor za monitoring magistarskih studija. Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta Odbor čine: Rukovodilac Centra, po funkciji, kao predsjedavajući, predstavnici akademskog osoblja sa akademskim odnosno naučnim zvanjem (iz oblasti prirodno - matematičkih, tehničkih, medicinskih i biotehničkih nauka, društvenih i humanističkih nauka i umjetnost), predstavnik studenata.
18
Po potrebi, u radu Odbora mogu učestvovati rektor i prorektori. Nadležnosti Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta su: 1. Priprema prijedloga strateških planova i programa u oblasti kvaliteta, i donošenje odluka o
smjernicama i postupcima za njihovo sprovođenje; 2. Priprema prijedloga za poboljšanja standarda, procedura i metoda provjere kvaliteta; 3. Predlaganje Senatu i Upravnom odboru Univerziteta konkretnih projekata i aktivnosti koji podstiču
inovacije i razvoj u svrhu obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta; 4. Podnošenje mišljenja Senatu o stanju u oblasti kvaliteta, o ocjeni kvaliteta Univerziteta, odnosno
ocjeni kvaliteta u pojedinim oblastima u kojima se sprovodio postupak samovrednovanja; 5. Pomoć u pripremi dokumentacije za samoevaluaciju i akreditaciju; 6. Razmatranje izvještaja o samoevaluaciji i akreditaciji studijskih programa i dostavljanje mišljenja
Senatu; 7. Utvrđivanje organizacije sistema izvještavanja; 8. Obavljanje ili stvaranje preduslova za sve ostale aktivnosti vezane za kvalitet. Odbor za monitoring master/magistarskih studija Odbor čine rukovodilac Centra, koji je i predsjedavajući, jedan od zamjenika rukovodioca Centra i članovi Odbora za sistem kvaliteta – po jedan predstavnik svake oblasti. Odbor za monitoring magistarskih (master) studija daje mišljenje Vijeću organizacionih jedinica na prijavu teme magistarskog rada sa stanovišta metodoloških principa naučno - istraživačkog rada. Komisija za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jedinice U infrastukturi kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore, na nivou organizacionih jedinica funkcionišu i Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta koje su zadužene za cjelovitoobezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jedinice. Nadležnosti Komisije su: 1.Da vrše redovno preispitivanje i reviziju studijskih programa koji se realizuju na jedinici, kao i
kadrovske strukture jedinice, prateći sprovođenje nastavnih planova i programa i ishoda učenja; 2. Sačinjavanje izvještaja koji sadrže analizu i ocjenu ispunjenosti standarda za samovrednovanje,
prednosti i nedostatke u pogledu ispunjenosti tih standarda i predlog mjera za poboljšanje kvaliteta; 3. Svi ostali poslovi vezani za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta organizacione jedinice, na
osnovu odluka organa Univerziteta i jedinice; Komisiju imenuje Vijeće jedinice, iz reda akademskog osoblja sa akademskim, odnosno naučnim zvanjem i predstavnika studenata.
19
Centar za doktorske studije je prvenstveno zadužen za unapređenje kvaliteta doktorskih studija na univerzitetu Crne Gore. Centar, između ostalog, definiše oblasti doktorskh studija, organizuje nastavu, odobrava plan rada i angažovanje nastavnika na doktorskim studijama, podstiče, organizuje i ostvaruje istraživačke poduhvate multidisciplinarnog karaktera i obavlja druge aktivnosti u oblasti doktorskh studija.
4. RESURSI Svi resursi su jedinstveni za Građevinski fakultet i njima raspolažu svi studijski programi. 4.1 Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave:
4.1.1 Prostor i odgovarajuća nastavna oprema; Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore raspolaže prostornim kapacitetom ukupne neto površine 3019.8 m2, organizovanim prema tabelama (Tabela 1 – Tabela 5) iz Priloga 10.
U tabelama (Tabela 6 – Tabela 8) iz Priloga 10, daje se pregled vrijedne tehničke, informatičke i ostale opreme prema stanju iz 2012. godine, od kada se zbog nezavidnog finansijskog stanja Fakulteta nije bitno ulagalo u unapređenje opreme već isključivo u redovno održavanje postojeće. Prilog 10: Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave 4.1.2 Biblioteka;
Centralna univerzitetska biblioteka organizuje i rukovodi bibliotečkim sistemom Univerziteta, odnosno bibliotekama njegovih organizacionih jedinica. Nadležna je za razvoj bibliotečko-informacionog sistema Univerziteta i kreiranje centralnog bibliotečkog kataloga Univerziteta prema međunarodnim bibliografskim standardima. U Biblioteci se obavlja i stručna obrada bibliotečke građe, obnova i nabavka bibliotečkog fonda, kao i produkcija i distribucija izdavačke djelatnosti Univerziteta. Detaljnije informacije o raspoloživim bazama, prinovljenoj literaturi i slično se mogu naći na linku http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/centralna-univerzitetska-biblioteka
4.1.3 Informacione i komunikacione tehnologije za realizaciju programa;
Građevinski fakultet je korisnik akademske mreže i informacionih servisa koji su integrisani i u nadležnosti Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore.
U tabelama (Tabela 6 – Tabela 8) iz Priloga 10, daje se pregled vrijedne tehničke, informatičke i ostale opreme prema stanju iz 2012. godine, od kada se zbog nezavidnog finansijskog stanja Fakulteta nije bitno ulagalo u unapređenje opreme već isključivo u redovno održavanje postojeće.
Prilog 10: Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave
20
4.1.4 Finansiranje studijskog programa i način obezbjeđenja sredstava;
Finansiranje navedenih studijskih programa planirano je u skladu sa Odlukom Senata UCG br. 03-1910 i Upravnog odbora UCG br. 02-1910/1, obije od 30. 06. 2016, kao i Strategijom visokog obrazovanja 2016-2020.
4.1.5 Finansiranje studijskog programa i garancija osnivača privatnih Ustanova, saglasno članu 44 Zakona o visokom obrazovanju (Sl.list RCG, br. 60/03 ).
5. SAMOVREDNOVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA 5.1 Navesti dobre strane studijskog programa; 5.2 Početna ograničenja i rizici;
U cilju analize dobrih strana, početnih ograničenja i rizika predloženih studijskih programa na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore sprovedena je SWOT analiza.
Rezultati sprovedene SWOT analize daju se u Prilogu 11.
Prilog 11: SWOT analiza
5.3 Vizija studijskih programa u budućnosti.
Naša vizija je da, kroz poštovanje najviših međunarodnih standarda u visokom obrazovanju i naučno-istraživačkom procesu, budemo najvažnija obrazovna i naučno-istraživačka institucija u oblasti građevinarstva u Crnoj Gori, sa tendencijom u regionu, a sa ciljem da našu ustanovu, svršene studente i naučno-istraživački rad učinimo interesantnim kako za crnogorske tako i za međunarodne istraživačke i razvojne institucije i privredne subjekte.
1
ISHODI UČENJA ZA PREDSTAVLJENE STUDIJSKE PROGRAME USAGLAŠENI SA
ZAHTJEVIMA TRŽIŠTA RADA ZA SVA TRI CIKLUSA STUDIJA I SVE STUDIJSKE
PROGRAME
Osnovne studije
Svršeni student je sposoban da:
- primijeni stečena znanja u svom daljem stručnom i akademskom obrazovanju
- prepoznaje, opisuje i rješava jednostavne inženjerske probleme
- prepoznaje interakciju između projektovanja, građenja, marketinga i zahtjeva korisnika
- koristi uobičajene računarske alate za tehničku obradu tehničke dokumentacije
- učestvuje kao saradnik u: planiranju, projektovanju, izvođenju, nadzoru i održavanju
građevinskih objekata
- radi u laboratoriji ili u procesu obrazovanja u skladu sa zakonom
Napomena: Navedeni ishodi učenja važe za oba modula osnovnih studija
studijskog programa Građevinarstvo.
Master/Magistarske studije
Svršeni student može da obavlja složene poslove u građevinarstvu i sposoban je da:
- planira, upravlja, rukovodi, obezbjeđuje i kontroliše kvalitet građenja, vodeći računa o zaštiti
životne sredine
- projektuje, gradi, vrši reviziju projekata, vrši nadzor nad građenjem, učestvuje u tehničkim
prijemima izgrađenih objekata
- osmatra, održava i sanira objekte
- učestvuje u poslovima ispitivanja građevinskih materijala i konstrukcija
- radi u organima uprave na poslovima vezanim za građevinarstvo
- prati i primjenjuje savremene metode i dostignuća u građevinarstvu
- učestvuje u razvojnoistaraživačkim projektima
Napomena: Navedeni ishodi učenja važe za sve studijske programe na nivou master studija, za
objekte/djelatnosti u oblasti izučavanja: Konstrukcije, Infrastrukture i Menadžmenta u
građevinarstvu.
Doktorske studije
Nakon sticanja diplome doktorskih studija student može da obavlja poslove nastavničkog i
naučno-istražiivačkog rada na univerzitetima i naučno-istraživačkog rada u naučno-istraživačkim
institucijama, a u oblasti usmjerenja. Može da radi na najsloženijim razvojnim projektima,
studijama, planovima i ekspertizama. Može da obavlja najsloženije poslove u građevinarstvu iz
oblasti usmjerenja i to da: planira, projektuje, vrši reviziju projekta, vrši nadzor nad izvođenjem
radova, upravlja, rukovodi, kontroliše kvalitet, vrši tehnički prijem objekata, ispitivanja
materijala i konstrukcija, radi u organima uprave na poslovima vezanim za građenje, prati i
primjenjuje savremene metode u građevinarstvu.
Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i čl.117 i 131 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine, donosi
PRAVILA STUDIRANJA NA OSNOVNIM STUDIJAMA
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim pravilima bliže se uređuje organizacija i izvođenje osnovnih studija, trajanje studija, napredovanje studenata u toku studija, vrednovanje rada studenata, izdavanje diploma i drugih isprava o studijama, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje osnovnih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).
Član 2 Studijski programi osnovnih studija na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja usklađenim sa Evropskim sistemom prenosa kredita (ECTS).
II ORGANIZACIJA STUDIJA
Član 3 Fakultet, umjetnička akademija i visoka škola (u daljem tekstu: organizacione jedinice) organizuju i izvode akademske i primijenjene osnovne studijske programe, u skladu sa svojom matičnošću, koja proizilazi iz akreditovanog studijskog programa iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti. Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenja za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti. Programi osnovnih studija sadrže najmanje dva izborna modula. Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. Nastava pojedinačnih predmeta izvodi se u toku jednog semestra, u skladu sa studijskim programom. Obim studijskog programa koji se izvodi u jednoj studijskoj godini je 60 ECTS kredita, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Jedan kredit odnosi se na 30 časova rada studenta. Optimalno radno opterećenje studenta iznosi 40 sati sedmično, što odgovara zbiru od 60 ECTS kredita u toku jedne studijske godine. Ukupan broj časova aktivne nastave na osnovnim studijama ne može biti manji od 20 sati, niti veći od 30 sati sedmično. Opterećenje studenata iz st. 7 i 8 ovog člana treba da bude ravnomjerno, a može se sastojati iz sljedećih aktivnosti: 1. nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo); 2. samostalni radovi; 3. kolokvijumi; 4. ispiti; 5. izrada završnih radova; 6. stručna praksa, 7. drugi oblici angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.
Trajanje studija
Član 4 Osnovne studije na akademskim studijskim programima za sticanje diplome akademskih osnovnih studija traju najmanje tri studijske godine, odnosno najmanje 180 ECTS kredita. Osnovne studije na primijenjenim studijskim programima za sticanje diplome primijenjenih osnovnih studija traju najmanje tri studijske godine, odnosno 180 ECTS kredita.
Član 5 Student koji je položio sve ispite predviđene za upisani studijski program i ispunio sve ostale obaveze propisane Statutom Univerziteta i ovim pravilima stiče diplomu osnovnih studija odgovarajućeg studijskog programa. Uz diplomu osnovnih studija izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. Struktura studijskog programa
Član 6 Studijski program sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja, i to:
1. prikaz obaveznih i izbornih predmeta (kurseva) po studijskim godinama i semestrima; 2. broj časova individualnog opterećenja studenta po predmetu (kursu); 3. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 4. druge oblike nastave namijenjene sticanju i usavršavanju profesionalnih znanja i vješt ina (seminari,
tematske klinike, debatni časovi, praktični rad i drugo); 5. prikaz obaveznih uslova za pohađanje nastave i polaganje predmeta (kurseva); 6. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizovana na takav način; 7. završni rad ili završni ispit studija.
Završni rad, odnosno završni ispit studija, vrednuje se sa najviše 15 ECTS kredita. Studijski program prikazuje se u obliku tabela ili dijagrama. Podaci o predmetu (kursu) sadrže:
1. naziv predmeta (kursa) i odgovarajuću šifru (Identification) za lakšu identifikaciju predmeta (kursa); 2. kratak opis programa predmeta (kursa) (Description) koji omogučava razumijevanje njegove sadržine
od strane studenata i drugih potencijalnih partnera; 3. procjenu nivoa predmeta (kursa) (Level), što podrazumijeva jasnu naznaku potrebnih prethodnih znanja
(uz navođenje predmeta (kurseva) koje treba prethodno položiti i preporuku literature koju treba koristiti za pripremu), postavljenih ciljeva i liste stručne literature;
4. naznaku o obaveznim i izbornim predmetima (kursevima) (Compulsory or optional course units); 5. ime(na) nastavnika i saradnika (Teaching staff); 6. dužinu trajanja nastave (Length) - godinu studija, semestar, broj časova nedjeljno, mjesto predmeta
(kursa) u ukupnom pregledu (dijagram strukture studija); 7. metod nastave i savlađivanja gradiva (Teaching and learning methods) – predavanja, konsultacije,
vježbe, laboratorijske vježbe, seminari, terenski rad i slično, sa brojem nedjeljnih časova i ukupnim brojem nedjelja trajanja određene aktivnosti;
8. način polaganja i trajanja ispita (Assessments) - oblici provjere znanja tokom nastave, njihova učestalost i vrednovanje praktičnog rada i drugih oblika individualnog rada (seminarski radovi, projekti i drugo), način i temini polaganja ispita;
9. posebnu naznaku predmeta (kurseva) na kojima se nastava izvodi na nekom od stranih jezika (The language);
10. ECTS bodove predviđene za određeni predmet (kurs) (ECTS credit allocation), u skladu sa opštim pravilima ECTS-a, uz naznaku broja bodova za bitne aktivnosti predviđene programom predmeta (kursa) (laboratorijski rad, terenski rad).
Organizacija nastave
Član 7 Studijska godina organizuje se u dva semestra (zimskom i ljetnjem).
Realizacija studijskog programa u jednom semestru traje 15 nedjelja. Ispitni rokovi su januarski i junski, sa po dva ispitna termina. Student koji ne položi ispit u prvom ispitnom terminu ima pravo da polaže u drugom terminu istog ispitnog roka. Student ima pravo da predmete koje nije položio u januarskom i junskom ispitnom roku polaže u dodatnom roku, sa jednim ispitnim terminom, prije početka naredne studijske godine, uz priznavanje postignutih rezultata predispitnih provjera znanja u toj studijskoj godini. Početak studijske godine i semestra, organizacija i realizacija studijskih programa i termini za organizaciju ispita za studijsku godinu utvrđuju se Akademskim kalendarom koji usvaja i objavljuje Senat, najkasnije dva mjeseca prije početka nastave.
Član 8
Nastava se organizuje i izvodi prema utvrđenom rasporedu časova. Univerzitet je dužan da raspored časova objavi najkasnije 10 dana prije početka nastave. Raspored časova sadrži: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta (kursa), vrijeme (dan, sat) održavanja nastave, mjesto (sale, laboratorije) održavanja nastave, nastavnike i eventualna druga uputstva o nastavi. Za svaki predmet (kurs) predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i dužan je isti dostaviti prodekanu za nastavu, najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa planom rada na predmetu (kursu). Studenti imaju pravo na izvod iz plana rada u pisanoj formi. Pri utvrđivanju planova mora se voditi računa da se usklade termini polaganja ispita, odnosno kolokvijuma, na način koji će studentu omogućiti da u jednom danu polaže samo jedan kolokvijum, odnosno ispit sa studijske godine koju pohađa, a pri određivanju ispitnih termina vodi se računa da vrijeme između dva termina za svaki predmet bude najmanje deset dana, o čemu se stara prodekan za nastavu. Kolokvijumi se organizuju u terminima utvrđenim za izvođenje nastave iz predmeta iz kojih je predviđeno polaganje kolokvijuma. Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminarski, praktikumi, domaći, grafički, projekti i drugo) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, u skladu sa ECTS. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za polaganje pomogne studentima organizovanjem konsultacija. Termini i vrijeme za konsultacije treba da budu usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima. Promjena rasporeda časova i plana rada u toku nastave, po pravilu, nije dopuštena. Ako se ukaže potreba za promjenom (zbog bolesti nastavnika i slično) prodekan za nastavu određuje zamjenu.
Član 9 Nastava se organizuje i izvodi za najmanje pet studenata za tehničke, prirodno-matematičke i umjetničke studijske programe i medicinu, odnosno za najmanje deset studenata za studijske programe društvenih nauka. Odlukom Senata nastava može biti organizovana kao mentorska i za manji broj studenata. Ovom odlukom precizira se opterećenje nastavnika u vezi sa mentorskom nastavom.
Član 10
Pojedini oblici nastave mogu se organizovati i kao učenje na daljinu, ali se ispiti moraju održavati u sjedištu, odnosno prostorijama Univerziteta odnosno organizacione jedinice. Ispiti iz umjetničkih predmeta mogu se održavati i van mjesta sjedišta jedinice, ukoliko se radi o javnim manifestacijama, kao što su koncerti, izložbe, predstave i slično.
Praktični rad i stručna praksa mogu se organizovati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina. Studijski programi mogu predvidjeti aktivnosti iz tjelesne i zdravstvene kulture kao sastavni dio redovne nastave ili kao fakultativni sadržaj. Kada je studijskim programom predviđeno praktično polaganje ispita, ispit se može polagati i u prostorijama u kojima se obavlja praktična nastava i profesionalna praksa. Prijavljivanje predmeta i evidencija
Član 11 Student prijavljuje predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri nedjelje prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Izbor predmeta vrši se do opterećenja od 30 ECTS kredita za semestar i 60 ECTS kredita za godinu, osim u slučajevima u kojima je ovim pravilima utvrđeno drugačije. Student može prijaviti da sluša predmete (kurseve) koje nije položio iz prethodnih semestara, kao i predmete (kurseve) iz naredne studijske godine za koje je ispunio uslove predviđene pravilima studijskog programa. Po isteku termina predviđenih za prijavljivanje predmeta (kurseva), formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na oglasnoj tabli organizacione jedinice za svaki studijski program i predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije. Podaci o prijavljenom opterećenju unose se u evidencioni karton studenta. Forma i sadržina evidencionog kartona studenta utvrđuju se posebnim aktom Senata. Prijavljivanje za ponovno pohađanje nastave
Član 12 Student se prijavljuje za ponovno pohađanje nastave iz predmeta koje nije položio u prethodnim studijskim godinama. Opterećenje na ponovljenim predmetima za redovnog studenta može biti najviše 20 ECTS na studijskoj godini. U slučaju izmjene studijskog programa ili predmeta (kursa), student koji ponavlja pohađanje nastave obavezan je da prihvati nastale izmjene. U ovom slučaju shodno se primjenjuje odredba o prepisu iz člana 23 ovih Pravila. Ovjera semestra i godine
Član 13 Na kraju semestra i studijske godine ovjerava se evidencioni karton studenta upisom broja osvojenih ECTS kredita po semestrima i ukupno. Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente. Na osnovu ovjerenog semestra i godine potvrđuje se koliko je student osvojio ECTS kredita, čime se omogućava korišćenje propisanih studentskih prava. Evaluacija nastave
Član 14
Učešće studenata u postupku redovnog (godišnjeg) nadzora za obezbjeđenje sistema kvaliteta vrši se kroz ocjenu predavanja, programa, nastavnog osoblja i njihove pedagoške sposobnosti. Praćenje uspješnosti nastave sprovodi se anketiranjem studenata. Anketa je anonimna.
Za sprovođenje ankete odgovorni su studentski povjerenik i prodekan zadužen za nastavu i studentska pitanja na organizacionoj jedinici. U sprovođenje ankete mogu se uključiti i drugi članovi akademskog osoblja i studenti, koje odredi dekan i Studentski parlament, odnosno studentsko vijeće. Anketa se obavezno sprovodi nakon završetka semestra. Anketiranje može da se sprovede i u toku semestra, na prijedlog Studentskog parlamenta ili studentskih vijeća na organizacionim jedinicama. Odluku o anketiranju, terminima sprovođenja, sadržaju i načinu obrade ankete, kao i uputstvo o sprovođenju ankete donosi Senat. Podaci o ocjeni za svaki predmet (kurs) unose se u personalni dosije nastavnika. Dekan je dužan da nastavnika čije su ocjene znatno ispod prosjeka pozove na razgovor, ukaže na nedostatke i saopšti preporuke za otklanjanje tih nedostataka. Sumarne ocjene se objavljuju na web stranici Univerziteta. III NAPREDOVANJE U TOKU STUDIJA Status studenta
Član 15 Status studenta stiče se upisom na odgovarajući studijski program. Upis se vrši u statusu studenta koji se finansira iz budžeta ili studenta koji snosi troškove školovanja. Student se pri upisu studijske godine opredjeljuje za predviđeni dio studijskog programa obima 30 ECTS za semestar, odnosno 60 ECTS za godinu. Student ima pravo upisa 60 ECTS po studijskoj godini, uključujući i broj neostvarenih kredita iz prethodne studijske godine. Izuzetno, student koji je završio sve obaveze iz prethodne godine može upisati do 80 ECTS kredita. Ovo pravo student može koristiti po odobrenju dekana, počev od druge godine.
Član 16 Student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini ima pravo da se i u narednoj godini finansira iz budžeta. Student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini smatra se redovnim studentom u pogledu ostvarivanja prava za koja je ovaj status predviđen kao uslov njihovog ostvarivanja (finansiranje iz budžeta, pravo na studentski dom, studentski kredit i druga prava). U pravima i obavezama u nastavi nema razlike između studenta koji se finansira iz budžeta i studenta koji snosi troškove školovanja (samofinansirajući student).
Član 17
Status redovnog studenta može se zadržati do sticanja diplome osnovnih studija. Status redovnog studenta priznaje se i studentu, državljaninu Crne Gore, koji se prepiše sa drugog univerziteta, ukoliko ispuni propisani kriterijum za taj status. U tom slučaju, vrijeme studiranja na drugom univerzitetu uračunava se u ukupno trajanje studija. Redovnom studentu koji ima zvanično verifikovan status vrhunskog sportiste može se odobriti savladavanje studijskog programa pod posebnim uslovima, koje utvrđuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice.
Mobilnost na Univerzitetu
Član 18 Studentu se može omogućiti prelazak sa akademskih na primijenjene studije, odnosno sa jednog studijskog programa na drugi u okviru istih studija, pod uslovima koje utvrđuje Senat, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice. Pravo na prelazak sa akademskih na primijenjene studije ili promjena studijskog programa može se ostvariti prije početka nastave. Uz zahtjev za promjenu studija ili studijskog programa prilažu se dokumenta o postignutom uspjehu na studiju, odnosno studijskom programu sa koga se prepisuje. Vrijeme studiranja na studijskom programu sa koga se prepisuje uračunava se u ukupno trajanje studija.
Član 19 Položeni ispiti na drugom studijskom programu priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju nastavnom predmetu drugog studijskog programa od najmanje 80% . Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost i formira prijedlog za priznavanje ispita, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju. Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita. Mobilnost između univerziteta
Član 20
Student ima pravo da u toku studija provede određeno vrijeme (semestar ili studijsku godinu) na drugoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji ili inostranstvu, posredstvom međunarodnih programa za razmjenu studenata, ili na osnovu bilateralnih ugovora između univerziteta. U skladu sa ugovorom koji student zaključuje sa univerzitetom priznaje mu se ostvareni broj kredita. Razmjena studenata ne podrazumijeva izdavanje diplome, odnosno sticanje stepena, od strane univerziteta na kome boravi, ukoliko ugovorom između univerziteta nije uređeno izdavanje zajedničke diplome, odnosno priznavanje stepena.
Član 21 Uz zahtjev za boravak na drugoj ustanovi visokog obrazovanja prilažu se originalna dokumenta predviđena ECTS pravilima za promjenu mjesta studiranja, i to:
- formular za prijavljivanje studenta na drugu visokoškolsku instituciju (Student application form); - ugovor o studiranju na drugoj visokoškolskoj instituciji (Learning Agreement); - prepis ocjena (Transcript of Records); - informacioni paket (Informator) (Information Package).
Formulari dokumenata iz stava 1 ovog člana čine sastavni dio ovih pravila. Zadatke u vezi sa administrativnim i akademskim aspektima ECTS-a (informisanje studenata, pomoć u pripremi dokumenata, komunikacija između matične univerzitetske jedinice i institucije, pomoć u vezi sa uključivanjem gostujućih studenata u obrazovni program) obavljaju ECTS koordinatori studijskih programa na organizacionim jedinicama.
Član 22
Student koji je boravio na drugom univerzitetu može da se vrati na studijski program Univerziteta koji je započeo, a na njegov status primjenjuju se odredbe ovih pravila. Promjena statusa studenta
Član 23 Student ne može istovremeno da se finansira iz budžeta na dva studija (akademskom i primjenjenom), odnosno na dva studijska programa koja organizuje Univerzitet.
Nije dozvoljen prepis sa primijenjenog studijskog programa na akademski. Student koji se finansira iz budžeta i ima manje od 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini može da nastavi studije u statusu studenta koji snosi troškove školovanja. Prepis studenata sa drugih ustanova visokog obrazovanja vrši se u upisnom roku, u okviru licencom dozvoljenog broja. Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost stečenog obrazovanja i formira prijedlog za upis, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju. Položeni ispiti na prethodno upisanoj ustanovi visokog obrazovanja priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju najmanje 80% nastavnim predmetima organizacione jedinice Univerziteta na koju se prepisuje. Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita.
Član 24 Student koji se sam finansira i koji položi sve ispite, odnosno ostvari 60 ECTS kredita, u skladu sa studijskim programom za određenu godinu studija, može se u narednoj godini finansirati iz budžeta, ako se rangira u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta. Izbor studenata sa ostvarenim pravom za prelazak na finansiranje iz budžeta vrši se na osnovu rangiranja po broju sakupljenih ECTS kredita i ocjena dobijenih u toku studija. Postupak rangiranja sprovodi komisija za upis studenata organizacione jedinice na završetku prethodne studijske godine. Odluku o prelasku studenta iz statusa studenta koji snosi troškove školovanja na finansiranje iz budžeta donosi Senat, na prijedlog organizacione jedinice. Student ovo pravo ne može koristiti ukoliko je u toku studija gubio status studenta koji se finansira iz budžeta. Mirovanje statusa studenta
Član 25 Prava i obaveze studenta mogu mirovati. Po prestanku razloga zbog kojih je zatraženo mirovanje, student nastavlja studije po pravilima po kojima je započeo studiranje.
Član 26
Studentu se na njegov zahtjev odobrava mirovanje prava i obaveza za vrijeme: 1) teže, odnosno duže bolesti; 2) upućivanja na stručnu praksu u trajanju od najmanje šest mjeseci; 3) međunarodne razmjene studenata u trajanju dužem od 30 dana u toku održavanja nastave, ako student kroz tu razmjenu ne stiče ECTS kredite; 4) trudnoće; 5) roditeljskog odsustva; 6) njege djeteta nakon roditeljskog odsustva u trajanju od godinu dana; 7) priprema za olimpijske igre, svjetsko ili evropsko prvenstvo – kada ima status vrhunskog sportiste; 8) i u drugim opravdanim slučajevima. Mirovanje prava i obaveza studenta odobrava se u trajanju od jednog semestra ili jedne studijske godine, odnosno u dužini trajanja mirovanja iz stava 1 ovog člana. Za vrijeme trajanja mirovanja student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio obaveze. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija. Po prestanku razloga zbog kojih je tražio mirovanje, student nastavlja studije po pravilima po kojima je započeo studiranje. O zahtjevu za mirovanje prava i obaveza odlučuje dekan, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Odluka dekana iz stava 5 ovog člana je konačna. IV VREDNOVANJE RADA STUDENATA Praćenje rada studenata
Član 27
Znanje i vještine studenata provjeravaju se i vrednuju kontinuirano u toku semestra i na završnom ispitu. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa oblicima praćenja rada, terminima provjere znanja, karakterom i sadržinom završnog ispita, strukturom ukupnog broja poena i načinom formiranja ocjene. Uspješnost studenta u savladavanju predmeta za svaki izdvojeni oblik provjere znanja vrednuje se i izražava poenima. Nastavnik je dužan da javno sopšti studentima rezultate o broju osvojenih poena nakon svake provjere, kao i ukupan broj poena koje je student osvojio od početka nastave. Na zahtjev studenta nastavnik je dužan da detaljno obrazloži ocjenu njegovog rada.
Član 28 Student ima pravo da pristupi svim oblicima provjere znanja tokom nastave i u ispitnim rokovima, bez uslovljenosti. Ispit na predmetima (kursevima)
Član 29
Neposredno po završetku nastave student polaže ispit iz tog predmeta. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa načinom polaganja ispita (pismeno, usmeno i praktično) i terminima za njegovo održavanje. Po osnovu svih predispitnih oblika provjere znanja, odnosno ishoda učenja i polaganjem ispita, student može ostvariti najviše 100 poena. Završni ispit se u strukturi poena može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. Student kumulativno sakuplja poene sa svih provjera znanja. Student koji ne položi završni ispit ili student koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita. Ocjenjivanje
Član 30
Rezultate provjere rada i znanja studenta u toku nastave predmetni nastavnik unosi u karton rada studenta. Nakon završetka nastave i ispita nastavnik određuje ukupni broj osvojenih poena i formira konačnu ocjenu za svakog studenta. Ukupan broj osvojenih poena i završnu ocjenu nastavnik unosi u zajednički spisak studenata, koji dostavlja prodekanu zaduženom za nastavu i studentska pitanja organizacione jedinice. Ocjene koje je verifikovalo Vijeće organizacione jedinice, odnosno Senat, upisuju se u evidencioni karton studenta. Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja izražava se slovnim ocjenama, i to: A, B, C, D, E i F. Slovne ocjene ekvivalentne su brojčanim ocjenama i to:
A - ( odličan ) ekvivalentna je ocjeni 10; B - (vrlodobar) ekvivalentna je ocjeni 9; C - (dobar) ekvivalentna je ocjeni 8; D - (zadovoljava) ) ekvivalentna je ocjeni 7; E - (dovoljan ) ekvivalentna je ocjeni 6. Ocjena F je nedovoljna ocjena.
Srednja ocjena tokom studija određuje se kao količnik zbira proizvoda brojčane ocjene i ECTS bodova za svaki predmet i ukupnog broja stečenih ECTS bodova. Konačna ocjena na ispitu, sa maksimalno osvojenih 100 poena, utvrđuje se prema sljedećoj skali: Ocjena A: više ili jednako 90 poena Ocjena B: više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena Ocjena C: više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena Ocjena D: više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena Ocjena E: više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena Ocjena F: manje od 50 poena
Član 31 Ispiti i svi oblici provjere znanja su javni. Za javnost održavanja ispita odgovoran je prodekan za nastavu. Ukoliko se ispit organizuje usmeno, nastavnik treba da omogući studentima da prisustvuju ispitivanju. Usmenom ispitu obavezno prisustvuje, pored kandidata i ispitivača, i najmanje još jedna osoba iz reda studenata ili nastavnika. Ukoliko se ispit organizuje pismeno, nastavnik upoznaje studente sa kojim se pomagalima mogu koristiti.
Član 32 Nastavnik je dužan da saopšti studentima rezultat provjere znanja u roku od sedam dana nakon završnog ispita. Rezultati provjere znanja i konačne ocjene objavljuju se u roku od sedam dana od dana ispita, isticanjem na oglasnoj tabli oganizacione jedinice i/ili web stranici organizacione jedinice, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka. Ukoliko je student ocijenjen ocjenom (F) - nedovoljan, nastavnik je dužan da ga na njegov zahtjev upozna sa nedostacima rada. Ukoliko je ispit položilo manje od 50% studenata koji su redovno pohađali nastavu i polagali završni ispit, nastavnik je dužan da prije drugog termina završnog ispita održi konsultacije sa studentima. Ispit se polaže pred predmetnim nastavnikom, a izuzetno pred komisijom koju formira Vijeće, odnosno Senat, ukoliko na određenom predmetu postoji kontinuirana niska prolaznost.
Ocjena na ispitu i broj poena upisuju se u zapisnik o polaganju ispita, koji po završenom ispitu svojim potpisom ovjerava nastavnik. Listu prijavljenih studenata, ispitne prijave i zapisnik o polaganju ispita nastavnik dostavlja, najkasnije do kraja ispitnog roka, studentskoj službi radi obrade podataka i sačinjavanja liste o položenim predmetima. Nastavnik je dužan da evidencije o rezultatima predispitnih oblika provjere znanja, polaganja ispita, kao i drugu relevantnu dokumentaciju ispitnih rokova, čuva najmanje dvije godine.
Član 33
Ukoliko student i u drugom terminu nije položio ispit, mora se prijaviti za ponovno pohađanje nastave iz tog predmeta, izuzev u slučaju kada se radi o izbornom predmetu, kada ima pravo odabira drugog izbornog predmeta.
Član 34
Za studente završne godine osnovnih studija, organizovanih po ECTS pravilima studiranja, koji imaju jedan nepoložen ispit iz predmeta ljetnjeg semestra, organizuje se izvođenje nastave iz tog predmeta u zimskom semestru (mentorski rad).
Član 35 Student, koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom, ima pravo da, u roku od 72 sata nakon verifikacije ocjena, podnese zahtjev za poništenje ocjene i ponovno polaganje ispita, koji odlukom odobrava prodekan za nastavu. Ponovno polaganje ispita odvija se u propisanim rokovima.
Član 36
Student ima pravo da podnese prigovor na ocjenu ako smatra da završni ispit nije obavljen u skladu sa Zakonom i ovim pravilima. Ako student smatra da je oštećen u postupku sprovođenja i ocjenjivanja na završnom ispitu ima pravo na ponovno polaganje pred komisijom. Prigovor se podnosi u roku od 48 sati od dobijanja ocjene. Dekan, po ovlašćenju rektora, obrazuje komisiju u roku od tri dana, koja će utvrditi u skladu sa zahtjevom iz prigovora da li je ocjena izvedena suprotno propisima, pregledati i ponovo ocijeniti pismeni ili drugi rad, ili ispitati studenta. Ispitnu komisiju čine predmetni nastavnik i dva nastavnika iz iste ili srodnih oblasti. Komisija donosi odluku većinom glasova. Ocjena komisije iz stava 4 ovog člana je konačna.
Član 37 U slučaju spriječenosti predmetnog nastavnika da održi završni ispit, organizacija i održavanje završnog ispita povjerava se drugom nastavniku iz iste ili srodne oblasti, ili komisiji koju imenuje dekan. Komisija ima najmanje tri člana. U komisiju mogu biti imenovani nastavnici iz istih ili srodnih oblasti. Odluku o ocjeni komisija donosi većinom glasova. Odluka komisije je konačna. Na saopštavanje ocjena komisije sa usmenog, odnosno pismenog ispita shodno se primjenjuju odredbe člana 32 ovih pravila. Zapisnik o toku ispita i ocjeni komisija dostavlja dekanu, odnosno direktoru univerzitetske jedinice. V ISPRAVE O STUDIJAMA Diploma
Član 38 Diplomu o završenom osnovnom studiju potpisuju rektor i dekan organizacione jedinice. Dopunu diplome potpisuje dekan organizacione jedinice. Diploma se uručuje na svečanoj promociji. Druge isprave
Član 39
Na zahtjev studenta izdaju se i druge isprave o studiju kojima se potvrđuju statusna i druga prava studen ta u toku studiranja. Sve molbe i zahtjeve studenti dostavljaju u pisanom obliku studenstkoj službi organizacione jedinice.
Studentska karta
Član 40 Univerzitet može da izda studentsku kartu kao dokaz da je lice registrovano kao student Univerziteta, kojom mu se obezbjeđuje:
- pristup svim prostorima u kojima se odvijaju studentski programi Univerziteta; - korišćenje biblioteka, računarskih učionica, osim ako nijesu predviđena posebna pravila registracije; - pristup sportskim i drugim objektima koji stoje na raspolaganju Univerzitetu.
Bliže uslove izdavanja i korišćenja studentske karte utvrđuje Upravni odbor Univerziteta posebnom odlukom. VI ZAVRŠNE ODREDBE
Član 41 Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila studiranja na osnovnim studijama br. 01-830 od 20.04.2004. godine Stupanje na snagu
Član 42 Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Biltenu Univerziteta Crne Gore.
Broj: 08-581
Podgorica, 26.02.2015. godine
SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE
Predsjednik,
Prof. Radmila Vojvodić, rektor
Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i člana 140 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine donosi
PRAVILA STUDIRANJA NA POSTDIPLOMSKIM STUDIJAMA
1. OSNOVNE ODREDBE
Član 1 Ovim pravilima uređuje se organizacija i izvođenje postdiplomskih studija, upis na postdiplomske studije, napredovanje studenata u toku studija, vrednovanje rada studenata, dodjeljivanje diploma, izdavanje isprava o studijama, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju postdiplomskih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).
Član 2 Postdiplomskim studijama smatra se svaki studijski program koji daje pravo na sticanje stručnog naziva specijaliste, odnosno akademskog naziva magistra nauka/umjetnosti, u skladu sa Zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima. Postdiplomske studije na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prenosa kredita (ECTS).
Član 3 Na pitanja koja se odnose na status, mirovanje prava i obaveza studenata i mobilnost studenata, organizaciju nastave, napredovanje u toku studija i vrednovanje rada studenata postdiplomskih studija, kao i na druga pravila studija koja nijesu uređena ovim pravilima, shodno se primjenjuju odredbe zakona, Statuta Univerziteta i pravila o studiranju na osnovnim studijama na Univerzitetu.
Član 4
Magistarski rad predstavlja samostalni naučno-istraživački ili stručni rad kandidata, kojim on pokazuje da je ovladao određenom problematikom i da može samostalno postavljati i rješavati naučno-istraživačke i stručne probleme/zadatke. 2. ORGANIZACIJA POSTDIPLOMSKIH STUDIJA Organizator postdiplomskih studija
Član 5
Univerzitet, odnosno organizaciona jedinica Univerziteta (u daljem tekstu: organizator studija) organizuju i izvode postdiplomske studije iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti za koje su akreditovani. Univerzitet organizuje postdiplomske studije i omogućava sticanje diplome magistra nauka/umjetnosti iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. U izvođenju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih postdiplomskih studija Univerzitet može organizovati seminare, kurseve, ljetnje škole i druge oblike izvođenja nastave. Organizovanje i izvođenje zajedničkog studijskog programa magistarskih studija sa drugim ustanovama visokog obrazovanja iz naučnih odnosno umjetničkih oblasti za koje su matične organizacione jedinice
Univerziteta, podrazumijeva akreditovane studijske programe iz iste naučne/umjetničke oblasti i zaključen sporazum univerziteta o uslovima i načinu organizovanja zajedničkih studija. Na organizaciju, uslove za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na realizaciju zajedničkog studijskog programa magistarskih studija shodno se primjenjuju odredbe ovih pravila.
Član 6 Na postdiplomskim studijama za sticanje diplome specijalističkih studija stiče se obrazovanje iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti studija, a na studijama za sticanje diplome akademskog naziva magistra stiče se i obrazovanje zasnovano na naučnim istraživanjima ili umjetničkom stvaralaštvu, učešćem u organizovanom naučno-istraživačkom ili istraživačko-umjetničkom radu.
Član 7
U okviru Centra za studije i kontrolu kvaliteta na Univerzitetu formira se Odbor za monitoring magistarskih studija koje se realizuju na organzacionim jedinicama Univerziteta. Odbor za monitoring magistarskih studija daje mišljenje na prijavu teme magistarskog rada, sa stanovišta metodoloških principa naučno-istraživačkog rada.
Član 8
Na kraju studija, uz stečenu diplomu specijalističkih i magistarskih studija izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. U slučaju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studijskih programa, naučne odnosno stručne nazive utvrđuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, prilikom osnivanja studijskog programa magistarskih studija, koji se dostavlja na akreditaciju. Prilikom formulisanja naučnih naziva iz stava 3 ovog člana koriste se kombinacija cjeline ili djelova dvije najvažnije naučne oblasti koje čine magistarski program. Realizacija studijskog programa i nastave
Član 9 Postdiplomski studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. U skladu sa ECTS pravilima, obim studijskog programa iznosi 60 ECTS kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Jedan kredit odnosi se na 30 časova ukupnog rada studenta koji uključuje pohađanje nastave i pripremu za nastavu i vrednovanje njihovog rada. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, vježbi, seminara i slično), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, završni ispit). Senat posebnom odlukom utvrđuje odnos (srazmjeru) između jednog časa nastave i broja časova potrebnih za individualni rad studenta. Specijalistički rad na postdiplomskim studijama vrednuje se sa najviše 15 ECTS kredita. Na postupak prijave i odbrane ovog rada shodno se primjenjuju odredbe pravila studiranja na osnovnim studijama kojima se reguliše završni rad. Magistarski rad na postdiplomskim studijama vrednuje se sa najviše 30 ECTS kredita.
Trajanje postdiplomskih studija
Član 10 Postdiplomske specijalističke studije se organizuju nakon završenih osnovnih studija i traju jednu studijsku godinu (dva semestra), odnosno obim studijskog programa ovih studija je 60 ECTS kredita. Postdiplomske studije za sticanje akademskog naziva magistra nauka ili magistra umjetnosti organizuju se nakon završenih osnovnih studija ili specijalističkih studija. Obim magistarskog programa je do 120 ECTS kredita. Struktura studijskog programa
Član 11
Studijski program postdiplomskih studija sadži: 1) naziv i ciljeve studijskog programa; 2) nastavni plan koji sadrži listu obaveznih i izbornih predmeta i broj sati potreban za njihovu
realizaciju, kao i sadržaj nastavnih predmeta; 3) bodovnu vrijednost svakog predmeta i specijalističkog/magistarskog rada iskazanu u ECTS
kreditima; 4) bliže uslove za upis na studijski program; 5) uslove upisa u naredni semestar, način izvršavanja obaveza; 6) uslove za prelazak između pojedinih postdiplomskih studijskih programa u okviru istih ili srodnih
oblasti studija; 7) uslove pod kojima se može nastaviti studij nakon prekida; 8) stručni odnosno akademski naziv koji se stiče nakon završetka studija; 9) vještine i kompetencije stečene kvalifikacijom (diplomom); 10) druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa (optimalan broj upisanih studenata,
pokrivenost nastave, troškovi studija, i sl.).
Član 12 Nastavni plan i program postdiplomskih studija sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja na postdiplomskim studijskim programima, i to:
1. prikaz predmeta (kurseva) sistematizovanih po: studijskim godinama, semestrima i pripadnosti obaveznim zajedničkim predmetima (naučna baza, fundamentalni i stručni predmeti), izbornim stručnim predmetima i slobodnim izbornim predmetima;
2. broj časova individualnog opterećenja studenta po predmetu (kursu); 3. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 4. fond časova aktivne nastave; 5. prikaz organizacije i oblika nastave (seminari, tematske klinike, debatni časovi, praktični rad i
drugo); 6. prikaz obaveznih uslova za pohađanje nastave i polaganje predmeta (kurseva); 7. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizovana na takav način; 8. prikaz strukture specijalističkog i magistarskog rada sa brojem ECTS kredita i planiranim
terminima za početak i završetak njihove izrade.
Sa nastavnim planom i programom studenti se upoznaju na početku studijske godine. 3. UPIS NA POSTDIPLOMSKE STUDIJSKE PROGRAME
Član 13
Upis na postdiplomske studijske programe vrši se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Univerzitet odnosno organizaciona jedinica Univerziteta.
Upravni odbor Univerziteta, na prijedlog Senata, uz mišljenje Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, utvrđuje broj studenata za upis na studijske programe postdiplomskih studija. Konkurs se objavljuje prije početka studijske godine, a nakon završetka prethodne studijske godine. Konkurs se objavljuje u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na sajtu Univerziteta. Konkurs sadrži broj studenata za upis, minimalni broj kandidata za koje će se organizovati postdiplomske studije, uslove upisa, naziv studijskog programa i rokove za upis.
Član 14 Pravo prijave na konkurs za upis na postdiplomske specijalističke studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Izuzetno od stava 1 ovog člana, za lica sa invaliditetom sprovodi se princip afirmativne akcije. Pravo prijave na konkurs za upis na postdiplomske magistarske studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita (za dvogodišnje magistarske studije) ili završenim specijalističkim studijama, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Pravo upisa na interdisciplinarne ili multidisciplinarne studijske programe magistarskih studija koje organizuje Univerzitet imaju kandidati koji su ispunili uslove na jednom od osnovnih, odnosno specijalističkih studijskih programa koji su uključeni u realizaciju interdisciplinarnog ili multidisciplinarnog programa postdiplomskih studija. Kandidat koji je ispuno uslov iz stava 1 ovog člana ima pravo upisa na postdiplomske programe iz oblasti različitih od osnovnog studijskog programa koji je završio, pod uslovima koje utvrdi Senat, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice koja realizuje postdiplomski studijski program. Kandidat za upis mora imati aktivno znanje jednog svjetskog jezika. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Član 15 Upis se vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa prosječnom ocjenom na studijama obima 240 ECTS kredita, nakon sprovedenog postupka rangiranja. Kandidati sa istom prosječnom ocjenom imaju pravo upisa pod jednakim uslovima. Stranac se može upisati na studijski program postdiplomskih studija pod istim uslovima i po istim kriterijumima kao i crnogorski državljanin, uz prethodnu nostrifikaciju diplome ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija.
Postupak rangiranja sprovodi komisija za upis na organizacionoj jedinici Univerziteta, koju imenuje dekan iz reda akademskog osoblja sa akademskim zvanjima. Predsjednik komisije je prodekan za nastavu.
Član 16 Rangiranje se vrši nakon bodovanja. Bodovanje se vrši tako što se ocjenama u skladu sa ECTS skalom dodjeljuje:
- ocjeni A 10 bodova - ocjeni B 9 bodova - ocjeni C 8 bodova - ocjeni D 7 bodova - ocjeni E 6 bodova
Dodijeljeni broj bodova množi se sa odgovarajućim brojem ECTS kredita za svaki predmet i tako dobijeni proizvodi se sabiraju. Konačni broj bodova određuje se tako što se dobijeni zbir prvo podijeli sa ukupnim brojem kredita na studijskom programu, a zatim i sa brojem semestara provedenim na prethodnom nivou studija.
Član 17 Rezultat postupka rangiranja objavljuje se na sajtu organizacione jedinice Univerziteta. Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno sproveden, ima pravo prigovora Vijeću organizacione jedinice, u roku od 24 časa od objavljivanja rang liste. Odluka po prigovoru iz stava 3 ovog člana donosi se u roku od 24 časa od podnošenja prigovora i konačna je. Senat verifikuje odluke o upisu.
Član 18 Kandidat je ostvario pravo na upis ukoliko se nalazi na rang listi do broja koji je konkursom predviđen za upis. Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče sljedeći kvalifikovani kandidat na rang listi.
Član 19 Student zaključuje sa Univerzitetom ugovor o studiranju, kojim se bliže utvrđuju njihova međusobna prava i obaveze i visina školarine.
4. STRUČNA TIJELA POSTDIPLOMSKIH STUDIJA
Član 20 Stručna tijela postdiplomskih studija su: Vijeće organizacione jedinice, prodekan za nastavu i komisija za postdiplomske studije. Komisiju za postdiplomske studije imenuje Vijeće organizacione jedinice, na prijedlog dekana. Komisijom predsjedava prodekan za nastavu. Komisija za postdiplomske studije pruža stručnu pomoć u organizovanju i vođenju postdiplomskih studija, a posebno:
- predlaže organizaciju nastave; - sprovodi pripreme za početak nastave; - priprema prijedlog za nastavne mentore studentima nakon upisa; - predlaže visinu školarine; - priprema odluke po molbama i žalbama studenata, - predlaže angažovanje nastavnika; - prati izvođenje studijskog programa; - priprema godišnje izvještaje o radu postdiplomskih studija; - predlaže mjere za poboljšanje i unapređenje postdiplomskih studija; - vrši i koordinaciju drugih poslova od značaja za realizaciju postdiplomskih studija.
Član 21
Nastavu na postdiplomskim studijama može izvoditi akademsko osoblje sa akademskim zvanjem.
5. PRIJAVA I ODBRANA MAGISTARSKOG RADA
Član 22 Student bira temu magistarskog rada nakon završetka prvog semestra. Tema magistarskog rada može da se izabere iz predmeta (kursa) postdiplomskog studijskog programa. Teme za izradu magistarskih radova predlažu nastavnici koji učestvuju u izvođenju nastave na magistarskim studijama. Student prvo bira predmet (kurs) iz koga želi da radi magistarsku tezu i u dogovoru sa predmetnim nastavnikom predlaže Vijeću organizacione jedinice temu za izradu magistarskog rada. Postupak realizacije postdiplomskih studija iz oblasti umjetnosti bliže se uređuje pravilima koja utvrđuju vijeća fakulteta umjetnosti.
Član 23 Za izabranu temu student podnosi pisanu prijavu Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Prijava treba da sadrži: biografiju kandidata, naziv i kratku razradu teme, te strukturu rada i obrazloženje. Tema magistarskog rada mora precizno i jasno izražavati suštinski sadržaj magistarskog rada. Obrazloženje teme magistarskog rada sadrži:
- obrazloženje naziva rada; - predmet istraživanja; - hipotezu sa obrazloženjem; - svrhu i cilj istraživanja; - metode koje će se primijeniti; - sadržaj rada; - popis osnovne literature.
Potrebnu pomoć studentu za pripremu obrazloženja teme pruža nastavnik na odabranom predmetu, koji potpisuje saglasnost na obrazloženje teme. Uz prijavu student predlaže i mentora, uz prilaganje njegove pisane saglasnosti.
Član 24 Na osnovu podnesene prijave, uz saglasnost komisije za postdiplomske studije i pribavljeno mišljenje Odbora za monitoring magistarskih studija, Vijeće organizacione jedinice imenuje mentora i komisiju za ocjenu podobnosti teme i kandidata. Komisija iz stava 1 ovog člana ima, po pravilu, tri člana, od kojih je jedan član mentor. Komisija podnosi izvještaj Vijeću u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana imenovanja. Vijeće razmatra i ukoliko usvoji izvještaj komisije, odobrava temu za izradu magistarskog rada i imenuje članove komisije za ocjenu rada.
Član 25
Magistarski rad može se predati tek nakon položenih svih ispita i izvršenih svih drugih obaveza predviđenih studijskim programom. Magistrand podnosi Vijeću zahtjev za ocjenu magistarskog rada.
Zahtjev sadrži: - prijavu; - pisanu saglasnost mentora da rad sadrži sve elemente propisane za obrazloženje teme; - četiri primjerka rada (nekoričena); - izvještaj iz službene evidencije o ispitima i ECTS bodovima kandidata.
Član 26
Magistarski rad treba da bude samostalan rad u kojem magistrand dokazuje da je savladao nastavni plan i program studija, stekao potrebno znanje i osposobio se za njegovu primjenu. Pored zahtjeva iz stava 1 ovog člana, magistrand u radu treba da pruži dokaze da se uspješno koristi metodama u stručnom ili naučnom, odnosno umjetničkom radu, u izlaganju rezultata istraživanja, kao i da je osposobljen da izvodi zaključke na osnovu tako realizovanih istraživačkih zadataka. Rezultati predstavljeni u magistarskom radu treba da doprinose: - sistematizaciji naučnih ili stručnih, odnosno umjetničkih zadataka i postojećih rješenja za određenu oblast; - rješavanju aktuelnog naučnog, odnosno umjetničkog zadatka koji je postavljen kao cilj rada; - primjeni postojećih naučnih dostignuća u rješavanju kompleksnog stručnog zadatka. Mentor za izradu magistarskog rada dužan je da pomaže magistrandu pri izboru metoda naučno-istraživačkog, odnosno umjetničkog rada, literature, pripremi strukture rada, kao i da mu pruža drugu stručnu pomoć. Mentor može istovremeno da vodi najviše pet studenata.
Član 27 Magistarski rad treba, po pravilu, da ima opseg od 60 do 80 stranica, da bude napisan na papiru formata A4, da bude korektno jezički, stilski i tehnički oblikovan u skladu sa savremenim postupcima, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija u oblasti naučnog, stručnog, odnosno umjetničkog rada. Korice magistarskog rada sadrže sljedeći tekst: Na vrhu: UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET/AKADEMIJA U sredini: Ime i prezime magistranda Dva reda niže u sredini: NASLOV RADA (velikim, masnim slovima) Red niže: MAGISTARSKI RAD Pri dnu: mjesto, godina Na prvoj unutrašnjoj stranici ispisuje se tekst kao na koricama. Iza prve stranice treba da stoji posebna stranica sa podacima i informacijama o magistrandu, magistarskom radu, komisiji i obrani magistarskog rada : PODACI I INFORMACIJE O MAGISTRANDU Ime i prezime Datum i mjesto rođenja Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina završetka studija INFORMACIJE O MAGISTARSKOM RADU Naziv postdiplomskog studija Naslov rada Fakultet/Akademija na kojem je rad odbranjen
UDK, OCJENA I ODBRANA MAGISTARSKOG RADA Datum prijave magistarskog rada Datum sjednice Vijeća na kojoj je prihvaćena tema Komisija za ocjenu teme i podobnosti magistranda Mentor Komisija za ocjenu rada Komisija za odbranu rada Lektor Datum odbrane Datum promocije Poslije stranice sa podacima i informacijama o magistrandu i magistarskom radu i drugo, slijedi: Predgovor Izvod rada Sažetak na engleskom jeziku Sadržaj Originalni konačni tekst magistarskog rada
Član 28
Rad se dostavlja članovima komisije za ocjenu magistarskog rada. Po jedan primjerak rada izlaže se u biblioteci organizacione jedinice i Univerzitetskoj biblioteci. Obavještenje da je magistarski rad izložen u biblioteci objavljuje se na sajtu organizacione jedinice i Univerziteta. Primjedbe na magistarski rad mogu se dostaviti u roku od 15 dana od dana isticanja obavještenja iz stava 3 ovog člana.
Član 29
Komisija za ocjenu magistarskog rada dužna je da u roku od 30 dana od prijema rada dostavi Vijeću organizacione jedinice izvještaj o magistarskom radu (kratki prikaz rada: postavljeni cilj, primijenjene metode, dobijeni rezultati i zaključci o realizovanim istraživanjima), sa zaključnim stavom i prijedlogom, uključujući izjašnjenje na primjedbe. Vijeće ocjenjuje izvještaj komisije i donosi odluku o prihvatanju ili neprihvatanju rada, najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja izvještaja komisije. Donošenjem odluke o prihvatanju magistarskog rada, Vijeće imenuje komisiju za odbranu rada.
Član 30
Ukoliko komisija za ocjenu rada ili Vijeće organizacione jedinice odbiju magistarski rad, magistrand može podnijeti novu prijavu teme magistarskog rada.
Član 31 Magistrand može pristupiti odbrani magistarskog rada po isteku sedam dana od kada je Vijeće organizacione jedinice donijelo odluku o prihvatanju izvještaja komisije za ocjenu rada, odnosno prihvatanju magistarskog rada. Rješenje o odbrani magistarskog rada dostavlja se magistrandu i objavljuje se na sajtu Univerziteta i organizacione jedinice.
Član 32
Odbrana magistarskog rada pred komisijom ima sljedeći tok:
Predsjednik komisije iznosi podatke i informacije o magistrandu i daje kratki prikaz rada, nakon čega magistrand iznosi kraći rezime, rezultate i zaključke do kojih je došao, a zatim članovi komisije postavljaju pitanja (u pisanom obliku). Komisija za odbranu magistarskog rada, nakon sprovedenog postupka, donosi odluku da li je magistrand sa uspjehom odbranio rad i sa kojom ocjenom. Prilikom donošenja odluke o ocjeni, uzima se u obzir kvalitet magistarskog rada i kvalitet odbrane magistarskog rada. Ocjena rada donosi se većinom glasova komisije i mora biti u skladu sa ECTS skalom: OCJENA A – odbranio sa izuzetnim uspjehom OCJENA B - odbranio sa uspjehom iznad prosjeka OCJENA C - odbranio sa prosječnim uspjehom O radu komisije za odbranu magistarskog rada vodi se zapisnik na obrascu za odbranu magistarskog rada.
Član 33
Magistarski rad je javan i može se objaviti nakon odbrane. Siže prihvaćenog i uspješno odbranjenog magistarskog rada, sa imenima članova komisija za ocjenu i odbranu rada, objavljuje se u Biltenu Univerziteta Crne Gore.
Član 34 Magistarski rad brani se jedanput.
Član 35 Magistarski rad predaje se u sedam primjeraka, ukoričen u tvrde platnene korice, po pravilu, plave boje. Magistrandu se izdaje potvrda o datumu prijema predatog magistarskog rada.
Član 36 Dekan utvrđuje datum svečane promocije, na kojoj se kandidatima koji su položili sve ispite, izvršili druge obaveze iz ovih pravila, odbranili specijalistički ili magistarski rad, dodjeljuje diploma o završenom postdiplomskom studiju, sa pravom na stručni, odnosno akademski naziv odgovarajuće oblasti, u skladu sa programom postdiplomskih studija. Do dodjeljivanja diplome izdaje se uvjerenje o završenim postdiplomskim studijama.
Član 37 Organizaciona jedinica Univerziteta dužna je da po jedan primjerak magistarskog rada dostavi Univerzitetskoj biblioteci i Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, kao i da ga objavi na sajtu organizacione jedinice, u roku od 30 dana od dana odbrane magistarskog rada.
Član 38 Magistrandi koji su odbranili magistarski rad upisuju se u Knjigu magistara nauka/umjetnosti, koju vode organizacione jedinice Univerziteta.
Član 39 Senat može oglasiti ništavnom diplomu o stečenom stručnom nazivu specijaliste, odnosno akademskom nazivu magistra nauka/umjetnosti, pored slučajeva utvrđenih zakonom, i u slučaju kada je diploma potpisana od strane neovlašćenog lica ili ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne i druge obaveze na način i po postupku utvrđenim zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.
Član 40 Univerzitet može izdati novu diplomu i dodatak diplome ili izvršiti zamjenu diplome i dodatka diplome u skladu sa zakonom. 6. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 41
Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila studiranja na postdiplomskim studijama br. 01-831 od 20.04.2004. godine
Član 42
Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Biltenu Univerziteta Crne Gore.
Broj: 08-582 Podgorica, 26.02.2015. godine
SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE
Predsjednik Prof. Radmila Vojvodić, rektor
Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i člana 140 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine, donosi
PRAVILA DOKTORSKIH STUDIJA
1. OSNOVNE ODREDBE
Član 1 Ovim pravilima uređuje se organizacija i izvođenje doktorskih studija, upis na doktorske studije, način sprovođenja ispita i istraživačkog rada, postupak prijave i odbrane doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta, izdavanje diplome, postupak promocije doktora nauka odnosno zvanja doktora umjetnosti, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).
Član 2 Doktorskim studijama smatra se svaki studijski program koji daje pravo na sticanje diplome akademskog naziva doktora nauka/umjetnosti, u skladu sa Zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.
Doktorske studije na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prenosa kredita (u daljem tekstu: ECTS).
Član 3 Na pitanja koja se odnose na status, mirovanje prava i obaveza studenata i mobilnost studenata doktorskih studija, kao i na druga pravila studija koja nijesu uređena ovim pravilima, shodno se primjenjuju odredbe zakona, Statuta Univerziteta i pravila o studiranju na osnovnim studijama na Univerzitetu. Naučno-istraživački rad koji je student obavljao na univerzitetu na kojem se ne primjenjuju pravila ECTS bodovanja za doktorske studije, vrednuje se u skladu sa ECTS pravilima matične institucije, u zavisnosti od vremena provedenog na drugom univerzitetu i rezultata relevantnih za izradu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta.
Član 4
Nakon završetka doktorskih studija student: • pokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada u oblasti studija, te samostalnost primjene vještina i metoda istraživanja u svojoj oblasti; • pokazuje sposobnost sintetizovanja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, dizajniranja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci i umjetnosti; • originalnim istraživanjem doprinosi proširenju granica znanja naučnim/umjetničkim radom, čiji neki djelovi zaslužuju objavu u domaćim i međunarodno referentnim publikacijama; • sposoban je za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja; • promoviše, u akademskom i profesionalnom kontekstu, tehnološki, društveni ili kulturni napredak u društvu zasnovanom na znanju.
Član 5
Na doktorskim studijama za sticanje diplome akademskog naziva doktora nauka ili zvanja doktora umjetnosti, stiče se obrazovanje iz naučnih/umjetničkih oblasti studija učešćem u nastavi, naučno-istraživačkom odnosno umjetničko-istraživačkom radu i samostalnom realizacijom istraživanja.
Na kraju studija, uz stečenu diplomu doktora nauka/umjetnosti, izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. U slučaju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studijskih programa, naučne nazive utvrđuje Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, prilikom osnivanja studijskog programa doktorskih studija, koji se dostavlja na akreditaciju. Prilikom formulisanja naučnih naziva iz stava 3 ovog člana, koriste se kombinacija cjeline ili djelova dvije najvažnije naučne oblasti koje čine doktorski program. 2. ORGANIZACIJA DOKTORSKIH STUDIJA Organizator doktorskih studija
Član 6
Univerzitet organizuje i izvodi doktorske studije iz naučnih/umjetničkih oblasti za koje je akreditovan (u daljem tekstu: organizator studija). Univerzitet organizuje doktorske studije i omogućava sticanje doktorata nauka/umjetnosti iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. U izvođenju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih doktorskih studija Univerzitet može organizovati seminare, kurseve, ljetnje škole i druge oblike izvođenja nastave. Realizacija doktorskih studija
Član 7
Za realizaciju doktorskih studija na Univerzitetu osniva se Centar za doktorske studije, kao unutrašnja jedinica Univerziteta. Centar za doktorske studije djeluje u funkciji poboljšanja kvaliteta doktorskih studija, veće međunarodne prepoznatljivosti Univerziteta u okviru evropskog istraživačkog prostora i oblasti visokog obrazovanja i pospješivanja multidisciplinarnog pristupa doktorskim studijama, u smislu funkcionalizacije i povezivanja sa privredom i društvom. Centar za doktorske studije: 1) predlaže Senatu strategiju razvoja doktorskih studija; 2) definiše oblasti doktorskh studija; 3) organizuje nastavu iz doktorskih studija; 4) odobrava plan rada i angažovanje nastavnika na doktorskim studijama i prati realizaciju doktorskih studija; 5) definiše tekst konkursa za upis u prvu godinu doktorskih studija; 6) prati i analizira prolaznost studenata i predlaže upisnu kvotu i visinu školarine; 7) stara se o ispunjenosti uslova rada doktorskih studija, po normativima i standardima za akreditaciju doktorskih studija; 8) podstiče, organizuje i ostvaruje istraživačke poduhvate multidisciplinarnog karaktera; 9) učestvuje u realizaciji zajedničkih projekata sa domaćim i stranim partnerima Univerziteta i daje inicijative za uspostavljanje bilateralnih i multilateralnih oblika saradnje; 10) organizuje naučne skupove, seminare i savjetovanja; 11) promoviše doktorske studije; 12) donosi godišnji program rada Centra; 13) donosi pravilnik o radu Centra;
14) propisuje formu obrazaca za sve faze postupka prijave i odbrane doktorske disertacije , odnosno doktorskog umjetničkog projekta; 15) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim pravilima. Centar za doktorske studije neposredno organizuje multidisciplinarne doktorske studije i posebne oblike studija za inovaciju znanja iz multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. Univerzitet može povjeriti pojedine poslove organizovanja multidisciplinarnih studija nekoj od svojih organizacionih jedinica, u skladu sa planiranim programom studija.
Član 8
U Centru za doktorske studije formira se Odbor za doktorske studije, kao stručno tijelo, koji upravlja doktorskim studijama i odgovoran je za postupak samovrednovanja, kontinuirano praćenje, osiguranje i unapređenje kvaliteta.
Odbor ima predsjednika i deset članova, koje imenuje Senat, na prijedlog rektora, iz reda zaposlenih sa akademskim i naučnim zvanjem na Univerzitetu, iz različitih naučnih i umjetničkih oblasti. Predsjednik Odbora za doktorske studije je rukovodilac Centra za doktorske studije, po funkciji. Odbor razmatra sva pitanja koja se odnose na organizaciju doktorskih studija i tok studiranja, planove i programe doktorskih studija i predlaže odluke koje donosi Senat, a u vezi su sa sprovođenjem doktorskih studija. Odbor daje mišljenje Senatu u postupku osnivanja studijskog programa doktorskih studija. Odbor odlučuje o svim pitanjima tajnim glasanjem, većinom glasova ukupnog broja članova Odbora.
Član 9 Organizaciona jedinica Univerziteta na kojoj se realizuju doktorske studije ima Komisiju za doktorske studije, koju imenuje Vijeće organizacione jedinice, na prijedlog dekana. Komisija za doktorske studije pruža stručnu pomoć u organizovanju i vođenju doktorskih studija na nivou organizacione jedinice. Izvođenje doktorskih studija
Član 10
Doktorske studije mogu se organizovati i na stranom jeziku.
Član 11 Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički projekat izrađuje se i brani na jeziku na kojem se realizuje studijski program doktorskih studija. Doktorska disertacija se može napisati i braniti na engleskom jeziku i ako se doktorske studije ne realizuju na engleskom jeziku, pod uslovom da studijski program to omogućava i da članovi komisije za ocjenu i odbranu vladaju tim jezikom, pri čemu se pravi prošireni apstrakt na službenom jeziku u obimu od najmanje 10, a ne više od 25 strana u formatu A4 ili adekvatnom obimu u drugom formatu. Izvještaji, ocjena i druga dokumentacija, kao i doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički projekat, pišu se na službenom jeziku i na engleskom jeziku ako je lice koje se ne služi službenim jezikom član komisije i učestvuje u postupku prijave, izrade ili odbrane doktorske disertacije kao završnog dijela studijskog programa koji se realizuje na službenom jeziku. Izuzetno, na engleskom jeziku može biti napisan i samo rezime doktorske disertacije u obimu od najmanje 10, a ne više od 25 strana, u formatu A4 ili adekvatnom obimu u drugom formatu.
Član 12 Prilikom odbrane doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta organizator studija stara se da budu obezbijeđeni uslovi za međusobno razumijevanje svih učesnika u odbrani disertacije, kao i praćenje i razumijevanje javne odbrane doktorske disertacije kojoj prisustvuju druga zainteresovana lica. Trajanje doktorskih studija
Član 13 Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Studijski program doktorskih studija podijeljen je na studijske godine i semestre. Obim studijskog programa iznosi 60 ECTS kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Struktura studijskog programa
Član 14 Studijski program doktorskih studija čine: - studijske oblasti, podoblasti i discipline, - obavezni moduli/predmeti (kursevi), - izborni moduli/predmeti (kursevi), - istraživački, terenski i praktični rad, i - ishodi učenja.
Član 15
Studijski program doktorskih studija sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja, i to:
1. prikaz predmeta (kurseva) sistematizovanih po: studijskim godinama, semestrima i pripadnosti obaveznim zajedničkim predmetima (naučna baza, fundamentalni i stručni predmeti), izbornim stručnim predmetima i slobodnim izbornim predmetima;
2. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 3. prikaz organizacije i oblika nastave (predavanja, seminari, istraživački, umjetnički, terenski i
praktični rad); 4. fond časova aktivne nastave; 5. prikaz strukture doktorske disertacije sa brojem ECTS kredita i planiranim terminima za početak i
završetak njene izrade. Realizacija studijskog programa i nastave
Član 16
Studijska godina organizuje se u dva semestra: zimskom i ljetnjem. Studijski program doktorskih studija realizuje se kroz:
a) nastavu, b) naučno-istraživački odnosno umjetnički rad, i c) izradu i odbranu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta.
Član 17
Nastavni proces se izvodi kroz predavanja, seminare, konsultacije i druge utvrđene oblike nastave.
Realizacija studijskog programa odnosno nastave počinje, po pravilu, u zimskom semestru studijske godine, a može početi i u ljetnjem semestru u skladu sa odlukom Senata, na prijedlog Centra za doktorske studije. Nastava se izvodi ukoliko na jednom predmetu ima tri ili više studenata. Konsultativna (mentorska) nastava se izvodi ukoliko predmet sluša manje od tri studenta ili ako je ovakav vid nastave nužno organizovati zbog prirode (karaktera) studija/predmeta. Odluku o načinu izvođenja nastave koja će se organizovati donosi Vijeće organizacione jedinice Univerziteta. Nastavu na doktorskim studijama može izvoditi akademsko osoblje sa akademskim zvanjem, koje ima odgovarajiće rezultate u oblasti koju predaje.
Član 18
Studijski program doktorskih studija realizuje se na sljedeći način: - u I semestru kroz četiri predmeta; - u II semestru kroz jedan predmet i rad na istraživanju od značaja za doktorsku tezu (polazna
istraživanja); - u III, IV i V semestru kroz obavljanje istraživačkog rada; - u VI semestru kroz pripremu i odbranu doktorske disertacije.
Nastava u I i II semestru se organizuje u rasponu od 12 do 20 sati sedmično tokom 16 (15+1) sedmica nastave i konsultacija, u skladu sa utvrđenim nastavnim planom i programom. Ispiti se vrednuju sa najviše 40 ECTS kredita. Doktorska disertacija vrednuje se sa najviše 140 ECTS kredita, od čega se za polazna istraživanja dodjeljuje najviše 20 ECTS kredita, za prijavu i izradu teze najviše 90 ECTS kredita, a za pripremu i odbranu doktorske disertacije najviše 30 ECTS kredita.
Član 19 Nastavni predmeti po obimu, sadržaju i načinu realizacije odnosno oblicima nastave, kao i obaveze studenta, definišu se studijskim programom doktorskih studija. Naučna odnosno umjetnička istraživanja podrazumijevaju objavljivanje ostvarenih naučnih rezultata u naučnim časopisima i prezentaciju na međunarodnim naučnim skupovima, odnosno prezentaciju ostvarenih umjetničkih rezultata na način umjetničke komunikacije sa javnošću uobičajen za pojedine oblike umjetnosti. Polaznim istraživanjima u vezi sa doktorskom disertacijom student se bavi u cilju pripreme za izradu doktorske disertacije. Polazna istraživanja student može da prijavi nakon položenih svih ispita. Polazna istraživanja i naučno-istraživački rad za doktorsku tezu student obavlja pod nadzorom mentora, a rezultati istraživačkog rada objavljuju se u naučnim i stručnim časopisima.
Član 20 Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički pojekat je završni dio studijskog programa doktorskih studija. Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički pojekat je originalan naučni rad odnosno izvorni inovativni umjetnički projekat studenta doktorskih sudija u određenoj naučnoj ili interdisciplinarnoj ili
multidisciplinarnoj oblasti odnosno umjetnosti, kojim se daje novi naučni odnosno umjetnički rezultat i doprinosi razvoju naučne misli odnosno umjetnosti. Sticanje doktorata umjetnosti i postupak realizacije doktorskog umjetničkog projekta bliže se uređuje posebnim aktom Senata, na prijedlog Centra za doktorske studije i uz mišljenje fakulteta iz oblasti umjetnosti.
Član 21 Znanje, sposobnosti i vještine studenta prate se i vrednuju tokom nastave, a konačna ocjena se utvrđuje na ispitu. Ispit se polaže nakon odslušanog predavanja, odnosno nakon svih izvršenih nastavnih obaveza propisanih nastavnim planom i programom studija. Istraživački rad se vrednuje kroz svaku pojedinačnu aktivnost studenta utvrđenu ovim pravilima i nastavnim programom i one su izražene kroz ECTS kredite.
Član 22
Odbijenu doktorsku disertaciju kandidat ne može ponovo prijaviti. 3. UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE
Član 23 Upis na doktorske studije vrši se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Centar za doktorske studije, u skladu sa licencom. Upravni odbor Univerziteta, na prijedlog Senata, uz prethodno mišljenje Centra za doktorske studije i vijeća organizacionih jedinica Univerziteta, utvrđuje broj studenata za upis na studijske programe doktorskih studija. Konkurs se objavljuje u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na sajtu Univerziteta. Konkurs se, po pravilu, objavljuje najkasnije dva mjeseca prije početka studijske godine. Konkurs sadrži broj studenata za upis, minimalni broj kandidata za koje će se organizovati studij, uslove upisa, naziv studijskog programa i rokove za upis.
Član 24 Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Za upis na doktorske studije neophodno je znanje jednog svjetskog jezika.
Član 25 Upis se vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa prosječnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja. Kandidati sa istom prosječnom ocjenom imaju pravo upisa pod jednakim uslovima. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima i po istim kriterijumima kao i crnogorski državljanin, uz prethodnu nostrifikaciju diplome ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija.
Postupak rangiranja sprovodi komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno sproveden, ima pravo prigovora Vijeću organizacione jedinice.
Odluka Vijeća iz stava 5 ovog člana je konačna. Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče sljedeći kvalifikovani kandidat na rang listi. Senat verifikuje odluke o upisu, na osnovu saglasnosti Centra za doktorske studije.
Član 26 Pravo upisa na interdisciplinarne ili multidisciplinarne studijske programe doktorskih studija koje organizuje Univerzitet, imaju kandidati koji su ispunili uslove iz člana 24 ovih pravila na jednom od studijskih programa magistarskih studija koji su uključeni u realizaciju interdisciplinarnog ili multidisciplinarnog programa doktorskih studija.
Član 27 Izvođenje zajedničkog studijskog programa doktorskih studija sa drugim ustanovama visokog obrazovanja, iz naučnih odnosno umjetničkih oblasti za koje su matične organizacione jedinice Univerziteta, podrazumijeva akreditovane studijske programe iz iste naučne/umjetničke oblasti i zaključen sporazum univerziteta o uslovima i načinu organizovanja zajedničkih studija. Na organizaciju, uslove za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na realizaciju zajedničkog studijskog programa doktorskih studija shodno se primjenjuje odredbe ovih pravila.
Član 28
Student zaključuje sa Univerzitetom ugovor o studiranju, kojim se bliže utvrđuju njihova međusobna prava i obaveze i visina školarine. 4. PRIJAVA DOKTORSKE TEZE I ODBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE Mentor
Član 29 Vijeće organizacione jedinice Univerziteta predlaže Centru za doktorske studije kandidata za mentora. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, određuje studentu mentora prilikom upisa u II semestar. Mentor se, po pravilu, određuje iz reda vanrednih i redovnih profesora, odnosno viših naučnih saradnika i naučnih savjetnika, uže naučne/umjetničke oblasti doktorske disertacije, angažovanih na realizaciji studijskog programa doktorskih studija. Pored uslova iz stava 3 ovog člana, mentor mora da ispunjava i sljedeće dopunske uslove:
1) Za područje prirodno-matematičkih, medicinskih, tehničko-tehnoloških i poljoprivrednih nauka za mentora može biti imenovano lice iz stava 3 ovog člana koje ima najmanje pet originalnih naučnih radova u časopisima sa SCI/SCIE liste;
2) Za područje društvenih i humanističkih nauka za mentora može biti imenovano lice iz stava 3 ovog člana koje ima najmanje tri originalna naučna rada u časopisima sa SSCI ili A&HCI liste.
Uslov iz tačke 2) smatra se ispunjenim ukoliko lice ima najmanje jedan originalni naučni rad u časopisima sa SSCI ili A&HCI liste, a za svaki preostali pojedinačni rad u časopisu sa SCI/SCIE, SSCI ili A&HCI liste, koji su uslov za mentora u oblasti društvenih i humanističkih nauka, oblasti društvene geografije i turizma i oblasti arhitekture, zamjenu sa dva rada koja su objavljena u časopisima koji se nalaze u Scopus bazi.
3) Za oblast umjetnosti za mentora može biti imenovano lice koje ima najmanje pet reprezentativnih referenci koje su utvrđene kao uslov za izbor u akademsko zvanje na Univerzitetu. U slučaju multidisciplinarnosti teme studentu se može odrediti najviše jedan dodatni mentor (komentori).
Član 30 Mentor može istovremeno da vodi najviše tri studenta.
Član 31 Mentor za izradu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta dužan je da pomaže studentu pri izboru metoda naučno-istraživačkog odnosno umjetničko-istraživačkog rada, literature, pripremi strukture rada, u definisanju istraživačkih aktivnosti i planiranju vremenskog okvira za istraživanja na osnovu kojeg se može pratiti napredak studenta, kao i da mu pruža drugu stručnu pomoć. Prijava doktorske teze
Član 32
Student stiče pravo da prijavi doktorsku tezu tokom drugog semestra. Doktorska teza može da se izabere iz naučne/umjetničke oblasti izabranog studijskog programa. Postupak izrade doktorskog umjetničkog projekta bliže se uređuje posebnim aktom Senata, na prijedlog fakulteta iz oblasti umjetnosti.
Član 33 U II semestru mentor podnosi Vijeću organizacione jedinice Univerziteta izvještaj o radu studenta na sprovedenom istraživanju i postignutim rezultatima. Izvještaj iz stava 1 ovog člana Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, uz svoje mišljenje, dostavlja na saglasnost Centru za doktorske studije. Ukoliko je mišljenje Centra za doktorske studije negativno, izvještaj se vraća na dopunu. U dogovoru sa mentorom, nakon položenih ispita i sprovedinih polaznih istraživanja, student definiše radni naziv doktorske teze.
Za izabranu temu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta student podnosi prijavu Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Prijava doktorske teze treba da sadrži: biografiju, radni naslov teze, uži istraživački domen, metodološki pristup, ciljeve i očekivane naučne rezultate koji se disertacijom žele postići, odnosno naučno-stručni i umjetnički doprinos.
Član 34
Na osnovu podnesene prijave, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta predlaže sastav komisije za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, imenuje komisiju za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata. Komisija ima, po pravilu, tri člana, od kojih je jedan član mentor. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se doktorska teza predlaže.
Prezentacija istraživanja
Član 35 Student je obavezan da pred komisijom za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata javno obrazloži ciljeve i očekivane rezultate, odnosno izloži istraživački program sa uslovima za uspješan završetak teze, u roku od 30 dana od dana imenovanja komisije. Komisija podnosi izvještaj koji sadrži ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata Vijeću organizacione jedinice Univerziteta, u roku od 45 dana od dana javnog izlaganja studenta. Izvještaj iz stava 2 ovog člana Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, uz svoje mišljenje, dostavlja Centru za doktorske studije. Prijedlog Centra za doktorske studije o ocjeni podobnosti doktorske teze i kandidata dostavlja se Senatu.
Član 36 Na osnovu odluke Senata o prihvatanju podobnosti doktorske teze i kandidata, student stiče pravo da upiše III semestar i nastavi rad na izradi doktorske disertacije.
Član 37 Mentor je dužan da pregleda doktorsku disertaciju odnosno doktorski umjetnički projekat u roku od 90 dana od dana prijema rada i odluči o davanju pisane saglasnosti da je student može predati na ocjenu. Ukoliko mentor bez opravdanog razloga u dužem vremenskom periodu ne ispunjava svoje obveze ili iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da ih obavlja, kandidat odnosno Vijeće može inicirati promjenu mentora.
Član 38 Student stiče pravo da preda doktorsku disertaciju nakon ovjerenog V semestra. Prilikom predaje doktorske disertacije student treba da, kao prvi autor, ima objavljen rad sa rezultatima teze u časopisu sa SCI/SCIE liste, kada je doktorat iz prirodno-matematičkih, medicinskih, tehničko-tehnoloških i poljoprivrednih nauka, odnosno jedan rad sa rezultatima teze u časopisu sa SSCI ili A&HCI liste, kada je doktorat iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. U prelaznom periodu svaki pojedinačni rad u časopisu sa SCI/SCIE odnosno SSCI ili A&HCI liste koji su uslov za društvene i humanističke nauke, oblast društvene geografije i turizma i oblast arhitekture, može se zamijeniti jednim radom iz kategorije međunarodnih časopisa. U tom slučaju, student prilaže dokaz da se časopis u kome je objavio rad nalazi u traženoj kategoriji časopisa. Izgled i sadržina doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta
Član 39 Doktorska disretacija treba da bude korektno jezički, stilski i tehnički napisana i oblikovana u skladu sa savremenim postupcima, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija u oblasti naučnog odnosno umjetničkog rada. Forma, sadržina i uputstvo za oblikovanje doktorske disertacije dati su u prilogu i čine sastavni dio ovih pravila.
Član 40 Doktorska disertacija dostavlja se u sedam primjeraka, od kojih se jedan primjerak dostavlja Univerzitetskoj biblioteci u štampanoj, a jedan primjerak u elektronskoj formi. Elektronska verzija doktorske disertacije predaje se sa sadržajem identičnim štampanoj disertaciji u PDF/A formatu, radi pohranjivanja u Digitalni arhiv Univerziteta.
Dokumentacija obavezno sadrži i skenirane popunjene i potpisane izjave date kao prilog Uputstva za formiranje repozitorijuma doktorskih disertacija.
Član 41 Nakon prijema doktorske disertacije, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta utvrđuje da li su ispunjeni uslovi iz člana 38 ovih pravila i predlaže komisiju za ocjenu doktorske disertacije. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, imenuje komisiju za ocjenu doktorske disertacije. Komisija ima najmanje tri člana, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Univerzitetu. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se brani doktorska disertacija. Komisija je dužna da Vijeću organizacione jedinice podnese izvještaj koji sadrži ocjenu doktorske disertacije, u roku od 45 dana od imenovanja komisije. Član komisije može izdvojiti svoje mišljenje od mišljenja većine članova komisije, koje je dužan da potpiše i obrazloži u pisanoj formi. Izdvojeno mišljenje je sastavni dio izvještaja komisije.
Član 42 Po prijemu izvještaja komisije iz člana 41 ovih pravila, organizaciona jedinica Univerziteta objavljuje na svojoj oglasnoj tabli, oglasnoj tabli Univerziteta i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori da se izvještaj komisije i doktorska disertacija stavljaju na uvid javnosti. Obavještenje sadrži: ime i prezime kandidata, ustanovu u kojoj je kandidat zaposlen, naziv doktorske disertacije, sastav komisija za pregled i ocjenu disertacije, mjesto i vrijeme za pregled disertacije. Doktorska disertacija i izvještaj o ocjeni disertacije daju se na uvid javnosti 30 dana.
Član 43 Po isteku roka iz člana 42 stav 3 ovih pravila, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta razmatra izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije i dostavljene primjedbe od strane javnosti i predlaže da se disertacija prihvati, odbije ili vrati na dopunu, odnosno izmjenu. Prije odlučivanja na Senatu, izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije razmatra Centar za doktorske studije. Ako Centar ne da pozitivno mišljenje o ocjeni doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta i smatra da nijesu ispunjeni uslovi za davanje saglasnosti, obavezan je da obrazloži takvu odluku i da navede razloge zbog kojih nije dato pozitivno mišljenje. Ukoliko Senat vrati disertaciju na dopunu, odnosno izmjenu, a kandidat u roku od šest mjeseci od dana prijema obavještenja o takvoj odluci ne postupi po primjedbama i sugestijama, Senat donosi odluku kojom se obustavlja postupak za sticanje akademskog naziva doktora nauka/umjetnosti. Odbrana doktorske disertacije
Član 44
Donošenjem odluke o prihvatanju doktorske disertacije, Senat uz mišljenje Centra za doktorske studije, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, imenuje komisiju za odbranu doktorske disertacije. Javna odbrana se organizuje najkasnije 30 dana od dana imenovanja komisije iz stava 1 ovog člana, s tim što komisija prethodno utvrđuje mjesto, dan i čas odbrane disertacije. Komisija iz stava 1 ovog člana ima najmanje tri člana, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Univerzitetu. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se brani doktorska disertacija.
Vijeće organizacione jedinice Univerziteta obavještava javnost o odbrani doktorske disertacije preko svoje oglasne table, oglasne table Univerziteta i saopštenjem u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori. Obavještenje o odbrani sadrži: ime i prezime kandidata, naziv doktorske disertacije, sastav komisije za odbranu, mjesto i vrijeme odbrane disertacije.
Član 45
Odbrana doktorske disertacije pred komisijom ima sljedeći tok: predsjednik komisije iznosi podatke i informacije o doktorandu i daje kratki prikaz rada, nakon čega doktorand iznosi kraći rezime, rezultate i zaključke do kojih je došao, a zatim članovi komisije postavljaju pitanja. Komisija za odbranu doktorske disertacije, nakon sprovedenog postupka, donosi odluku da li je doktorand odbranio ili nije odbranio doktorsku disertaciju. Predsjednik komisije saopštava odluku i javno proglašava odbranu. O toku odbrane doktorske disertacije vodi se zapisnik koji potpisuju članovi komisije i zapisničar.
Član 46
Komisija za odbranu doktorske disertacije podnosi Senatu izvještaj o toku i rezultatu odbrane doktorske disertacije.
Član 47
Doktorska disertacija je javna i može se objaviti nakon odbrane. 5. PROMOCIJA DOKTORA NAUKA
Član 48
Diploma o stečenom akademskom nazivu doktora nauka/umjetnosti uručuje se prilikom javnog svečanog proglašavanja kandidata za doktora nauka/umjetnosti. Promociju doktora nauka/umjetnosti i uručivanje diplome obavlja rektor Univerziteta. Promociji doktora nauka/umjetnosti prisustvuju dekani, odnosno direktori organizacionih jedinica Univerziteta, mentori kandidata i članovi komisija za odbranu doktorskih disertacija.
Član 49
Dekan organizacione jedinice Univerziteta saopštava biografiju kandidata, njegovu stručnu, naučnu i društvenu aktivnost, stav komisije za odbranu doktorske disertacije i datum odbrane. Mentor, odnosno član komisije za odbranu doktorske disertacije saopštava naziv i sadržinu disertacije, kao i naučne rezultate do kojih je kandidat došao u toku rada na disertaciji.
Član 50 Promocija doktora nauka završava se konstatacijom rektora Univerziteta da su ispunjeni svi uslovi za proglašenje kandidata za doktora određene oblasti nauka/umjetnosti i uručivanjem diplome.
Član 51 Doktorandi koji su odbranili doktorsku disertaciju upisuju se u Knjigu doktora nauka/umjetnosti, koju vodi Univerzitet.
Član 52 Do dodjeljivanja diplome doktora nauka/umjetnosti izdaje se uvjerenje o završenim doktorskim studijama.
Član 53 Senat može oglasiti ništavnom diplomu o stečenom akademskom nazivu doktora nauka odnosno zvanju doktora umjetnosti, pored slučajeva utvrđenih zakonom, i u slučaju kada je diploma potpisana od strane neovlašćenog lica ili ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne i druge obaveze na način i po postupku utvrđenim zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.
Član 54 Univerzitet može izdati novu diplomu i dodatak diplome ili izvršiti zamjenu diplome i dodatka diplome u skladu sa zakonom. 6. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Započeti postupci
Član 55 Postupak sticanja akademskog naziva doktora nauka na Univerzitetu koji je započet do dana stupanja na snagu ovih pravila završiće se po propisima po kojima je započet. Primjena
Član 56 Prelazni period iz člana 38 stav 3 ovih pravila je godina dana od dana stupanja na snagu ovih pravila. Prestanak važnosti
Član 57 Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila doktorskih studija br. 01-832 od 20.04.2004. godine. Stupanje na snagu
Član 58
Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Biltenu Univerziteta Crne Gore.
Broj:______
Podgorica, 26.02.2015. godine
SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE Predsjednik
Prof. Radmila Vojvodić, rektor
UPUTSTVO ZA OBLIKOVANJE DOKTORSKE DISERTACIJE
Doktorski rad piše se na crnogorskom jeziku ili na drugom jeziku, u skladu sa zakonom i pravilima doktorskih studija, i sadrži uporednu naslovnu stranu, prošireni rezime (do 4 strane) i ključne riječi na crnogorskom i engleskom jeziku. Rad treba da bude štampan na papiru formata A4 (210x297mm) sa marginama od 30mm. Prored osnovnog teksta rada treba da bude podešen na 1,5 red. Tekst svake strane treba da bude logično podijeljen u odjeljke. Tekst se štampa jednostrano i strane treba da budu numerisane. Broje se sve strane od uvoda do kraja rada. Numeracija se piše u donjem desnom uglu. Oblik pisma (font) kojim se štampa doktorski rad treba da bude tipa antikva (serifni fontovi, kao što su: Times New Roman, Garamond, Cambria, Minion, Book Antiqua, Linux Libertine, i sl.), osim korica i naslovne strane, za koje se koristi oblik pisma tipa grotesk (beserifni fontovi, kao što su: Arial, Helvetica, Gill Sans, Calibri, Myriad, Linux Biolinum, i sl.). Veličina pisma u tekstu doktorskog rada treba da bude 12 tipografskih tačaka. Sve tabele i slike treba da imaju odgovarajući naslov i da budu numerisane. Brojevi i naslovi tabela nalaze se uvijek iznad tabela. Brojevi i naslovi slika nalaze se uvijek ispod slika. Ako ilustracija nije izvorni doprinos autora, obavezno je navođenje izvora (ako je ilustracija već objavljena), odnosno autora (ako ilustracija još nije objavljena) od kojeg je preuzeta. Izvor se navodi neposredno ispod ilustracije. Ako je ilustracija reprodukcija umjetničkog djela, navodi se autor (ako je poznat), naslov, kao i ostali neophodni podaci relevantni za pojedine umjetničke vrste. Opšte pravilo je da se u svim pisanim radovima uvijek jasno mora odvojiti tuđi tekst i tuđi podaci od autorovog teksta, njegovih zaključaka, ideja, podataka i sl. Od drugih autora se mogu preuzeti manji djelovi teksta, ali se to uvijek mora označiti navodnicima, uz tačno navođenje na uobičajen način u tekstu i literaturi odakle je tekst preuzet. Predati rad mora da bude ukoričen u tvrdi ili broširani povez. Elektronska verzija rada mora biti identična štampanoj i u formatu za arhiviranje u digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore.
Doktorska disertacija mora da sadrži:
Naslovnu stranu na jeziku na kojem je rad pisan Iza naslovne strane slijedi naslovna strana na engleskom jeziku, ako rad nije pisan na engleskom jeziku, a ako jeste, onda na crnogorskom jeziku Stranu sa informacijama o mentoru/mentorima i članovima komisije Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na crnogorskom jeziku (odnosno na jeziku na kojem je rad pisan) (1) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na engleskom jeziku Sadržaj Tekst rada po poglavljima Literaturu (2) Priloge (neobavezno) (3) Biografiju autora (4) Izjavu o autorstvu, Izjavu o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada, Izjavu o korišćenju (5) ________________________ (1) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na crnogorskom jeziku / na engleskom jeziku - Naslov doktorske disertacije - Rezime Rezime mora biti napisan tako da omogući čitaocu razumijevanje cilja rada, metoda istraživanja, rezultata, uz bitna obrazloženja i autorove zaključke. - Ključne riječi Treba navesti do deset ključnih pojmova - Naučnu oblast - Užu naučna oblast - UDK broj i, ako postoji, dodatna posebna klasifikaciona oznaka za datu oblast -UDK broj dodeljuje fakultetska ili Univerzitetska biblioteka, kao jedinstvenu stručnu klasifikaciju publikacije prema pravilima Univerzalne decimalne klasifikacije. (2) Literatura Literatura se navodi azbučnim ili abecednim redom (u skladu sa korišćenim jezikom, odnosno pismom) ili prema redu pojavljivanja u tekstu (zavisno od stila citiranja literature koji se koristi u odgovarajućoj naučnoj oblasti). Navode se svi radovi čiji su djelovi u doktorskom radu eksplicitno navedeni, kao i oni na koje se autor poziva. U popisu literature ne smije biti radova koji nisu citirani, ni onih na koje se u radu ne upućuje. (3) Prilozi (nije obavezno) Ukoliko se pri izradi rada koriste određeni prilozi (npr. određene ankete, obrasci i sl.), njih treba dodati na kraju rada. Mogu se označiti kao: PRILOG A, PRILOG B, ili PRILOG 1, PRILOG 2, i sl. (4) Biografija autora Biografija treba da bude napisana u trećem licu jednine, a njen opseg ne treba da prelazi 1800 znakova. (5) Izjava o autorstvu, Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada, Izjava o korišćenju Popunjene i potpisane izjave, kao dodatak, čine sastavni dio štampane i elektronske verzije disertacije.
Forma disertacije: Korice: Naziv Univerziteta (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Naziv organizacione jedinice (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Ime i prezime doktoranda (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Naslov doktorske disertacije (veličina pisma: 22 tipografske tačke); Doktorska disertacija (naznaka o vrsti rada - veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Mjesto, godina (veličina pisma: 14 tipografskih tačaka) Naslovna strana: Isti tekst kao na koricama Strana sa podacima o doktorandu, mentoru i članovima komisije Doktorand: ime i prezime, datum rođenja, naziv završenog studijskog programa i godina završetka Mentor: titula, ime i prezime, zvanje, naziv univerziteta i organizacione jedinice Članovi komisije: titula, ime i prezime, zvanje, naziv univerziteta i organizacione jedinice Datum odbrane: dan, mjesec, godina (ukoliko nije poznat u momentu koričenja dodaje se naknadno) Strana sa izrazima zahvalnosti, odnosno posvetom (nije obavezna) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji (na crnogorskom jeziku): Naziv doktorskih studija Naslov doktorske disertacije Rezime Ključne riječi (do 10) Naučna oblast Uža naučna oblast Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji (na engleskom jeziku): Naziv doktorskih studija Naslov doktorske disertacije Rezime Ključne riječi (do 10) Naučna oblast Uža naučna oblast UDK broj i, ako postoji, dodatna posebna klasifikaciona oznaka za datu oblast Predgovor Izvod iz teze Sažetak na engleskom jeziku Sadržaj Tekst rada po poglavljima Literatura Prilozi (nije obavezno) Biografija autora Izjava o autorstvu Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada Izjava o korišćenju
Prilog 1.
Izjava o autorstvu Potpisani-a Broj indeksa/upisa
Izjavljujem
da je doktorska disertacija pod naslovom • rezultat sopstvenog istraživačkog rada, • da predložena disertacija ni u cjelini ni u djelovima nije bila predložena za dobijanje bilo koje diplome prema studijskim programima drugih ustanova visokog obrazovanja, • da su rezultati korektno navedeni, i • da nijesam povrijedio/la autorska i druga prava intelektualne svojine koja pripadaju trećim licima. Potpis doktoranda U _______________________ _________________________
Prilog 2.
Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada Ime i prezime autora _________________________________________________ Broj indeksa/upisa ___________________________________________________ Studijski program ___________________________________________________ Naslov rada ________________________________________________________ Mentor ____________________________________________________________ Potpisani/a ________________________________________ Izjavljujem da je štampana verzija mog doktorskog rada istovjetna elektronskoj verziji koju sam predao/la za objavljivanje u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore. Istovremeno izjavljujem da dozvoljavam objavljivanje mojih ličnih podataka u vezi sa dobijanjem akademskog naziva doktora nauka, odnosno zvanja doktora umjetnosti, kao što su ime i prezime, godina i mjesto rođenja, naziv disertacije i datum odbrane rada. Potpis doktoranda U _______________________ _________________________
Prilog 3.
IZJAVA O KORIŠĆENJU
Ovlašćujem Univerzitetsku biblioteku da u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore pohrani moju doktorsku disertaciju pod naslovom: koja je moje autorsko djelo. Disertaciju sa svim prilozima predao/la sam u elektronskom formatu pogodnom za trajno arhiviranje. Moju doktorsku disertaciju pohranjenu u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore mogu da koriste svi koji poštuju odredbe sadržane u odabranom tipu licence Kreativne zajednice (Creative Commons) za koju sam se odlučio/la.
1. Autorstvo 2. Autorstvo – nekomercijalno 3. Autorstvo – nekomercijalno – bez prerade 4. Autorstvo – nekomercijalno – dijeliti pod istim uslovima 5. Autorstvo – bez prerade 6. Autorstvo – dijeliti pod istim uslovima
(Molimo da zaokružite samo jednu od šest ponuđenih licenci, kratak opis licenci dat je na poleđini lista).
Potpis doktoranda U _______________________ _________________________
1. Autorstvo - Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci.
2. Autorstvo - nekomercijalno. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela.
3. Autorstvo - nekomercijalno - bez prerade. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, bez promjena, preoblikovanja ili upotrebe djela u svom djelu, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela. U odnosu na sve ostale licence, ovom licencom se ograničava najveći obim prava korišćenja djela.
4. Autorstvo - nekomercijalno - dijeliti pod istim uslovima. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela i prerade.
5. Autorstvo - bez prerade. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, bez promjena, preoblikovanja ili upotrebe djela u svom djelu, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu djela.
6. Autorstvo - dijeliti pod istim uslovima. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu djela i prerada. Slična je softverskim licencama, odnosno licencama otvorenog koda.
PRAVILNIK O USLOVIMA, KRITERIJUMIMA I POSTUPKU UPISA NA OSNOVNE STUDIJE
UNIVERZITETA CRNE GORE (prečišćen tekst)
I OPŠTE ODREDBE
Predmet
Član 1 Ovim pravilnikom bliže se uređuju uslovi, kriterijumi i postupak upisa u prvu godinu osnovnih studija za sve studijske programe koji se realizuju na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).
Konkurs za upis i upisni rokovi
Član 2 Upis studenata u prvu godinu osnovnih studija vrši se na osnovu javnog konkursa Univerziteta za sve studijske programe. Konkurs se objavljuje u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na sajtu Univerziteta. U konkursu se posebno oglašava broj mjesta koja se finansiraju iz Budžeta, broj mjesta za koja se plaća školarina i broj mjesta za strane državljane. Univerzitet raspisuje konkurs za svaki upisni rok. Prvi upisni rok organizuje se u drugoj polovini mjeseca juna tekuće godine. U slučajevima kada je u prvom upisnom roku broj kvalifikovanih kandidata za upis manji od utvrđenog broja za upis organizuje se drugi, odnosno treći upisni rok. Drugi upisni rok organizuje se u prvoj polovini mjeseca jula tekuće godine. Treći upisni rok organizuje se u drugoj polovini mjeseca avgusta tekuće godine.
Prijavljivanje kandidata i dokumenta potrebna za upis
Član 3 Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju. Uz prijavu za upis, kandidat prilaže sljedeća dokumenta: - originalnu diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, - originalna svjedočanstva o završenim razredima srednjeg obrazovanja, - izvod iz matične knjige rođenih, - uvjerenje o državljanstvu, - diplomu “Luča” ili ekvivalentnu diplomu, - diplomu (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom takmičenju srednjoškolaca, organizovanom od strane ministarstva nadležnog za prosvjetu i nauku ili takmičenju većeg ranga. Strani državljanin podnosi i dokaz o poznavanja jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju da je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Upis studenata vrši se na konkurentskoj osnovi, u skladu sa rezultatima postignutim na završetku i tokom srednjeg obrazovanja, nakon sprovedenog kvalifikacionog postupka. Za upis na određeni studijski program kandidati su dužni da polože i dopunske ispite, koji su kao dodatni uslovi za upis utvrđeni ovim pravilnikom. Strani državljanin ima pravo upisa na studijske programe Univerziteta Crne Gore pod jednakim uslovima kao crnogorski državljanin koji plaća školarinu, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno.
Pravo iz člana 3 stav 6 ovog pravilnika ima i strani državljanin kojem je odobren privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori. Lice koje je podnijelo zahtjev za nostrifikaciju, odnosno ekvivalenciju inostranog svjedočanstva, a postupak za nostrifikaciju, odnosno ekvivalenciju nije završen prije isteka roka za podnošenje prijave za upis, može uslovno konkurisati za upis. U slučaju da zahtjev za nostrifikaciju, odnosno ekvivalenciju inostranog svjedočanstva ne bude okončan do početka studijske godine, bude odbijen ili ako inostrano svjedočanstvo na osnovu nostrifikacije, odnosno ekvivalencije na daje pravo na upis na izabrani studijski program Univerziteta, smatraće se da uslovni upis nije ni izvršen. Student, strani državljanin ima status studenta koji plaća školarinu. U slučaju da kandidat podnosi duplikate umjesto traženih originalnih dokumenata, dužan je da kod predaje dokumenata potpiše izjavu da orginalna dokumenta nije iskoristio za ostvarivanje prava na upis na nekom drugom studijskom programu. Kandidat koji da netačnu izjavu biće eliminisan iz kvalifikacionog postupka.
II KVALIFIKACIONI POSTUPAK ZA UPIS NA STUDIJSKI PROGRAM
Odgovarajuće srednje škole
Član 4 Odgovarajuće srednje škole za upis na pojedine studijske programe Univerziteta, u smislu ovog pravilnika, su:
Fakultet/akademija i studijski program Srednje škole
Pravni fakultet Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska, medicinska i škola unutrašnjih poslova Pravne nauke
Bezbjednost i kriminalistika
Fakultet političkih nauka Novinarstvo Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska i škola
unutrašnjih poslova Međunarodni odnosi
Politikologija
Evropske studije Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska i škola unutrašnjih poslova
Socijalna politika i socijalni rad Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska, škola unutrašnjih poslova i medicinska škola
Ekonomski fakultet Ekonomija Gimnazija i sve srednje stručne škole Primijenjene studije menadžmenta
Gimnazija i sve srednje stručne škole
Mašinski fakultet Gimnazija, mašinska, saobraćajna, šumarska, elektrotehnička, građevinska, geodetska, geološko-rudarska, metalurška, pomorska, ekonomska, hemijska, tekstilno-kožarska i poljoprivredna škola
Elektrotehnički fakultet Elektronika, telekomunikacije i računari
Gimnazija, elektrotehnička, mašinska, hemijska, građevinska, geodetska, saobraćajna, šumarska, geološko-rudarska, metalurška, pomorska i ekonomska škola
Energetika i automatika
Primijenjeno računarstvo Gimnazija i sve srednje stručne škole Metalurško-tehnološki fakultet
Metalurgija Gimnazija, metalurška, hemijska, elektrotehnička, mašinska, rudarsko-geološka, građevinska, poljoprivredna, medicinska, tekstilno-kožarska, ekonomska, turistička, trgovinsko-ugostiteljska Hemijska tehnologija
Zaštita životne sredine Gimnazija i sve srednje stručne škole Građevinski fakultet Građevinarstvo Gimnazija, građevinska, arhitektonska, geodetska, rudarska, geološko-rudarska,
elektrotehnička, mašinska i saobraćajna škola Menadžement u građevinarstvu
Arhitektonski fakultet
Arhitektura Gimnazija, građevinska, arhitektonska, geodetska, rudarska, geološko-rudarska, elektrotehnička, mašinska i saobraćajna škola
Prirodno-matematički fakultet
Matematika Gimnazija, elektrotehnička, mašinska, gradjevinska, geodetska, saobraćajna,šumarska,geološko-rudarska,metalurška,ekonomska, hemijska,poljoprivredna,medicinska,pomorska,tekstilno-kožarska, turistička,trgovinska,ugostiteljska i arhitektonska škola
Matematika i računarske nauke
Računarske nauke
Fizika
Biologija
Računarstvo i informacione tehnologije
Gimnazija i sve srednje stručne škole
Medicinski fakultet
Gimnazija i medicinska škola Medicina
Stomatologija
Visoka medicinska škola
Fakultet primijenjene fizioterapije
Fizioterapija Gimnazija i medicinska škola Filozofski fakultet Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti
Gimnazija i sve srednje stručne škole
Srpski jezik i južnoslovenske književnosti
Gimnazija i sve srednje stručne škole
Ruski jezik i književnost Gimnazija i sve srednje stručne škole Engleski jezik i književnost Gimnazija, ekonomska, turistička i medicinska škole Italijanski jezik i književnost Gimnazija, ekonomska, turistička i medicinska škole Francuski jezik i književnost Gimnazija i sve srednje stručne škole Njemački jezik i književnost Gimnazija, ekonomska, turistička i medicinska škole Istorija Gimnazija i sve srednje stručne škole
Geografija Gimnazija, ekonomska, turistička, medicinska, srednja umjetnička, geološka, geodetska, saobraćajna, poljoprivredna, brodomašinska, elektrotehnička, mašinska i rašunarska škola
Filozofija Gimnazija i sve srednje stručne škole Sociologija Gimnazija i sve srednje stručne škole Psihologija Gimnazija i sve srednje stručne škole Pedagogija Gimnazija, ekonomska, muzička, likovna i medicinska škola Predškolsko vaspitanje Gimnazija i sve srednje stručne škole Obrazovanje učitelja Gimnazija i sve srednje stručne škole Fakultet za sport i fizičko vaspitanje
Gimnazija i sve srednje stručne škole Fizička kultura
Obrazovnje trenera
Obrazovanje sportskih novinara
Fakultet za turizam i hotelijerstvo
Turizam Gimnazija, turistička, ugostiteljska, ekonomska, pomorska, saobraćajn i trgovinsko-ugostiteljska škola
Hotelijerstvo Gimnazija i sve srednje stručne škole Fakultet za pomorstvo
Menadžment u pomorstvu Gimnazija, ekonomska, turistička, ugostiteljska, trgovinska, saobraćajna, pomorska, brodarska, elektrotehnička, mašinska, građevinska, geodetska i poljoprivredna škola
Nautika Gimnazija,pomorska, mašinska,saobraćajna i brodarska škola
Brodomašinstvo Gimnazija, pomorska, saobraćajna, brodarska, mašinska, elektrotehnička, poljoprivredna (mašinski i tehnički smjer), građevinska i geodetska škola
Pomorske nauke Gimnazija,pomorska,elektrotehnička,mašinska,saobraćajna,gradjevinska,geodetska, poljoprivredna,turistička,ugostiteljska,trgovinska i ekonomska škola
Fakultet likovnih umjetnosti
Gimnazija i sve srednje stručne škole Slikarstvo
Vajarstvo
Grafika
Grafički dizajn
Fakultet dramskih umjetnosti
Gimnazija i sve srednje stručne škole Gluma
Dramaturgija
Režija (Pozorišna režija)
Režija (Filmska i TV režija)
Produkcija
Muzička akademija
Gimnazija i srednja stručna muzička škola
Kompozicija i dirigovanje
Opšta muzička pedagogija
Klavir
Gudački instrumenti
Duvački instrumenti
Gitara
Harmonika
Biotehnički fakultet
Gimnazija i sve srednje stručne škole
Biljna proizvodnja
Stočarstvo
Primijenjene studije poljoprivrede (kontinentalno voćarstvo)
Primijenjene studije poljoprivrede (mediteransko voćarstvo)
Institut za strane jezike
Gimnazija i turistička škola Prevodilaštvo-engleski i francuski jezik
Prevodilaštvo–engleski i ruski jezik
Samostalni studijski programi
Farmacija Gimnazija i medicinska škola-smjer farmacija
Geodezija Gimnazija, građevinska, arhitektonska, geodetska, rudarska, geološko-rudarska, elektrotehnička, mašinska i saobraćajna škola
Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku
Gimnazija i sve srednje stručne škole
DODATNI USLOVI ZA UPIS
Dopunski ispiti
Član 5 Dopunski ispiti, kao dodatni uslovi za upis, u smislu ovog pravilnika, organizuju se u cilju provjere znanja i sklonosti od posebnog značaja za savladavanje izabranog studijskog programa.
Dopunske ispite sprovode ispitne komisije. Članovi komisije su nastavnici i saradnici na oblastima iz kojih se vrši provjera. Komisije se sastoje od po tri člana, od kojih su dva člana nastavnici. Jedan od članova
komisije iz reda nastavnika je predsjednik komisije. Predsjednika i članove komisije imenuje dekan organizacione jedinice, odnosno rukovodilac samostalnog studijskog programa. Jedna komisija može
sprovoditi ispite samo iz istih ili srodnih oblasti.
Za dopunske ispite pravi se raspored polaganja. U rasporedu je naglašen način provjere. Raspored se obavezno objavljuje na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice prije završetka roka za prijavljivanje kandidata. Raspored sastavlja prodekan za nastavu, tako da kandidati mogu polagati samo jedan ispit u jednom danu. Izuzetno, ukoliko se ispit sastoji od više djelova (oblasti) sa provjerom različitih izražajnih
formi, provjera može da se obavlja u kontinuitetu tokom jednog dana.
Ocjena "nedovoljan (1)" na dopunskom ispitu je eliminatorna za upis.
a) Dopunski ispiti za provjeru znanja i ocjenjivanje
Član 6
Dopunski ispiti radi provjere opšteg i/ili specifičnog znanja organizuju se kao pismeni testovi. Oblasti iz kojih se provjerava znanje su navedene za svaki studijski program. Provjera znanja i literatura na osnovu koje se sastavljaju pitanja za testiranje treba da budu usklađene sa programom za sticanje znanja u srednjem obrazovanju.
Pripremu pitanja, sastavljanje testa i raspodjelu ocjena na osnovu broja tačnih odgovora vrši ispitna komisija. Raspodjela ocjena na osnovu broja tačnih odgovora obavezno se navodi u testu.
Uspjeh na testu ocjenjuje se ocjenama:
Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)
Ocijenjene testove potpisuju svi članovi ispitne komisije.
Ocjena "nedovoljan (1)" je eliminatorna iz daljeg polaganja dopunskih ispita i kvalifikacionog postupka za upis na studijski program.
U slučaju da se test polaže zasebno iz više oblasti, ocjenjuje se pojedinačno svaki test, a konačna ocjena se formira kao srednja vrijednost ocjena svih pojedinačnih testova. Konačan uspjeh na ispitu kao cjelini formira se na osnovu srednje ocjene na sljedeći način:
Odličan ako je srednja ocjena veća ili jednaka ( ≥) od 4,50 Vrlo dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 3,50 i manja (<) od 4,50 Dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,50 i manja (<) od 3,50 Dovoljan ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,00 i manja (<) od 2,50 Nedovoljan ako je srednja ocjena manja (<) od 2,00.
Ocjena "nedovoljan (1)" je eliminatorna iz daljeg polaganja dopunskih ispita i kvalifikacionog postupka za upis na studijski program.
b) Dopunski ispiti za provjeru individualne sklonosti za stvaralaštvo u oblasti umjetnosti i ocjenjivanje
Član 7
Dopunski ispiti radi provjere individualnih sklonosti za stvaralaštvo u stručno-umjetničkoj oblasti organizuju se iz predmeta značajnih za savladavanje izabranog studijskog programa. Ispit je, po sadržaju i zahtjevima, prilagođen izražajnim formama očekivanim nakon završenog srednjeg obrazovanja.
Za svaki studijski program organizuje se provjera iz najviše dva predmeta. Provjera iz jednog predmeta može da se sastoji od više djelova ukoliko su to zasebne cjeline predmeta.
Ispit sadrži dio koji kandidat priprema unaprijed i dio koji se zadaje na ispitu. Izražajna forma umjetničkog
rada koja se provjerava (instalacija, performans, prostorno-ambijentalni crtež, eksperiment, kompjuterska grafika, video, internet, kombinacija dva ili više medija, nova umjetnička praksa, itd.), broj formi koje se provjeravaju, način na koji se vrši provjera i način ocjenjivanja obavezno se navode za svaki studijski program. Obavezno se navodi i preporučena literatura za pripremu polaganja, ukoliko je potrebna. Preporučena literatura po obimu i sadržaju mora biti usklađena sa literaturom za srednje obrazovanje.
Pripremu zadataka i ocjenjivanje vrši ispitna komisija. Svaki član ispitne komisije ocjenjuje uspjeh kandidata ocjenama:
Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)
Konačna ocjena jednog dopunskog ispita se formira kao srednja vrijednost ocjena svih djelova ispita i svih članova ispitne komisije. Konačan uspjeh na ispitu se formira na osnovu srednje ocjene na sljedeći način:
Odličan ako je srednja ocjena veća ili jednaka ( ≥) od 4,50 Vrlo dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 3,50 i manja (<) od 4,50 Dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,50 i manja (<) od 3,50 Dovoljan ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,00 i manja (<) od 2,50 Nedovoljan ako je srednja ocjena manja (<) od 2,00.
Uspjeh ocijenjen kao "nedovoljan (1)" je elimininatoran iz daljeg polaganja dopunskih ispita i kvalifikacionog postupka za upis na studijski program.
U slučaju da se polažu dva predmeta primjenjuje se isti postupak pripreme pitanja i ocjenjivanja za oba predmeta.
Dopunski ispiti za studijske programe
Član 8
Dopunski ispiti, kao dodatni uslovi za upis na studijske programe, u smislu ovog pravilnika, su:
Fakultet/akademija i studijski program
Dopunski ispiti, ocjenjivanje i uslovljenost
Fakultet likovnih umjetnosti
Slikarstvo
1. Provjera znanja za sve studijske programe
Test iz opšte i likovne kulture Jedan test iz ove dvije oblasti. Negativna ocjena na testu je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak za
upis. 2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
UNAPRIJED PRIPREMLJENI DIO: Podnošenje MAPE radova Negativna ocjena podnesenih radova je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni
postupak za upis.
I ISPIT: Crtanje figure po modelu
II ISPIT: Slikanje-mrtva priroda Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena na bilo kojem ispitu je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Vajarstvo
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
UNAPRIJED PRIPREMLJENI DIO: Podnošenje MAPE radova Negativna ocjena podnesenih radova je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni
postupak za upis.
I- ISPIT: Crtanje figure po modelu II-ISPIT: Vajanje portreta Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena na bilo kojem ispitu je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Grafika
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
UNAPRIJED PRIPREMLJENI DIO: Podnošenje MAPE radova Negativna ocjena podnesenih radova je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni
postupak za upis. I- ISPIT: Crtanje figure po modelu
Ispit se sastoji od dva dijela koja
II-ISPIT -1 dio:Slikanje mrtve prirode se polažu i ocjenjuju pojedinačno.
II- ISPIT-2 dio:Crtački test Konačna ocjena na ispitu je
srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena na bilo kojem ispitu je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Grafički dizajn
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
UNAPRIJED PRIPREMLJENI DIO: Podnošenje MAPE radova Negativna ocjena podnesenih radova je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni
postupak za upis. I- ISPIT: Crtanje figure po modelu II-ISPIT -1 dio: Mali crtež-ilustracija Ispit se sastoji od dva dijela koja
II-ISPIT -2 dio: Oprema knjige, plakat i se polažu i ocjenjuju pojedinačno.
znak Konačna ocjena na ispitu je
srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena na bilo kojem ispitu je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Fakultet dramskih umjetnosti
Gluma
1. Provjera znanja
Radi utvrđivanja neophodnog stepena glumačke obdarenosti, nastavnici
i saradnici metodama testa, razgovora, vježbi i proba, ispituju:
karakteristike govora i govornog aparata, glas, osjećanje ritma, tjelesne
sposobnosti, izdržljivost i pokretljivost, kao i karakteristike ličnosti,
njene osobenosti, opšte kulture, maštovitosti, prilagodljivosti u radu itd.
Zadaci se ocjenjuju opisno, a negativna ocjena na zadatku je eliminatorna za dalje
polaganje i kvalifikacioni postupak za upis. 2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
I- ISPIT: a) monolog iz drame (po izboru kandidata) b) monolog iz komedije (po izboru kandidata)
ZAVRŠNI ISPIT: a) recitacija (po izboru kandidata) b) monolog (po izboru kandidata) c) dodatni zadatk (po izboru kandidata) d) monolog (po izboru komisije) e) dodatni zadatk (po izboru komisije) Ispit se sastoji od dva dijela koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena na bilo kojem ispitu je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
I-ISPIT- Zadaci: gluma, glas, govor, pokret, ples, fizička kultura, psiho-
test ZAVRŠNI ISPIT-Zadaci: dva monologa i jedna pjesma Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Dramaturgija
1. Provjera znanja
Test opšte kulture Negativna ocjena na testu je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak za
upis.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
Obavezni kvalifikacioni zadatak: izrada pozorišne, televizijske, radio
drame ili scenario za dugometražni igrani film Negativna ocjena na obaveznom zadataku je eliminatorna za dalje polaganje i
kvalfikacioni postupak.
I-ISPIT- Zadaci: projekcija filma, analiza filma ZAVRŠNI ISPIT-Zadaci: pisanje scene za pozorište, film ili televiziju na
zadatu temu Ispit se sastoji od dva dijela koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Produkcija
1. Provjera znanja
Test opšte kulture i informisanosti Negativna ocjena na testu je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak za
upis.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
Obavezni kvalifikacioni zadatak: Izrada eseja Negativna ocjena na obaveznom zadataku je eliminatorna za dalje polaganje i
kvalfikacioni postupak.
I-ISPIT- Zadaci: producentska analiza zadatog projekta
ZAVRŠNI ISPIT-Zadaci: razgovor sa komisijom Ispit se sastoji od dva dijela koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
1. Provjera znanja
Test opšte kulture i zadate literature Negativna ocjena na testu je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak za
upis.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
Režija -Pozorišna režija
Obavezni kvalifikacioni zadatak: - pismena analiza nakon projekcije filma ili predstave -pojedinačni usmeni ispit sa akcentom na razgovoru na unaprijed predatom pismenom radu prema zadatom dramskom djelu Negativna ocjena na obaveznom zadataku je eliminatorna za dalje polaganje i
kvalfikacioni postupak.
I-ISPIT- Zadaci: niz praktičnih testova i vježbi ZAVRŠNI ISPIT-Zadaci: izrada kratke pozorišne scene na temu dvije
radnje u sukobu Ispit se sastoji od dva dijela koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eleiminatorna iz kvalifikacionog postupka.
1. Provjera znanja
Test opšte kulture i zadate literature Negativna ocjena na testu je eliminatorna za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak za
upis.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
Režija-Filmska i TV režija
Muzička akademija
Obavezni kvalifikacioni zadatak: -projekcija filma/analiza filma -usmeni dio-akcenat je na razgovoru o pismenom radu/analizi filma i
pojedinostima iz testa opšte kulture i literature Negativna ocjena na obaveznom zadataku je eliminatorna za dalje polaganje i kvalfikacioni postupak.
I-ISPIT- Zadaci: praktični rad-snimanje Etide ZAVRŠNI ISPIT-Zadaci: odbrana praktičnog rada, akcenat je na
razgovoru o Etidi Ispit se sastoji od dva dijela koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
1. Provjera znanja za sve studijske programe
Test iz teorije muzike Negativna ocjena na testu je eliminatorana za dalje polaganje i kvalifikacioni postupak
za upis.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
Opšta muzička
pedagogija
I-ISPIT -1 dio: Solfeđo I-ISPIT -2 dio: Harmonija I-ISPIT -3 dio: Muzički oblici I-ISPIT -4 dio: Klavir
Ispit se sastoji od četiri dijela koja se polažu i
ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na ispitu
je srednja vrijednost ocjena sva četirii dijela
ispita.
Konačno se ocjenjuje jedan ispit. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Kompozicija
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
I-ISPIT: Kompozicija II-ISPIT -1 dio: Harmonija Ispit se sastoji od tri dijela koji se polažu i
II-ISPIT -2 dio: Muzički oblici ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena sva tri dijela II-ISPIT -3 dio: Klavir ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Dirigovanje
2. Provjera umjetničkih sklonosti
I-ISPIT: Dirigovanje II-ISPIT -1 dio: Harmonija Ispit se sastoji od tri dijela koji se polažu i
II-ISPIT -2 dio: Muzički oblici ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na
ispitu je srednja vrijednost ocjena sva tri dijela II-ISPIT -3 dio: Klavir ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Duvački instrumenti,
Gudački instrumenti,
Klavir, Harmonika, Gitara
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
I-ISPIT: Instrument
II-ISPIT -1 dio: Solfeđo Ispit se sastoji od dva dijela kojia se polažu i
ocjenjuju pojedinačno. Konačna ocjena na II-ISPIT -2 dio: Muzički oblici ispitu je srednja vrijednost ocjena oba dijela
ispita.
Konačno se ocjenjuju dva ispita. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Arhitektonski fakultet
Arhitektura
1. Provjera znanja
1.dio: Test provjere sposobnosti shvatanja oblika i prostora-
matematička logika 2.dio: Test provjere opštih znanja iz istorije arhitekture i kulture Ispit se sastoji od dva testa koja se polažu i ocjenjuju pojedinačno.
Konačna ocjena na ispitu je srednja vrijednost ocjena oba testa.
Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
2. Provjera umjetničkih sklonosti-praktični dio ispita
I-ISPIT: Slobodoručno crtanje Konačno se ocjenjuju jedan ispit. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Filozofski fakultet
Psihologija
1. Provjera znanja Ispit se sastoji od tri testa koji se
1.dio:Test znanja iz opšte psihologije ocjenjuju pojedinačno. Konačna 2.dio:Test opšte informisanosti (kulture) ocjena na ispitu je srednja 3.dio:Test mentalnih sposobnosti vrijednost ocjena sva tri dijela
ispita.
Konačno se ocjenjuju jedan ispit. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka.
Medicinski fakultet
Medicina Stomatologija
Provjera znanja 1.dio: Test znanja iz hemije 2.dio: Test znanja iz biologije
Ispit se sastoji od dva testa
koji se ocjenjuju pojedinačno.
Konačna ocjena na ispitu je
srednja vrijednost ocjena oba
dijela ispita. Konačno se ocjenjuje jedan ispit. Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka za upis
Institut za strane jezike
Prevodilaštvo-engleski i francuski Prevodilaštvo-engleski i ruski
Provjera znanja
Test znanja iz stranog jezika koji nije izučavan u srednjoj školi
Negativna ocjena je eliminatorna iz kvalifikacionog postupka za upis
Objavljivanje rezultata dopunskih ispita
Član 9 Rezultati polaganja dopunskih ispita objavljuju se najkasnije 24 sata od završetka polaganja, na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa.
Kandidat koji smatra da je nepravilno ocijenjen ima pravo prigovora u roku od 24 sata od objavljivanja rezultata. Prigovor se podnosi komisiji za upis organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa. Komisija za upis odlučuje po prigovoru, na osnovu uvida u rad i pribavljanja izjašnjenja od ispitne komisije u vezi sa prigovorom. Odluka po prigovoru može biti u formi usvajanja prigovora i korekcije objavljenih rezultata ocjenjivanja ili odbijanja prigovora kandidata,. Odluka po prigovoru objavljuje se na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa, u roku od 24 sata od isteka vremena predviđenog za podnošenje prigovora. Kandidat ima pravo da zahtijeva uvid u način ocjenjivanja ispitnog rada, što navodi u prigovoru. U slučaju da kandidat koristi pravo na uvid u način ocjenjivanja, komisija za upis određuje vrijeme i mjesto gdje kandidat može
pogledati ocijenjeni ispitni rad.
Odluka po prigovoru je konačna.
Svi vremenski termini u rasporedu, koji se odnose na obaveze kandidata za upis, planiraju se radnim danima u vremenu od 8 do 18 sati. Izuzetno, ukoliko kontinuitet ispita i ostalih planiranih aktivnosti to zahtijeva, može se planirati i rad subotom u vremenu od 8 do 15 sati.
Ostale informacije za dopunske ispite date su u prilozima 1-5, koji čine sastavni dio ovog pravilnika.
VREDNOVANJE
Za upis na studijski program vrednuje se: Član 10
a) Uspjeh na maturskom, odnosno stručnom ispitu, koji se polaže eksterno b) opšti uspjeh na završetku pojedinačnih razreda srednjeg obrazovanja, c) uspjeh iz dva predmeta iz trećeg i četvrtog razreda srednjeg obrazovanja, od značaja za
savladavanje izabranog studijskog programa, d) uspjeh na dopunskim ispitima, e) diploma "Luča " ili ekvivalentna diploma, f) diploma (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom
takmičenju srednjoškolaca, organizovanom od strane ministarstva nadležnog za prosvjetu i nauku ili takmičenju većeg ranga, iz predmeta od značaja za savladavanje studijskog programa.
POSTUPAK BODOVANJA
Član 11 a) Uspjeh na maturskom, odnosno stručnom ispitu, koji se polaže eksterno
Maturski, odnosno stručni ispit, koji se polaže eksterno, vrednuje se u skladu sa odredbama člana 84 stav 3 Zakona o visokom obrazovanju ( Sl. list CG br. 60/03 i 45/10), kako slijedi :
Odličan (5) 12 bodova Vrlo dobar (4) 9 bodova Dobar (3) 6 bodova Dovoljan (2) 3 boda
Lica koja nijesu imala maturski, odnosno stručni ispit, koji se polaže eksterno, mogu da polažu test iz dva predmeta od značaja za savladavanje izabranog studijskog programa, i na taj način ostvare odgovarajući broj bodova.
Pripremu pitanja, sastavljanje testa i raspodjelu ocjena na osnovu broja tačnih odgovora vrši ispitna komisija. Članovi komisije su nastavnici i saradnici na oblastima iz kojih se vrši provjera. Komisije se sastoje od po tri člana, od kojih su dva člana nastavnici. Jedan od članova komisije iz reda nastavnika je predsjednik komisije. Predsjednika i članove komisije imenuje dekan organizacione jedinice, odnosno rukovodilac samostalnog studijskog programa. Jedna komisija može sprovoditi ispite samo iz istih ili srodnih oblasti.Raspodjela ocjena na osnovu broja tačnih odgovora obavezno se navodi u testu.
Uspjeh na testu iz pojedinog predmeta ocjenjuje se ocjenama:
Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)
Ocijenjene testove potpisuju svi članovi ispitne komisije. Ocjenjuje se pojedinačno test iz oba predmeta, a konačna ocjena se formira kao srednja vrijednost ocjena oba testa. Konačan uspjeh formira se na osnovu srednje ocjene na sljedeći način:
Odličan ako je srednja ocjena veća ili jednaka ( ≥) od 4,50 Vrlo dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 3,50 i manja (<) od 4,50 Dobar ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,50 i manja (<) od 3,50 Dovoljan ako je srednja ocjena veća ili jednaka (≥ ) od 2,00 i manja (<) od 2,50 Nedovoljan ako je srednja ocjena manja (<) od 2,00.
Ocjene se vrednuju na sljedeći način:
Odličan (5) 12 bodova Vrlo dobar (4) 9 bodova Dobar (3) 6 bodova Dovoljan (2) 3 boda Nedovoljan (1) 0 bodova
b) Opšti uspjeh na završetku pojedinačnih razreda srednjeg obrazovanja
Uspjeh u pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja boduje se tako što se broj bodova izjednačava sa prosjekom ocjena u svakom razredu pojedinačno.
c) Uspjeh iz dva predmeta iz trećeg i četvrtog razreda srednjeg obrazovanja, od značaja za savladavanje izabranog studijskog programa
Uspjeh iz dva predmeta iz trećeg i četvrtog razreda srednjeg obrazovanja, od značaja za savladavanje izabranog studijskog programa boduje se pojedinačno, za svaku godinu, na sljedeći način:
Odličan (5) 2,5 boda Vrlo dobar (4) 2 boda Dobar (3) 1,5 bod Dovoljan (2) 1 bod
Ukoliko u trećem i četvrtom razredu srednjeg obrazovanja nije izučavan jedan od utvrđena dva predmeta, vrednuje se dvostruko uspjeh iz tih predmeta u poslednjoj godini u kojoj su izučavani.
Predmeti iz stava 1 ove tačke za studijske programe su:
Fakultet/akademija i studijski program Predmeti koji se boduju
Pravni fakultet Pravne nauke Bezbjednost i kriminalistika
Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Fakultet političkih nauka
Novinarstvo
Međunarodni odnosi
Politikologija Evropske studije Socijalna politika i socijalni rad
Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Ekonomski fakultet
Ekonomija Primijenjene studije menadžmenta
Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Mašinski fakultet
Elektrotehnički fakultet Elektronika, telekomunikacije i računari Energetika i automatika
Matematika Fizika ili mehanika ili informatika ili strani jezik (predmet koji je najpovoljniji za kandidata)
Matematika i fizika (ili osnovi elektrotehnike ili informatika)
Primijenjeno računarstvo Matematika
i informatika (ili osnovi elektrotehnike ili fizika)
Metalurško-tehnološki fakultet Metalurgija Hemijska tehnologija Zaštita životne sredine
Matematika i maternji jezik
Građevinski fakultet
Građevinarstvo Menadžment u građevinarstvu
Matematika i fizika (ili mehanika)
Arhitektonski fakultet
Arhitektura Prirodno-matematički fakultet
Matematika Matematika i računarske nauke Računarske nauke
Matematika i fizika (ili mehanika)
Matematika i fizika
Računarstvo i informacione tehnologije Matematika
i fizika (ili informatika) Fizika Matematika
i fizika Biologija Biologija
i hemija Medicinski fakultet
Medicina
Stomatologija Visoka medicinska škola
Fakultet za primijenjenu fizioterapiju Fizioterapija
Hemija i biologija (ukoliko kandidat nije imao predmet pod nazivom hemija, bodovaće se predmet koji u nazivu ima riječ hemija, a koji je najpovoljniji za kandidata) Fizika i biologija
Filozofski fakultet
Crnogorski jezik i južnoslovenske
književnosti Srpski jezik i južnoslovenske književnosti
Maternji jezik i književnost
Engleski jezik i književnost Italijanski jezik i književnost
Francuski jezik i književnost
Njemački jezik i književnost
Ruski jezik i književnost
Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Istorija Maternji jezik i istorija
Geografija Maternji jezik i geografija
Filozofija Maternji jezik i filozofija
Sociologija Maternji jezik i sociologija
Pedagogija Psihologija
Maternji jezik i psihologija
Predškolsko vaspitanje Maternji jezik i muzičko vaspitanje
Obrazovanje učitelja Maternji jezik i matematika
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Fizička kultura Obrazovanje sportskih trenera
Maternji jezik i biologija
Obrazovanje sportskih novinara Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Fakultet za turizam i hotelijerstvo Turizam Hotelijerstvo
Maternji jezik i strani jezik (koji je najpovoljniji za kandidata)
Fakultet za pomorstvo
Menadžment u pomorstvo Engleski jezik Nautika i matematika Brodomašinstvo Matematika Pomorske nauke
Fakultet likovnih umjetnosti
Slikarstvo
Vajarstvo
Grafika
Grafički dizajn Fakultet dramskih umjetnosti
Gluma Dramaturgija Režija (Pozorišna režija) Režija (Filmska i TV režija)
Produkcija
i fizika
Istorija umjetnosti i maternji jezik Istorija umjetnosti i maternji jezik
Muzička akademija
Kompozicij i dirigovanje
Opšta muzička pedagogija
Klavir Gudački instrumenti
Duvački instrumenti
Gitara Harmonika
Biotehnički fakultet Biljna proizvodnja
Stočarstvo Primijenjene studije poljoprivrede (kontinentalno voćarstvo)
Primjenjene studije poljoprivrede
(mediteransko voćarstvo)
Maternji jezik i muzička umjetnost (ili istorija umjetnosti ili likovna umjetnost), za gimnaziju Istorija muzike i kontrapunkt, za srednju stručnu muzičku školu Biologija i hemija
Institut za strane jezike
Prevodilaštvo- engleski i francuski jezik Prevodilaštvo- engleski i ruski jezik
Dva strana jezika
Samostalni studijski programi
Farmacija Hemija i matematika
Geodezija Matematika i fizika (ili geodezija)
Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku
Albanski jezik i matematika
d) Uspjeh na dopunskim ispitima
Uspjeh na dopunskim ispitima boduje se na sljedeći način:
Uspjeh na testu za provjeru znanja boduje se na sljedeći način:
Odličan 5 bodova Vrlo dobar 4 boda Dobar 3 boda Dovoljan 2 boda
Uspjeh na ispitima za provjeru individualnih sklonosti za stvaralaštvo u stručno-umjetničkoj oblasti boduje se na sljedeći način:
Uspjeh Jedan dopunski ispit
Dva dopunska ispita I ispit II ispit Ukupno
Odličan 20 bodova 10 bodova 10 bodova 20 bodova Vrlo dobar 15 bodova 7,5 bodova 7,5 bodova 15 bodova Dobar 10 bodova 5 bodova 5 bodova 10 bodova
Dovoljan 5 bodova 2,5 boda 2,5 boda 5 bodova
e) Diploma "Luča"
Diploma "Luča " koja se dodjeljuje saglasno st. 1 tač. 2 i st. 2 člana 2 Uredbe o diplomi “Luča” (”Sl. List CG”, br. 26/08) ili njoj ekvivalentna diploma, boduje se sa pet (5) bodova.
Diploma "Luča " koja se dodjeljuje saglasno st. 1 tač. 3 člana 2 Uredbe o diplomi “Luča” (”Sl. List CG”, br. 26/08) ili njoj ekvivalentna diploma, boduje se sa tri (3) boda.
f) Osvojena prva ili druga nagrada na takmičenju srednjoškolaca
Za studijske programe za koje se ne organizuju dopunski ispiti, kao dodatni uslovi za upis u smislu ovog pravilnika, vrednuje se osvojena prva ili druga nagrada na takmičenju srednjoškolaca i boduje na sljedeći
način:
Osvojena prva nagrada na takmičenju iz predmeta od značaja za savladavanje studijskog programa, boduje se sa dva (2) boda.
Osvojena druga nagrada na takmičenju iz predmeta od značaja za savladavanje studijskog programa, boduje se sa jedan (1) bod.
Ukoliko kandidat ima više osvojenih nagrada za prvo, odnosno drugo mjesto, vrednuje se po jedna iz predmeta od značaja za savladavanje studijskog programa, koja je najpovoljnija za kandidata.
POSTUPAK RANGIRANJA
Član 12 Sprovođenje kvalifikacionog postupka i rangiranje na organizacionoj jedinici, odnosno samostalnom studijskom programu, sprovodi komisija za upis studenata.
Članove komisije za upis iz stava 1 ovog člana imenuje dekan, odnosno rukovodilac, iz reda akademskog osoblja. Predsjednik komisije je prodekan za nastavu.
Na osnovu zbira bodova iz člana 10 ovog pravilnika formira se jedinstvena rang Iista za sve učesnike u konkursu, osim za strane državljane.
Za studente strane državljane formira se posebna rang lista.
III POSTUPAK UPISA NA STUDIJSKI PROGRAM
Centralna komisija za upis
Član 13 Postupak upisa na Univerzitet sprovodi Centralna komisija za upis, koju imenuje Senat Univerziteta, posebnom odlukom.
Centralna komisija za upis ima pet članova. Predsjednik Centralne komisije za upis je prorektor za nastavu, po funkciji.
Centralna komisija za upis koordinira rad komisija za upis studenata organizacionih jedinica i samostalnih studijskih programa, vrši kontrolu njihovog rada, daje bliža uputstva za sprovođenje postupka upisa, odlučuje po prigovoru kandidata na pravilnost postupka rangiranja i daje saopštenja za javnost po ovom pitanju.
Objavljivanje rezultata kvalifikacionog postupka
i pravo na prigovor
Član 14 Rezultati kvalifikacionog postupka i rang lista objavljuju se na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa, sa kompletnim podacima koji su unešeni u bazu podataka za prijavljene studente Centra informacionog sistema Univerziteta.
Rang lista se objavljuje isključivo na obrascu koji je pripremljen u Centru informacionog sistema Univerziteta. Forma obrasca je odštampana uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno sproveden, ima pravo prigovora Centralnoj komisiji za upis, u roku od 24 sata od objavljivanja rezultata kvalifikacionog postupka i rang liste.
Odluka po prigovoru iz stava 3 ovog člana donosi se, po pravilu, u roku od 24 sata od podnošenja prigovora i obavezujuća je za komisiju za upis studenata organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa.
Odluka po prigovoru objavljuje se na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa i dostavlja podnosiocu prigovora.
Odluka po prigovoru je konačna.
Istekom roka za prigovor, odnosno donošenjem konačne odluke po prigovoru, komisija za upis studenata organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa utvrđuje konačnu rang listu za upis.
Na osnovu konačne rang liste, Vijeće organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa donosi odluku o upisu.
Ostvarivanje prava na upis
Član 15
Kandidat je ostvario pravo na upis ukoliko se nalazi na objavljenoj konačnoj rang listi do broja koji je konkursom predviđen za upis.
Kandidati sa istim brojem bodova ostvaruju pravo na upis pod jednakim uslovima.
Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče sljedeći kvalifikovani kandidat na rang listi.
Obavještenje o korekcijama prava na upis po konačnoj rang listi, zbog odustajanja od upisa kandidada koji su stekli pravo na upis, dostavlja se Centralnoj komisiji za upis i objavljuje na oglasnoj tabli i sajtu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa, u roku od 24 sata od isteka vremena predviđenog za upis.
Kandidati koji su na ovaj način stekli pravo na upis treba da završe upis u istom upisnom roku. Termin upisa se određuje u obavještenju o korekciji prava na upis.
Član 16
Upravni odbor Univerziteta može, na predlog Senata Univerziteta, utvrđenog po zahtjevu organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa, donijeti odluku o odobravanju dodatnog broja kandidata za upis, ukoliko se procijeni da je to opravdano zbog zainteresovanosti i uspjeha prijavljenih kandidata i ako se time ne ugrožavaju kriterijumi kvaliteta organizacije nastave.
Kandidati kojima je naknadno odobren upis, upisuju se u istom upisnom roku i u terminama koji se odrede u odluci o proširenju broja kandidata za upis.
Odluka Upravnog odbora javno se objavljuje u sredstvima informisanja i na sajtu Univerziteta i organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa.
Član 17
Komisija za upis studenata organizacione jedinice, odnosno samostalnog studijskog programa dužna je da nakon završetka postupka upisa dostavi Centralnoj komisiji za upis odluku o upisu i konačan izvještaj o rezultatima upisa studenata na studijske programe.
Centralna komisija za upis dostavlja Senatu Univerziteta jedinstveni izvještaj o upisu na nivou Univerziteta i pojedinačne odluke o upisu za svaku organizacionu jedinicu i samostalni studijski program.
Senat Univerziteta, na osnovu izvještaja Centralne komisije za upis, verifikuje odluke o upisu, pojedinačno za svaku organizacionu jedinicu, odnosno samostalni studijski program.
Nakon verifikacije odluke o upisu, upisani studenti zaključuju ugovor o studiranju.
Ugovorom o studiranju bliže se utvrđuju međusobna prava i obaveze studenta i Univerziteta.
Za studente koji plaćaju školarinu ugovorom se utvrđuje i visina školarine.
Posebne provjere
Član 18 Kandidati koji steknu uslov za upis na Medicinski fakultet, Fakultet za pomorstvo (Pomorske nauke, Brodomašinstvo i Nautika), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (Fizička kultura i Obrazovanje sportskih trenera) i Fakultet primijenjene fizioterapije, dužni su da prilikom upisa prilože ljekarsko uvjerenje izdato od specijalizovane zdravstvene ustanove.
IV PREZENTACIJA USLOVA UPISA I POMOĆ ZA PRIPREMU ZA UPIS
Član 19 Radi prezentacije uslova i pomoći kandidatima kod opredjeljivanja za studije i pripremu za upis, organizaciona jedinica, odnosno samostalni studijski program može:
- učestvovati na sajmovima visokog obrazovanja, organizovanim pod pokroviteljstvom ministarstva nadležnog za prosvjetu i nauku,
- organizovati dane "otvorenih vrata", - blagovremeno pripremati informatore sa podacima o studijskim programima i uslovima upisa, - organizovati bez naknade pripremu kandidata za polaganje dopunskih ispita, - koristiti i ostale oblike afirmacije i prezentacije studijskih programa.
V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
19a Odredbe člana 8 stav 1, podnaslov „Medicinski fakultet“ primjenjivaće se od studijske godine u kojoj će
eksterna provjera znanja (maturski, odnosno stručni ispit) biti obavezna i sprovodiće se za sve obrazovne profile srednjih škola u Crnoj Gori, odnosno za sticanje kvalifikacija nivoa srednjeg obrazovanja, u skladu sa Zakonom.
Član 20 Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu studija na Univerzitet Crne Gore br. 01-829 od 20.04.2004. godine, sa izmjenama i dopunama br. 01-330 od 17.02.2005, br. 01-1101 od 16.05.2005, br. 01-1811 od 01.06.2006, br. 01-475/1 od 29.5.2008. i br. 01-766 od 03.04.2009. godine.
Osnovni tekst Pravilnika o o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 01-2458 od 17.12.2011. godine Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 08-463 od 31.03.2011. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 08-463 od 02.06.2011. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 08-153/2 od 03.05.2012. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore br. 08-793/1 od 23.05.2013. godine
OBRAZLOŽENJE UPORIŠTA ZA PREDLOŽENU STRUKTURU STUDIJSKIH PROGRAMA U ODNOSU NA POTRAŽNJU KADROVSKIH PROFILA NA TRŽIŠTU RADA
Prema podacima iz izvještaja „ENL30/06m - ENL, SRM, zapošljavanja po grupama zanimanja i
zanimanjima“Zavoda za zapošljavanje za period od 01.01.2011. do 01.11.2015. godine, Tabela 2, može se
uočiti da je u ovom periodu najveća potražnja bila iskazana za diplomiranim građevinskim inženjerima. Prema
navedenom izvještaju, u ovom periodu oglašena je potreba za čak 968 diplomiranih inženjera građevinarstva,
dok je u istom periodu bila oglašena potreba za svega 27 bečelora i 78 specijalista različitih specijalizacija iz
oblasti građevinarstva.
U istom periodu su sa evidencije Zavoda (i izvan njega) zaposlena 284 diplomirana inženjera, 57 bečelora i 79 specijalista (koji obuhvataju i specijalnosti koje se ne školuju na Građevinskom fakultetu UCG), Tabela 3.
Sa druge strane, u posmatranom periodu je najmanje bilo novoprijavljenih diplomiranih inženjera
građevinarstva (23), a najviše bečelora (112), dok je novoprijavljenih specijalista bilo 34.
Navedene brojke ukazuju da su tržištu rada potrebni svršeni studenti građevinarstva, čije je školovanje trajalo 4-
5 godina po starom sistemu obrazovanja, odnosno 5 godina po novom/predloženom sistemu obrazovanja.
S obzirom na analizirane razvojne strategije, očekuje se generalno značajan porast potrebe za kadrom iz oblasti
građevinarstva. Uz izvještaje Zavoda za zapošljavanje, analizirane su sledeće strategije:
1. Pravci razvoja Crne Gore 2015-2018 (nacionalni razvojni plan sa projekcijom investicija i izvora
finansiranja razvoja u srednjem roku);
2. Strategija održivog razvoja Crne Gore d0 2030 (nacrt) – održivi razvoj i analiza stanja naših nacionalnih resursa (ljudski kapital, društveni kapital, prirodni kapital, finansiranje za održivi razvoj i
upravljanje razvojem u dugom roku);
3. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore 2014-2020
4. Industrijska politika Crne Gore do 2020.godine
5. Strategija za održivi ekonomski razvoj Crne Gore kroz razvoj klastera 2012-2016
6. Strategije vezane za ljudski kapital, obrazovanje i socijalnu politiku:
• Strategija razvoja zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa (2012-2015; 2016-2020;)
• Zapošljavanje i program socijalnih reformi (ESRP) 2015-2020
• Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja 2011-2020
• Strategija naučno-istraživačkog razvoja 2012-2016
• Strategija obrazovanja odraslih Crne Gore 2015-2025
• Strategija za cjeloživotno preduzetničko učenje 2015-2019
• Strategija za integraciju ljudi sa posebnim potrebama 2008-2016
• Strategija socijalne i dječje zaštite 2013-2017
• Strategija razvoja socijalne zaštite starih lica 2013-2017
• Strategija razvoja ljudskih resursa u turizmu 2007-2016
7. Sektorske strategije razvoja:
• Strategija razvoja transporta 2008-2018
• Strategija razvoja energetike do 2030 (ekonomski aspekt)
• Strategija razvoja obnovljivih izvora energije do 2020 (ekonomski aspekt)
• Akcioni planovi za energetsku efikasnost (ekonomski aspekt)
• Razvoj sektora građevinarstva do 2020 (2013)
• Razvoj sektora turizma do 2020 (2008)
Tabela 2 – Izvještaj zavoda za zapošljavanje (01.01.2011. do 01.11.2015)
Grupa_Zanimanje
Nezaposleni
na početku Novoprijavljeni Oglašeno Zaposleno
Nezaposleni
na kraju
UKUPNO: 159 581 2336 1252 610
Ukupno: 52 Građevinari 26 172 1090 433 174
715200 Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) 15 23 968 284 25
715264 Građevinski tehnolog konstrukcija 0 0 0 3 0
715265 Građevinski analitičar 0 0 1 0 0
715271 Građevinski projektant niskogradnje 0 1 5 0 1
715272 Građevinski projektant konstrukcija 0 0 17 3 0
715273 Građevinski projektant visokogradnje 0 0 1 1 0
715274 Građevinski projektant hidrotehničke infrastrukture 0 0 8 2 0
715275 Građevinski projektant hidrotehničkih objekata 0 0 8 0 0
715277 Građevinski projektant željezničkih saobraćajnica 0 0 1 0 0
715278 Građevinski projektant melioracija 1 0 0 0 0
715279 Građevinski inspektor 0 0 1 0 0
715280 Specijalista strukovni inženjer industrijskog inženjerstva 1 3 0 3 3
715282 Stepen specijaliste – Građevinarstvo – Saobraćajni smjer 0 6 5 0 6
715283 Stepen specijaliste – Građevinarstvo – Hidrotehnički smjer 0 3 4 4 3
715291 Organizator građevinskog poslovanja 0 0 5 4 0
715294 Bachelor - građevinarstva 3 93 26 55 93
715295 Stepen specijaliste - Građevinarstvo 6 16 26 65 16
715296 Stepen bachelor – Menadžment u građevinarstvu 0 19 1 2 19
715297 Stepen specijaliste – Menadžment u građevinarstvu 0 5 2 0 5
725200 Magistar tehničkih nauka za građevinarstvo (VII/2 SSS) 0 0 10 5 0
725265 Građevinski analitičar - specijalista 0 0 1 1 0
725284 Master inženjer građevinarstva 0 3 0 1 3
ENL30/06m - ENL, SRM, zapošljavanja po grupama zanimanja i zanimanjimaParametri: OD - 01/01/2011 [ ]
DO - 01/11/2015 [ ]
SPISAKORGZAP - [Biro rada ]
SIFRAZANIMANJA - 7_5* ['*' zamjenjuje bilo koliko, '_' samo jednu cifru ]
VRSTAZANIMANJA - 1 [1 - sva zanimanja|2 - samo bachelori|3 - bez bachelora ]
VRSTANOVOPRIJAVLJENIH - 1 [1 - period kao dan|2 - svi novoprijavljeni|3 - sva novoprijavljivanja ]
VRSTAOGLASAVANJA - 1 [po datumu:|1 - prijema|2 - oglasa ]
VRSTAZAPOSLJAVANJA - 2 [1 - sa evidencije|2 - sva zapošljavanja ]
Tabela 3 – Zapošljavanje kadrova koji se školuju na Građevinskom fakultetu UCG(01.01.2011. do
01.11.2015)
pojedin. ukupno pojedin. ukupno pojedin. ukupno pojedin. ukupno pojedin. ukupno
Ukupno: 52 Građevinari 26 26 172 172 1090 1090 433 433 174 174
DIG715200 Diplomirani inženjer
građevinarstva (VII/1 SSS) 15 15 23 23 968 968 284 284 25 25
715294 Bachelor - građevinarstva 3 93 26 55 93
715296 Stepen bachelor –
Menadžment u građevinarstvu 0 19 1 2 19
715282 Stepen specijaliste –
Građevinarstvo – Saobraćajni smjer 0 6 5 0 6
715283 Stepen specijaliste –
Građevinarstvo – Hidrotehnički smjer 0 3 4 4 3
715295 Stepen specijaliste –
Građevinarstvo 6 16 26 65 16
715297 Stepen specijaliste –
Menadžment u građevinarstvu 0 5 2 0 5
715280 Specijalista strukovni inženjer
industrijskog inženjerstva 1 3 0 3 3
725265 Građevinski analitičar –
specijalista 0 0 1 1 0
715271 Građevinski projektant
niskogradnje 0 1 5 0 1
715272 Građevinski projektant
konstrukcija 0 0 17 3 0
715273 Građevinski projektant
visokogradnje 0 0 1 1 0
715274 Građevinski projektant
hidrotehničke infrastrukture 0 0 8 2 0
715275 Građevinski projektant
hidrotehničkih objekata 0 0 8 0 0
715277 Građevinski projektant
željezničkih saobraćajnica 0 0 1 0 0
715278 Građevinski projektant
melioracija 1 0 0 0 0
725284 Master inženjer
građevinarstva 0 3 0 1 3
da725200 Magistar tehničkih nauka
za građevinarstvo (VII/2 SSS) 0 0 10 5 0
715264 Građevinski tehnolog
konstrukcija 0 0 0 3 0
715265 Građevinski analitičar 0 0 1 0 0
715279 Građevinski inspektor 0 0 1 0 0
715291 Organizator
građevinskog poslovanja 0 0 5 4 0
Nezaposleni
na krajuGrupa_ZanimanjeStepenškolovanje
na GF UCG
57
79
6
7
Nezaposleni
na početkuNovoprijavljeni Oglašeno Zaposleno
34
3
0
27
78
10
7
ne
magistar
i master
nenepoznati
stepen?
112
34
3
0
3
bachelor
da
specijalista 8
0
0
112
Izučavanje strategija pokazuje da se u narednom periodu očekuje veliki broj investicija u oblasti građevinarstva,
saobraćaja, turizma i energetike. Strategija građevinarstva prepoznaje deficitarnost kadra. Predloženi koncept
reorganizacije Građevinskog fakulteta nalazi opravdanje u važećim nacionalnim strategijama i podrazumijeva.
Tendencija razvoja privrede i društva presudno utiču na razvoj pojedinih privrednih grana, a samim tim
opredjeljujući djeluju na poslovnu orijentaciju privrednih subjekata. Investicije i investiciona politika usko su
povezane sa razvojem građevinarstva koje je u ukupnoj podjeli rada specijalizovano za proizvodnju investicionih dobara. Ispitivanja koja su do sada vršena kod nas i u svijetu, pokazuju da u nerazvijenim
zemljama građevinarstvo učestvuje ispod 5%, u srednje razvijenim oko 7%-8%, a u razvijenim preko 10% u
bruto nacionalnom dohotku.
Krupne promjene u privredi i društvu Crne Gore, koje su se u periodu poslije devedesetih godina dešavaju na
ovom prostoru, nameću potrebu da se školuje kadar koji će doprinijeti razvoju crnogorskog građevinarstva, a
naročito u cilju adekvatnog suočavanja sa zahtjevima domaćih i stranih investitora koji su postavili nove standarde poslovanja - efikasnost, ekonomičnost, predvidljivost i visoko stručni projektni tim.
Tome se moraju prilagođavati i obrazovni sistemi i zaposleni, odnosno tržište rada.
Poznato je da je izgradnja investicionih objekata veoma složen, dugotrajan i mukotrpan posao. Ovo proizilazi iz
činjenice da svaki investicioni objekat ima veliki broj faza, aktivnosti i postupaka; da u njegovoj realizaciji
učestvuje veliki broj organizacija i pojedinaca; da je investiranje veoma rizično; da se tokom realizacije projekta
pojavljuje veliki broj faktora neizvjesnosti i dr.
Zbog svega rečenog neophodno je u kontinuitetu unapređivati sve grane građevinarstva. Značaj potrebe
postojanja ovako koncipiranog reformisanog modela studiranja na Građevinskom fakultetu UCG može se
sagledati iz činjenica koje govore o učešću građevinarstva u stvaranju bruto društvenog proizvoda.
3/ PREGLED BROJA UPISANIH STUDENATA OD STUDIJSKE 2010/11 GOD, ZA SVE NIVOE STUDIJA
osnovne osnovne osnovne
građevinarstvo menadžment u građ. ukupno
2010/2011 145 45 190
2011/2012 131 45 176
2012/2013 127 21 148
2013/2014 155 43 198
2014/2015 146 60 206
2015/2016 100 60 160
specijalističke specijalističke specijalističke specijalističke specijalističke specijalističke specijalističke
građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo menadžmet u građ. ukupno
smjer konstruktivni smjer hidrotehnički smjer saobraćajni smjer menadžment i smjer geotehnika
tehnologija građenja
2010/2011 25 9 21 0 / / 55
2011/2012 15 15 15 14 / 22 81
2012/2013 27 21 12 1 / 16 77
2013/2014 28 15 13 0 / 12 68
2014/2015 15 10 7 0 / 6 38
2015/2016 27 20 9 1 10 9 76
magistarske magistarske magistarske magistarske magistarske magistarske magistarske
građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo tempus ukupno
smjer konstruktivni smjer hidrotehnički smjer saobraćajni smjer menadžment i smjer geotehnika ENERESE
tehnologija građenja
2010/2011 16 6 3 2 / / 27
2011/2012 11 2 7 2 / / 22
2012/2013 10 4 4 2 / / 20
2013/2014 7 5 3 4 / / 19
2014/2015 3 5 2 1 1 15 27
2015/2016 3 4 0 0 0 / 7
doktorske magistarske magistarske magistarske doktorske
građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo građevinarstvo ukupno
naučna oblast naučna oblast naučna oblast naučna oblast
saobraćajno- menadžment i tehn.
konstrukcije hidrotehnika urbanistička u građevinarstvu
2010/2011 4 0 1 1 6
2011/2012 / / / / /
2012/2013 2 0 1 1 4
2013/2014 3 0 0 0 3
2014/2015 3 0 0 0 3
2015/2016 2 0 0 0 2
BROJ UPISANIH STUDENATA - GRAĐEVINSKI FAKULTET UCG
studijska godina
OSNOVNE STUDIJE
SPECIJALISTIČKE STUDIJE
studijska godina
studijska godina
MAGISTARSKE STUDIJE
DOKTORSKE STUDIJE
studijska godina
1
PRIKAZ UPOREDNE PRAKSE PO SEMESTRIMA U narednim tabelama je prikazana uporedna analiza predloženih planaova studiranja osnovnih i master/magistarskih studija za studijski program Građevinarstvo. Upoređenje predloženih nastavnih planova Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, će biti izvršeno sa nastavnim planovima Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Građevinskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Univerzitet u Beogradu je na Šangajskoj listi rangiran u prvih 400 svjetskih univerziteta, a Univerzitet u Ljubljani u prvih 500 svjetskih univerziteta. Ciljevi i ishodi učenja na analiziranim studijskim programima i ciklusima studija imaju visok stepen poklapanja sa predloženim studijskim programima. PZ – Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore U1 – Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu http://www.grf.bg.ac.rs/ U2 – Građevinski fakultet Univerziteta u Ljubljani http://www3.fgg.uni-lj.si/ Napomena: Iza naziva predmeta je naznačen njegov status i semestar u kojem se realizuje (npr. (O1) znači da je predmet obavezan i da se realizuje u prvom semestru, (I5) znači da je predmet izborni i da se realizuje u petom semestru). Nakon izvšenog upoređenja zaključuje se da postoji vrlo visok stepen preklapanja između predloženih i analiziranih studijskih programa. Činjenični dokaz navedenog daje se u narednim tabelama. Kontrola prikazanih podataka je dostupna na web stranicama analiziranih fakulteta. I semestar Naziv predmeta P V L ECTS
PZ MATEMATIKA I 2 2 0 4.8 U1 Мatematička analiza 1 (O1) 3 3 8 U2 Matematika 1 (O1) 10 PZ FIZIKA 2 1 0 3.6 U1 Tehnička fizika (O1) 2 2 5 U2 Fizika (O1) 9 PZ GRAĐEVINSKA MEHANIKA I 2 2 0 4.8 U1 Tehnička mehanika 1 (O2) 3 3 8 U2 Uvod u statiku i dinamiku (O1) 9 PZ NACRTNA GEOMETRIJA 3 2 0 6.0
U1 Nacrtna geometrija(O1) 2 2 5 U2 Spatial development (O3) 4 PZ GEOLOGIJA 2 1 0 3.6 U1 Inženjerska geologija 1 (O1) 2 1 4 U2 Mehanika tla i inženjerska geologija (O4) 7 PZ UVOD U GRAĐEVINARSTVO 2 0 0 2.4 U1 U2 Uvod u građevinarstvo (O1) 3
2
PZ ENGLESKI JEZIK 2 2 0 4.8 U1 U2
II semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ MATEMATIKA II 2 2 0 4.8 U1 Linearna algebra i statistika (O2) 3 3 7 U2 Matematika 2 (O2) 8 PZ GRAĐEVINSKA MEHANIKA II 2 2 0 4.8 U1 Tehnička mehanika II (O3) 2 2 4 U2 Uvod u statiku i dinamiku (O1) 9 PZ ELEMENTI ZGRADA 3 2 0 6.0 U1 Zgradarstvo (O4) 2 2 4 U2 Zgrade 1 (O2) 6 PZ GEODEZIJA 2 1 1 4.8
U1 Geodezija (O1) 2 2 5 U2 Geodetsko inženjerstvo (O4) 4 PZ TEHNIČKO CRTANJE 2 0 0 2.4 U1 Računarsko crtanje u građevinarstvu (I1)
i Računarsko crtanje sa elementima automatizacije (I2)
2 2 5
U2 PZ INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA 2 0 0 2.4 U1 Inženjerska geologija 2 (O4) 2 2 4 U2 PZ ENGLESKI JEZIK 2 2 0 4.8 U1 U2
III semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ MATEMATIKA III 2 2 0 4.6 U1 Matematička analiza 2 (O3) 2 2 5 U2 PZ GRAĐEVINSKI MATERIJALI 3 1 1 5.8 U1 Građevinski materijali 1 (O2) i
Građevinski materijali 2 (O3) 2 2
1 2
4 4
U2 Konstrukcije i građevinski materijali (O1)
8
PZ OTPORNOST MATERIJALA I 3 2 1 7.0 U1 Otpornost materijala 1 3 3 8 U2 Otpornost materijala (O5) 10 PZ OSNOVE SAOBRAĆAJNICA 2 1 0 3.4
U1 Saobraćajni infrastrukturni sistemi (O4) 3 2 6 U2 Saobraćajnice (O3) 6
3
PZ OSNOVE HIDROTEHNIKE 2 1 1 4.6 U1 Hidrotehnika (O4) 3 2 6 U2 Hidrotehnika (O3) 5 PZ ENGLESKI JEZIK 2 2 0 4.6 U1 U2
IV semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ MATEMATIKA IV 2 2 0 4.8 U1 U2 PZ OTPORNOST MATERIJALA II 3 2 1 7.2 U1 Otpornost materijala 2 (O4) 2 2 5 U2 Otpornost materijala (O5) 10 PZ OSNOVE MEHANIKE TLA I
STIJENA
3 1 1 6.0
U1 Mehanika tla (O4) 2 2 6 U2 Mehanika tla i inženjerska geologija (O4) 7 PZ ZIDANE KONSTRUKCIJE 2 1 1 4.8
U1 Drvene i zidane konstrukcije (O5) 3 2 5 U2 Betonske i zidane konstrukcije (O6) 4 PZ TEHNOLOGIJA BETONA 2 1 0 3.6 U1 Tehnologija betona (I5) 2 1 2 U2 Tehnologija (O5) 5 PZ OSNOVE ZEMLJOTRESNOG
INŽENJERSTVA
2 1 0 3.6
U1
Dinamika konstrukcija i zemljotresno inženjerstvo (O7)
3 2 6
U2 Osnove zemljotresnog inženjerstva (O5) 4
V semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ STATIKA KONSTRUKCIJA I 3 2 1 7.2 U1 Statika konstrukcija (O5) 5 2 8 U2 Statika konstrukcija (O4) 6 PZ ČELIČNE KONSTRUKCIJE I 2 1 1 4.8 U1 Metalne konstrukcije 1 (O5) 2 2 5 U2 Čelične konstrukcije (O5) 6 PZ BETONSKE KONSTRUKCIJE I 2 1 1 4.8 U1 Teorija betonskih konstrukcija 1 (O5) 3 2 6 U2 Betonske konstrukcije (O5) 8 PZ DRVENE KONSTRUKCIJE 2 1 1 4.8
U1 Drvene i zidane konstrukcije (O5) 3 2 5 U2 Drvene konstrukcije (O6) 4
4
PZ OSNOVE MOSTOVA 2 1 0 3.6 U1 Mostovi (O6) 2 2 4 U2 PZ FUNDIRANJE 2 1 1 4.8 U1 Fundiranje (O6) 3 3 7 U2 Geotehničko inženjerstvo (O5) 6
MODUL – KONSTRUKCIJE
VI semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ STATIKA KONSTRUKCIJA II 3 2 1 7.0 U1 Statika konstrukcija (O5) 5 2 8 U2 Statika konstrukcija (O4) 6 PZ ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA
GRAĐENJA
2 1 1 4.6
U1 Menadžement i tehnologija građenja (O7) 3 2 5 U2 Organizacija i tehnologija građenja (O4) 6 PZ ČELIČNE KONSTRUKCIJE II 2 1 1 4.6 U1 Metalne konstrukcije 2 (O6) 2 2 5 U2 Čelične konstrukcije (O5) 6 PZ BETONSKE KONSTRUKCIJE II 2 1 1 4.6
U1 Teorija betonskih konstrukcija 2 (O6) 2 3 6 U2 Betonske konstrukcije (O5) 8 PZ OSNOVI HIDRAULIKE 2 1 1 4.6 U1 Hidraulika 1 (O5) 3 3 7 U2 Inženjerska hidraulika (O5) 6 PZ POSEBNE TEHNIKE FUNDIRANJA 2 1 1 4.6 U1 Fundiranje (O6) 3 3 7 U2
MODUL – INFRASTRUKTURA
VI semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ STATIKA KONSTRUKCIJA II 3 2 1 7.0 U1 Statika konstrukcija (O5) 5 2 8 U2 Statika konstrukcija (O4) 6 PZ ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA
GRAĐENJA
2 1 1 4.6
U1 Menadžement i tehnologija građenja (O7) 3 2 5 U2 Organizacija i tehnologija građenja (O4) 6 PZ ČELIČNE KONSTRUKCIJE II 2 1 1 4.6 U1 Metalne konstrukcije 2 (O6) 2 2 5 U2 Čelične konstrukcije (O5) 6 PZ BETONSKE KONSTRUKCIJE II 2 1 1 4.6
5
U1 Teorija betonskih konstrukcija 2 (O6) 2 3 6 U2 Betonske konstrukcije (O5) 8 PZ DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA 2 1 1 5.3 U1 Geotehnika saobraćajnica (O5) 2 2 4 U2 PZ KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 2 1 1 5.3 U1 Komunalna hidrotehnika 1 (O5) 3 3 7 U2 Osnove sanitarne hidrotehnike (O6) 4 MASTER STUDIJSKI PROGRAM – GRAĐEVINARSTVO - KONSTRUKCIJE
I semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ STABILNOST I DINAMIKA
KONSTRUKCIJA
3 1 1 6.0
U1 Stabilnost konstrukcija (I8) Dinamika konstrukcija i zemljotresno inženjerstvo (O7)
2 3
2 2
3 6
U2 Dinamika konstrukcija i zemljotresno inženjerstvo (O3)
7
PZ POVRŠINSKI NOSAČI 3 1 1 6.0 U1 Teorija ploča i ljuski (O6) 3 2 5 U2 Površinski nosači (I3) PZ PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE
ČELIČNIH KONSTRUKCIJA
2 1 1 4.8
U1 Metalne konstrukcije u zgradarstvu (O7) Specijalna poglavlja metalnih konstrukcija u zgradarstvu (I8)
2 2
2 4 2
U2 Čelične konstrukcije (O3) 5 PZ PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE
BETONSKIH KONSTRUKCIJA
2 1 1 4.8
U1 Projektovanje i građenje betonskih konstrukcija 1 (O7)
2 2 5
U2 Odabrana poglavlja iz betonskih i zidanih konstrukcija (O3)
6
PZ SPREGNUTE KONSTRUKCIJE 2 1 0 3.6 U1 Osnove spregnutih konstrukcija (I7)
Spregnute konstrukcije od čelika i betona (I8)
3 2
1 1
3 4
U2 Spregnute konstrukcije (I3) 4 PZ SEIZMIČKO PROJEKTOVANJE 2 1 1 4.8 U1 Dinamika konstrukcija i zemljotresno
inženjerstvo (O7) 3 2 6
U2 Dinamika konstrukcija i zemljotresno inženjerstvo (O3)
7
II semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ PRIMJENA MKE ZA PRORAČUN 2 1 1 4.8
6
MASTER STUDIJSKI PROGRAM – GRAĐEVINARSTVO - INFRASTRUKTURA
KONSTRUKCIJA
U1 Metod konačnih elemenata (O1) 2 2 4 U2 Nelinearna mehanika kontinuma (O1) 6 PZ MODELIRANJE U
PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA
2 0 3 6.0
U1 Primjena računara u projektovanju konstrukcija (I8)
2 2 3
U2 Analiza konstrukcija (O1) Kompjuterska integracija konstrukcija (O2)
5 5
PZ TUNELI I PODZEMNE
KONSTRUKCIJE
2 1 1 4.8
U1 U2 Mehanika stijena i podzemne konstrukcije
(O2)
PZ ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA 2 1 1 4.8 U1 Ispitivanje konstrukcija i osnove
ekspermentalnih metoda (I8) 2 2 4
U2 Eksperimentalno ispitivanje konstrukcija (O2)
5
PZ BETONSKE KONSTRUKCIJE
INŽENJERSKIH OBJEKTA
2 1 1 4.8
U1 Projektovanje i građenje betonskih konstrukcija 2 (O8)
2 2 4
U2 Projektovanje zgrada i inženjerskih konstrukcija (O1)
3
PZ ČELIČNE KONSTRUKCIJE
INŽENJERSKIH OBJEKTA
2 1 1 4.8
U1 Tehnologija proizvodnje metalnih konstrukcija (I8)
2 1 4
U2 Projektovanje zgrada i inženjerskih konstrukcija (O1)
3
I semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ INŽENJERSKA GEODEZIJA 2 1 1 4.8 U1 Geodezija saobraćajnica (O4) 2 2 4 U2 PZ INŽENJERSKA GEOLOGIJA I
HIDROGEOLOGIJA
2 1 1 4.8
U1 Inženjerska geologija 2 (O4)
2 2 4
U2 PZ UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 2 1 1 4.8 U1 Upravljanje investicionim projektima (O8) 2 2 6
7
U2 Upravljanje projektima (O3) 5 PZ INŽENJERSKA HIDRAULIKA 2 1 1 4.8
U1 Hidraulika 2 (O6) 3 3 7 U2 Hidraulika (O1) 7 PZ HIDROLOGIJA 2 1 1 4.8 U1 Hidrologija (O4) 4 1 7 U2 Hidrologija (O1)
6
PZ MENADŽMENT U
GRAĐEVINARSTVU
3 1 1 6.0
U1 Ugovaranje u građevinarstvu (O5) 2 2 3 U2 Menadžment u građevinarstvu (O2)
4
II semestar MODUL – SAOBRAĆAJNICE PZ PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE
PUTEVA
3 1 1 6.6
U1 Planiranje i projektovanje puteva 1 (O6) Planiranje i projektovanje puteva 1 (O7)
4 2
2 3
8 6
U2 Projektovanje saobraćajnica (O3) 3 PZ TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
OBJEKATA NISKOGRADNJE
2 1 1 5.2
U1 Menadžment i tehnologija građenja 1 (O5) Menadžment i tehnologija građenja 2 (O7)
2 2
0 2
2 4
U2 Tehnologija građenja objekata niskogradnje (O3)
7
PZ PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE
ŽELJEZNIČKIH PRUGA
3 2 1 7.8
U1 Planiranje i projektovanje željeznica (O6) Planiranje i projektovanje željeznica (O7)
3 2
3 3
8 6
U2 Projektovanje željeznica (O4) 3 PZ GORNJI STROJ ŽELJEZNICA 2 1 1 5.2 U1 Gornji stroj željeznica (O7) 3 3 7 U2 PZ MODELIRANJE SAOBRAĆAJNICA 2 0 2 5.2 U1 Cad u projektovanju sobraćajnica (I8) 2 2 4 U3 Modeliranje (O3) 6 II semestar MODUL – HIDROTEHNIKA PZ INŽENJERSKA HIDROLOGIJA 2 1 1 4.8 U1 Inženjerska hidrologija (O5) 2 2 5 U2 Hidrologija (O1)
6
PZ HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE 2 1 1 4.8 U1 Hidrotehničke građevine 1 (O6) 3 2 6 U2 Hidrotehničke građevine (O3) 8 PZ KOMUNALNA HIDROTEHNIKA 3 1 1 6.0
8
MASTER STUDIJSKI PROGRAM – MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU
U1 Komunalna hidrotehnika 1 (O6) Komunalna hidrotehnika 1 (O7)
3 2
3 2
7 5
U2 Snadbjevanje vodom i odvođenje (O2) 10 PZ ZAŠTITA I KVALITET VODA 2 1 1 4.8 U1 Kvalitet voda (O5) 2 3 5 U2 PZ REGULACIJA VODOTOKA 2 1 1 4.8 U1 Regulacija reka (O8) 3 3 7 U2 Riječno inženjerstvo (O3) 10 PZ MODELIRANJE U HIDROTEHNICI 1 0 3 4.8 U1 Objektno orijentisano modeliranje u
građevinarstvu (I5) 2 2 5
U2 Modeliranje u hidrotehnici (I2)
7
I semestar Naziv predmeta P V L ECTS PZ INŽENJERSKA GEODEZIJA 2 1 1 4.8 U1 Geodezija saobraćajnica (O4) 2 2 4 U2 PZ INŽENJERSKA GEOLOGIJA I
HIDROGEOLOGIJA
2 1 1 4.8
U1 Inženjerska geologija 2 (O4)
2 2 4
U2 PZ UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 2 1 1 4.8 U1 Upravljanje investicionim projektima (O8) 2 2 6 U2 Upravljanje projektima (O3) 5 PZ INŽENJERSKA HIDRAULIKA 2 1 1 4.8
U1 Hidraulika 2 (O6) 3 3 7 U2 Hidraulika (O1) 7 PZ HIDROLOGIJA 2 1 1 4.8 U1 Hidrologija (O4) 4 1 7 U2 Hidrologija (O1)
6
PZ MENADŽMENT U
GRAĐEVINARSTVU
3 1 1 6.0
U1 Ugovaranje u građevinarstvu (O5) 2 2 3 U2 Menadžment u građevinarstvu (O2)
4
II semestar PZ TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
OBJEKATA NISKOGRADNJE
2 1 1 4.8
U1 Menadžment i tehnologija građenja 1 (O5) 2 0 2
9
Menadžment i tehnologija građenja 2 (O7) 2 2 4 U2 Tehnologija građenja objekata
niskogradnje (O3) 7
PZ TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
OBJEKATA HIDROGRADNJE
2 1 1 4.8
U1 Menadžment i tehnologija građenja u hidrotehnici (O7)
3 2 6
U2 PZ TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
OBJEKATA VISOKOGRADNJE
3 1 1 6.0
U1 Tehnologija građenja 1 (O6) Tehnologija građenja 2 (O7) Završni radovi i instalacije (O5)
2 2 2
2 2 0
5 5 2
U2 Projektovanje i građenje objekata visokogradnje (O2)
4
PZ TEHNOLOGIJA REKONSTRUKCIJE
OBJEKATA
3 1 1 6.0
U1 Održavanje objekata (I7) 2 2 6 U2 Nadgradnja i ojačanje objekata (O2) 5 PZ POSLOVNA PSIHOLOGIJA 2 1 0 3.6 U1 U2 PZ GRAĐEVINSKA REGULATIVA 2 1 1 4.8 U1 Baze podataka u građevinarstvu (O5) 2 2 5 U2 Građevinska regulativa (I3)
4
1
ŠEMATSKI PRIKAZ STUDIJSKIH PROGRAMA U sledećim tabelama se daje šematski prikaz studijskih programa i modula na svim nivoima studija.
OSNOVNE STUDIJE
Modul 1 KONSTRUKCIJE Studijski program
GRAĐEVINARSTVO Modul 2 INFRASTRUKTURE
MASTER STUDIJE
Modul 1 BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE
Modul 2 ČELIČNE, SPREGNUTE I DRVENE
KONSTRUKCIJE Modul 3
GEOTEHNIKA
Studijski program
GRAĐEVINARSTVO
KONSTRUKCIJE Modul 4
MODELIRANJE I TEORIJA KONSTRUKCIJA
Modul 1
SAOBRAĆAJNICE Studijski program
GRAĐEVINARSTVO
INFRASTRUKTURE
Modul 2 HIDROTEHNIKA
DOKTORSKE STUDIJE
Uža oblast 1
KONSTRUKCIJE Uža oblast 2
GEOTEHNIKA Uža oblast 3
HIDROTEHNIKA Uža oblast 4
SAOBRAĆAJNICE
Studijski program
GRAĐEVINARSTVO
Uža oblast 5 MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU
2
TABELARNI PRIKAZ KURIKULUMA POJEDINAČNO ZA SVE STUDIJSKE PROGRAME SA NAZNAČENIM MODULIMA OSNOVNE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM - GRAĐEVINARSTVO
Broj časova R. br Naziv predmeta Sem
P V L BROJ ECTS
PRVA GODINA 1 MATEMATIKA I I 2 2 0 5 2 FIZIKA I 2 1 0 4 3 GRAĐEVINSKA MEHANIKA I I 3 2 0 5 4 NACRTNA GEOMETRIJA I 3 2 0 5 5 GEOLOGIJA I 2 1 0 4 6 UVOD U GRAĐEVINARSTVO I 2 0 0 3 7 ENGLESKI JEZIK I 2 2 0 4 8 MATEMATIKA II II 2 2 0 5 9 GRAĐEVINSKA MEHANIKA II II 2 2 0 5
10 ELEMENTI ZGRADA II 3 2 0 5 11 GEODEZIJA II 2 1 1 5 12 TEHNIČKO CRTANJE II 2 0 0 3 13 INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA II 2 0 0 3 14 ENGLESKI JEZIK II 2 2 0 4 Ukupno časova aktivne nastave 31 19 1 Ukupno ECTS kredita 60 DRUGA GODINA
1 MATEMATIKA III III 2 2 0 4 2 GRAĐEVINSKI MATERIJALI III 3 1 2 7 3 OTPORNOST MATERIJALA I III 3 2 1 7 4 OSNOVE SAOBRAĆAJNICA III 2 1 0 4 5 OSNOVE HIDROTEHNIKE III 2 1 1 4 6 ENGLESKI JEZIK III 2 2 0 4 7 MATEMATIKA IV IV 2 1 0 4 8 OTPORNOST MATERIJALA II IV 3 2 1 7 9 OSNOVE MEHANIKE TLA I STIJENA IV 3 1 1 6
10 ZIDANE KONSTRUKCIJE IV 2 1 1 5 11 TEHNOLOGIJA BETONA IV 2 1 0 4 12 OSNOVE ZEMLJOTRESNOG INŽENJERSTVA IV 2 1 0 4 Ukupno časova aktivne nastave 28 17 7 Ukupno ECTS kredita 60 TREĆA GODINA 1 STATIKA KONSTRUKCIJA I V 3 2 1 7 2 ČELIČNE KONSTRUKCIJE I V 2 1 1 5 3 BETONSKE KONSTRUKCIJE I V 2 1 1 5 4 DRVENE KONSTRUKCIJE V 2 1 1 5 5 OSNOVE MOSTOVA V 2 1 0 3 6 FUNDIRANJE V 2 1 1 5 Ukupno časova aktivne nastave 13 7 5 Ukupno ECTS kredita 30
3
MODUL 1 – KONSTRUKCIJE 1 STATIKA KONSTRUKCIJA II VI 3 2 1 7 2 ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA VI 2 1 1 5 3 ČELIČNE KONSTRUKCIJE II VI 2 1 1 5 4 BETONSKE KONSTRUKCIJE II VI 2 1 1 5 5 OSNOVE HIDRAULIKE VI 2 1 1 4 6 POSEBNE TEHNIKE FUNDIRANJA VI 2 1 1 4 Ukupno časova aktivne nastave 13 7 6 Ukupno ECTS kredita 30 MODUL 2 – INFRASTRUKTURE 1 STATIKA KONSTRUKCIJA II VI 3 2 1 7 2 ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA VI 2 1 1 5 3 ČELIČNE KONSTRUKCIJE II VI 2 1 1 5 4 BETONSKE KONSTRUKCIJE II VI 2 1 1 5 5 DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA VI 2 1 1 4 6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA VI 2 1 1 4 Ukupno časova aktivne nastave 13 7 6 Ukupno ECTS kredita 30
4
MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM - GRAĐEVINARSTVO - KONSTRUKCIJE
Broj časova R. br Naziv predmeta Sem
P V L BROJ ECTS
PRVA GODINA 1 STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA I 3 1 1 6 2 POVRŠINSKI NOSAČI I 3 1 1 6 3 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE
ČELIČNIH KONSTRUKCIJA I 2 1 1 4
4 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA
I 3 1 1 6
5 SPREGNUTE KONSTRUKCIJE I 2 1 0 4 6 SEIZMIČKO PROJEKTOVANJE I 2 1 1 4 7 PRIMJENA MKE ZA PRORAČUN KONSTRUKCIJA II 2 1 1 5 8 MODELIRANJE U PROJEKTOVANJU
KONSTRUKCIJA II 2 0 2 5
9 TUNELI I PODZEMNE KONSTRUKCIJE II 2 1 1 5 10 ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA II 2 1 1 5 11 BETONSKE KONSTRUKCIJE INŽENJERSKIH
OBJEKTA II 2 1 1 5
12 ČELIČNE KONSTRUKCIJE INŽENJERSKIH OBJEKTA
II 2 1 1 5
Ukupno časova aktivne nastave 27 11 12 Ukupno ECTS kredita 60 DRUGA GODINA MODUL 1 – BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 1 PRETHODNO NAPREGNUTE KONSTRUKCIJE III 2 1 1 5 2 BETONSKI MOSTOVI III 2 1 1 5 3 PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH
ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5
4 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA
III 2 1 1 5
5 ODRŽAVANJE, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA OBJEKATA
III 2 1 1 5
6 NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5 7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6 6 30.0 Ukupno časova aktivne nastave 25 12 12 Ukupno ECTS kredita 60 MODUL 2 – ČELIČNE, SPREGNUTE I DRVENE KONSTRUKCIJE 1 ČELIČNI I SPREGNUTI MOSTOVI III 2 1 1 5 2 PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH
ČELIČNIH KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5
3 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
III 2 1 1 5
4 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE DRVENIH KONSTRUKCIJA
III 2 1 1 5
5 ODRŽAVANJE, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA OBJEKATA
III 2 1 1 5
6 NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5
5
7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6 6 30.0 Ukupno časova aktivne nastave 25 12 12 Ukupno ECTS kredita 60 MODUL 3 – GEOTEHNIKA 1 PODZEMNI OBJEKTI III 2 1 1 5 2 STABILNOST KOSINA I SANACIJA KLIZIŠTA III 2 1 1 5 3 MEHANIKA TLA I STIJENA III 2 1 1 5 4 GEOTEHNIČKO ZEMLJOTRESNO INŽENJERSTVO III 2 1 1 5 5 INŽENJERSKA GEOLOGIJA III 2 1 1 5 6 POBOLJŠANJE TLA I STIJENA III 2 1 1 5 7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6 6 30.0 Ukupno časova aktivne nastave 25 12 12 Ukupno ECTS kredita 60 MODUL 4 – MODELIRANJE I TEORIJA KONSTRUKCIJA 1 ELASTO-PLASTIČNA ANALIZA KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5 2 NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5 3 POSEBNA POGLAVLJA DINAMIKE KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5 4 NELINEARNO MODELIRANJE III 2 0 2 5 5 PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH
ČELIČNIH KONSTRUKCIJA III 2 1 1 5
6 PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA
III 2 1 1 5
7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6 6 30.0 Ukupno časova aktivne nastave 25 12 12 Ukupno ECTS kredita 60
6
MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM - GRAĐEVINARSTVO -INFRASTRUKTURE
Broj časova R. br Naziv predmeta Sem
P V L BROJ ECTS
PRVA GODINA 1 INŽENJERSKA GEODEZIJA I 2 1 1 5 2 INŽENJERSKA GEOLOGIJA I 2 1 1 5 3 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I 2 1 1 5 4 INŽENJERSKA HIDRAULIKA I 2 1 1 5 5 HIDROLOGIJA I 2 1 1 5 6 MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU I 3 1 1 5 Ukupno časova aktivne nastave 13 6 6 Ukupno ECTS kredita 30 MODUL 1 – SAOBRAĆAJNICE 1 PROJEKTOVANJE PUTEVA II 3 1 1 6 2 TEHNOLOGIJA GRAĐENJA OBJEKATA
NISKOGRADNJE II 2 1 1 6
3 PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA
II 3 2 1 6
4 GORNJI STROJ ŽELJEZNICA II 2 1 1 6 5 MODELIRANJE SAOBRAĆAJNICA II 2 0 2 6 Ukupno časova aktivne nastave 12 5 6 Ukupno ECTS kredita 30 MODUL 2 – HIDROTEHNIKA 1 INŽENJERSKA HIDROLOGIJA II 2 1 1 5 2 HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE II 2 1 1 5 3 KOMUNALNA HIDROTEHNIKA II 3 1 1 5 4 ZAŠTITA I KVALITET VODA II 2 1 1 5 5 REGULACIJA VODOTOKA II 2 1 1 5 6 MODELIRANJE U HIDROTEHNICI II 1 0 3 5 Ukupno časova aktivne nastave 12 5 8 Ukupno ECTS kredita 30 DRUGA GODINA MODUL 1 – SAOBRAĆAJNICE 1 PLANIRANJE I SISTEMI SAOBRAĆAJA III 2 1 1 5 2 UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE PUTEVA III 2 1 1 5 3 GRADSKE SAOBRAĆAJNICE III 3 1 1 5 4 OSNOVE URBANISTIČKOG PLANIRANJA III 2 1 1 5 5 KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE III 2 1 1 5 6 ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA III 2 1 1 5 7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6
6 30.0
Ukupno časova aktivne nastave 26 12 12 Ukupno ECTS kredita 60 MODUL 2 – HIDROTEHNIKA 1 PREČIŠĆAVANJE VODA III 2 1 1 5 2 MJERENJA U HIDROTEHNICI III 2 1 1 5 3 KORIŠĆENJE VODNIH SNAGA III 3 1 1 6 4 HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE III 2 1 1 5
7
5 LUKE I PRISTANIŠTA III 2 1 0 4 6 HIDRAULIKA PODZEMNIH VODA III 2 1 1 5 7 MAGISTARSKI RAD IV 13 6 6 30.0 Ukupno časova aktivne nastave 26 12 11 Ukupno ECTS kredita 60
8
DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM - GRAĐEVINARSTVO Doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore organizuju se i izvode za sticanje akademskog naziva doktora nauka – studijski program Građevinarstvo. Student doktorskih studija u I (prvom) semestru bira četiri izborna predmeta od kojih jedan ili dva predmeta treba da budu iz opštih izbornih predmeta, a dva ili tri predmeta treba da budu iz uže specijalističke oblasti. U II (drugom) semestru student doktorskih studija bira jedan predmet iz uže specijalističke oblasti. Svi predmeti su sa fondom 3+2 i nose 7.5 kredita. Rad na istraživanju od značaja za doktorsku tezu u II (drugom) semestru nosi 22.5 kredita. Student doktorskih studija u III, IV i V semestru realizuje studije kroz obavljanje istraživačkog rada, što obuhvata 90 ECTS kredita za sva tri semestra, a u VI semestru kroz pripremu i odbranu doktorske disertacije, što obuhvata 30 ECTS kredita. Nadalje se daje pregled predmeta na doktorskim studijama: OPŠTI PREDMETI
Red. br. PREDMETI ECTS
krediti 1. Numeričke metode 7,5 2. Matematička analiza 7,5 3. Metode optimizacije 7,5 4. Slučajni procesi 7,5 5. Projektovanje informacionih sistema 7,5 6. Reologija građevinskih materijala 7,5 7. Mehanika kontinuma 7,5 8. Mehanika loma 7,5 9. Teorija plastičnosti 7,5
10. Teorija ljuski 7,5 11. Metod konačnih elemenata (napredni kurs) 7,5 12. Mehanika fluida (napredni kurs) 7,5 13. Teorija tankozidnih nosača 7,5
UŽA OBLAST: KONSTRUKCIJE
Red. Br. PREDMETI ECTS
krediti 1. Eksperimentalna analiza konstrukcija 7,5
2. Dinamika konstrukcija (napredni kurs) 7,5
3. Nelinearno modeliranje konstrukcija (napredni kurs) 7,5
4. Problemi stabilnosti čeličnih konstrukcija 7,5
5. Teorija spregnutih konstrukcija 7,5 6. Teorija kompozitnih ploča 7,5
9
7. Nelinearno ponašanje betonskih konstrukcija 7,5
8. Efekti vremenskih deformacija u konstrukcijama 7,5
9. Savremeni građevinski materijali i njihova primjena 7,5
10. Seizmička analiza konstrukcija 7,5 12. Probabilistička seizmička analiza 7,5 13. Sistemi mostova velikih raspona 7,5 14. Visoke brane 7,5
UŽA OBLAST: GEOTEHNIKA
Red. br.
PREDMETI ECTS krediti
1. Teorijska mehanika tla 7,5 2. Specijalna poglavlja iz
mehanike stijena 7,5
3. Interakcija tla i konstrukcije 7,5 4. Specijalna poglavlja iz
podzemnih konstrukcija 7,5
5. Specijalna poglavlja iz dinamike tla
7,5
6. Numeričke metode u geotehnici 7,5 7. Reologija geomaterijala 7,5
UŽA OBLAST: HIDROTEHNIKA
Red. br.
PREDMETI ECTS krediti
1. Deterministički hidrološki modeli
7,5
2. Strujanje vode u poroznoj sredini
7,5
3. Hidraulika hidrotehničkih objekata
7,5
4. Upravljanje čvrstim otpadom (napredni kurs)
7,5
5. Hidroinformatika 7,5 6. Integralno upravljanje gradskim
vodama 7,5
7. Numeričke metode u hidrotehnici
7,5
UŽA OBLAST: SAOBRAĆAJNICE
Red. br.
PREDMETI ECTS krediti
1. Menadžment infrastrukture 7,5 2. Specijalna poglavlja 7,5
10
projektovanja puteva 5. Prostorno planiranje i
projektovanje saobraćaja 7,5
6. Urbanističko planiranje saobraćaja
7,5
7. Urbana ekologija sa aspekta saobraćaja
7,5
8. Specijalna poglavlja željeznica za velike brzine
7,5
UŽA OBLAST: MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU
Red. br.
PREDMETI ECTS krediti
1. Tehnike “mekog” računanja 7,5 2. Strateški menadžment 7,5 3. Specijalni problemi upravljanja
rizikom pri realizaciji građevinskih projekata
7,5
4. Vrednovanje građevinskih objekata i nekretnina
7,5
OSNOVNE STUDIJE
GRAĐEVINARSTVO
Naziv predmeta: MATEMATIKA I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i stavovima linearne algebre, vektorske algebre
i analitičke geometrije. Ishodi učenja: Ovladavanje matematičkim aparatom, neophodnim za teorijsko-stručne i stručne predmete.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Nevena Mijajlović - nastavnik, mr Jelena Dakič, mr Milica Kankaraš - saradnici
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Realne funkcije. Inverzne relacije i funkcije. II nedjelja nastave Polje realnih, racionalnih i kompleksnih brojeva. III nedjelja nastave Linearni vektorski prostor nad poljem skalara. IV nedjelja nastave Matrica i operacije nad matricama. V nedjelja nastave Determinante kvadratne matrice. Inverzna matrica. VI nedjelja nastave Matrični zapis sistema linearnih jednačina. Rang matrice. Kroneker-Capelijeva teorema. VII nedjelja nastave Karakteristične vrijednosti i karakteristični vektori kvadratne matrice. VIII nedjelja nastave Matrica prelaza iz jedne u drugu bazu konačnodimenzionalnog vektorskog prostora. IX nedjelja nastave Kolokvijum X nedjelja nastave Vektori u n-dimenzionom prostoru (n=1,2,3). XI nedjelja nastave Linearne operacije. Baza. Koordinatani sistem XII nedjelja nastave Skalarni, vektorski i mješoviti proizvod. Dužina, ugao, projekcija XIII nedjelja nastave Jednačina ravni u Decartesovim pravouglim koordinatama. XIV nedjelja nastave Jednačina prave u Decartesovim pravouglim koordinatama. XV nedjelja nastave Jednačine cilindričnih i rotacionoh površi. Algebarske površi drugog reda.
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući repeticiju i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja:
106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Jovan D. Keckić: Linearna algebra (Teorija i zadaci), Naučna knjiga, Beograd 1989
2. D. S. Mitrinović, D. Mihailović, P. M. Vasić : Linearna algebra, polinomi, analitička geometrija, Beograd 1971.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum 50 poena - Završni ispit 50 poena.
Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Predavanja se izvode u grupi od 40 studenata. Računske vježbe u grupi do 20 studenata. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Nevena Mijajlović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: FIZIKA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 4 2P+1V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojavama i procesima koji se izučavaju u okviru akustike,
termofizike, elektromagnetizma, optike i nuklearne fizike, i razvijanje sposobnosti praktične primjene znanja.
Ishodi učenja: Kad student položi ispit osposobljen je da: kvalitativno opiše zvuk, izračuna vrijeme reverberacije prostorije i
prepoznaje osnove zvučne izolacije; ukratko opiše različite mehanizme transfera toplote i izračuna ključne koeficijente; u teorijskim analizama primijeni osnovne relacije kinetičke teorije gasova i termodinamike i zakonitosti elektromagnetizma; definiše i u teorijskim analizama primijeni zakonitosti optike, i u osnovi razlikuje koncepte dnevnog i vještačkog osvjetljenja prostora; ukratko objasni radioaktivnost, i s njom u vezi navede standarde u oblasti građevinarstva.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, računske vježbe, 4 domaća zadatka, konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave
II nedjelja nastave III nedjelja nastave IV nedjelja nastave V nedjelja nastave VI nedjelja nastave VII nedjelja nastave VIII nedjelja nastave IX nedjelja nastave X nedjelja nastave XI nedjelja nastave XII nedjelja nastave XIII nedjelja nastave XIV nedjelja nastave
XV nedjelja nastave
Uvod. Fizičke veličine i jedinice. Mehanički talasi. Karakteristike zvuka; rezonanca. Doplerov efekat. Ultra- i infrazvuk. Akustika prostorije. Mjerenje zvuka/buke, nivoi, zaštita/izolacija. Termofizika - uvod. Temperatura; količina toplote; fazni prelazi. Termički napon. Prenos toplote. Kombinovani prenos toplote. Termoizolacija - osnovi. Kinetička teorija gasova – osnovne relacije i zakoni. Modeli idealnog i realnog gasa. Difuzija. I kolokvijum Difuzija vodene pare. Uvod u termodinamiku; principi termodinamike. Termodinamički sistem; proces. Primjeri ciklusa. Entropija. Elektrostatika – osnovni zakoni. Električna struja. Električna svojstva materijala. Elektromagnetizam – osnovni zakoni i sile. Elektromagnetna indukcija. Uvod u optiku - svjetlost. Geometrijska optika – zakoni. Ogledala i sočiva. II kolokvijum Interferencija, difrakcija i polarizacija svjetlosti. Dnevna i vještačka svjetlost. Radioaktivnost. Vrste i karakteristike jonizujućih zračenja. Radioaktivnost građevinskih materijala; standardi i propisi. Radon i zaštita od radona.
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu (predavanja i vježbe), urade domaće
zadatke, rade oba kolokvijuma i završni ispit.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada,
uključujući konsultacije
U toku semestra Broj sati za predmet: 4 x 30 = 120 sati
1) Nastava i završni ispit ( (5 sati i 20 minuta) x 16): 85 sati i 20 minuta 2) Priprema i ovjera semestra (2 x (5 sati i 20 minuta)): 10 sati i 40 minuta 3) Priprema i polaganje ispita u popravnom roku: 24 sata
Literatura: J. Janjić, I. Bikit, N. Cindro, Opšti kurs fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1984
N. Antović, Tehnička fizika (skripta sa dodacima) G. Dimić, M. Mitrinović, Zbirka zadataka iz fizike (kurs D), Naša knjiga, Beograd, 2000
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Redovno prisustvo nastavi: 4 poena; 4 domaća zadatka po 1 poen (ukupno: 4 poena); 2 kolokvijuma po 21 poen (ukupno: 42 poena); završni ispit: 50 poena. Za prelaznu ocjenu potreban je najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Nevenka Antović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GRAĐEVINSKA MEHANIKA I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 3P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Usvojiti teoriju statike i njenu primjenu na konkretne građevinske probleme.
Ishodi učenja: Vlada osnovnim tehnikama koje se koriste pri analizi proizvoljnog prostornog sistema sila i statike krutih tijela. Razumije razlicite oblike trenja. Izracuna i nacrta dijagrame presjecnih sila, staticki odredjenih, slozenih linijskih nosaca u ravni i prostoru i odredi sile u stapovima kod resetkastih nosaca. Analizira vrste lancanica i sile u njima.Odredi srediste paralelnog sistema sila i primijeni metode odredjivanja tezista.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.drOlivera Jovanović - nastavnik, Mr Mirjana Djukic-saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, računske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnovni pojmovi i definicije. Pojam i vrste veza. Vrste sila. II nedjelja nastave Statika tačke. Uslovi ravnoteže. Luk na tri zgloba. Statička određenost. III nedjelja nastave Obrtni efekat sile. Moment sile za tačku i za osu. Varinjonova teorema. IV nedjelja nastave Spreg sila. Sabiranje i ravnoteža spregova. Osnovne teoreme statike, glavni vektor i glavni moment. Uslovi
ravnoteže. V nedjelja nastave Svođenje sistema sila na prostiji oblik. Dinama. Hamiltonov centar. VI nedjelja nastave Teorija trenja. Trenje klizanja. Trenje kotrljanja. Trenje užeta o cilindričnu površ. VII nedjelja nastave SLOBODNA NEDJELJA
VIII nedjelja nastave I - KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Ravni nosači. Zavisnost između spoljašnjeg opterećenja i unutrašnjih sila. X nedjelja nastave Dijagram uzdužnih sila (N), poprečnih sila (T) i momenata savijanja (M). XI nedjelja nastave Rešetkasti nosači. Vrste rešetki i sile u njima. Kremonin plan i Riterov metod. XII nedjelja nastave II- KOLOKVIJUM XIII nedjelja nastave Prostorni nosači i sile u njihovom presjeku. Dijagrami N T M za prostorni nosač. XIV nedjelja nastave Lančanica, sile u njoj i uslovi ravnoteže. Vrste lančanica. XV nedjelja nastave Središte paralelnog sistema sila. Metod određivanja težišta. Guldinove teoreme.
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada domaćih zadataka, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Stanko Brcic:Tehnicka mehanika I, Akademska misao, Beograd 2012. D. Grbić, S. Brčić, D. Šumarac i dr. Mehanika I, Zbirka rešenih ispitnih zadataka, Naučna knjiga Beograd 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 5 domaća zadatka (po 2 poen – ukupno 10 poena) 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Predavanja se izvode u amfiteatru (za sve upisane). Vježbe se izvode u grupi po 10 studenata. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Olivera Jovanović, redovni profesor
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 3P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa metodama projiciranja - predstavljanja 3D objekata; razvoj sposobnosti vizualizacije i sagledavanja prostornih odnosa
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Predstavi geometrijske figure i tijela u ortogonalnoj i kosoj projekciji 2. Protumači odnose i metrička svojstva objekata predstavljenih na crtežu 3. Odredi presjek geometrijskog tijela sa ravni, kao i prodor dva geometrijska tijela 4. Konstruiše pravoizvodne i zavojne površi 5. Razumije prikaz terena i objekata u kotiranoj projekciji i određuje linije nasipa i usjeka za platformu i put 6. Rješava složene krovove i određuje veličine krovnih ravni 7. Poznaje svojstva Platonovih tijela i konstrukciju kocke, tetraedra i oktaedra
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Marija Jevrić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Opšti pojmovi o projiciranju.Paralelno projiciranje, ortogonalno i koso. Koordinatni triedar i Monžov par
projekcija. Tačka. II nedjelja nastave Prava, prodori kroz projekcijske ravni; Kosa projekcija, tačka, prava, ravan. III nedjelja nastave Ravan; tačka i prava u ravni; paralele; nagibnice; normala, ortogonalni nagibni triedar. IV nedjelja nastave Međusobni položaj ravni i presjeci ravni. Prodor prave kroz ravan. V nedjelja nastave Transformacija, rotacija, prava veličina duži i uglova. Obaranje ravni VI nedjelja nastave Kolineacija i afinitet.Pravilni poliedri. Presjek rogljastih tijela. Mreže. VII nedjelja nastave Krovovi, prava veličina krovnih ravni. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Prodori rogljastih tijela. X nedjelja nastave Prodori konusnih i cilindričnih površi. XI nedjelja nastave Zavojnica i zavojne površi. Pravoizvodne površi. XII nedjelja nastave Kotirana projekcija: razmjera, tačka, prava (interval i graduisanje) Dvije prave. Ravan. Presjeci ravni. Prodor
prave kroz ravan. Ravan kroz pravu u nagibu. XIII nedjelja nastave Plato. Zemljište, profil. Određivanje linije nasipa i usjeka za plato. Metoda izohipsi XIV nedjelja nastave Određivanje linije nasipa i usjeka za put. Metoda porečnih profila. Podužni profili. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 1.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Lj. Gagić: Nacrtna geometrija, Naučna knjiga, Beograd 1992. 2. A. Čučaković, S.Živanović: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije I perspektive, Naučna knjiga, Beograd 2006.
Dopunska literatura: 3. M. Obradović: Računarska geometrija sa 3D modelovanjem, Akademska misao, Beograd , 2015.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 4 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 4 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Elaborat-grafički radovi: 2 do 6 (za pozitivno ocijenjen elaborat dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 21 do 45 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 21 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marija Jevrić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GEOLOGIJA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 4 2P+1V
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnog znanja iz oblasti geologije.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. razlikuje različite vrste minerala i stijena, i razumije njihove osnovne karakteristike; 2. razlikuje tektonske oblike; 3. čita geološke, inženjersko-geološke i hidrogeološke karte; 4. razlikuje stijene prema inženjersko-geološkim karakteristikama i uslovima za fundiranje objekata; 5. razumije hidrogeološke i geodinamičke karakteristike različitih područja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milan Radulović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, testovi/kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Građa Zemlje. II nedjelja nastave Globalna tektonika ploča. III nedjelja nastave Osnovi mineralogije. Sistematika minerala. Makroskopsko prepoznavanje minerala. IV nedjelja nastave Magmatske stijene. Makroskopsko prepoznavanje minerala i stijena. V nedjelja nastave Sedimentne stijene. Makroskopsko prepoznavanje stijena. VI nedjelja nastave Metamorfne stijene. Makroskopsko prepoznavanje stijena. VII nedjelja nastave Tektonika. Nabori i rasjedi, navlake, EP slojeva. Obnavljanje gradiva. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Geološke, IG i HG karte. Čitanje geoloških karata. Mjerenje EP sloja kompasom. X nedjelja nastave Svojstva stijenskih masa. Istraživanja terena za potrebe izgradnje objekata. Čitanje IG karata. XI nedjelja nastave Osnovi hidrogeologije. Podzemne vode. Čitanje HG karata. XII nedjelja nastave Hidrogeološke funkcije stijenskih masa. Izdani. XIII nedjelja nastave Vododjelnice. Hidrogeološke pojave. Kretanje podzemnih voda. Vodozahvati. HG parametri (Kf, T). XIV nedjelja nastave Osnovi geodinamike. Obnavljanje gradiva. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima/vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5,33 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sat vježbi 2,33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5,33 sati) x 16 = 85,28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5,33 sati ) = 10,66 sati
Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85,28 sati (Nastava)+10,66 sati (Priprema)+24 sati (Dopunski rad)
Literatura: Radulović Mićko: Osnovi geologije. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet, Podgorica, 2003
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Prisustvo predavanjima i vježbama: min. broj poena (za 70%prisustva nastavi): 2 maks. broj poena: 4 - Testovi,vježbe i grafički radovi: min. broj poena 13 maks. broj poena: 24 - Kolokvijumi: min. broj poena 36 maks. broj poena: 72
UKUPNO POENA ZA PROLAZNOST: Min.broj poena: 51 Maks. broj poena: 100 Završni ispit: Min. broj poena 36 Maks. broj poena: 49
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milan Radulović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: UVOD U GRAĐEVINARSTVO
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 3 2P+0V+0L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja o razvoju građevinarstva, ulozi građevinskog inženjera u različitim
građevinskim disciplinama, osnovnim osobinama građevinskih materijala, principima projektovanja konstrukcije građevinskih objekata, transferu dejstava i razvoju metoda izgradnje pojedinih tipova građevinskih objekata. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Prepozna i navede osnovne karakteristike faza u
istorijskom razvoju graditeljstva 2. Navede najznačajnije objekte i graditelje/projektante svake od faza 3. Prepozna, imenuje i opiše osnovne pojmove, elemente i vrste građevinskih konstrukcija 4. Poznaje osnovnu podjelu građevinskih objekata i uslova koje moraju zadovoljiti prilikom projektovanja, izgradnje i upotrebe
Ime i prezime nastavnika: Dr Marija Jevrić i gostujući nastavnici po specijalnostima
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski radovi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorija graditeljstva Graditeljstvo u praistoriji. Arhitektura, gradovi i kanali Mesopotamije. Egipat. II nedjelja nastave Kritsko- mikenska kultura. Rim. Graditeljstvo Vizantije i Romanika. Svodovi i oporci gotskih katedrala. III nedjelja nastave Arhitektura, utvrde i gradovi renesanse. Barok, rokoko i klasicizam. Industrijska revolucija. IV nedjelja nastave Istorija graditeljstva Veliki inženjeri i arhitekti XX vijeka. Putevi, željeznice i hidrogradnja XX vijeka. V nedjelja nastave Uvod u građevinske konstrukcije Vrste i putanja naprezanja u konstrukcijama. Osnovni tipovi konstrukcijskih
elemenata: grede, stubovi, rešetke, lukovi, svodovi, ploče, ljuske. Osnovni tipovi konstrukcija zgrada. VI nedjelja nastave Građevinski materijali za konstrukcije Pregled osobina: kamen, opeka, drvo, beton, čelik. Prednosti i
nedostaci. Primjena u konstrukcijama.Spregnuti materijali, armirani i prethodno napregnuti beton. VII nedjelja nastave Dejstva na konstrukcije Pojam dejstva, tereti, sile, deformacije. Klasifikacija dejstava i opterećenja zgrada: VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Savremene građevine: Visoke zgrade, osnovni principi projektovanja i izgradnje X nedjelja nastave Savremene građevine: Saobraćajnice, osnovni principi projektovanja i izgradnje XI nedjelja nastave Savremene građevine: Mostovi, osnovni principi projektovanja i izgradnje XII nedjelja nastave Savremene građevine: Podzemni objekti, osnovni principi projektovanja i izgradnje XIII nedjelja nastave Savremene građevine: Brane i hidrotehnički objekti, osnovni principi projektovanja i izgradnje XIV nedjelja nastave Ekološko projektovanje i primjena održivih materijala i metoda grañenja. Reciklaža u grañevinarstvu. Osnovni
pojmovi o energetskoj efikasnosti. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima, seminarski rad, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura:
2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 18 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati)
Struktura opterećenja:
64 sati (Nastava) + 8 sati (Priprema) + 18 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
1. Likovna enciklopedija (Arhitektura); Leksikografski zavod, Zagreb 2. Velike arhitekture svijeta, Mladost, Zagreb 3. Klaus Danijels: Tehnologija ekološkog građenja
Dopunska literatura: 4. Aurelio Muttoni: The art of structures: introduction to the functioning of structures in architecture, EPFL
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 18 do 43 - Seminarski radovi: 2 do 10 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi se rade pismeno, a završni ispit polaže usmeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen, pod uslovom da se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 18 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marija Jevrić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i prodekana za
nastavu.
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 4 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje stručnim i polustručnim terminima. Usvajanje osnovnih gramatičkih konstrukcija
prisutnih u jeziku građevinske struke. Usvajanje jezikih vještina karakterističnih za jezik građevinske struke.
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita, student će moći da: -demonstrira vještinu čitanja i razumijevanja pisanog teksta iz oblasti
građevinarstva na nivou B2.1,-demonstrira vještinu slušanja i razumijevanja govorenog teksta iz oblasti građevinarstva na nivou B2.1,-postojeći vokabular proširi stručnim i polustručnim terminima iz oblasti građevinarstva,-koristi jezičke vještine karakteristične za jezik
struke – kontrastiranje, poređenje, čitanje formula, opisivanje dijagrama, simbola, mapa, konstrukcija.-napiše kraće, jasne i razumljive forme pisanog teksta (imejlove koji uključuju porudžbine, proračune, mjere, količinu).
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Branka Živković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i vježbe, učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi;
rad u paru, u grupi i samostalno, diskusije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Introducing students to the course syllabus and literature. II nedjelja nastave The construction industry: Introducing yourself and others. Talking about jobs in and parts of the construction
industry. Basic construction terms. Wh questions. Adverbs of frequency. III nedjelja nastave Trades: Stages of trade training. Materials and making calculations. Calculation words. Present Simple. IV nedjelja nastave Heavy equipment: Delivery. Describing how cranes and control units work. Opposites. Movement verbs. Present
Continuous. V nedjelja nastave Building supplies: Building suppliers and materials. Placing and confirming an order. Checking stock terms.
Making requests. Emails. VI nedjelja nastave On site: On-site subcontractors. Following and giving directions. Maps. VII nedjelja nastave Weather on site. Talking about food. Conversation using Present Simple and Continuous. VIII nedjelja nastave Health and safety: Warning signs. Personal protective equipment (PPE). Completing a vehicle safety checklist. IX nedjelja nastave The contractor’s office: Welcoming clients. Discussing projects. X nedjelja nastave Shapes – describing the shapes of constructions. Vocabulary relating to shapes dimensions. Word stress. XI nedjelja nastave Planning ahead: Planning a project. Future. XII nedjelja nastave Planning a new bridge. Comparative and superlative adjectives XIII nedjelja nastave Preparation for mid-term test II. XIV nedjelja nastave Tests given back to students. Error analysis. XV nedjelja nastave Mock-test for final exam.
Obaveze studenta u toku nastave: Pohađanje predavanja i vježbi, izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da
odredi druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi
2.33 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5.33 sati) = 10.66 sati Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85.28 sati + 10.66 sati
(priprema) + 24.06 sati (dopunski rad)
Literatura: Evan Frendo (2012) English for Construction 1, Pearson Education Limited. Jenny-Dooley & Virginia Evans (1999)
Grammarway 4, Express Publishing. Branko Vukićević (2012) Veliki građevinski rečnik englesko-srpski, srpsko-engleski
rečnik. Christopher Gorse, David Johnston, Martin Pritchard (2012) A Dictionary of Construction, Surveying and Civil
Engineering.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: dva kolokvijuma – 2 x 20 poena, završni ispit – 50 poena, prisustvo – 5 poena, domaći –5 poena
Posebne naznake za predmet: Predavanja i vježbe izvode se na engleskom jeziku.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Branka Živković
Napomena:
Naziv predmeta: MATEMATIKA II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje osnova diferencijalnog i integralnog racuna funkcija jedne promjenljive i sticanje
osnovnih znanja iz teorije funkcija vise promjenljivih. Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da:
1. Definisu i izracunaju granicnu vrijednost niza. 2. Ispitaju neprekidnost i diferencijabilnost zadate funkcije i primijene osnovne teoreme diferencijalnog racuna(Rolova, Lagranzova i Kosijeva teorema). 3. Ispitaju tok i nacrtaju grafik funkcije. 4. Izracunaju neodredjene integrale odredjenih tipova. 5. Primjenom odredjenog integrala odrede povrsinu ravne figure, zapreminu i povrsinu rotacionog tijela. 6. Definisu pojam parcijalnog izvoda i diferencijabilnosti funkcije vise promjenljivih. 7.Odrede (uslovne) eksremne vrijednosti funkcije vise promjenljivi .
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr. Sanja Jancic Rašović - nastavnik, Mr Jelena Dakić-saradnik, Mr Milica Kankaraš-saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjezbe, samostalni rad i konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Elementarne funkcije. Brojni niz. II nedjelja nastave Granicna vrijednost funkcije. III nedjelja nastave Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija. IV nedjelja nastave Diferencijalni račun funkcija jedne promjenljive. Osnovne teoreme diferencijalnog računa. V nedjelja nastave Izvodi viseg reda. Tejlorova formula. VI nedjelja nastave Primjene izvoda u ispitivanju toka funkcija. VII nedjelja nastave Kolokvijum. VIII nedjelja nastave Neodredjeni integral. Metode integracije.
IX nedjelja nastave Integracija racionalnih, iracionalnih i trigonometrijskih funkcija. X nedjelja nastave Odredjeni integral. XI nedjelja nastave Primjene odredjenog integrala. XII nedjelja nastave Funkcije više promjenljivih. Izvodi i diferencijali višeg reda. XIII nedjelja nastave Lokalni i uslovni ekstremum funkcije vise promjenljivih. XIV nedjelja nastave Popravni kolokvijum. XV nedjelja nastave Diferencijalne jednacine(homogena jednacina prvog reda, linearna jednacina prvog reda i Bernulijeva jednacina)
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući repeticiju i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita: od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sata i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. V. Dašić: Diferencijalni i integralni račun. (Univerzitet Crne Gore, 1998, Podgorica) 2. S. Duborija, M. Mosurović, G. Šuković, S. Jančić: Diferencijalni i integralni račun, zbirka ispitnih zadataka (Univerzitet Crne Gore 1999. Podgorica) 3.J. M. Lavrentjev, R. Šćepanović: Zbirka zadataka iz matematike, I dio (Unirex, Nikšić 1992).
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 5 domacih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 10 poena (2 poena za svaki domaci zadatak) Kolokvijum 45 poena Zavrsni ispit 45 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.dr. Sanja Jancic Rašović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GRAĐEVINSKA MEHANIKA II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje osnovnih pojmova mehanike kretanja značajnih za obrazovanje građevinskih inženjera. Usvajanje osnovnih zakona i teorema dinamike vezanih za mehanička kretanja materijalne tačke, odnosno sistema materijalnih tačaka i tijela.
Ishodi učenja: Vlada geometrijom kretanja tacke. Razumije razlicite oblike kretanja tijela:translatorno, obrtanje oko nepokretne ose, ravno kretanje,obrtanje oko nepokretne tacke i slozeno kretanje.Vlada osnovnim zadacima i teoremama dinamike tacke i razumije relativno kretanje. Analizira osnovne principe pri generalisanim koordinatama. Odredi Lagranze-ove jednacine II vrste i uslove stabilnosti sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.drOlivera Jovanović - nastavnik, Mr Mirjana Djukic-saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, računske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnovni pojmovi geometrije kretanja. Sektorska brzina. Bineov obrazac. II nedjelja nastave Tangencijalno i normalno ubrzanje tačke. Stepeni slobode. Generalisane koordinate. III nedjelja nastave Translatorno kretanje krutog tijela. Obrtanje krutog tijela oko nepokretne ose. IV nedjelja nastave Ravno kretanje krutog tijela. Teorema o brzinama i ubrzanjima tačaka u ravni. V nedjelja nastave Obrtanje krutog tijela oko nepokretne tačke. Slobodno i složeno kretanje tačke. VI nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VII nedjelja nastave SLOBODNA NEDJELJA
VIII nedjelja nastave Osnovni zadaci dinamike. Diferencijalna jednačina kretanja tačke. Kosi hitac. IX nedjelja nastave Rad sile. Osnovne teoreme dinamike tačke. X nedjelja nastave Dalamberov princip za tačku. Relativno kretanja tačke. XI nedjelja nastave Slobodne i prinudne, prigušene i neprigušene oscilacije materijalne tačke. XII nedjelja nastave Opšti zakoni mehaničkog sistema. Dalamberov princip za sistem. XIII nedjelja nastave Generalisane koordinate. Langranž-Dalamberov princip u generalisanim koordinatama. XIV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM XV nedjelja nastave Langranžeove jednačine druge vrste. Uslovi stabilnosti sistema. Frekventna jednačina.
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada domaćih zadataka, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Stanko Brcic:Tehnicka mehanika I, Akademska misao, Beograd 2012. D. Grbić, S. Brčić, D. Šumarac i dr. Mehanika I, Zbirka rešenih ispitnih zadataka, Naučna knjiga Beograd 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 4 domaća zadatka (po 2.5 poen – ukupno 10 poena) - 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) - Završni ispit 50 poena.
Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Olivera Jovanović, redovni profesor
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ELEMENTI ZGRADA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 3P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o osnovnim konstruktivnim sistemima, sklopovima i elementima zgrada, koja se odnose na stabilnost zgrade, pregranivanje prostora, vertikalne komunikacije i izolacije u zgradi. Ishodi učenja:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Dušan Vuksanović - nastavnik, Mr Dušan Lazarevski - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, posjete gradilištima
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod: pojmovi o zgradi, konstruktivni sistemi, izrada projekata. II nedjelja nastave Temelji: osnovne vrste i karakteristike tla, podjele temelja. III nedjelja nastave Hidroizolacija: Izolacija od podzemne vlage i podzemne vode. IV nedjelja nastave Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi I - zidani zidovi. Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi II - monolitni
vertikalni elementi i vertikalni kanali; V nedjelja nastave Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – AB MK I – sitnorebraste. VI nedjelja nastave Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – armiranobetonske MK II – prijem većih opterećenja
(skeletni sistem). VII nedjelja nastave Podne i plafonske konstrukcije, aspekti zvučne izolacije; Otvori – vrata i prozori. VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Vertikalne komunikacije u zgradama – stepenice, rampe i liftovi. X nedjelja nastave Vertikalne komunikacije u zgradama – AB konstrukcija za oslanjanje stepeništa. XI nedjelja nastave Kosi krovovi – krovne konstrukcije I: krovovi od rogova, krovovi na rožnjače. XII nedjelja nastave Kosi krovovi – krov. konstrukcije II: krovovi na vješaljke, rešet. krov. vezači; Krovni pokrivači:
od pečene gline, od različitih vrsta materijala. XIII nedjelja nastave Ravni krovovi: način odvodnjavanja, sastav konstrukcije, završeci i prodori. XIV nedjelja nastave Toplotna izolacija i spoljašnje konstrukcije zgrada. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
Obaveze studenta u toku nastave:
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Prof. dr Božidar ð. Milić: “Elementi i konstrukcije zgrada”, UCG Grañevinski fakultet, Podgorica, 1999. 2. Dr Žorž Popović: “Zgradarstvo”, Naučna knjiga, Beograd, 1987. (i novija izdanja) 3. Petar K. Krstić: “Arhitektonske konstrukcije” 1 i 2, Naučna knjiga, Beograd, 1984. Dopunska literatura:
Dopunska: 1. Krešimir Martinković: “Osnovi zgradarstva” I, II i III, Izgradnja, Beograd, 1985.-1987. 2. ðuro Peulić: “Konstruktivni elementi zgrada” I i II dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980. 3. Dušan Smiljanić: “Arhitektonske konstrukcije I (I i II dio) i II (I i II dio), Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1967.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo na nastavi: 2.1 - 3 poena - 10 grafičkih vježbi: 13 - 27 poena - 2 kolokvijuma: 35 - 70 poena - završni ispit : ≤ 50 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Vježbe (V) se izvode za grupe do 20 studenata. Po potrebi predavanja se mogu izvoditi i na engleskom jeziku. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Dušan Vuksanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GEODEZIJA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa topografskim podlogama kao osnovama na kojima se projektuju različiti građevinski objekti kao i metodama za prikupljanje podataka.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje metode projektovanja zemljine površi na
projekcionu ravan. 2. Poznaje metode i instrumente za izradu topografske podloge. 3. Zahtijeva posebne uslove sadržaja i tačnosti
topografske podloge 4. Poznaje metode prenošenja projekta na teren i izradu projekta obilježavanja 5. Razumije način izrade i
održavanja katastra nepokretnosti kao jedinstvene evidencije o vlasništvu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Mitar Čvorović i mr Radovan Đurović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe,pokazne vježbe za rad sa kartama, topografskim podlogama i instrumentima. Učenje i samostalna izrada domaćih zadataka. Konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorijski razvoj. Podjela na naučni i praktični dio. Projekciona ravan. Geografske i
pravougle koordinate. Gaus-Krigerova projekcija. II nedjelja nastave Podjela Projekcione ravni na listove R1:5000; R1:2500;R1:1000 i R 1:500. Državni koordinatni sistem III nedjelja nastave Orijentacija duži u prostoru i u Projekcionoj ravni. Azimut i direkcioni ugao. Orijentisani pravac . IV nedjelja nastave Osnovne karakteristike instrumenata za mjerenje uglova, jedinice za mjerenje uglova. V nedjelja nastave Instrumenti za mjerenje dužina. Računanje koordinata tačaka iz orijentisanog pravca i dužine. VI nedjelja nastave Geometrijski nivelman. Nivelir, istrumenti za mjerenje visinskih razlika. principi konstrukcije i način upotrebe VII nedjelja nastave Trigonometrijski nivelman. Istrumenti za mjerenje visinskih razlika. Računanje visinskih razlika u zavisnosti
od mjerenih veličina. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Trigonometrijska i poligonska mreža kao osnova snimanja zemljišta. Osnovni principi metoda snimanja
terena za izradu topografskoh podloga. Polarna, GPS, Fotogrametrijska metoda X nedjelja nastave Izrada topografske podloge - Orto-foto plan.Topografski ključ Predstavljanje reljefa. XI nedjelja nastave Prenošenje projekta na teren. Prenošenje na teren: urbanističke parcele,projektovanog objekta, građevinske
i regulacione linije XII nedjelja nastave Katastar nepokretnosti, nastanak i razvoj. Evidencija nepokretnosti. List nepokretnosti. Pregled evidencije
prema ličnim podacima i prema broju katastarske parcele. XIII nedjelja nastave Organizacija izvođenja geodetskih radova sa analizom cijena XIV nedjelja nastave Praktični primjeri iz geodetske prakse i terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja osnove rada
sa geodetskim instrumentima). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada domaćih zadataka, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. M. Čvorović, Geodezija u građevinarstvu I dio, Unireks Nikšić 1992 god, 2. Sajt Građevinskog fakulteta http://www.gf.ac.me/predmet.php?id=47
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 5 (svaki izostanak -1 poen) - Domaći zadaci: 0 do 5 (za nedonešen ili netačan domaći zadatak -1 poen) - Kolokvijumi: 2 x 20 (ukupno maksimalnih 40 poena) - Završni ispit: do 50
Kolokvijumi se rade pismeno. Završni ispit se satoji iz pismenog i usmenog dijela. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Mitar Čvorović i mr Radovan Đurović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: TEHNIČKO CRTANJE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 3 2P+0V+0L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Poznavanje elemenata tehničkog crteža, njegovo razumijevanje/čitanje i samostalna izrada;
predstavljanje 3D objekata na 2D medijumu (papiru ili monitoru računara), korišćenjem klasičnog pribora ili softverskog paketa Auto Cad.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Crtežom jasno, precizno, jednoznačno i estetski prikladno
predstavi predmet crtanja, kao i da nacrtani predmet/objekat zamisli u prostoru; 2. Vlada elementima tehničkog crteža, kao osnove za izradu projektne dokumentacije i samostalno ga crta i čita/razumije; 3. Grafički predstavi 3D objekte i detalje koristeći standarde i pravila tehničkog crtanja, uz pomoć klasičnog pribora ili računara
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Marija Jevrić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod u tehničko crtanje, pribor za tehn. crt; vrste tehničkog crteža; razmjera; standardi u tehničkom crtanju II nedjelja nastave Vrsta i namjena linija; tehničko pismo; grafičke oznake i simboli u građevinarstvu i arhitekturi; zaglavlja III nedjelja nastave Metode predstavljanja 3D objekta: ortogonalna i centralna projekcija i aksonometrija IV nedjelja nastave Vrste kotiranja i elementi kotiranja; opšta pravila kotiranja; šrafiranje V nedjelja nastave Vrste građevinskih projekata, njihov sadržaj i oprema; slaganje projekta VI nedjelja nastave Crtanje saobraćajnica, objekata, gradilišta, instalacija VII nedjelja nastave Osnovne geometrijskie konstrukcije i transformacije VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Uvod u Auto Cad; elementi radne površine i početna podešavanja X nedjelja nastave Koordinatni sistemi, pomoćna mreža i precizno pogađanje tačaka XI nedjelja nastave Osnovne naredbe za crtanje linije, mnogouglova, krivih i polilinija XII nedjelja nastave Osnovne naredbe za modifikovanje i transfromacije objekata XIII nedjelja nastave Kotiranje; unošenje teksta, šrafiranje; XIV nedjelja nastave Rad sa blokovima i slojevima; štampanje crteža XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura:
2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 18 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati)
Struktura opterećenja:
64 sati (Nastava) + 8 sati (Priprema) + 18 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
1. M. Obradović: Računarska geometrija, Akademska misao, Beograd, 2015. 2. R. Gligorić: Inženjerske komunikacije, Univerzitet u Novom Sadu, 2015.
Dopunska literatura: http://www.autodesk.com/education
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 4 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 4 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 24 do 48 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 24 poena.
Posebne naznake za predmet: Za praćenje predmeta, student mora posjedovati odgovarajući pribor/računar Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marija Jevrić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i prodekana za
nastavu.
Naziv predmeta: INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 3 2P+0V+0L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i
180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Edukukovanje studenata neophodnim znanjem iz oblasti opšte seizmologije i posebno iz
inženjerske seizmologije, kao osnove za predmet aseizmičko projektovanje i grupe predmeta iz projektovanja, kao i za konkretnu inženjersku praksu.
Ishodi učenja:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Branislav Glavatović – nastavnik, saradnik Mr Ljiljana Vućić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja sa konkretnim primjerima iz prakse, konsultacije, radna posjeta
Seizmološkom zavodu. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Predmet proučavanja inženjerske seizmologije, njena uloga i značaj u savremenom građevinarstvu i
seizmički sigurnom planiranju i projektovanju objekata; Osnovna svojstva seizmičnosti Svijeta, Mediterana i Crne Gore.
II nedjelja nastave Globalna tektonika ploča: kretanje kontinenata kao globalni uzročnik zemljotresa. Subdukcioni procesi: primjer Mediterana. Trusne katastrofe u Svijetu i kod nas: primjeri velikih katastrofa u Svijetu i u Mediteranu.
III nedjelja nastave Katastrofalni zemljotres u Crnoj Gori 15. aprila 1979. godine: karakteristike i njegovi razorni efekti. Skale intenziteta zemljotresa (MCS, MSK-64, EMS98, MM); Magnituda i seizmički moment zemljotresa.
IV nedjelja nastave Elementi teorije geneze zemljotresa, osnovni tipovi seizmičkih talasa. Strukturna građa zemljine kore i zemljine unutrašnjosti, korespondentni seizmički talasi.
V nedjelja nastave Seizmički monitoring: elementi seizmometrije, principi registrovanja seizmičkih talasa; principi analize i obrade seizmoloških podataka. Prekursori (predznaci) zemljotresa; Osnovni principi i vrste prognoze zemljotresa; Metode i principi inženjerske seizmologije u definisanju seizmičkih parametara za aseizmičko projektovanje;
VI nedjelja nastave I kolokvijum VII nedjelja nastave Slobodan termin VIII nedjelja nastave Seizmički hazard. Seizmički hazard u Crnoj Gori za seriju povratnih perioda vremena, karta hazarda
Mediterana. Osnovne karakteristike akcelerografa; registrovane istorije ubrzanja tla: zemljotres od 15.IV 1979. god. u Crnoj Gori.
IX nedjelja nastave Principi izrade karte seizmičke rejonizacije i njena funkcija u urbanističkom planiranju. Primjer seizmičke rejonizacije teritorije Crne Gore. Spektralne karakteristike akcelerograma;
X nedjelja nastave Amplifikacioni efekti tla u dinamičkim uslovima, metode proračuna dinamičkog faktora amplifikacije. Očekivana maksimalna ubrzanja tla na nivou temelja objekta. Uticaj podzemne vode na priraštaj seizmičnosti.
XI nedjelja nastave II kolokvijum XII nedjelja nastave Metode proračuna priraštaja seizmičkog intenziteta u funkciji seizmičke impedance tla i nivoa podzemne
vode. Mikrotremori tla; Ostali efekti snažnih zemljotresa: likvifakcija, klizišta, odroni. Projektni seizmički parametri za objekte visokogradnje: metoda proračuna koeficijenta seizmičnosti. seizmička mikrorejonizacija lokacija za objekate viskogradnje.
XIII nedjelja nastave Projektni seizmički parametri za inženjerske objekte u domaćim seizmičkim propisima. Seizmički parametri u Eurokodu EN1998-1 i EN1998-6 i nacionalni aneksi.
XIV nedjelja nastave Radna posjeta Seizmološkom zavodu; Konsultacije, dogovor o ispitu. XV nedjelja nastave Završni ispit
Obaveze studenta u toku nastave:
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 3 sata predavanja 1 sat samostalnog rada uključujući
konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: 2x16 = 32 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x2 sata = 4 sata Ukupno opterećenje za predmet 2x16 sati = 32 sata Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 18 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja:
32 sata (Nastava) + 4 sata (Priprema) + 8 sati (Dopunski rad)
Literatura: Glavatović B. 2005. Osnovi geonauka - poglavlja: Seizmologija, elastični talasi, zemljina unutrašnjost. Izdanje
Seizmološkog zavoda, Podgorica. Glavatović B. 2004. Seizmologija (skripta). Izdanje Republičkog seizmološkog zavoda, Podgorica. Medvedev S. V. 1965. Inženjerska seizmologija. Građevinska knjiga, Beograd. Shearer P. 1999. Introduction to Seismology. Cambridge University Press, California. Internet prezentacija Republičkog seizmološkog zavoda (edukativni dio): www.seismo.co.me
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera i ocjenjivanje kontinuirano tokom semestra 10 poena. I kolokvijum 20 poena, II kolokvijum 20 poena, ukupno 40 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno ostvari najmanje 51 poen
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr. Branislav Glavatović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 4 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje stručnim i polustručnim terminima. Usvajanje osnovnih gramatičkih konstrukcija
prisutnih u jeziku građevinske struke. Usvajanje jezikih vještina karakterističnih za jezik građevinske struke.
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita, student će moći da: - -demonstrira vještinu čitanja i razumijevanja pisanog teksta iz oblasti
građevinarstva na nivou B2.2,-demonstrira vještinu slušanja i razumijevanja govorenog teksta iz oblasti građevinarstva na nivou B2.2,-postojeći vokabular proširi stručnim i polustručnim terminima iz oblasti građevinarstva,-razumije i koristi gramatičke konstrukcije
karakteristične za jezik građevinske struke (pasiv, kondicionalne i relativne rečenice). -koristi jezičke vještine karakteristične za jezik struke – kontrastiranje, poređenje, opisivanje dijagrama, grafikona, projekata, dokumentacije.-da napišu kraće, jasne i razumljive forme pisanog teksta (CV, propratno pismo i imejlove), poštujući pravila o organizaciji teksta, shodno ciljnom nivou znanja engleskog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Branka Živković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i vježbe, učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi;
rad u paru, u grupi i samostalno, diskusije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave P: Introducing students to the course syllabus and literature. II nedjelja nastave P: Teamwork: Roles and responsibilities. Structure of an organisation. Collocations with prepositions.
III nedjelja nastave P: Design: Describing technical drawings. Dimensions (imperial and metric), 2D and 3D shapes. Estimates. Zero
conditional. IV nedjelja nastave P: Equipment: Talking about equipment. Explaining faults. Filling in the maintenance checklist. Passive. V nedjelja nastave P: Materials: Ordering materials. Describing properties of materials. The passive. Comparatives. VI nedjelja nastave P: Processes: Setting out. The language relating to sequencing. Recruiting processes. Writing emails. VII nedjelja nastave P: Purchasing processes. Used to. Reading and discussing the text Focus on a project: Emergency housing. VIII nedjelja nastave P: Projects: Kicking off. Project meetings. Pronunciation: sentence stress. Present Perfect. IX nedjelja nastave P: Documentation: Explaining document control procedures. Vocabulary relating to documentation. X nedjelja nastave P: Specifying – giving specific information about documents. Collocations relating to documents. Relative clauses. XI nedjelja nastave P: Health and safety: Communicating health and safety guidelines. Reporting instructions and advice. Collocations
relating to advice XII nedjelja nastave P: Incidents: Describing incidents. Vocabulary relating to injuries. Past simple and past continuous.
XIII nedjelja nastave P: Preparation for mid-term test II. XIV nedjelja nastave P: Tests given back to students. Error analysis. XV nedjelja nastave P: Mock-test for final exam.
Obaveze studenta u toku nastave: Pohađanje predavanja i vježbi, izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi
druge obaveze u obliku domaći zadataka, prezentacija i sl.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi
2.33 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5.33 sati) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85.28 sati + 10.66 sati
(priprema) + 24.06 sati (dopunski rad)
Literatura: Evan Frendo (2012) English for Construction 2, Pearson Education Limited. Jenny-Dooley & Virginia Evans (1999)
Grammarway 4, Express Publishing. Branko Vukićević (2012) Veliki građevinski rečnik englesko-srpski, srpsko-engleski rečnik. Christopher Gorse, David Johnston, Martin Pritchard (2012) A Dictionary of Construction, Surveying and Civil Engineering.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 x 20 poena, završni ispit – 50 poena, prisustvo – 5 poena, domaći – 5 poena
Posebne naznake za predmet: Predavanja i vježbe izvode se na engleskom jeziku. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Branka Živković
Napomena:
Naziv predmeta: MATEMATIKA III
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Matematika I i Matematika II
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa višestrukim, krivolinijskom i površinskim integralima, brojnim i funkcionalnim redovima i diferencijalnim jednačinama
Ishodi učenja:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Đorđije Vujadinović- nastavnik Rajko Ćalasan - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Klasična predavanja svakog poglavlja, izrada konkretnih primjera, samostalna izrada domaćih radova.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Dvostruki integrali. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. II nedjelja nastave Trostruki integrali. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. III nedjelja nastave Krivolinijski integral 1. vrste Krivolinijski integral 2. vrste. Primjene u geometriji i mehanici. IV nedjelja nastave Površinski integral 1. i 2. vrste. Primjene u geometriji i mehanici.
V nedjelja nastave Brojni redovi. Konvergencija, kriterijumi konvergencije. VI nedjelja nastave Funkcionalni redovi. Tejlorov i Furijerov red.
VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM
VIII nedjelja nastave Obične diferencijalne jednačine prvog i višeg reda. Tipovi jednačina. IX nedjelja nastave Homogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) n-tog reda sa promjenljivim i konstantnim koeficijentima.
Metod varijacije konstanti. X nedjelja nastave Nehomogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) n-tog reda sa promjenljivim i konstantnim
koeficijentima. Partikularna rješenja. Granični zadatak. XI nedjelja nastave Sistemi diferencijalnih jednačina. Metod eliminacije. Sistemi linearnih diferencijalnih jednačina. Metod
varijacije konstanti. XII nedjelja nastave Parcijalne diferencijalne jednačine (PDJ) 1. reda. Linearna i kvazilinearna PDJ. Metod karakteristika. Košijev
zadatak. Sistemi parcijalnih diferencijalnih jednačina sa dvje jednačine i dvije nepoznate. XIII nedjelja nastave Pojam parcijalne diferencijalne jednačine drugog reda. Klasifikacija. Svođenje na kanonični oblik. Talasna
jednačina: Jednačina žice koja treperi. XIV nedjelja nastave Jednačina provođenja toplote. Hlađenje štapa. Laplasova jednačina u cilindričnim koordinatama. Dirihleov
problem za krug. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
Obaveze studenta u toku nastave:
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Broj sati za predmet: 4 x 30 = 120 sati 1) Nastava i završni ispit ( (5 sati i 20 minuta) x 16): 85 sati i 20 minuta 2) Priprema i ovjera semestra (2 x (5 sati i 20 minuta)): 10 sati i 40 minuta 3) Priprema i polaganje ispita u popravnom roku: 24 sata
Literatura: R. Šćepanović, Matematika II, Univerzitetska riječ, 1988. Nikšić. R. Šćepanović, M. Martinović: Diferencijalne jednačine, Unirex+PMF, 1994. Podgorica.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 do 45 poena Prisustvo predavanjima i izrada domaćih zadataka po 5 poena, ukupno 10 poena Završni ispit ≤ 50 poena Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Predavanja se izvode zajedno za sve studente (30 studenata). Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Đorđije Vujadinović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GRAĐEVINSKI MATERIJALI
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 7 2P+1V+2L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije, studijski program Građevinarstvo – Modul 1,
Konstrukcije, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti nauke o građevinskim materijalima.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju: 1. Opisati na elementarnom nivou, atomsko molekularnu
strukturu materijala i agregatnih stanja, struktura čvrstih materijala, kristalnu građu, disperzne sisteme i rastvore. 2.Klasifikovati osnovna svojstva građevinskih materijala. Definisati parametre stanja i strukturne karakteristike, fizička svojstva, hidrofizička svojstva, termotehnička i ostala važnija fizička svojstva različitih građevinskih materijala. 3. Analizirati fizičko–mehanička svojstva, deformaciona svojstva, čvrstoće pod statičkim opterećenjem, čvrstoće pod dinamičkim opterećenjem. 4. Analizirati i ocijeniti konstrukciona, tehnološka i eksploataciona svojstva materijala. Opisati reološka i hemijska svojstva materijala uopšte. 5. Definisati karakteristike materijala. Razvrstati metode ispitivanja materijala. 6. Poznavati tehnologiju proizvodnje, oblast orimjene, načun prerade (ugradnje), bitna svojstva, način utvrđivanja tih svojstava, kao i ponašanje u različitim uslovima eksploatacije za razne građevinske materijale (kamen, keramika, razni kompozitni materijali, agregat, veziva, čelik (drugi metali), drvo, polimeri, razni materijali za specijalne namjene i dr.).
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Radomir Zejak i Mr Nataša Kopitović Vuković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijskI testovi, konsultacije, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod, atomsko molekularna struktura materijala i agregatna stanja, Struktura čvrstih materijala, kristalna
građa, disperzni sistemi i rastvori. II nedjelja nastave Osnovna svojstva građevinskih materijala, parametri stanja, fizička svojstva, hidrofizička svojstva,
termotehnička i ostala važnija fizička svojstva. III nedjelja nastave Fizičko mehanička svojstva, deformaciona svojstva, čvrstoće pod statičkim i dinamičkim opterećenjem. IV nedjelja nastave Konstrukciona, tehnološka i eksploataciona svojstva materijala, reološka svojstva, hemijska svojstva. V nedjelja nastave Ispitivanje materijala. Metode ispitivanja materijala, definisanje karakteristika materijala. VI nedjelja nastave Građevinski kamen, osnovna svojstva, primjena, ispitivanje svojstava, VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM – I VIII nedjelja nastave Keramički materijali, proizvodnja, svojstva i postupci ispitivanja keramičkih materijala i njihovih proizvoda. IX nedjelja nastave Agregat, granulometrijski sastav, ostala svojstva granulate. X nedjelja nastave Mineralna (neorganska) veziva, građevinski gips, kreč, magnezitna veziva, pucolani, cement, osnovna
svojstva, klase kvaliteta i primjena. Malteri, i drugi kompoziti. XI nedjelja nastave Betoni, struktura, svježi i očvrsli beton, osnovne karakteristike i ispitvanje pojedinih osobina. XII nedjelja nastave Materijali dobijeni preradom rude, gvožđe i građevinski čelik i ostali metali, ispitivanje osnovnih osobina. XIII nedjelja nastave Materijali organskog porijekla, drvo i materijali na bazi drveta, trajnost i zaštita, XIV nedjelja nastave Ugljovodonična veziva, bitumen i katran, polimeri i plastične mase, materijali za specijalne namjene– novi
materijali. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM – II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada labor. testova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta Struktura:
3 sata predavanja 3 sata vježbi 3 sata i 20 minuta samostalnog rada
ukljućujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i
polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati) Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min. (Nastava)+18 sati i 40 min. (Priprema)+42 sata (Dopunski rad)
Literatura: Mihailo Muravljov, Građevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo predavanjim i vježbama od 2.4 do 3.0 poena - testovi i grafički radovi od 2.8 do 8.0 poena - kolokvijumi po 20.0 poena - završni ispit 49.0 poena.
prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Radomir Zejak
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OTPORNOST MATERIJALA I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 7 3P+2V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Građevinska mehanika I
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa fundamentalnom disciplinom koja je osnova za stručne predmete koji se izučavaju u narednim godinama. Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće osposobljen da analizira i rješava sljedeće probleme: 1. Geometrijske karakteristike ravnih površina; 2. Napone i deformacije u napregnutom tijelu; 3. Veze između napona i deformacija u napregnutom tijelu; 4. Teorije o slomu materijala i dimenzionisanje; 5. Naprezanja grednog nosača (aksijalno, čisto pravo savijanje, čisto koso savijanje, čisto smicanje i torziju).
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milivoje Rogač i novi saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, testovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvodne napomene. Geometrijske karakeristike ravnih površina. II nedjelja nastave Geometrijske karakeristike ravnih površina. III nedjelja nastave Analiza napona. IV nedjelja nastave Analiza napona. V nedjelja nastave Analiza napona VI nedjelja nastave Analiza deformacije VII nedjelja nastave Analiza deformacije. Veze izneđu napona i deformacija VIII nedjelja nastave Veze izneđu napona i deformacija IX nedjelja nastave Teorije o slomu materijala. Osnovi dimenzionisanja. KOLOKVIJUM I X nedjelja nastave Aksijalno naprezanje. Čisto smicanje XI nedjelja nastave Čisto smicanje. Čisto savijanje XII nedjelja nastave Čisto koso savijanje. Ekscentrični pritisak ili zatezanje. XIII nedjelja nastave Ekscentrični pritisak ili zatezanje. Torzija. XIV nedjelja nastave Torzija. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje testova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9.33 sati Struktura:
3 sata predavanja 3 sata vježbi 3.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (9.33 sati) x 16 = 149.33 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9.33 sati ) = 18.67 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati) Struktura opterećenja: 149.33 sati (Nastava)+18.67 sati (Priprema)+42 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Pejović R, Otpornost materijala, Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, 2015. 2. Lubarda V, Otpornost materijala, NIO „UNIVERZITETSKA RIJEČ“, 1989. 3. Pejović R, Tablice iz otpornosti materijala, Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, 2014.
Dopunska literatura: 4. Brčić V., Otpornost materijala, IRO „Građevinska knjiga“, Beograd, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 4 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 4 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Testovi: 2x(1.5 do 3.0) = 3 do 6 (za pozitivno ocijenjen test dobija se min 1.5 poen) - Kolokvijumi: 2 x 22.5 do 45 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 22.5 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milivoje Rogač
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE SAOBRAĆAJNICA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+1V+0L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz projektovanja puteva i željaznica
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Definisše osnovne elemente saobraćajnica zavisno od kategorije.2. Vlada osnovnim pojmovima o projektovanju putevi 3. Trasira konkretno zadatu saobraćajnicu 4. Vlada osnovnim pojmovima o projektovanju željzničkih pruga
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Biljana Ivanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorijski razvoj saobraćajnica, osnovni pojmovi o saobraćajnim sredstvima i saobraćaju. II nedjelja nastave Podjela saobraćajnica, zakonski propisi i standardi. III nedjelja nastave Osnovi teorije kretanja vozila, sistem vozač-vozilo-put i sastavni dijelovi puta. IV nedjelja nastave Računska brzina (Vo i Vp ), otpori kretanju vozila, proračun zaustavnog puta i preglednost kod preticanja. V nedjelja nastave Elementi poprečnog presjeka puta, slobodni profil puta u naselju, van naselja i u tunelu. VI nedjelja nastave Horizontalno vođenje trase puta (pravac, prelazna krivina i kružni luk). VII nedjelja nastave Vertikalno vođenje trase VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Prostorno vođenje trase puta X nedjelja nastave Vrste kolovoznih konstrukcija. XI nedjelja nastave Raskrsnice (opšti principi, površinske raskrsnice, denivelisane raskrsnice). XII nedjelja nastave Osnovni pojmovi o željeznici, organizacija željezničkog saobraćaja. Sistemi željeznica. Brzina. XIII nedjelja nastave Projektovanje željezničkih pruga (mjerodavni nagibi), minimalni poluprečnici krivina, gabariti željezničkog
puta. XIV nedjelja nastave Donji i gornji stroj željezničkih pruga (sastavni dijelovi i njihova funkcija). Željezničke stanice u sklopu
željezničkih sistema (podjela i oprema, opšti uslovi za izradu projekta). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sata vježbi 2.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 240 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85.28 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema)+240 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
Katanić, Maletin, Anđus:Projektovanje puteva i Osnovi puteva od A. Cvetanovića, Tomičić-Torlaković i Ranković:Gornji stroj železnica, Janjić: železničke stanice I
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Biljana Ivanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE HIDROTEHNIKE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa primenjenim hidrotehničkim disciplinama u domenu zaštite od voda, zaštite voda kao resursa i korišćenja voda za različite namjene.
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : 1. Da usvoje dovoljna znanja za razumjevanje hidrotehničkih problema i aktivnosti u prostoru i vremenu kao i da steknu
sposobnost da mogu procjeniti uticaj tih aktivnosti na okruženje kako prirodno tako i društveno. 2. Opišu različite hidrotehničke sistem (vodovodni i kanalizacioni sistemi, hidrotehičke građevine, sistemi za uređenje vodnog
režima vodotoka i zaštitu od poplava) i objasne njihov način funkcionisanja i njihove veze s okruženjem
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Sekulić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod , istorijat razvoja hidrotehničkih disiplina II nedjelja nastave Hidrostatika : osnovne jednačine mirovanja tečnosti .Sila pritiska, djelovanje pritiska na kose i krive
površine. III nedjelja nastave Hidrodinamika : Kretanje fluida ograničenog čvrstom granicom –Bernulijeva jednačina IV nedjelja nastave Isticanje ispod ustava, prelivi i prelivni evakuacioni organi. Kretanje u otvorenim tokovima. V nedjelja nastave Hidrologija: Padavine i oticaj : hidrometrijska mjerenja - mjerenje brzine i protoka, kriva protoka,
karakteristike režima oticanja, koeficijent i modul oticanja. Srednje, male i velike vode. VI nedjelja nastave Hidrometrija, osnovna mjerenja u hidrologiji VII nedjelja nastave Osnovne parametarske metode hidrologiije VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Brane, podjela i osnovni principi gradnje X nedjelja nastave Nasute, gravitacione, kontraforne I lučne brane, osnovni prinicipi gradnje XI nedjelja nastave Korišćenje vodnih snaga. Tipovi hidroelektrana. Akumulacioni bazeni i njihove karakteristike XII nedjelja nastave Regulacija vodotoka XIII nedjelja nastave Snabdijevanje vodom – vodovodni sistemi, planiranje i projektovanje XIV nedjelja nastave Kanalizacioni sistemi, otpadne vode i njihov tretman XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. G, Sekulić. I . Ćipranić, Komunalna hidrotehnika , Građevinski fakultet, Podgorica , 2015. 2. R. Živaljević : Osnovi hidrotehnike , Podgorica , 2015.
Dopunska literatura: 3. Skripte i slajdovi sa predavanja
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za korisćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i
dalje samoobrazovanje. Ovladavanje stručnim i polustručnim terminima. Usvajanje složenijih gramatičkih konstrukcija prisutnih u jeziku građevinske struke. Usvajanje jezičkih vještina karakterističnih za jezik građevinske struke. Ishodi učenja: Nakon položenog ispita, student će moći da: - -ovlada svim jezičkim vještinama na nivou C1.-iznese kritički sud o
problemima i mogućim rješenjima iz oblasti struke. -napiše strukturirane, koherentne i gramatički ispravne vrste pisanog teksta (imejl, faks, formalno pismo, izvještaj), karakteristične za jezik građevinske struke, na nivou C1.-održi strukturiranu, koherentnu i gramatički ispravnu
prezentaciju iz oblasti građevinarstva. -u govornom i pisanom jeziku pravilno upotrebljava gramatičke i leksičke jedinice obuhvaćene programom za ovaj predmet shodno ciljnom nivou znanja engleskog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Branka Živković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i vježbe, učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi;
rad u paru, u grupi i samostalno, diskusije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave P: Project basics: Construction industry, people involved – clients, planning team, construction team, project
organisation. II nedjelja nastave P: Preliminary enquiries: Planning authorities, feasibility study, site visit, plots. Questions revision. III nedjelja nastave P: Briefing: Accepting the brief, consultants. Telephone phrases. IV nedjelja nastave P: Preliminary design: Presentation forms, proportions, comparisons. Modifiers. V nedjelja nastave P: Structural design: Structural systems, connections, statics (loads, forces, buckling, calculations). VI nedjelja nastave P: Building services: Building services engineering, plumbing, thermal comfort. VII nedjelja nastave P: Final design: Coordination, meetings, presentation material. Vocabulary relating to explaining visuals. Verbs
with prepositions. Emails.
VIII nedjelja nastave P: Planning and building permission: planning permission, planning application, building regulations. IX nedjelja nastave P: Fire safety. Fire protection. Fire resistance rating. Escape routes. Vocabulary relating to fire safety. X nedjelja nastave P: Tender Documentation: Procurement procedure, production information.V: Make-up mid-term test. XI nedjelja nastave P: Tender documents. Language used in tender documents. Grammar: Active versus passive. XII nedjelja nastave P: Tender Action: tendering, estimating, opening of tenders, comparative analysis of tender items and prices,
negotiations preparation. Softeners, modal verbs, qualifiers, restrictive phrases. XIII nedjelja nastave P: Pre-Construction Phase: Background to building operations, time management. Present Perfect. Time terms. XIV nedjelja nastave P: Construction: Work progress, site meetings XV nedjelja nastave P: Completion: Completion stage, delays. Collocations. Mock- test for final exam.
Obaveze studenta u toku nastave: Pohađanje predavanja i vježbi, izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi
druge obaveze u obliku domaći zadataka i sl.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi
2.33 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5.33 sati) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85.28 sati + 10.66 sati (priprema) + 24.06 sati (dopunski rad)
Literatura: Sharon Heidenreich (2010)English for Architects and Civil Engineers, Vieweg+Teubner Verlag|Springer Fachmedien
Wiesbaden GmbH. Martin Hewings (2013) Advanced Grammar in Use, CUP. Virginia Evans (1998) Successful writing
proficiency, Express Publishing. Branko Vukićević (2012) Veliki građevinski rečnik englesko-srpski, srpsko-engleski rečnik. Christopher Gorse, David Johnston, Martin Pritchard (2012) A Dictionary of Construction, Surveying and Civil Engineering.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: kolokvijum – 40 poena, završni ispit – 50 poena, prisustvo – 5 poena, prezentacija – 5 poena
Posebne naznake za predmet: Predavanja i vježbe izvode se na engleskom jeziku. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Branka Živković
Napomena:
Naziv predmeta: MATEMATIKA IV
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan IV 4 2P+1V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Matematika I
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima i primjenom Teorije vjerovatnoće i Matematičke statistike.
Ishodi učenja:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Vladimir Božović, Rajko Ćalasan
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i računske vježbe. Učenje i izrada domaćih zadataka. Konsultacije
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Algebra skupova. Istorijski osvrt na razvoj teorije vjerovatnoće. II nedjelja nastave Slučajni događaji. Intuitivno zasnivanje teorije vjerovatnoće.
Vjerovatnosni model. Formalno zasnivanje vjerovatnoće. III nedjelja nastave Uvod u kombinatoriku. Osnovni kombinatorni problemi i principi. IV nedjelja nastave Kombinatorni objekti. V nedjelja nastave Osobine vjerovatnosne funkcije.
Uslovne vjerovatnoće. Bajesova formula. VI nedjelja nastave Slučajne promjenljive. Funkcija raspodjele. Osobine funkcije raspodjele. VII nedjelja nastave Diskretne slučajne promjenljive (Bernulijeva, binomna, geometrijska, hipergeometrijska, Puasonova…) VIII nedjelja nastave Neprekidne slučajne promjenjlive. Gustina raspodjele. Eksponencijalna, uniformna, normalna raspodjela. IX nedjelja nastave Kolokvijum X nedjelja nastave Matematičko očekivanje i disperzija.
XI nedjelja nastave Granične teoreme teorije vjerovatnoće. Zakoni velikih brojeva. XII nedjelja nastave Centralna granična teorema. Značaj normalne raspodjele u primjenama. XIII nedjelja nastave Populacija, obilježje, uzorak. Statistike. Slučajne promjenljive u statistici. XIV nedjelja nastave Tačkasta ocjena parametara. Intervali povjerenja. XV nedjelja nastave Testiranje hipoteza
Obaveze studenta u toku nastave:
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Broj sati za predmet: 4 x 30 = 120 sati 1) Nastava i završni ispit ( (5 sati i 20 minuta) x 16): 85 sati i 20 minuta 2) Priprema i ovjera semestra (2 x (5 sati i 20 minuta)): 10 sati i 40 minuta 3) Priprema i polaganje ispita u popravnom roku: 24 sata
Literatura: http://www.dartmouth.edu/~chance/teaching_aids/books_articles/probability_book/book.html http://vladimirbozovic.net/univerzitet/?page_id=4
S.Stamatović «Teorija vjerovatnoće. Statistika»
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum i završni ispit po 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Najveći dio informacija i materijala za kurs će biti na veb adresi
www.vladimirbozovic.net/univerzitet Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Vladimir Božović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OTPORNOST MATERIJALA II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan IV 7 3P+2V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Građevinska mehanika I
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa fundamentalnom disciplinom koja je osnova za stručne predmete koji se izučavaju u narednim godinama. Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće osposobljen da analizira i rješava sljedeće probleme: 1. Savijanje sa poprečnim opterećenjem; 2. Deformacije greda pri savijanju silama; 3. Složena naprezanja; 4. Savijanje zakrivljenih štapova; 5. Stabilnost pritisnutih štapova; 6. Energetske metode; 7. Statički neodređene probleme; 8. Proračun u području neelastičnih deformacija.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milivoje Rogač i novi saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, testovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Savijanje sa poprečnim opterećenjem II nedjelja nastave Savijanje sa poprečnim opterećenjem III nedjelja nastave Savijanje sa poprečnim opterećenjem. Deformacija grede pri savijanju silama. IV nedjelja nastave Deformacija grede pri savijanju silama. V nedjelja nastave Složena naprezanja VI nedjelja nastave Naprezanja zakrivljenih štapova VII nedjelja nastave Energetski principi VIII nedjelja nastave Energetski principi IX nedjelja nastave Primjena energetskih principa kod grede. KOLOKVIJUM I X nedjelja nastave Statički neodređeni linijski nosači XI nedjelja nastave Stabilnost pritisnutih štapova XII nedjelja nastave Stabilnost pritisnutih štapova XIII nedjelja nastave Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija XIV nedjelja nastave Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje testova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9.33 sati Struktura:
3 sata predavanja 3 sata vježbi 3.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (9.33 sati) x 16 = 149.33 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9.33 sati ) = 18.67 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati) Struktura opterećenja: 149.33 sati (Nastava)+18.67 sati (Priprema)+42 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Pejović R, Otpornost materijala, Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, 2015. 2. Lubarda V, Otpornost materijala, NIO „UNIVERZITETSKA RIJEČ“, 1989. 3. Pejović R, Tablice iz otpornosti materijala, Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, 2014.
Dopunska literatura: 4. Brčić V., Otpornost materijala, IRO „Građevinska knjiga“, Beograd, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 4 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 4 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Testovi: 2x(1.5 do 3.0) = 3 do 6 (za pozitivno ocijenjen test dobija se min 1.5 poen) - Kolokvijumi: 2 x 22.5 do 45 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 22.5 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milivoje Rogač
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE MEHANIKE TLA I STIJENA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan IV 6 3P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije, studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o svojstvima materijala koji čine tlo i stijene. Ishodi učenja: Nako što položi ovaj ispit student će steći uvid u osnovne mehaničkog ponašanja tla i stijenskih masa, sposobnost korišćenja geoloških i geotehničkih podloga te rezultata laboratorijskih i terenskih opita, sposobnost rešavanja praktičnih problema proračuna raspodjele napona u tlu, sleganja tla, strujanja vode kroz tlo, stabilnosti potpornih zidova i jednostavnih geometrija kosina. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Zvonko Tomanovi ć - nastavnik
Mr Borko Miladinović - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vežbe, laboratorijske vežbe, konsultacije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Def. predmeta mehanike tla, oblici interakcije tla i objekata, tlo kao građ. materijal, def. nastanka tla. Tlo
kao trofazni sistem, pokazatelji stanja tla: poroznost, vlažnost, jed. Težina, stepen zasićenja. II nedjelja nastave Klasifikacioni sistem za identifikaciju i klasifikaciju tla. Klasifikacioni pokazatelji, terenski i laboratorijski
načini njihovog odredjivanja. III nedjelja nastave Postupci zbijanja tla, normativna jedinična težina, kriterijumi zbijanja za finozrno, krupnozrno tlo i njihovu
mešavinu. Prirodni vert. i horiz. naponi u tlu, pojam totalnih, neutralnih i efektivnih napona. IV nedjelja nastave Kretanje vode u tlu, propustljivost tla, piezometarski pritisak, gradijent filtracije, teorija filtracije, strujna
mreža, filtraciona sila, erozija tla, filterska pravila, primena geotekstila – plastike. V nedjelja nastave Merenje koefic. filtracije u laboratoriji i u terenu. Djelovanja vode u tlu, kapilarnost, uticaj zaleđivanja,
piezometri, vrste i tipske konstrukcije. Porni pritisci u zasićenom tlu kao posledica promjena napona. VI nedjelja nastave Stišljivost tla, mjerenje u laboratoriji, prikazivanje na dijagramima. Pojam prekonsolidacije, primarna
konsolidacija, sekundarna kompresija, bubrenje, spontano tonjenje. Rasprostiranje napona u tlu, primjena modela elastičnog poluprostora, proračun vertikalnih napona ispod i pored objekata, proračun slijeganja. Značaj slijeganja temeljnog tla.
VII nedjelja nastave Čvrstoća tla,način odredjivanja, pojam anvelope črstoće, primjena Kulon – Morove prave. Vršna i rezidualna čvrstoća. Mjerenja u opitima direktnog smicanja, i dvodimenzionalne i triaksijalne kompresije. Čvrstoća u totalnim i efektivnim naponima, i pod vibracionim dejstvima.
VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Lom u tlu kao osnova za odredjivanje graničnih i dopuštenih stanja stabilnosti kosina i opterećenja plitkih
temelja. Određivanje faktora sigurnosti u totalnim i efektivnim naponima. X nedjelja nastave Određ. faktora sigurnosti za tipične modele nestabilnosti kosina. Aktivni, pasivni i pritisci u stanju mirovanja
tla na potporne konstruk. Postupci proračuna zemljanih pritisaka po t. Rankina i Kulona. XI nedjelja nastave Terenski istražni radovi, vrste, namjena. Poremećeni i neporemećeni uzorci tla, namena način uzimanja,
pakovanja i transporta. Geofizički postupci istraživanja tla. XII nedjelja nastave Penetraciono statičko i dinamičko sondiranje tla. Korelacija rezultata sa parametrima ponašanja tla. Opit
krilne sonde u tlu. Izrada faktografskog i interpretacionog elaborata o istr. tla. XIII nedjelja nastave Predmet Mehanike stijena, oblici interakcije objekat – stijenska masa. Elementi građe terena, procesi
formiranja stijenskih masa, značaj diskontinuiteta na efekat razmjere. Prirodno stanje napona u stenskoj masi. Djelovanje vode u stijenskoj masi, pojave degradacije.
XIV nedjelja nastave Geotehničke klasifikacije stenske mase, parametri za rangiranje stijenske mase. Primjena u ocjeni interakcije sa objektima. II KOLOKVIJUM
XV nedjelja nastave Modeliranje deformabilnosti i čvrstoće monolita i stijenske mase sa diskontinuitetima, terenski opiti. Primjena u problemima stabilnosti otvorenih i podzemnih iskopa.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sata (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sata (Dopunski rad)
Literatura: Mehanika Tla - Prof.dr. M. Maksimović - Izdanje Gros knjiga Beograd, 2000; Mehanika tla u inženjerskoj praksi. -R.Obradović, N.Najdanović- Izdanje Rudarski Institut Beograd Osnove mehanike stena.Prof.B.Kujundžić. Gradjevinski kalendar 1977, 1979. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
− Urađene vežbe 10 poena − Položena dva kolokvijuma do 40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji najmanje 11 poena) − Završni ispit 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji najmanje 25 poena) − Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ZIDANE KONSTRUKCIJE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Stiču se osnovna znanja iz oblasti projektovanja i izgradnje zidanih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Odabere odgovarajuće materijale za izvođenje zidane konstrukcije; 2. Ovlada principima projektovanja zidanih konstrukcija; 3. Riješi jednostavne proračunske modele zidane 4. Provjeri nosivost nearmiranih zidanih konstrukcija i konstrukcija sa vertikalnim serklažima; 5. Prepozna uzroke oštećnja i predloži metode sanacije ili ojačanja zidane konstrukcije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Željka Radovanović i Dr Jelena Pejović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, semestralni rad, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Kratka istorija građenja zidanih zgrada. Elementi za zidanje i malteri. Podjela zidanih konstrukcija. II nedjelja nastave Ponašanje zidarije pri opterećenju. Osnove projektovanja zidanih zgrada. III nedjelja nastave Izbor osnove. Izbor geometrije po visini. Dispozicija zidova u osnovi. Pravila za konstruisanje. IV nedjelja nastave Dejstva na konstrukcije.. Klasifikacija dejstava. Opterećenja zgrada. Kombinacije dejstava. V nedjelja nastave Proračun zidanih konstrukcija. Mehaničke i deformacijske karakteristike nearmiranih zidova. Čvrstoća zida:
pritisak, savijanje, smicanje. Modul elastičnosti, zapreminske deformacije. VI nedjelja nastave Proračun zidanih konstrukcija. Vertikalna opterećenja. VII nedjelja nastave Horizontalna opterećenja. Proračunski modeli. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Proračun presjeka. Osnove proračuna. X nedjelja nastave Radni dijagram. Tehnički propisi i standardi. Domaća i evropska regulativa. Ponašanje pri pritisku. XI nedjelja nastave Proračun presjeka. Ponašanje zida na savijanje i smicanje. XII nedjelja nastave Dimenzionisanje zidova sa vertikalnim i horizontalnim serklažima i armiranih zidanih zidova. Domaća i
evropska regulativa. XIII nedjelja nastave Sanacija i ojačanje zidanih konstrukcija. Sanacija i ojačanje konstrukcija, uvod i definicije. Uzroci oštećenja.
Ocjena i snimak postojećeg stanja oštećene konstrukcije. XIV nedjelja nastave Klasifikacija oštećenja. Opšti principi sanacije i ojačanja. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada semestralnog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5.0 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
3 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet 5.0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Mihailo Muravljov, Boško Stevanović: ZIDANE I DRVENE KONSTRUKCIJE, Građevinski fakultet Univerziteta u
Beogradu, 1999; 2. Wieland Ramm: Design of Masonry Structures According Eurocode 6, Technical University of Kaiserslautern, 2010
Dopunska literatura: 1. Eurocode 6 - EN 1996-1 Design of masonry structures 2. Eurocode 8 - EN 1998-1 Design of structures for earthquake resistance
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 - Semestralni rad 5 do 15.0 (za pozitivno ocijenjen semestralni rad dobija se min 5.0 poena) - Kolokvijumi 2x max po 25 poena - Završni ispit max 30 poena
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50.1 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Željka Radovanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA BETONA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan IV 4 2P+1V
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije, studijski program Građevinarstvo – Modul 1,
Konstrukcije, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblastI tehnologije betona.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju: 1. Opisati razvoj i zadatke savremene tehnologije betona i
definisati komponentne materijale. Eksperimentalno utvrditi i konstruisati granulometrijski sastava agregata i analizirati ostala svojstva pojedinih vrsta agregata. 2. Analizirati i eksperimentalno utvrditi reološka svojstva svježe betonske mješavine i svojstva očvrslog betona, sa posebnim osvrtom na fizičko–mehaničke osobine betona. 3. Ispitati i analizirati deformacijska svojstva, mehanizme loma i ostala važna svojstva. Definisati radni dijagram za beton i reološke karakteristike očvrslog betona. 4. Pripremiti i projektovati recapture za beton u skladu sa tehničkim uslovima za određene vrste i klase kvaliteta betona. Organizovati spravljanje i transport betonske mješavine, kao i ugrađivanje betona i njege, sa svim elementima plana betoniranja. 6. Poznavati specijalne postupke betoniranja, specifične tehnologije ugrađivanja betona, posebne vrste betona i prefabrikata. 7. Utvrditi uslove i primijeniti odgovarajuće mjere za izvođenje betonskih radova u ekstremnim klimatskim uslovima. Poznavati tehnologiju izvođenja raznih tipova betonskih konstrukcija.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Radomir Zejak i Mr Nataša Kopitović Vuković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Razvoj i zadaci tehnologije betona. Komponentni materijali. Granulometrijski sastav agregata - opšte II nedjelja nastave Svojstva svježe betonske mješavine. Granulometrijske kompozicije za beton. III nedjelja nastave Očvrsli beton. Strukturni parametri očvrslog betona. Fizičko mehaničke osobine betona. Ispitivanje
mehaničkih karakteristika betona. IV nedjelja nastave Deformacijska svojstva, mehanizmi loma i ostala važna svojstva. Radni dijagram za beton. V nedjelja nastave Reološke karakteristike betona. VI nedjelja nastave Vremenske deformacije betona VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM – I VIII nedjelja nastave Tehnički uslovi za sastav betona. Recepture za betonsku mješavinu IX nedjelja nastave Spravljanje i transport betonske mješavine. Definisanje parametara za izradu Projekta betona. X nedjelja nastave Uslovi pri ugrađivanju betona i njega svježe ugrađenog betona. Transport i ugrađivanje betona XI nedjelja nastave Betoniranje karakterističnih tipova konstrukcija. Primjeri betoniranja u projektu betona. XII nedjelja nastave Naknadna kontrola kvaliteta ugrađenog betona. XIII nedjelja nastave Terenska nastava (Izlazak na teren u cuilju sagledavanja tehnologije proizvodnje u fabrici betona i ugradnje i
završne obrade i njege betona. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM – II XV nedjelja nastave Završni ispit
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje kolokvijuma i završnog ispita.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4.0 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sat i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati 20 minuta) x 16 = 85 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sata 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i
polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sat (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85 sata i 20 min. (Nastava)+10 sati i 40 min. (Priprema)+24 sat (Dopunski rad)
Literatura: Mihailo Muravljov, Tehnologija betona, Građevinska knjiga, Beograd 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo predavanjim i vježbama od 2.4 do 3.0 poena - kolokvijumi po 24.0 poena - završni ispit 49.0 poena.
prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Radomir Zejak
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta:OSNOVE ZEMLJOTRESNOG INŽENJERSTVA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan IV 4 2P+1V+0L
Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i
180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti zemljotresnog inženjerstva.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Opiše i objasni prirodu,načine mjerenja i efekte zemljotresa
2. Opiše različite parametre oscilacija tla koje se upotrebljavaju kao mjere intenziteta zemljotresa.3.Definiše seizmički rizik i objasni načine njegovog ublažavanja 4. Objasni kako zemljotresi utiču na ponašanje građevinskih objekata5. Definiše zemljotresno opterećenje preko spektara odgovora
Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr SrđanJanković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja. Samostalna izrada zadataka.Kolokvijumi. Završni ispit. Konsultacije
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave 1. Zemljotresi i seizmički hazard: Uvod u predmet. Ugroženost od zemljotresa i opšti aspekti seizmičkog
rizika. II nedjelja nastave Zemljotresi i seizmički talasi.Veličina zemljotresa. III nedjelja nastave Karakteristike (parametri) jakog kretanja tla kao mjere intenziteta zemljotresa. IV nedjelja nastave Procjena parametara oscilacija tla. Utvrđivanje seizmičkog hazarda. V nedjelja nastave Deterministička i probabilistička analiza seizmičkog hazarda. Efekti zemljotresa (vibracije tla, likvefakcija,
klizišta, rasjedne zone, cunami talasi) VI nedjelja nastave 2. Upravljanje seizmičkim rizikom:Utvrđivanje seizmičkog rizika. Definicije termina. Procjena povredljivosti.
Prihvatljivi seizmički rizik VII nedjelja nastave Ublažavanje seizmičkog rizika. Pripremljenost na zemljotres. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave 3. Zemljotresno inženjerstvo i uloga seizmičkog projektovanja.Osnovne konstruktivne karakteristike:
nosivost, krutost, duktilnost. X nedjelja nastave Ponašanje objekata pri seizmičkim dejstvima. Sopstvena perioda i prigušenje. XI nedjelja nastave Seizmiko ponašanje u osnovi. Uloga međuspratnih tavanica. XII nedjelja nastave Definisanje zemljotresnog opterećenja - Spektri odgovora. XIII nedjelja nastave Određivanje spektra odgovora. Primjena spektra odgovora. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave ZAVRŠNI ISPIT
Obaveze studenta u toku nastave:Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura:
2sata predavanja 1 sat vježbi 2.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati)
Struktura opterećenja:
85.28 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema)+24 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
1. S Janković, Osnove seizmičkog planiranja i projektovanja; Dopunska literatura:
2. B. S. Pavićević, Aseizmičko projektovanje i upravljanje zemljotresnim rizikom; 3. D. Aničić, P.Fajfar, B Petrović, A. Szavits-Nossan, M Tomaževič, Zemljotresno inženjerstvo - Visokogradnja
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Samostalni radovi: 5-10 poena - Kolokvijumi: po 15-45 poena - Završni ispit: do 50 poena
Prelazna ocjena se dobija ako se ukupno sakupi 51 poen i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 15 poena Uslov za uspješno polaganje ispita je redovno prisustvo nastavi i vježbama (dozvoljena su najviše 3 odsustva), kao i uspješno urađen samostalni zadatak.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr SrđanJanković
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: STATIKA KONSTRUKCIJA I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 7 3P+1V+2L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i
180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Otpornost materijala I, Otpornost materijala II, Matematika II
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti statike ravnih linijskih nosača
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da:
1. Razumije teorijske osnove linearne teorije elastičnosti kod ravnih linijskih nosača, 2. Vlada definicijama i postupcima za određivanje statičke određenosti i kinematičke stabilnosti ravnih linijskih nosača, 3. Primijenjuje klasične metode proračuna za određivanje uticaja: reakcija, sila i pomjeranja statički određenih ravnih linijskih nosača, 4. Razumije postupke za određivanje deformacionih linija poteza štapova ravnih punih i rešetkastih nosača, 5. Razumije pojam uticajne linije i metode za određivanje uticajnih linija za statičke i kinematičke veličine statički određenih ravnih punih i rešetkastih nosača, 6. Vlada metodom sila za proračun reakcija i sila u presjecima kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača, 7. Razumije postupke za određivanje pomjeranja kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Marina Rakočević, Mr Ivan Mrdak
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja , grafički radovi, konsultacije, dodatni časovi i konsultacije
prije završnog ispita, kolokvijumi, završni ispiti. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnovne jednačine tehničke teorije štapa u ravni. II nedjelja nastave Integrali uslova ravnoteže elementa štapa, izrazi za sile u presjecima. Integrali deformacijskih jednačina,
izrazi za pomjeranja i obrtanja. Veze statički nezavisnih veličina i deformacijskih veličina štapa III nedjelja nastave Elementi i čvorovi nosača. Osnovne jednačine i osnovne nepoznate. Kinematička i statička klasifikacija
nosača. IV nedjelja nastave Princip virtualnih sila i princip virtualnih pomjeranja. Pokretno opterećenje, uticajne linije i njihova primjena. V nedjelja nastave Statički određeni puni nosači. Metoda dekompozicije. VI nedjelja nastave Uticajne linije statički određenih punih nosača - statička metoda. VII nedjelja nastave Rešetkasti nosači, reakcije i sile u štapovima. Uticajne linije za reakcije i sile u štapovima - statička metoda. VIII nedjelja nastave Određivanje reakcija i sila u presjecima primjenom principa virtualnih pomjeranja. Komplano kretanje ploča.
Uticajne linije za reakcije i sile u presjecima - kinematička metoda. IX nedjelja nastave Određivanje generalisanih pomjeranja. Određivanje dijagrama pomjeranja statički određenih punih nosača. X nedjelja nastave KOLOKVIJUM I XI nedjelja nastave Određivanje dijagrama pomjeranja statički određenih rešetkastih nosača.Teoreme o uzajamnosti pomjeranja.
Konstrukcija uticajnih linija za deformacijske veličine. XII nedjelja nastave Metoda sila – Uvod, stratička neodređenost, usvajanje osnovnog sistema, izvođenje uslovnih jednačina XIII nedjelja nastave Metoda sila – Presječne sile, pomjeranja, uticajne linije. XIV nedjelja nastave Simetrični nosači. Kontinualni nosači. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma i
završnog ispita.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x40/30=9 sati i 20 min Struktura:
3 sata predavanja 3 sata vježbanja 3 sata i 20 minuta samostalnog rada
uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: 16x (9 sati i 20 min)=149 sati i 20 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (9 sati i 20 min)=18 sati i 40 min
Ukupno opterećenje za predmet: 7x30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 135 sati) Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min (nast.)+18 sati i 40 min (pripreme) + 42 sata (dopunski rad)=210h
Literatura: Đurić: Statika konstrukcija, Građevinska knjiga,1979., M. Đurić, D. Nikolić: Statika konstrukcija- uticaj pokretnog
opterećenja, Naučna knjiga Beograd, 1983., S. Ranković: Statika konstrukcija, Naučna knjiga Beograd,1986., Ostala literatura iz oblasti statike ravnih linijskih nosača od stranih izdavaca CCCCCCCCCCCCCCCC
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 50 bodova. Ocjenjuje se sljedeće:
- Grafički zadaci od 4,0 do 10,0 bodova - Kolokvijumi 2x (od 9,0 do 20,0) bodova - Završni ispit od 22 do 50,0 bodova
Gradički zadaci: Student je obavezan da redovno radi i predaje grafičke zadatake prema utvrđenom programu. Na kolokvijumima se usmeno/pismeno polaže teorijski dio ispita sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim brojem bodova. Na završnom ispitu se pismeno polažu zadaci sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim brojem bodova. Prelazna ocjena se dobija kada se sakupi najmanje 50 bodova.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marina Rakočević
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ČELIČNE KONSTRUKCIJE I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestara i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Građevinski materijali, Otpornost materijala II
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz dimenzionisanja čeličnih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim pojmovima iz čeličnih konstrukcija. 2. Poznaje istorijski razvoj čeličnih konstrukcija, kao i tehnologiju proizvodnje. 3. Poznaje prednosti i nedostatke čeličnih konstrukcija. 4. Poznaje sve vrste proizvoda od čelika koji se koriste u građevinarstvu. 5. Konstruiše i dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente u čeličnim konstrukcijama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Lučić i Mr Mladen Muhadinović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Opšte o čeličnim konstrukcijama. Dobijanje čelika, tehnologija proizvodnje, istorijski razvoj. Oblasti
primjene, najznačajniji objekti. II nedjelja nastave Prednosti i nedostaci čeličnih konstrukcija. Svojstva i osobine čelika. Proizvodi od čelika
(toplo valjani profili, hladno oblikovani profili, hladno valjani profili, cijevi, zavareni profili, užad, kablovi ...).Obilježavanje.
III nedjelja nastave Dimenzionisanje čeličnih elemenata u konstrukcijama - Uvod. Metod dozvoljenih napona. Metod graničnih stanja. Vrste opterećenja (stalno, korisno, snijeg, vjetar ...).
IV nedjelja nastave Dimenzionisanje aksijalno zategnutog štapa. Bruto presjek, neto presjek. Vezano i slobodno dimenzionisanje.
V nedjelja nastave Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa - Uvod. Teorija elastičnog izvijanja u linearnom domenu. Pritisnuti štapovi konstantnog jednodjelnog poprečnog presjeka. Dužine izvijanja. Problem izvijanja u nelinearnom domenu. Krive izvijanja. Računanje dozvoljenih napona.
VI nedjelja nastave Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa - Pritisnuti štapovi višedjelnog poprečnog presjeka. VII nedjelja nastave Priprema za Kolokvijum I. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Dimenzionisanje elementa u konstrukciji izloženog sili zatezanja i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. X nedjelja nastave Kontrola na bočno-torziono izvijanje. XI nedjelja nastave Kontrola na izbočavanje. XII nedjelja nastave Dimenzionisanje elementa u konstrukciji izloženog sili pritiska i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. XIII nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih konstruktivnih elemenata u eksploataciji
i/ili u izgradnji). XIV nedjelja nastave Priprema za Kolokvijum II. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. D. Buđevac i ost.: Metalne konstrukcije, knjiga 1, Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd 1999.; 2. J. C. McCormac: Structural Steel Design, HarperCollins College Publishers, New York, 1995.; 3. P. Micić: Osnovi konstrukcija od čelika, Prosveta, Beograd 1948.; 4. B. Zarić i ost.: Čelične konstrukcije u građevinarstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.; 5. Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1.1: Opšta pravila za dimenzionisanje.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo nastavi: 3 do 4 (za 70% prisustva nastavi student dobija 3 poena) - kolokvijumi: 2 x (24 do 48) = 48 do 96 - završni ispit: do 50
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Daju se minimalan potreban broj bodova i maksimalan broj bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 24 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Duško Lučić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE I
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra
i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Otpornost materijal 1, Otpornost materijala 2 i Gradjevinski materijali
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti primjene, projektovanja i gradjenja konstrukcija od betona i armiranog
betona Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da vlada osnovnim znanjima iz oblasti teorije Betonskih
konstrukcija, kao sto su osobine materijala, pravila za armiranje, osnove proracuna, proracun prema granicnim stanjima nosivosti (presjek sa prslinom, transverzalne sile i torzija). Osim toga moci ce da konstruise i dimenzionise osnovne AB elemente, kao sto su grede, ploce i ostale medjuspratne konstrukcije. Imace i osnovna znanja iz oblasti nelinearne analize AB konstrukcija.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojsa Djuranovic i Mr. Mala Lausevic-Odalovic Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, ucenje, konsultacije i samostalna izrada elaborata. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod, Sustina i osnovni pojmovi o betonu i armiranom betonu II nedjelja nastave Osobine materijala III nedjelja nastave Pravila za armiranje IV nedjelja nastave Osnove proracuna, Ponasanje AB presjeka i elemenata pri porastu opterecenja, Proracun statickih uticaja,
Koncept sigurnosti, V nedjelja nastave Konstitutivne veze VI nedjelja nastave Naponsko-deformacijske oblasti VII nedjelja nastave Proracun presjeka prema teoriji dopustenih napona VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Opste postavke proracuna, Proracun AB presjeka prema granicnim stanjima nosivosti - Presjek sa prslinom X nedjelja nastave Proracun AB presjeka prema glavnim naponima zatezanja za granicne uticaje transverzalnih sila i momenata
torzije XI nedjelja nastave Konstruisanje i proracun grednih elemenata XII nedjelja nastave Konstruisanje i proracun AB ravnih povrsinskih elemenata XIII nedjelja nastave Ostale medjuspratne konstrukcije. XIV nedjelja nastave Osnovi nelinearne analize AB konstrukcija i preraspodjela statickih uticaja kod staticki neodredjenih AB
elemenata XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, i
elaborat
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja:
106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Djuranovic N.: "IZVOD IZ PREDAVANJA NA PREDMETU BETONSKE KONSTRUKCIJE I", oktobar 2004. godine. 2a i 2b. Grupa autora: BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, knjiga 1 i 2, Gradjevinska knjiga Beograd, 1991. 3. Radosavljevic, Bajic: ARMIRANI BETON, knjiga 3, Gradjevinska knjiga, 1988. 4. F.K.Kong and R.H.Evans: "REINFORCED AND PRESTRESSED CONCRETE", Van Nostrand Reinhold UK, 1987 5. Acic, Pakvor, Perisic: TEORIJA ARMIRANOBETONSKIH I PRETHODNO NAPREGNUTIH KONSTRUKCIJA, Gradjevinski fakultet Beograd, Gradjevinska knjiga, 1986
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova
AKTIVNOST: BODOVANJE: Znanje, razumijevanje i angazovanost pokazana tokom predavanja i vjezbanja 0 do 5
Predat semestralni elaborat (obavezna predaja) 0 do 10
Kolokvijumi (2) 0 do 30
Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra 0 do 5
UKUPNO BODOVA TOKOM SEMESTRA: 0 do 50 Teorijski dio zavrsnog ispita 0 do 10
Analiticki dio zavrsnog ispita 0 do 40
UKUPNO BODOVA NA ZAVRSNOM ISPITU: 0 do 50 UKUPNO BODOVA: 0 do 100
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Nebojsa Djuranovic
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: DRVENE KONSTRUKCIJE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije - studijski program Građevinarstvo;
dužina trajanja 6 semestara i 180 ECTS kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Građevinski materijali, Otpornost materijala I i II.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnog znanja iz projektovanja drvenih konstrukcija. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje osnovne vrste i karakteristike drveta kao
građevinskog materijala.2. Poznaje principe i specifičnosti primjene, projektovanja, izvođenja i zaštite drvenih konstrukcija.3. Proračuna nosivost i upotrebljivost, te da dimenzioniše drvene elemente u uobičajenim konstrukcijama, u slučajevima osnovnih naponskih stanja. Poznaje probleme stabilnosti drvenih konstrukcija.4. Poznaje spojna sredstva koja se primjenjuju u drvenim konstrukcijama. Proračuna nosivost i konstruiše osnovne tipove spojeva u uobičajenim drvenim konstrukcijama.5. Projektuje jednostavne konstrukcije od monolitnog drveta.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Biljana Šćepanović - nastavnik
Mr Mladen Muhadinović - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije, semestarski rad.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Opšte o drvenim konstrukcijama, oblasti primjene, najznačajniji objekti, istorijski razvoj, prednosti i
nedostaci drvenih konstrukcija. Drvo kao materijal građevinskih konstrukcija (građa, vrste, greške, zaštita, drvo i požar, lamelirano lijepljeno drvo).
II nedjelja nastave Svojstva drveta (estetska, fizička, reološka, mehanička). Osnove proračuna drvenih konstrukcija (opterećenja; nosivost, stabilnost i upotrebljivost; metode dimenzionisanja).
III nedjelja nastave Proračun/dimenzionisanje DK – nosivost, naponska stanja (centrično zatezanje i pritisak, savijanje, smicanje, torzija, ekscentrično zatezanje i pritisak).
IV nedjelja nastave Proračun/dimenzionisanje DK – nosivost, naponska stanja (centrično zatezanje i pritisak, savijanje, smicanje, torzija, ekscentrično zatezanje i pritisak).
V nedjelja nastave Proračun/dimenzionisanje DK – stabilnost. VI nedjelja nastave Proračun/dimenzionisanje DK – upotrebljivost, deformacije. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave Spojna sredstva. IX nedjelja nastave Veze i nastavci. X nedjelja nastave Klasične drvene konstrukcije. XI nedjelja nastave Klasični drveni krovovi i rešetkasti drveni nosači. XII nedjelja nastave Oplate i skele XIII nedjelja nastave Terenska nastava – obilazak gradilišta ili izvedenih objekata. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave Sumiranje rezultata rada u toku semestra i priprema za završni ispit.
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada semestarskog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra
Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 5x30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja:
106.67 sati (Nastava) + 13.33 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
1. Zakić B.: Uvod u mehaniku drveta, FTN NS i IMS BG, Beograd, 1985. 2. Gojković M.: Oplate i skele, GF BG i Naučna knjiga, Beograd, 1988. 3. Ilić S.: Klasični drveni krovovi, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.
4. Gojković M., Stojić D.: Drvene konstrukcije, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1996. 5. Goldstein W.E.: Timber Construction for Architects and Builders, McGrow-Hill, USA, 1999.
Dodatna literatura: 6. Gojković M. i dr.: Drvene konstrukcije - rešeni primeri iz teorije i prakse, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1989. 7. MEST/JUS standardi 8. Evrokod 5
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena, a na završnom isputu do 50 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo nastavi: 3 do 4 (100% prisustva = 4 poena; 70% prisustva = 3 poena; <70% prisustva = 0 poena); - semestarski rad: 4 x (4.5 do 9) = 18 do 36 (min pozitivno ocijenjen zadatak semestarskog rada = 4.5 poena); - kolokvijumi: 2 x (15 do 30) = 30 do 60 (min pozitivno ocijenjen kolkvijum = 15 poena); - završni ispit: do 50 (min pozitivno ocijenjen završni ispit = 25 poena).
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Dat je minimalan potreban i maksimalan broj poena. Prelazna ocjena se dobija sa sakupljenih 51 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Biljana Šćepanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE MOSTOVA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 3 2P+1V+0L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestra i
180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Stiču se osnovna znanja iz oblasti projektovanja i izgradnje mostova
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim konstruktivnim sistemima mostova. 2.
Sagledava dispoziciono rješenje mosta, 3. Konstruiše poprečni presjek rasponske i kolovozne konstrukcije mosta betonskih mostova 4. Prepoznaje različite tehnologije građena 5. Sagledava probleme trajnosti i održavanja betonskih mostova
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Željka Radovanović i Mr Maja Laušević Odalović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, semestralni rad, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorija građenja mostova. II nedjelja nastave Osnovni pojmovi i definicije. Preduslovi kod projektovanja i građenja. III nedjelja nastave Nosivi sistemi mostova. Principi pristupa projektovanju mostova i način valorizacije projektnih rješenja. IV nedjelja nastave Analiza i izbor tehnologije građenja. V nedjelja nastave Funkcionalno - saobraćajna opremljenost i konstruktivna obrada kod mostova. VI nedjelja nastave Konstruktivne komponente i elementi suprastrukture (gornji stroj) mostova. VII nedjelja nastave Substruktura (donji stroj) mostova. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Gredni sistemi: karakteristike, analiza i način izgradnje X nedjelja nastave Lučni sistemi: karakteristike, analiza i način izgradnje XI nedjelja nastave Okvirni sistemi: karakteristike, analiza i način izgradnje XII nedjelja nastave Sistemi tipa vješaljki: karakteristike, analiza i način izgradnje XIII nedjelja nastave Sistemi sa kosim zategama i mješoviti sistemi: karakteristike, analiza i način izgradnje XIV nedjelja nastave Oštećenja na mostovima. Održavanje mostova. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4.0 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sata vježbi 1 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata ) x 16 = 64 sata
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata ) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet 3.0x30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 18 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati)
Struktura opterećenja:
64 sata (Nastava)+ 8 sati (Priprema)+18 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
1. M. Pržulj: Mostovi, Udruženje "Izgradnja", Beograd, 2014. Dopunska literatura:
2. Priručnik za projektovanje puteva u Republici Srbiji, Beograd 2012.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 - Semestralni rad 5 do 15.0 (za pozitivno ocijenjen semestralni rad dobija se min 5.0 poena) - Kolokvijumi 2x max po 20 poena - Završni ispit max 40 poena
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50.1 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Željka Radovanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: FUNDIRANJE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan V 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije, studijski program Građevinarstvo, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Mehanika tla i stijena, Otpornost materijala 1 Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o fundiranju građevinskih objekata. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da učestvuje u projektovanju i izvođenju temelja plitkog i dubokog fundiranja, projekata zaštite temeljnih jama . Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Zvonko Tomanović - nastavnik,
Mr Borko Miladinović - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije, posjete gradilištima.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Temelj, veza konstrukcije nad temeljom i zemljanepodloge. Izbor dozvoljenog opterećenja tla i
slijeganje temelja. Vrste temelja. Izbor dubine fundiranja temelja. Načini građenja temelja. II nedjelja nastave Sile koje djeluju na temelje. Pritisci tla u naležućim površinama temelja. Plitko fundiranje. Primjena temelja
plitkog fundiranja. Podjela plitkog fundiranja. Konstruisanje temelja. Temelji ispod zidova. III nedjelja nastave Temelj samac, temeljni nosač, temelj ispod niza stubova. IV nedjelja nastave Temelji oblika roštilja, ukršteni temeljni nosači. Temelji oblika ploča, pločasti temelji. Uobičajeni načini
proračuna i osnovni principi proračuna plitkih temelja. V nedjelja nastave Proračuni kod kojih se u tlu pripisuju elastična svojstva, temelji na deformabilnoj podlozi. VI nedjelja nastave Duboko fundiranje. Primjena temelja dubokog fundiranja. Duboki masivni temelji. Temelji građeni u dubokim
poduprtim iskopima. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM
VIII nedjelja nastave Temelji fundirani na bunarima i kesonima. IX nedjelja nastave Temelji na šipovima. Vrste i načini građenja šipova. X nedjelja nastave Nosivost i dozvoljena sila šipa. XI nedjelja nastave Konstruisanje temelja na šipovima, proračun sila u šipovima. XII nedjelja nastave Zatege u tlu. Zagati. Opterećenja i načini proračuna podgrada. O problemima interakcije, saradnje
konstrukcije nadtemeljima, temeljne konstrukcije tla. XIII nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
XIV nedjelja nastave Primjena računara pri rješavanju problema u fundiranju.Vinklerov model tla. Modeliranje interakcije tla i konstrukcije metodom konačnih elemenata. Proračun korišćenjem gotovih programskih paketa.
XV nedjelja nastave Fundiranje u vanrednim uslovima. Izbor kontrukcije privremenog oslonca u koritu rijeke i zavisnosti od terenskih uslova. Materijali iz lokalnih izvora. Sidrenje čelične užadi u tlo.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 bodova x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 20 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sata i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad)
Literatura: osnovna: Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje”, Naučna knjiga, Beograd, 1988 Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje 2”, Naučna knjiga, Beograd, 1991 Dr Miloš Lazović i drugi, ”Zbirka zadataka iz fundiranje 2”, Građevinski fakultet Beograd, Beograd, 1995
Literatura: dopunska: Prof. dr Stevan Stevanović, “Fundiranje I”, Naučna knjiga, Beograd, 1988. Miroslav Debeljković, “Temelji mašina”, Energoprojekt - Industrija, Beograd, 1985.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 5 grafičkih vježbi, 10 poena (2 poena za svaku vježbu) - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 11 poena) - završni ispit - 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena) - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Vježbe (V) se izvode za grupe do 20 studenata.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: STATIKA KONSTRUKCIJA II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 7 3P+1V+2L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 1 Konstrukcije i
Modul 2 Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Otpornost materijala I, Otpornost materijala II, Matematika II
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti statike ravnih linijskih nosača
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da:
1. Vlada osnovama linearne teorije elastičnosti linijskih nosača i osnovnim postupcima za određivanje statičke određenosti i kinematičke stabilnosti, 2. Razumije i primjenjuje analitičku/klasičnu metodu deformacija za proračun sila i pomjeranja kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača, 3. Razumije i vlada osnovnim pojmovima u matričnoj analizi, 4. Primijenjuje matrične metode proračuna uticaja (sile i pomjeranja) statički određenih i statički neodređenih linijskih nosača, 5. Primjenjuje program SAP za proračunu uticaja kod ravnih linijskih nosača.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Marina Rakočević, Mr Ivan Mrdak
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja , grafički radovi, konsultacije, dodatni časovi i konsultacije
prije završnog ispita, kolokvijumi, završni ispiti. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnovne jednačine tehničke teorije štapa u ravni,. Statička neodređenost, kinematička stabilnost, osnovni
principi. II nedjelja nastave Metoda deformacije: deformacijska neodređenost, veze pomjeranja i sila, uslovne jednačine. III nedjelja nastave Presječne sile, pomjeranja i uticajne linije u metodi deformacija. Simetrični nosači. IV nedjelja nastave Matrična analiza. Pretpostavke,nepoznate,veze sila i pomjeranja (matrice krutosti i fleksibilnosti),
ekvivalentno čvorno opterećenje. V nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VI nedjelja nastave Matrična analiza štapa. Direktni postupak formiranja matrica krutosti i vektora ekvivalentnog opterećenja VII nedjelja nastave Postupak formiranja matrica krutosti preko bazne matrice krutosti VIII nedjelja nastave Torzija. Varijacioni postupak određivanja matrica ktutosti i vektora opterećenja IX nedjelja nastave Deformacija smicanja. Transformacija matrica krutosti i vektora opterećenja u ravni X nedjelja nastave Ravni linijski nosači. Jednačine sistema, kinematička matrica, konturni uslovi XI nedjelja nastave Postupak kodnih brojeva. Određivanje pomjeranja, reakcija i sila u elementima sistema. XII nedjelja nastave Ortogonalni okviri. Kontinualni nosači. Simetrični nosači. XIII nedjelja nastave Prostorni nosači. Roštilji XIV nedjelja nastave Programski paket SAP XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma i
završnog ispita.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x40/30=9 sati i 20 min Struktura:
3 sata predavanja 3 sata vježbanja 3 sata i 20 minuta samostalnog rada
uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: 16x (9 sati i 20 min)=149 sati i 20 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
2x (9 sati i 20 min)=18 sati i 40 min
Ukupno opterećenje za predmet: 7x30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 135 sati) Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min (nast.)+18 sati i 40 min (pripreme) + 42 sata (dopunski rad)=210h
Literatura: M.Sekulović: Matrična analiza konstrukcija, Građ.knjiga,Beograd 1992; M.Đurić,P.Jovanović: Teorija okvirnih
konstrukcija, Građ.knjiga,Beograd 1972; M.Sekulović,M.Petronijević, Statika konstrukcija 2- zbirka ispitnih zadataka, Naučna knjiga,Beograd 1989.; Ostala literatura iz oblasti statike ravnih linijskih nosača od stranih izdavaca
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 50 bodova. Ocjenjuje se sljedeće:
- Grafički zadaci od 4,0 do 10,0 bodova - Kolokvijumi 2x (od 9,0 do 20,0) ili 2x(20,2 do 45,0) bodova - Završni ispit od 22,5 do 50,0 bodova
Gradički zadaci: Student je obavezan da redovno radi i predaje grafičke zadatake prema utvrđenom programu. Na kolokvijumima se usmeno/pismeno polaže teorijski dio ispita i zadaci sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim brojem bodova. Na završnom ispitu pismeno se polažu zadaci sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim brojem bodova. Prelazna ocjena se dobija kada se sakupi najmanje 50 bodova.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marina Rakočević
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 1 Konstrukcije i Modul 2 Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja potrebnih za planiranje vremena i troškova, izbor građevinske mehanizacije, primjenu različitih tehnologija građenja i organizacionih metoda za analizu i unapređenje građenja.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da:1) prepoznaje i razjašnjava tehničku dokumentaciju, 2) razlikuje i opiše metode i tehnologije građenja i primjeni metode njihovog prikaza, 3) nabroji, opiše i prepozna građevinsku mehanizaciju, 4) izračuna učinke i cijene koštanja mehanizacije i izvrši ekonomičan izbor, 5) nabroji, opiše i primjeni neke metode planiranja,6) uradi statičke i dinamičke planove, 7) objasni i primjeni koncept građevinskih normativa i izradi analize cijena, 8) uradi i nacrta šemu organizacije gradilišta, 9) uradi elemente projekta organizacije i tehologije građenja za konkretan objekat.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Snežana Rutešić - nastavnik, Mr Mladen Gogić – saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, semestralni rad, konsultacije,
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorijski razvoj naučne organizacije rada; opšta načela; priprema proizvodnje: studija tehnološkog procesa
II nedjelja nastave Građevinska mehanizacija: širi izbor mehanizacije, učinci, koštanje radnog časa i podjela mašina. Mehanizacija za zemljane radove: bageri, utovarivači, dozeri, skreperi, grejderi i dr.
III nedjelja nastave Mehanizacija za transport: vozila gradilišnog transporta, vozila van javnih puteva; Mehanizacija za nabijanje (valjci, ploče i sl.)
IV nedjelja nastave Mehanizacija za prenos i dizanje: toranjske dizalice, kranovi, autodizalice, pumpe za beton i dr.;
V nedjelja nastave Mehanizacija za izvođenje betonskih radova (fabrike betona, pumpe za beton, automikseri, vibratori, i dr.).
VI nedjelja nastave Mjerenje i normiranje rada u građevinarstvu (normativi i analize cijena), plaćanje rada i sistemi nagrađivanja;
VII nedjelja nastave Planiranje: osnovni principi planiranja, vrste planova, metode izrade statičkih planova
VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM (u terminu predavanja) obilazak gradilišta (u terminu vježbi)
IX nedjelja nastave Mrežno planiranje. Osnovni elementi planiranja: Analiza strukture, analiza vremena i analiza sredstava.
X nedjelja nastave Izrada mrežnih planova: i - j tehnika, PRECEDENCE (PD metoda)
XI nedjelja nastave Planiranje i metode planiranja: gantogrami, ortogonalni planovi, ciklogrami i dr. Analiza sredstava- optimizacija.
XII nedjelja nastave Tehnologije građenja. Organizacija montažnih radova
XIII nedjelja nastave Izrada projekta organizacije građenja.
XIV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
XV nedjelja nastave POPRAVNI KOLOKVIJUM
Obaveze studenta u toku nastave: Da redovno prati predavanja i vježbe (neophodno prisustvo studenta min. 70%), tačno, uredno i na vrijeme radi elemente semestralnog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2sata i 40 minuta samostalnog rada,
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. B. Trbojević: Organizacija građevinskih radova, Građevinska knjiga, Beograd, 1992. 2. B. Trbojević, Ž. Praščević: Građevinske mašine; Građevinska knjiga, Beograd, 1991. 3. P. Đuranović: Projektovanje organizacije građenja, Građevinski fakultet i Kulturno prosvjetna zajednica Podgorice, Podgorica, 1995. 4. B. Ivković, D. Arizanović: Rešeni problemi iz organizacije i tehnologije građenja; Građevinski fakultet, Beograd 5. G. Ćirović: Problemi planiranja, organizovanja i tehnologije građenja; Viša građevinsko-geodetska škola, Beograd, 2000. 6. M. Trivunić, Z.Matijević: Tehnologija i organizacija građenja – Praktikum, FTN Izdavaštvo, Novi Sad, 2006.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Daje se minimalni i maksimalni broj bodova koje student može postići u okviru elemenata koji se boduju, pri čemu student u svakom slučaju mora postići po svakom elementu propisani minimalni broj bodova:
- Prisustvo predavanjima i vježbama (obavezno 70 % prisustva za 1 bod) ............................................. 1 do 4 poena - Izrada semestralnog rada ........................... 9 do 18 poena - Prvi kolokvijum (zadaci iz oblasti građevinskih mašina, proučavanja tehnoloških procesa i sl.) .......... 10 do 20 poena - Drugi kolokvijum (zadaci iz oblasti normiranja, planiranja, organizacije građenja i sl.) ....................... 10 do 20 poena - Završni ispit:
o test........................................................................................................................................ 17 poena o usmeno ispitivanje................................................................................................................. 21 poen
Prelazna ocjena se dobije ako se sakupi najmanje ................................................................................. 50 poena Kolokvijum obuhvata izradu zadataka (uz dozvoljeno korišćenje literature 1, 2 i 3) iz naznačenih oblasti. Student mora po svakom kolokvijumu osvojiti najmanje 50% mogućih poena (po 10). Završni ispit student polaže tako što radi test (bez dozvoljene literature) koji obuhvata teorijska pitanja i/ili jednostavnije zadatke i usmeno odgovara.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Snežana Rutešić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ČELIČNE KONSTRUKCIJE II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, studijski program Građevinarstvo, Modul 1 – Konstrukcije i Modul 2 – Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestara i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Građevinski materijali, Otpornost materijala II Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz konstruisanja i dimenzionisanja veza u čeličnim konstrukcijama. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim pojmovima koji se koriste prilikom formiranja veza mehaničkim spojnim sredstvima. 2. Poznaje istorijski razvoj mehaničkih spojnih sredstava, kao i tehnologiju proizvodnje. 3. Poznaje prednosti i nedostatke pojedinih mehaničkih spojnih sredstava. 4. Vlada osnovnim pojmovima koji se koriste prilikom formiranja veza tehnološkim postupkom - zavarivanjem. 5. Poznaje istorijski razvoj zavarivanja, kao i tehnologiju proizvodnje. 6.Poznaje prednosti i nedostatke zavarivanja. 7. Konstruiše i dimenzioniše razne tipove veza koje se srijeću u čeličnim konstrukcijama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Lučić i Mr Mladen Muhadinović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Opšte o vezama u čeličnim konstrukcijama. II nedjelja nastave Sredstva za vezu - Mehanička spojna sredstva - Zakivci, rad veze, postupak proračuna, obilježavanje,
konstrukcijska pravila. Čepovi i klinovi. III nedjelja nastave Sredstva za vezu - Mehanička spojna sredstva - Obični zavrtnjevi, rad veze, postupak proračuna,
obilježavanje, konstrukcijska pravila. IV nedjelja nastave Sredstva za vezu - Mehanička spojna sredstva - Visokovrijedni zavrtnjevi, rad veze, postupak proračuna. V nedjelja nastave Proračun i konstruisanje nastavka zategnutih i pritisnutih štapova. Prema presječnim silama, statički
pokriveni, sa mehaničkim spojnim sredstvima, u zavarenoj izradi. VI nedjelja nastave Proračun i konstruisanje nastavka nosača. Prema presječnim silama, statički pokriveni, sa mehaničkim
spojnim sredstvima, u zavarenoj izradi. VII nedjelja nastave Proračun i konstruisanje montažnog nastavka aksijalno zategnutog štapa. Sa visokovrijednim
prednapregnutim zavrtnjevima. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Sredstva za vezu - Zavarivanje - Opšte, mane i prednosti zavarenih spojeva, postupci zavarivanja,
obilježavanje, postupak proračuna sučeonih šavova, postupak proračuna ugaonih šavova, greške, konstrukcijska pravila za izvođenje zavarenih šavova. Kompatibilnost različitih sredstava za vezu.
X nedjelja nastave Proračun i konstruisanje veza nosača pod uglom. Zglobne veze, krute veze. XI nedjelja nastave Proračun i konstruisanje zavarene veze dva nosača pod uglom. Pomoću čeone ploče i zavrtnjeva sa
unošenjem sile prednaprezanja. Pomoću čeone ploče i zavrtnjeva bez unošenja sile prednaprezanja. XII nedjelja nastave Proračun i konstruisanje zglobne veze dva nosača pod uglom. XIII nedjelja nastave Proračun i konstruisanje uklještene veze dva nosača pod uglom. XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih konstruktivnih elemenata u eksploataciji
i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. D. Buđevac i ost.: Metalne konstrukcije, knjiga 1, Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd 1999.; 2. J. C. McCormac: Structural Steel Design, HarperCollins College Publishers, New York, 1995.; 3. P. Micić: Osnovi konstrukcija od čelika, Prosveta, Beograd 1948.; 4. B. Zarić i ost.: Čelične konstrukcije u građevinarstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.; 5. Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1.8: Projektovanje veza.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo nastavi: 3 do 4 (za 70% prisustva nastavi student dobija 3 poena) - kolokvijumi: 2 x (24 do 48) = 48 do 96 - završni ispit: do 50
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Daju se minimalan potreban broj bodova i maksimalan broj bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 24 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Duško Lučić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE II
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 1 Konstrukcije i
Modul 2 Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Otpornost materijal 1, Otpornost materijala 2 i Gradjevinski materijali
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti primjene, projektovanja i gradjenja konstrukcija od betona i armiranog
betona Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da vlada osnovnim znanjima iz oblasti teorije Betonskih
konstrukcija, kao sto su proracun prema granicnim stanjima nosivosti (presjek bez prsline, interakcioni dijagrami, lokalni naponi pritiska, teorija vitkih stubova) i upotrebljivosti (naponi, prsline i deformacije) Osim toga moci ce da konstruise i dimenzionise osnovne AB elemente, kao sto su stubovi, zidovi, ramovi, kratki elementi i zglobovi. Imace i osnovna znanja iz oblasti Prethodno napregnutih konstrukcija.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojsa Djuranovic i Mr. Nina Serdar Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, ucenje, konsultacije i samostalna izrada elaborata. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Proracun AB presjeka prema granicnim stanjima nosivosti, AB presjek bez prsline, Interakcioni dijagrami za
dimenzionisanje AB presjeka II nedjelja nastave Konstruisanje i proracun stubova i zidova III nedjelja nastave Proracun vitkih AB elemenata - I dio IV nedjelja nastave Proracun vitkih AB elemenata - II dio
V nedjelja nastave Projektovanje i proracun AB ramovskih konstrukcija, Lokalni naponi pritiska
VI nedjelja nastave Zglobovi u AB konstrukcijama, Kratki elementi VII nedjelja nastave Konstruisanje i proracun AB ravnih povrsinskih elemenata - Zidni nosaci - I dio
VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Konstruisanje i proracun AB ravnih povrsinskih elemenata - Zidni nosaci - II dio X nedjelja nastave Proracun AB presjeka i elemen. prema Granicnim Stanjima Upotrebljivosti - Uvod XI nedjelja nastave Proracun AB presjeka i elemenata prema GSU - Proracun napona i dilatacija XII nedjelja nastave Proracun AB presjeka i elemenata prema GSU - Granicno stanje prslina XIII nedjelja nastave Proracun AB presjeka i elemenata prema GSU - Granicno stanje deformacija XIV nedjelja nastave Predhodno napregnute konstrukcije XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, i
elaborat
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati
Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje
popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja:
106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Djuranovic N.: "IZVOD IZ PREDAVANJA NA PREDMETU BETONSKE KONSTRUKCIJE II", oktobar 2004. godine. 2a i 2b. Grupa autora: BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, knjiga 1 i 2, Gradjevinska knjiga Beograd, 1991. 3. Radosavljevic, Bajic: ARMIRANI BETON, knjiga 3, Gradjevinska knjiga, 1988. 4. F.K.Kong and R.H.Evans: "REINFORCED AND PRESTRESSED CONCRETE", Van Nostrand Reinhold UK, 1987 5. Acic, Pakvor, Perisic: TEORIJA ARMIRANOBETONSKIH I PRETHODNO NAPREGNUTIH KONSTRUKCIJA, Gradjevinski fakultet Beograd, Gradjevinska knjiga, 1986
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova
AKTIVNOST: BODOVANJE: Znanje, razumijevanje i angazovanost pokazana tokom predavanja i vjezbanja 0 do 5
Predat semestralni elaborat (obavezna predaja) 0 do 10
Kolokvijumi (2) 0 do 30
Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra 0 do 5
UKUPNO BODOVA TOKOM SEMESTRA: 0 do 50 Teorijski dio zavrsnog ispita 0 do 10
Analiticki dio zavrsnog ispita 0 do 40
UKUPNO BODOVA NA ZAVRSNOM ISPITU: 0 do 50 UKUPNO BODOVA: 0 do 100
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Nebojsa Djuranovic
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i
prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE HIDRAULIKE
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 1 Konstrukcije, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta:.. Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne zakonitosti hidrostatike i dinamike fluida, sa posebnim težištem na uticaj koji fluidi mogu imati na građevinske objekte
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : 1. objasne osnovne pojmove o fluidu , 2. objasne i primjene postupke proračuna u statici fluida , 3. objasne pojmove i primijene postupke proračuna u kinematici fluida 4. objasne pojmove i primijene postupke i proračune u dinamici fluida 5. primijene navedena saznanja na praktične hidrotehničke probleme
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod: osnovni pojmovi o fluidima, fizička svojstva fluida, sile II nedjelja nastave Statika fluida: jednačina ravnoteže, relativno mirovanje III nedjelja nastave Statika fluida: sila pritiska na površine, uzgon, plivanje i stabilnost tijela u tečnosti IV nedjelja nastave Kinematika fluida: kretanje čestica fluida , stacionarnost, jednolikost, V nedjelja nastave Zakon održanja mase (jednačina kontinuiteta) VI nedjelja nastave Jednačina održanja kinetičke energije, Bernulijeva jednačina VII nedjelja nastave Primjena na hidrotehničke probleme: sistemi pod pritiskom, pumpa, turbina VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Režimi tečenja u cijevima X nedjelja nastave Isticanje: mali otvor, veliki otvor, ustava, prelivi XI nedjelja nastave Otvoreni vodotoci: dijagram specifične energije, režimi tečenja, jednoliko strujanje XII nedjelja nastave Otvoreni vodotoci: nejednoliko strujanje, suženje korita, vodni skok XIII nedjelja nastave Strujanje podzemnih voda: procjeđivanje i Darcyjev zakon, XIV nedjelja nastave Sile na tijelo u struji tečnosti, hidrodinamički procesi XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5,33 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 1.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85,33 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 83,.33 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. 1. D. Prodanović, Mehanika fluida za studente Građevinskog fakulteta, Građevinski fakultet Beograd, 2007. 2. 2. G. Hajdin, Mehanika fluida, Građevinski fakultet Beograd, peto izdanje, 2002. 3. 3. Č. Maksimovič, A. Stojimirovič, S. Đorđević, D. Prodanović, A. Tomanović, Zbirka zadataka iz mehanike fluida, Građevinski
fakultet Beograd, 2002
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: POSEBNE TEHNIKE FUNDIRANJA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 1 Konstrukcije,
dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o posebnim tehnikama izvođenja temelja u specifičnim
uslovima fundiranja.
Ishodi učenja: Nako što položi ovaj ispit student će biti u stanju da učestvuje u izradi projekata i izvođenju specifičnih tipova plitkih i
dubokih fundamenata uključujući i temelje mašina; izradi projekata zaštite temeljnih jama i poboljšanja temeljnog tla; izradi projekata i izvođenju fundamenata u specifičnim uslovima fundiranja ( duboka otvorena voda, nasuto tlo, jalovišta i sanitarne deponije).
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik
Mr Miodrag Bujišić, dipl. inž. građ. - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije i seminarski radovi.
Sadržaj predmeta
I nedjelja nastave Uvod. Definisanje uslova tla i sredine koji zahtjevaju primjenu posebnih tehnika izvođenja temelja. II nedjelja nastave Izvođenje temelja u dubokoj otvorenoj vodi. Zagati. III nedjelja nastave Primjena čeličnih talpi za zaštitu temeljne jame. Principi konstruisanja podgradnog sistema čeličnih talpi. IV nedjelja nastave Primjena AB dijafragmi pri zaštiti temeljnih jama. Savremne tehnologije građenja. V nedjelja nastave Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Zbijanje, zamjena tla, injektiranje i hemijska stabilizacija. Stabilizacija i
modifikacija tla primjenom cementa, kreča i letećeg pepela. VI nedjelja nastave Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. „Jet grouting“, korišćenje šljunčanih šipova (stone columns), dreniranje
korišćenjem pješčanih šipova i prefabrikovanih drenova. Primjena geosintetika. VII nedjelja nastave Fundiranje na nasutom tlu, jalovištima i sanitarnim deponijama. VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Izrada temelja kontrategova. X nedjelja nastave Posebne tehnike izrade šipova. XI nedjelja nastave Izrada šipova kroz otvorenu vodu. Posebne tehnike izrade šipova ispod nivoa vode. XII nedjelja nastave Temelji mašina. Osnove konstruisanja temelja mašina. Projektovanje temelja za kontrolu vibracija. Osnovni
elementi teorije vibracija. XIII nedjelja nastave Zajedničke vibracije mašine i temelja. Efekat uklještenja (uklinjavanja), odgovor baze. XIV nedjelja nastave Temelji mašina na šipovima. XV nedjelja nastave Predhodno napregnuti šipovi. II KOLOKVIJUM
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
1 sata i 20 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja:
85 sata i 20 min. (Nastava)+10 sati i 40 min. (Priprema)+24 sata (Dopunski rad) Literatura: Foundation analysis and design, Joseph Boweles,1997; Pile foundation analysis and design,Poulos H.G.,1980; Ground
Improvement Techniques, Dr. P. Purushothama Raj, 2005; Miroslav Debeljković, “Temelji mašina”, Energoprojekt - Industrija, Beograd, 1985.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen;
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata.
Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i
kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 2 Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o elementima donjeg stroja saobraćajnica, projektovanju i tehnologiji izvođenja usjeka, nasipa, drenaža, potpornih i obložnih konstrukcija koje prate saobraćajnice, stabilizaciji posteljice i primjeni geosintetika pri izgradnji saobraćajnica.
Ishodi učenja: Nakon polaganja ovog ispita student će biti u stanju da: učestvuje u projektovanju kosina usjeka i nasipa saobraćajnica ( stabilnost, zaštita kosina, nasipi na dobro i loše nosivom tlu),projektovanju potpornih konstrukcija pri saobraćajnicama, drenažnih sistema, projektovanju stabilizacije posteljice i ojačanju djelova saobraćajnice primjenom geosintetika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Miodrag Bujišić, dipl. inž. građ. - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije.
Sadržaj predmeta I nedjelja nastave Uvod. Elementi donjeg stroja saobraćajnice. Izbor vrste poprečnog profila saobraćajnice. II nedjelja nastave Podloge za projektovanje i izgradnju donjeg stroja. Geotehničke podloge. Hidrometerološke podloge.
Hidrološke i hidrauličke podloge. III nedjelja nastave Klasifikacija tla. Postupci klasifikacije tla za potrebe saobraćajnica. Klasifikacija tla prema GN200, klasifikacija
tla na osnovu otpora pri iskopu, jedinstvena klasifikacija tla, „A“ klasifikacija, postupci klasifikacije prema osjetljivosti na smrzavanje, opšta inženjersko geološka klasifikacija.
IV nedjelja nastave Projektovanje i izgradnja kosina usjeka i nasipa. V nedjelja nastave Zaštitne i potporne konstrukcije geotehničkih objekata. Zaštita kosina. Potporni i obložne konstrukcije, vrste
potpornih zidova. VI nedjelja nastave Zaštita od dejstva vode. Drenažni sistemi. VII nedjelja nastave Tehnologija izgradnje nasipa. Slijeganje nasipa. Postupci izgradnje nasipa na dobro nosivom tlu. Postupci
izgradnje nasipa na slabo nosivom i stišljivom tlu. Izgradnja nasipa uz objekte. I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Zbijanje tla i ugrađivanje materijala, problemi zbijanja, Proktorov opit, optimalna vlažnost, kontrola zbijenosti-
terenska, laboratorijska. IX nedjelja nastave Tehnologija izgradnje usjeka. Pripremni radovi. Usjeci u tlu. Mašinski iskop. Usjeci u stijeni. X nedjelja nastave Osnovi tehnike miniranja i iskopa u stijeni.
XI nedjelja nastave Stabilizacija – obrada posteljice i podtla. Mehanička stabilizacija. Stabilizacija krečom. Stabilizacija cementom. Stabilizacija bitumenom. JET grouting (mlazno injektiranje).
XII nedjelja nastave Primjena građevinske mehanizacije. Principi izbora mašina. Mašine za iskop, utovar, transport, razastiranje. Mašine za zbijanje.
XIII nedjelja nastave Primjena geosintetika pri izgradnji saobraćajnica.
XIV nedjelja nastave Održavanje donjeg stroja saobraćajnica. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
1 sata i 20 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja:
85 sata i 20 min. (Nastava)+10 sati i 40 min. (Priprema)+24 sata (Dopunski rad) Literatura: Zdravko Joksić, “Donji stroj saobraćajnica“, Naučna knjiga Beograd, 1984.
Dragan Č. Lukić, Petar V. Anagnosti, „Geotehnika saobraćajnica“, Građevinski fakultet Subotica i Časopis „Izgradnja“ Beograd, 2010.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet:
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan VI 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije - Studijski program Građevinarstvo, Modul 2 Infrastrukture, dužina trajanja 6 semestra i 180 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne elemente komunalnih infrastrukturnih sistema, ulogu infrastrukture u razvoju grada, i opšte principle planiranja i finansiranja komunalne infrastrukture..
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : razumeju proces planiranja, projektovanja i izgradnje objekata komunalne infrastrukture, bilo da je građevinski inženjer direktno zadužen za njih (hidrotehnička i saobraćajna infrastruktura), bilo da je član multidisciplinarnog tima (energetska i telekomunikaciona infrastruktura, javno zelenilo i sl.)
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Pojam i definicije , klasifikacije infrastrukture II nedjelja nastave Osnovni pojmovi i osobine saobraćaja III nedjelja nastave Saobraćaj u gradovima, putna i ulična mreža IV nedjelja nastave Snabdijevanje vodom naselja V nedjelja nastave Kanalisanje upotrijebljenih voda naselja VI nedjelja nastave Brane i akumulaciona jezera VII nedjelja nastave Luke i pristaništa VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Sistemi za zaštitu naselja od poplava X nedjelja nastave Elektroenergetski sistemi u gradovima XI nedjelja nastave Telekomunikacioni sistemi XII nedjelja nastave Sistemi zelenih površina u gradu XIII nedjelja nastave Upravljanje komunalnim otpadom XIV nedjelja nastave Položaj instalacija u poprečnom presjeku saobraćajanica XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5,33 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 1.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85,33 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati
Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 83,.33 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Đurđević, M.: Komunalna infrastruktura, Beograd, 2007 2. G, Sekulić. I . Ćipranić, Komunalna hidrotehnika , Građevinski fakultet, Podgorica , 2015.
Dopunska literatura: 3. Skripte i slajdovi sa predavanja
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
MASTER STUDIJE GRAĐEVINARSTVO-KONSTRUKCIJE
Naziv predmeta: STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 6 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti Stabilnosti i dinamike konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije primjenu statičkih i energetskih metoda u analizi stabilnosti linijskih nosača; 2. Primjeni postupke za određivanje kritičnog opterećenja i uticaja po teoriji drugog reda za linijske nosače; 3. Analizira vibracije sistema sa jednim stepenom slobode kretanja; 4. Primjeni postupke za određivanje svojstvenih frekvencija i oblika vibracija kod sistema sa više stepeni slobode kretanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Žugić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja. Računske vježbe. Grafički zadaci. Konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Stabilnost konstrukcija: Uvodne napomene. Statičke i energetske metode u analizi stabilnosti konstrukcija. II nedjelja nastave Teorija drugog reda pravog štapa sa konstantnim poprečnim presjekom i konstantnom aksijalnom silom.. III nedjelja nastave Metoda početnih parametara. Primjena metode početnih parametara za slučaj prekidnog opterećenja. IV nedjelja nastave Stabilnost pravog štapa sa konstantnim poprečnim presjekom i konstantnom aksijalnom silom. Štap sa
skokovitom promjenom poprečnog presjeka. V nedjelja nastave Primjena metode deformacije na proračun sistema štapova po teoriji drugog reda i na određivanje kritičnog
opterećenja. VI nedjelja nastave Primjena metode konačnih elemenata u analizi stabilnosti linijskih nosača. VII nedjelja nastave Dinamika konstrukcija: Uvodne napomene. Vrste dinamičkih opterećenja. Slobodne vibracije sistema sa
jednim stepenom slobode kretanja. VIII nedjelja nastave Prinudne vibracije sistema sa jednim stepenom slobode kretanja. IX nedjelja nastave KOLOKVIJUM I X nedjelja nastave Numerička integracija diferencijalnih jednačina kretanja sistema sa jednim stepenom slobode kretanja. XI nedjelja nastave Slobodne vibracije sistema sa više stepeni slobode kretanja. XII nedjelja nastave Prinudne vibracije sistema sa više stepeni slobode kretanja. XIII nedjelja nastave Primjena metode konačnih elemenata u dinamičkoj analizi linijskih nosača. XIV nedjelja nastave Proračun prostornih objekata u visokogradnji na dejstvo zemljotresa: osnovne napomene, određivanje
matrice krutosti i matrice masa prostorne konstrukcije. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. M. Đurić: Stabilnost i dinamika konstrukcija, Građevinski fakultet, Beograd, 1973. 2. M. Čaušević: Statika i stabilnost konstrukcija- geometrijska nelinearnost, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 3. V. Brčić: Dinamika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd, 1981. 4. B. Ćorić, S. Ranković, R. Salatić: Dinamika konstrukcija, Univerzitet u Beogradu, 1998. 5. Clough, Penzien: Dynamics of Structures, 2nd Ed. McGraw-Hill, 1993. 6. A.K. Chopra: Dynamics of Structures, Prentice Hall, New Jersey, 1995 7. D. Inman: Engineering Vibration, 2nd Ed. Prentice Hall, 2001.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(2.0 do 4.0) = 4 do 8 - Kolokvijumi: 2 x 20 do 45 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 20 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: POVRŠINSKI NOSAČI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 6 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o principima nosivosti površinskih nosača
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije koncept klasične teorije tankih ploča i ljuski; 2. Poznaje karakter presječnih sila i deformacija ploča opterećenih na savijanje i zidnih platana; 3. Poznaje karakter presječnih sila i deformacija rotaciono simetričnih ljuski; 4. Vlada analitičkim i osnovnim numeričkim tehnikama proračuna površinskih nosača. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja. Računske vježbe. Grafički zadaci. Konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Predmet izučavanja, definisanje pojmova. Pravougaone ploče, konstitutivne veze, diferencijalna jednačina
ploče, konturni uslovi. II nedjelja nastave Navijer-ovo rješenje. Moris-Levy-evo rješenje. Ploče u obliku traka. III nedjelja nastave Uticajne površi. Varijaciona formulacija problema savijanja ploča. IV nedjelja nastave Kružne ploče, diferencijalna jednačina ploče u polarnim koordinatama, konturni uslovi. V nedjelja nastave Ploče u obliku kružnog prstena. Simetrično i antimetrično opterećenje. VI nedjelja nastave Metod konačnih razlika – primjena kod kružnih i pravougaonih ploča. VII nedjelja nastave Ploče napregnute u svojoj ravni, konstitutivne veze, Airy-eva funkcija napona, diferencijalna jednačina u
sistemu pravougaonih koordinata, konturni uslovi. Primjena metode konačnih razlika na ploče napregnute u svojoj ravni.
VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Poluravan, nosači-zidovi,
Diferencijalna jednačina ploče napregnute u svojoj ravn u sistemu polarnih koordinata, primjeri. X nedjelja nastave Ljuske. Membranska teorija osnosimetričnih ljuski. Sferna, cilindrična i konusna ljuska. XI nedjelja nastave Savijanje ljuski, cilindrična ljuska, diferencijalna jednačina za osnosimetrično opterećenje, rješenje za
karakteristične slučajeve opterećenja. XII nedjelja nastave Opšta teorija savilanja rotaciono simetričnih ljuski pod dejstvom rotaciono simetričnog opterećenja. Rješenje
za karakteristične slučajeve opterećenja. XIII nedjelja nastave Sferna ljuska, gredni prsten. Rješenje za karakteristične slučajeve opterećenja. XIV nedjelja nastave Složeni konstruktivni sistemi od površinskih nosača .Primena savremenih kompjuterskih programa u
naponsko-deformacijskoj analizi površinskih nosača. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Venstel E., Krauthammer T.: Thin Plates and Shells, Marcel Dekker, New York, 2001 2. Hajdin N.:Teorije površinskih nosača – ploče napregnute na savijanje, ploče napregnute u svojoj ravni, Naučna
knjiga, Beograd, 1989, 3. Hajdin N.:Teorije površinskih nosača – Ljuske, Naučna knjiga, Beograd, 1989
Dopunska literatura: 4. Zdravković S.: Teorija površinskih nosača – ploče i ljuske. Zbirka rešenih zadataka., AGM knjiga, 2015.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2 x (3.0 do 9.0) = 6 do 18 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 12 do 30 - Završni ispit: do 50 (završni ispit je kombinacija zadataka (do 20 poena) i jednog kolokvijuma)
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Olga Mijušković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja čeličnih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim konstruktivnim sistemima kod čeličnih konstrukcija i racionalno sagledava polje primjene istih. 2. Suštinski sagledava dispoziciono rješenje konstrukcije, konstruiše poprečni i podužni presjek kod čeličnih hala i čeličnih zgrada. 3. Konstruiše i dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente čeličnih hala i čeličnih zgrada. 4. Konstruiše i dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente kod pomenutih objekata. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Lučić i Mr Mladen Muhadinović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - primjena čeličnih konstrukcija: industrijske hale, spratne zgrade, sportske
i izložbene hale, magacini, garaže, inžinjerski objekti. Opterećenja. II nedjelja nastave Osnovni principi projektovanja industrijskih hala. Nosači i konstruktivni elementi. Prihvatanje vertikalnih i
horizontalnih opterećenja. Izrada opšte dispozicije hale. III nedjelja nastave Krovni pokrivači i fasadna obloga. Rožnjače - proste grede, kontinualne grede, pune sa kosnicama, “R”,
rešetkaste. Konstrukcija rešetkastih zidova. IV nedjelja nastave Nosači kranova, krovni spregovi, spregovi za kočenje, spregovi za bočne
udare, vertikalni spregovi. V nedjelja nastave Glavni nosači - konstruktivni sistemi, krovni vezači, međuvezači, podvlake, glavni stubovi, veza sa temeljima. VI nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih konstrukcija u eksploataciji i/ili u
izgradnji). VII nedjelja nastave Priprema za Kolokvijum I. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Osnovni principi projektovanja spratnih zgrada. Najznačajniji objekti. Istorijat. X nedjelja nastave Noseći konstruktivni elementi. Prihvatanje vertikalnih i horizontalnih
opterećenja. Izrada opšte dispozicije spratne zgrade. XI nedjelja nastave Konstruisanje podnih ploča. Konstruisanje podnih nosača i podvlaka. Konstruisanje stubova. Konstruisanje
spregova. XII nedjelja nastave Metode proračuna spratnih zgrada. Montaža objekata u zgradarstvu. XIII nedjelja nastave Zaštita od korozije - uvod, mjere aktivne i pasivne zaštite.
Zaštita od požara - uvod, mjere aktivne i pasivne zaštite XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih konstrukcija u eksploataciji i/ili u
izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 1.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.33 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85.33 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema) + 24 sata (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. B. Zarić, B. Stipanić, D. Buđevac: Čelične konstrukcije u građevinarstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1989. 2. D.Buđevac: Čelične konstrukcije u zgradarstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1992. 3. E.H. Gaylord, C.N. Gaylord, J.E. Stallmeyer: Steel Structures, McGraw-Hill International Editions, Singapore, 1992. 4. D. Buđevac, Z. Marković, D. Bogavac, D. Tošić: Metalne konstrukcije, knjiga 1 (Osnove proračuna i konstruisanja) i knjiga 2
(Specijalna poglavlja i tehnologija izrade), Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd, 1999. 5. P. Micić: Čelične konstrukcije zgrada, Naučna knjiga, Beograd, 1954. 6. M. Debeljković: Čelične konstrukcije u industrijskim objektima, Građevinska knjiga, Beograd, 1995. 7. Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije 8. Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - Prisustvo nastavi: 5 do 8 (70% prisustva 5 poena, 100% prisustva 8 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 23 do 46 - Završni ispit: do 50 Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 23 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Duško Lučić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 6 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Betonske konstrukcije I i II, Statika konstrukcija I
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o principima projektovanja i građenja betonskih konstrukcija zgrada, transferu dejstava, osnovama proračuna i konstruisanja, ojačanju i sanaciji oštečenih objekata i mogućnostima primjene betonskih konstrukcija u zgradarstvu.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: • opiše osnovne elemente i sisteme armirano betonskih konstrukcija objekata visokogradnje; • analizira i izračunava uticaje tipičnih dejstava na AB konstrukcije; • upoređuje i bira optimalne sisteme AB konstrukcija za projektovanje, izgradnju i sanaciju; • predlaže i projektuje konkretna rješenja AB konstrukcija objekata visokogradnje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Mladen Ulićević, d.i.g. Mr Nikola Baša, d.i.g.
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, posjete gradilištu
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Projektovanje industrijskih hala. Dispoziciono rješavanje konstrukcije objekta. II nedjelja nastave Projektovanje i proračun glavnih nosača hala. III nedjelja nastave Osnove aseizmičkog projektovanja hala - projektovanje stubova i ukrućenja. IV nedjelja nastave Montažne armiranobetonske konstrukcije. Uvod. Projektovanje montažnih sistema i elemenata. V nedjelja nastave Montažne armiranobetonske konstrukcije. Projektovanje i proračun veza linijskih AB elemenata. VI nedjelja nastave Montažne armiranobetonske konstrukcije. Projektovanje i proračun veza linijskih AB elemenata. VII nedjelja nastave I kolokvijum VIII nedjelja nastave Montažne armiranobetonske konstrukcije. Projektovanje krupnopanelnih montažnih sistema. IX nedjelja nastave Montažne armiranobetonske konstrukcije. Projektovanje i proračun veza površinskih AB elemenata. X nedjelja nastave Ojačanje i sanacija armiranobetonskih konstrukcija. Ocjena (snimak) postojećeg stanja konstrukcije. XI nedjelja nastave Ojačanje i sanacija armiranobetonskih konstrukcija. Ojačanje AB elemenata promjenom poprečnog presjeka.
Ojačanje AB elemenata promjenom statičkog sistema. XII nedjelja nastave Ojačanje i sanacija armiranobetonskih konstrukcija. Primjena polimera ojačanih vlaknima u sanaciji i ojačanju
AB konstrukcija. XIII nedjelja nastave Ojačanje i sanacija armiranobetonskih konstrukcija. Sanacija konstrukcija oštećenih zemljotresom. XIV nedjelja nastave Idejni projekat industrijske hale. Finalno prihvatanje i ocjenjivanje projekta. Student brani individualni idejni
projekat hale. XV nedjelja nastave II kolokvijum Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8,00 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8,00 sati) x 16 = 128.00 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8,00 sati ) = 16,00 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128,00 sati (Nastava)+16,00 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Petrović, M.: MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE, Izgradnja - specijalno izdanje, Beograd, 1981. 2. Aćić, M., Ulićević, M., Janković, S.: PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ZGRADA OD ARMIRANOG BETONA (I i II), Građevinski kalendar 1998 i 1999, SGITJ, Beograd, 1997., 1998. 3. Radosavljević, Ž., Bajić, D.: ARMIRANI BETON, knjiga 3, Građevinska knjiga, Beograd, 1988. 4. Buđevac, D.: ČELIČNE KONSTRUKCIJE ZGRADA, Građevinska knjiga, Beograd, 1992. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Rad studenta na predavanjima i vježbanjima se ocjenjuje prema kvalitetu, znanju i zalaganju. Svaki kolokvijum se boduje od 0 do 100 poena (%). Kolokvijum je položen sa minimalno 51 poena (%). Student može pristupiti završnom ispitu pod uslovom da ima pozitivno ocijenjen idejni projekat i da je na kolokvijumima dobio najmanje po 20 % od ukupnog broja poena. Na završnom ispitu se polaže cjelokupno gradivo. Student koji je položio kolokvijume treba to znanje da potvrdi i na završnom ispitu. Ukupna ocjena se formira kao ponderisani uspjeh sa kolokvijuma i završnog ispita. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 ponderisani poen. Ukoliko je idejni projekat ocijenjen većom ocjenom od ukupne ocjene, student konačno dobija jednu ocjenu više. Korišćenje nedozvoljenih sredstava i metoda za vrijeme bilo kog oblika provjere znanja je eliminatorno, uključujući i pravo polaganja završnog i/ili popravnog ispita. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Mladen Ulićević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 4 2P+1V+0L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja spregnutih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Suštinski razumije ponašanje i racionalno prepoznaje polje primjene spregnutog poprečnog presjeka (čelik-beton). 2. Dokazuje naponsko-deformacijsko stanje u spregnutom poprečnom presjeku. 3. Dimenzioniše elemente u konstrukcijama usljed proizvoljne kombinacije presječnih sila. 4. Dimenzioniše i konstruiše veze i sredstva za sprezanje. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Srđa Aleksić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Istorijski pregled razvoja spregnutih konstrukcija. Oblast primjene. Elementi spregnutog presjeka. II nedjelja nastave Spregnuti presjek - konstruktivno oblikovanje, analiza stanja napona i deformacija. III nedjelja nastave Fizičko-mehanička i reološka svojstva komponentnih materijala (čelik i beton). IV nedjelja nastave Spregnuti presjek - obim i vrste sprezanja. V nedjelja nastave Teorija spregnutog presjeka - analiza naponsko-deformacijskog stanja t = 0. VI nedjelja nastave Teorija spregnutog presjeka - analiza naponsko-deformacijskog stanja t = ∞. VII nedjelja nastave Proračun spregnutog presjeka prema teoriji elastičnosti VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Spregnuti presjek - sredstva za sprezanje. X nedjelja nastave Konstruisanje i proračun sredstava za sprezanje - kruti moždanici, sidra, kombinovani moždanici. XI nedjelja nastave Konstruisanje i proračun sredstava za sprezanje - čepovi sa glavom, prednapregnuti zavrtnjevi. XII nedjelja nastave Evrokod 4 - proračun spregnutog presjeka prema graničnim stanjima XIII nedjelja nastave Evrokod 4 - proračun spregnutog presjeka prema graničnim stanjima XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih objekata u eksploataciji i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5.33 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sata vježbi 2.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5.33 sati) x 16 = 85.28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5.33 sati ) = 10.66 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24.06 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85.28 sati (Nastava)+10.66 sati (Priprema)+24.06 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Lazić J., Lazić V.: Opšta teorija spregnutih i prethodno napregnutih konstrukcija, Srpska akademija nauka i
umjetnosti, Beograd, 1982. 2. Johnson, R. P.: Composite Structures of Steel and Concrete: Beams, Slabs, Columns and Frames for Buildings,
Third Edition, Blackwell Publishing, 2004. 3. EN 1994-1-1:2004, Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 1-1: General rules and
rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, 2004. Dopunska literatura:
4. Spregnute konstrukcije, Izgradnja - posebno izdanje, Beograd, 1972. 5. M. Pržulj: Spregnute konstrukcije, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta:SEIZMIČKO PROJEKTOVANJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje :Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslovljenosti Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti seizmičkog projektovanja
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Zna koji osnovni principi utiču na idejno projektovanje sizmički otpornih konstrukcija 2.Razumije seizmičko ponašanje nekonstruktivnih komponenti.3.Razlikuje prednosti i mane upotrebe različitih konstruktivnih sistema 4. Upotrijebi osnovno znanje iz dinamike konstrukcije pri analizi seizmičkog ponašanja sistema sa jednim i više stepeni slobode5. Upotrebi različite metode seizmičke analize prilikom definisanja seizmičkog opterećenja. Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr SrđanJanković
Metod nastave i savladavanja gradiva:Predavanja. Samostalna izrada zadataka.Kolokvijumi.Završni ispit. Konsultacije
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave 1. Zemljotresno inženjerstvo i uloga seizmičkog projektovanja. Osnovni principi seizmičkog
projektovanja. Istorijski razvoj.Projektni ciljevi. II nedjelja nastave 2. Idejno projektovanje seizmički otpornih objekata: Izbor konfiguracije.Horizontalna konfiguracija: oblik
osnove, distribucije mase i krutosti u osnovi, seizmičke razdjelnice. III nedjelja nastave Vertikalna konfiguracija: vitkost, dozvoljena visina, konzolni ispusti, fleksibilni sprat, kratki stubovi IV nedjelja nastave Izbor materijala i konstruktivnog sistema. Ramovski sistemi. Sistemi sa zidnim platnima. Rešetkasti sistemi. V nedjelja nastave Osnovni principi ojačanja postojećih objekata. Metode ojačanja. VI nedjelja nastave 3.Seizmičko projektovanje nekonstruktivnih komponenti: Uticaj nekonstruktivnih komponenti. Uzrok
nekonstruktivnih oštećenja. Projektovanje zidova ispune. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave 4. Analiza seizmičkog odgovora konstrukcija;Sistemi sa jednim stepenom slobode. Jednačina kretanja-
zemljotres kao pobuda. Reakcija sistema na zemljotres. Koncept spektra odgovora. IX nedjelja nastave Odgovori elastičnih sistema sa više stepeni slobode. Modalna analiza X nedjelja nastave Odgovori neelastičnih sistema. Neelastični spektri odgovora XI nedjelja nastave Definisanje zemljotresnog opterećenja. Osnovne metode seizmičke analize – linearne statičke i linearne
dinamičke analize. XII nedjelja nastave Osnovne metode seizmičke analize – nelinearne statičke, nelinearne dinamičke i metoda programiranog
ponašanja. XIII nedjelja nastave Novi trendovi u zemljotresnom inženjerstvu. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave ZAVRŠNI ISPIT Obaveze studenta u toku nastave:Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S Janković, Osnove seizmičkog planiranja i projektovanja - knjiga; 2. S. Janković, Aseizmičko projektovanje – skripta;
Dopunska literatura: 3. Eurocode 8: Proračun seizmički otpornih konstrukcija – dio 1 4. A.Chopra, Dynamics of Structures – Theory and Applications to Earthquake Engineering
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Samostalni radovi: 5-10 poena - Kolokvijumi: po 15-45 poena - Završni ispit: do 50 poena
Prelazna ocjena se dobija ako se ukupno sakupi 51 poen i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 15 poena. Uslov za uspješno polaganje ispita je redovno prisustvo nastavi i vježbama (dozvoljena su najviše 3 odsustva), kao i uspješno urađen (min 5 poena) samostalni zadatak. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr SrđanJanković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PRIMJENA METODE KONAČNIH ELEMENATA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti statike ravnih linijskih nosača
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da: 1. Razumije osnovne matrične relacije i osnovne jednačine linearne teorije elastičnosti, 2. Razumije osnove opšte teorije metode konačnih elemenata, 3. Razumije pojmove: diskretizacija, čvorne nepoznate, konačni elementi, interpolacione funkcije, 4. Upoznat je sa primjenom metode konačnih elemenata i izborom konačnih elemenata i interpolacionih funkcija u zavisnosti od inženjerskog problema (opterećenje u ravni, savijanje ploča, trodimenzionalni problem, ljuske, i sl.), kao i primjenom u dinamici konstrukcija, 5. Primjenjuje najmanje jedan računarski program zasnovan na metodi konačnih elemenata (SAP, Tower, ANSYS i sl.) Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Marina Rakočević, Mr Ivan Mrdak
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja , grafički radovi, konsultacije, kolokvijumi, završni ispiti
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorijski razvoj MKE. Osnove na kojima se zasniva MKE. Različiti oblici i modeli MKE-osnove. II nedjelja nastave Analiza KE, interpolacione funkcije, matrica krutosti, geometrijsko-statičko značenje. III nedjelja nastave Jednačine sistema KE. Konturni uslovi. Tačnost i konvergencija rješenja. IV nedjelja nastave Dvodimenzionalni problemi. Ravno stanje napona i deformacija, osna-simetrija. V nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VI nedjelja nastave Trougaoni konačni elementi. Matrice krutosti i vek.ekv.opterećenja. VII nedjelja nastave Pravougaoni konačni elementi. Izoparametarski elementi. Matrice krutosti i vek.ekv.opterećenja. VIII nedjelja nastave Trodimenzionalni problemi, oblici KE, interpolacione funkcije. IX nedjelja nastave Trodimenzionalni problemi osna simetrija. X nedjelja nastave Savijanje ploča u metodi konačnih elemenata. XI nedjelja nastave Modeli metode sila i hibridni modeli. Modeli po Reissner-Midlin-ovoj teoriji. XII nedjelja nastave Tanke ljuske. O modelima i elementima za diskretizaciju. Trougaoni KE. Osno simetrični KE. XIII nedjelja nastave Metod konačnih elemenata u dinamici konstrukcija.Uvod u nelinearnu analizu. XIV nedjelja nastave Softver zasnovan na MKE. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih i seminarskih radova, polaganje kolokvijuma i završnog ispita.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min Struktura:
2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 min samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 min) x 16 = 106 sati i 40min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 min) = 13 sati i 20 min Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min (Nastava)+13 sati i 20 min (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: M.Sekulović, Metod konačnih elemenata, GK Beograd; K.J.Bathe, Finite element procedures in ingineering analysis; Vuksanović, Pujević,Teorija savijanja ploča; Carlos A. Felippa, Introduction to finite element methods, Department of Aerospace Engineering Sciences and Center for Aerospace Structures University of Colorado; V.P.Agrapov, Metod konačnih elemenata u statici, dinamici i stabilnosti konstrukcija
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 50 ili 100 bodova. Ocjenjuje se sljedeće:
- Grafički zadaci od 4,0 do 10,0 bodova - Kolokvijumi 2x (od 10,0 do 20,0) ili 2x(22,5 do 45,0) bodova - Završni ispit od 22,5 do 50,0 bodova
Student je obavezan da redovno radi i predaje grafičke i seminarske zadatake prema utvrđenom programu. Na kolokvijumima se usmeno ili pismeno polaže teorijski dio ispita i zadaci sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim brojem bodova. Na završnom ispitu se usmeno ili pismeno polaže ispit sa cjelokupnim gradivom sa navedenim minimalno dovoljnim i maksimalnim broj bodova. Prelazna ocjena se dobija kada se sakupi najmanje 50 bodova. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Marina Rakočević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MODELIRANJE U PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+0V+2L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje za samostalno modeliranje građevinskih konstrukcija u rapoliživim softverskom paketima.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Definiše model projektne konstrukcije 2. Generiše odgovarajući numerički model pomoću dostupnih softvera, 3. Interpretira i kontroliše dobijene rezultate 4. Implementira proračun i rezultate u prijektnu dokumentaciju. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milivoje Rogač
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Upoznavanje sa raspoloživim softverskom paketom II nedjelja nastave Vrste implementiranih konačnih elemenata (1D, 2D, 3D) III nedjelja nastave Modeliranje 2D rama, unošenje podataka za geometriju nosača, materijale i opterećenja. Analiza rezultata IV nedjelja nastave Modeliranje zidnog platna, unošenje podataka za geometriju, materijale i opterećenja. Analiza rezultata V nedjelja nastave Modeliranje 3D skeletne konstrukcije, unošenje podataka za geometriju, materijale i opterećenja. Analiza
rezultata VI nedjelja nastave Modeliranje složenijih 3D konstrukcija (mješovi sistem). Analiza rezultata VII nedjelja nastave Modeliranje složenijih 3D konstrukcija (ljuske). Analiza rezultata VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Pokretno opterećenje. Uticajne linije. Anvelope uticaja. X nedjelja nastave Modalna analiza (periodi, frekvencije, oblici oscilovanjja) XI nedjelja nastave Dinamičko opterećenje. Prinudna harmonijska sila. XII nedjelja nastave Dejstvo zemljotresa na konstrukciju. XIII nedjelja nastave Osnove dimenzionisanja čeličnih i betonskih konstrukcija. XIV nedjelja nastave Formiranje izlaznog fajla sa rezultatima XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Skripta sa predavanja 2. Uputstvo raspoloživog softvera
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(5.0 do 9.0) = 10 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milivoje Rogač Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: TUNELI I PODZEMNE KONSTRUKCIJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezan II 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Osnove mehanike tla i stijena Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o tunelima i podzemnim konstrukcijama. Ishodi učenja: Nako što položi ovaj ispit student će moći da učestvuje u projektovanju i izvođenju tunela i podzemnih konstrukcija vrši proračune napona i deformacija oko tunelskog otvora kao i proračun tunelske podgrade. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Zvonko Tomanović - nastavnik,
Mr Bujišić Miodrag - saradnici Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijske vežbe, konsultacije, posjete gradilištima. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Razvoj izgradnje podzemnih objekata u gradjevinarstvu. Načela za odredjivanje položaja i gabarita. Geološke
geotehničke osnove za formiranje modela za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija.
II nedjelja nastave Značaj primarnih napona u terenu na formiranje sekundarnih napona oko iskopa u stenskoj masi, kvazi elastično ponašanje stenske mase oko iskopa i formiranje kvaziplastične zone oko iskopa.
III nedjelja nastave Postupci mjerenja napona i deformacija u stijenskoj masi.
IV nedjelja nastave Teorija rasteretnog svoda kao osnova za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija, veza sa geotehničkim klasifikacijama stijenske mase.
V nedjelja nastave Postupci dimenzionisanja podzemnih konstrukcija, metode zatvorenog poligonalnog rama sa osloncima preko fiktivnih štapova, metode sa diskretizacijom stijenske mase kao kontinualne sredine (MKE, MGE i sl.).
VI nedjelja nastave Definisanje diskontinuiteta u prostoru, korišćenjem stereografske projekcije u analizi stabilnosti iskopa i u dimenzionisanju podgradne konstrukcije.
VII nedjelja nastave Izrada lakih tunelskih iskopa, osnovi primene eksploziva u podzemnim iskopima. VIII nedjelja nastave Savremena podgradna konstrukcija (prskani beton, armaturne mreže, sidra) i njeno dimenzionisanje. IX nedjelja nastave Tradicionalna podgradna konstrukcija, materijali, faze izvodjenja. X nedjelja nastave Primena otvorenog i zatvorenog štita montažne podgradne konstrukcije.
XI nedjelja nastave Monolitizacija montažne podgrade i prednaprezanje betonske podgrade primenom injektiranja. Delovanje injektiranja na stensku masu oko tunela.
XII nedjelja nastave Naponi u tunelskoj oblozi u uslovima rotacione simetrije. Interakcija betonske obloge i stene. XIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM XIV nedjelja nastave Dreniranje i hidroizolacija tunela pri izgradnji i u eksploataciji. XV nedjelja nastave Portalne gradjevine, tipovi, principi dimenzionisanja.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 bodova x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 20 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sata i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad)
Literatura: osnovna: Branislav Popović, “Tuneli”, Građevinska knjiga, Beograd, 1987 Dr Zvonko Tomanović “Tuneli i podzemne konstrukcije”, Skripta, 2004. Dr Petar Jovanović, ”Izrada podzemnih prostorija velikog profila”, Građevinska knjiga, Beograd, 1984 Literatura: dopunska: Prof. dr Petar Anagnosti, “Podzemne konstrukcije – deo I Projektovanje i građenje ”, Građevinski kalendar, str.
112- 149, Savez Inženjera i Tehničara Jugoslavije, Beograd, 2004. Prof. dr Petar Anagnosti, Doc dr Zvonko Tomanović, “Podzemne konstrukcije – deo II Saobraćajni tuneli ”,
Građevinski kalendar, str. 1- 78, Savez Inženjera i Tehničara Jugoslavije, Beograd, 2005. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- 5 grafičkih vježbi - 10 poena (2 poena za svaku vježbu) - kolokvijum 40 poena (smatra se položenim ukoliko se osvoji min 21 poen) - završni ispit - 50 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Vježbe (V) se izvode za grupe do 20 studenata.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teoriskog i prakticnog znanja iz oblasti Ispitivanja konstrukcija Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da vlada znacajnim nivom znanja iz oblasti teorskog, eksperimentalnog i prakticnog Ispitivanja konstrukcija. Tu se prvenstveno misli na Staticka i Dinamicka ispitivanje konstrukcija i objekata, Ispitivanja na modelima, Opticke metode ispitivanja, Defektoskopiju konstrukcija, Tehnicku regulativu (domacu i inostranu) i Metodiku ispitivanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojsa Djuranovic i Mr. Nina Serdar Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, ucenje, konsultacije i samostalna izrada elaborata. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod, II nedjelja nastave Tehnicka regulativa III nedjelja nastave Staticko ispitivanje konstrukcija i objekata - Uvod, Mjerenje pomjeranja, nagiba i prslina IV nedjelja nastave Staticko ispitivanje konstrukcija i objekata - Mjerenje deformacija V nedjelja nastave Staticko ispitivanje konstrukcija i objekata - Mjerenje i analiza deformacija VI nedjelja nastave Staticko ispitivanje konstrukcija i objekata - Nacin nanosenja opterecenja VII nedjelja nastave Opticke metode za odredjivanje naponsko - deformacionog stanja VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Dinamicko ispitivanje konstukcija i objekata X nedjelja nastave Ispitivanje konstrukcija i objekata na modelima - Teorijska osnova in`enjerskog modeliranja, Bakingamova
teorema, uslovi slicnosti, razmjera preobrazaja XI nedjelja nastave Defektoskopija konstrukcija - Metode ultrazvuka i radiografije, primjena metode ultrazvucne defektoskopije,
klasifikacija gresaka i defekata XII nedjelja nastave Defektoskopija konstrukcija - Uredjaji i aparature za mjerenje, naknadno dokazivanje kvaliteta ugradjenog
betona, XIII nedjelja nastave Destruktivne i nedestruktivne metode, sklerometar, utvrdjivanje polozaja i kolicine armature u postojecim
konstrukcijama XIV nedjelja nastave Metodika ispitivanja XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, i elaborat
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Djuranovic, N. UVOD U ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA SA PRIMJERIMA, Gradjevinski fakultet, Podgorica, 2009 2. Djuranovic, N. EKSPERIMENTALNA ANALIZA KONSTRUKCIJA MJERNIM TRAKAMA, Gradjevinski fakultet, Podgorica, 2008. 3. Dally and Riley: "EXPERIMENTAL STRESS ANALYSIS", Mc Graw Hill, III edition, 1996 4. R. Vukotic, ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA, GF Beograd i Izgradnja, Beograd, 1998 5. R. Vukotic i R. Toskovic, ZBIRKA RESENIH ISPITNIH ZADATAKA IZ ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA, Gros knjiga, Beograd, 1994. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova
AKTIVNOST: BODOVANJE: Procenat prisutnosti predavanjima (min.80 %); (100% = 3; 99 - 90 % = 2; 89 - 80 % = 1 bod 0 do 3 Procenat prisutnosti vje`banjima (min.80 %); (100% = 3; 99 - 90 % = 2; 89 - 80 % = 1 bod 0 do 3 Predat semestralni elaborat (obavezna predaja) 5 do 10 Znanje, razumijevanje i anga`ovanost pokazana tokom vje`banja (predaja svih ura|enih doma}ih zadataka u zakazanim terminima donosi min. 7 bodova)
0 do 14
Prvi kolokvijum do 35 Drugi kolokvijum do 35
UKUPNO BODOVA TOKOM SEMESTRA: 0 do 100 Zavr{ni ispit (umjesto prvog i drugog kolokvijuma) do 70 bodova
UKUPNO BODOVA NA ZAVR[NOM ISPITU: 0 do 70 UKUPNO BODOVA: 0 do 100
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Nebojsa Djuranovic Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE INŽENJERSKIH OBJEKATA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Betonske konstrukcije I i II, Statika konstrukcija I
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o principima projektovanja i građenja betonskih konstrukcija zgrada, transferu dejstava, osnovama proračuna i konstruisanja, ojačanju i sanaciji oštečenih objekata i mogućnostima primjene betonskih konstrukcija u zgradarstvu.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: • opiše osnovne elemente i sisteme armirano betonskih konstrukcija inženjerskih objekata; • analizira i izračunava uticaje tipičnih dejstava na AB konstrukcije inženjerskih objekata; • upoređuje i bira optimalne sisteme AB konstrukcija za projektovanje, izgradnju i sanaciju; • predlaže i projektuje konkretna rješenja AB konstrukcija inženjerskih objekata. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Mladen Ulićević, d.i.g. Mr Nikola Baša, d.i.g.
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, posjete gradilištu
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Rezervoari za vodu. Funkcija, uslovi higijene, konstrukcijske karakteristike, pravougaone osnove. II nedjelja nastave Rezervoari za vodu. Kružne osnove, opterećenja i naponska stanja, metode projektovanja i izgradnje. III nedjelja nastave Vodotornjevi. Uloga i oblikovanje. Dispoziciona rješenja. Opterećenja. Metode projektovanja i izgradnje. IV nedjelja nastave Bunkeri. Namjena i dispoziciono rješenje. Opterećenja, proračun i metode izgradnje. V nedjelja nastave Silosi. Namjena i dispoziciono rješenje. Opterećenja, proračun i metode izgradnje. VI nedjelja nastave Armiranobetonske ljuske. Definicije i oblast primjene. Tipovi, projektovanje i izgradnja. VII nedjelja nastave Viseće krovne konstrukcije. Osobine i primjena. Metode projektovanja i izgradnje. VIII nedjelja nastave I kolokvijum IX nedjelja nastave Rashladni tornjevi. Osobine i primjena. Metode projektovanja i izgradnje. X nedjelja nastave Industrijski dimnjaci. Osobine i primjena. Metode projektovanja i izgradnje. XI nedjelja nastave Telekomunikacioni tornjevi. Osobine i primjena. Metode projektovanja i izgradnje. XII nedjelja nastave Posjeta gradilištu jednog inženjerskog objekta. XIII nedjelja nastave Pregled individualnih radova i pomoć u izradi projekta. XIV nedjelja nastave Finalno prihvatanje i ocjenjivanje projekta. Student brani individualni idejni projekat objekta. Prezentacija rada
u MS PowerPointu. XV nedjelja nastave II kolokvijum Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura 1. Sahnovski, K.V.: ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE, Građevinska knjiga, Beograd, 1962. 2. Radosavljević, Ž., Bajić, D.: ARMIRANI BETON, knjiga 3, Građevinska knjiga, 1988. 3. Jerotijević, M.: SILOSI, Izgradnja 5/81 - separat, Beograd, 1981. 4. Fuke, P., Buši, A.: REZERVOARI ZA VODU, Građevinska knjiga, Beograd, 1972. Dopunska literatura 1. Baikov, N.V.: ŽELEZOBETONII KONSTRUKCII, Stroizdat, Moskva, 1981. 2. Leonhart, F.: PREDNAPREGNUTI BETON U PRAKSI, Građevinska knjiga, Beograd, 1968. 3. Ulicki, I.I. i dr.: ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE, Građevinska knjiga, Beograd, 1977. Tehnički propisi 1. Eurocode 1 - EN 1991 - Action on Structures 2. Eurocode 8 - EN 1998 - Design of structures for earthquake resistance 3. Tehnički propisi i standardi za opterećenja Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Rad studenta na predavanjima i vježbanjima se ocjenjuje prema kvalitetu, znanju i zalaganju. Svaki kolokvijum se boduje od 0 do 100 poena (%). Kolokvijum je položen sa minimalno 51 poena (%). Student može pristupiti završnom ispitu pod uslovom da ima pozitivno ocijenjen i odbranjen idejni projekat i da je na kolokvijumima dobio najmanje po 20 % od ukupnog broja poena. Na završnom ispitu se polaže cjelokupno gradivo. Student koji je položio kolokvijume treba to znanje da potvrdi i na završnom ispitu. Ukupna ocjena se formira kao ponderisani uspjeh sa kolokvijuma i završnog ispita. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 ponderisani poen. Ukoliko je idejni projekat ocijenjen većom ocjenom od ukupne ocjene, student konačno dobija jednu ocjenu više. Korišćenje nedozvoljenih sredstava i metoda za vrijeme bilo kog oblika provjere znanja je eliminatorno, uključujući i pravo polaganja završnog i/ili popravnog ispita. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Mladen Ulićević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ČELIČNE KONSTRUKCIJE INŽENJERSKIH OBJEKATA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/Master akademske studije - studijski program Građevinarstvo; dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Predmet je uslovljen samo predmetima Čelične konstrukcije I i II sa osnovnih studija.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnog znanja iz projektovanja čeličnih konstrukcija inženjerskih objekata.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje osnovne tipove čeličnih konstrukcija inženjerskih objekata, te principe i specifičnosti njihovog projektovanja, izvođenja, zaštite i održavanja. 2. Samostalno rješava konkretne probleme iz svakodnevne građevinske prakse u oblasti čeličnih konstrukcija inženjerskih objekata. 3. Samostalno primjenjuje stečena znanja iz projektovanja i građenja čeličnih konstrukcija inženjerskih objekata Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Biljana Šćepanović - nastavnik Mr Mladen Muhadinović - saradnik Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije, semestarski rad.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod – opšte o čeličnim konstrukcijama inženjerskih objekata, osnovnim principima i specifičnostima
njihovog projektovanja, građenja i održavanja. II nedjelja nastave Projektovanje samostojećih tornjeva. III nedjelja nastave Projektovanje jarbola. IV nedjelja nastave Projektovanje dimnjaka. V nedjelja nastave Projektovanje stubova. VI nedjelja nastave Projektovanje stubova. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave Projektovanje silosa. IX nedjelja nastave Projektovanje rezervoara. X nedjelja nastave Projektovanje cjevovoda. XI nedjelja nastave Projektovanje kranskih nosača. XII nedjelja nastave Montaža, zaštita i održavanje čeličnih konstrukcija inženjerskih objekata. XIII nedjelja nastave Terenska nastava – obilazak gradilišta ili izvedenih objekata. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave Sumiranje rezultata rada u toku semestra i priprema za završni ispit. Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada semestarskog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet: 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava) + 13.33 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Buđevac D., Marković Z., Bogavac D., Tošić D.: Metalne konstrukcije,
knjiga 1 (Osnove proračuna i konstruisanja) i knjiga 2 (Specijalna poglavlja i tehnologija izrade), Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd, 1999.
2. Debeljković M.: Čelične konstrukcije u industrijskim objektima, Građevinska knjiga, Beograd, 1995. 3. McCormac J.C.: Structural Steel Design, HarperCollins College Publishers, New York, 1995. 4. Gaylord E.H., Gaylord C.N., Stallmeyer J.E.: Steel Structures, McGraw-Hill International Editions,
Singapore, 1992. Dodatna literatura:
5. Zarić B., Stipanić B., Buđevac D.: Čelične konstrukcije u građevinarstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1989. 6. MEST/JUS standardi 7. Evrokod 0, 1, 3 8. Predmetni pravilnici i tehnički propisi
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena, a na završnom isputu do 50 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo nastavi: 3 do 4 (100% prisustva = 4 poena; 70% prisustva = 3 poena; <70% prisustva = 0 poena); - semestarski rad: 4 x (4.5 do 9) = 18 do 36 (min pozitivno ocijenjen zadatak semestarskog rada = 4.5 poena); - kolokvijumi: 2 x (15 do 30) = 30 do 60 (min pozitivno ocijenjen kolkvijum = 15 poena); - završni ispit: do 50 (min pozitivno ocijenjen završni ispit = 25 poena).
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Dat je minimalan potreban i maksimalan broj poena. Prelazna ocjena se dobija sa sakupljenih 51 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Biljana Šćepanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Prethodno napregnute konstrukcije Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti armiranobetonskih konstrukcija sa primjenom prethodnog naprezanja.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Sagledava ulogu prethodnog naprezanja u armiranobetonskim konstrukcijama i prepoznaje potrebu primjene prethodnog naprezanja u razmatranim konstruktivnim rješenjima. 2. Primjenjuje postupke analize konstrukcija i proračunava uticaje uključujući i uticaje od prethodnog naprezanja. 3. Vrši proračune prethodno napregnutih elemenata i konstrukcija i definiše detalje postupka prethodnog naprezanja. 4. Vrši izbor i kontrolu primjene sistema prethodnog naprezanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Radmila Sinđić-Grebović i Mr Nikola Baša
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Principi prethodnog naprezanja i osnovni pojmovi. Klasifikacija prethodno napregnutih konstrukcija. II nedjelja nastave Sistemi prethodnog naprezanja. Materijali -Tehnologija prethodnog naprezanja. Područje primjene i primjeri
prethodno napregnutih konstrukcija. III nedjelja nastave Uticaji u konstrukcijama od prethodnog naprezanja. Izbor položaja i intenziteta sile prethodnog naprezanja.
Uticaji od prethodnog naprezanja u statički neodređenim nosačima. Izbor oblika trase kablova. Linearne transformacije.
IV nedjelja nastave Analiza poprečnog presjeka pod radnim opterećenjem – Prethodno naprezanje centričnom i ekscentričnom silom pritiska – proračun napona u presjeku.
V nedjelja nastave Proračun graničnog stanja upotrebljivosti – Naponi u betonu i čeliku – Minimalne karakteristike presjeka - Sila prethodnog naprezanja. Naponi pri kvazi stalnom opterećenju.
VI nedjelja nastave Magnelov dijagram; Vođenje kablova duž nosača – proračun zone kablova (fizo zone) VII nedjelja nastave Gubici sile prethodnog naprezanja - trenutni i vremenski VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Dimenzionisanje prema graničnom stanju nosivosti - proračun graničnog momenta X nedjelja nastave Dimenzionisanje - primjena uprošćenih radnih dijagrama za beton i čelik. XI nedjelja nastave Parcijalno prethodno naprezanje – Stepen prethodnog naprezanja XII nedjelja nastave Granična stanje nosivosti usljed smicanja. XIII nedjelja nastave Granična stanja upotrebljivosti. Ograničenje napona. Kontrola prslina. Kontrola ugiba. . XIV nedjelja nastave Unošenje sile prethodnog naprezanja. Zona ankerovanja kablova. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. EN 1992-1 Design of concrete structures - Part 1-1 General rules and rules for buildings. 2. EN 1992-2 Design of concrete structures - Concrete bridges - Design and detailing rules. 3. B. Mosley, J.Bungey, R.Hulse: Reinforced concrete design to Eurocode 2, 6th Edition, Palgrave Macmillan, 2007. 4. Grupa autora: BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, knjiga 1 i 2, Gradevinska knjiga Beograd, 1991. 5. S. Marinković: Prethodno napregnute betonske tavanice, Građevinski fakultet Beograd, 2005. 6. R. Pejović: Prethodno napregnuti beton, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1999
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće: -Aktivnost 2 - 4 poena (>90% - 4 poena; >80%- 3 poena; >70% - 2 poena) -Grafički rad - max 10 poena
-Dva kolokvijuma - max po 30 poena -Završni ispit - max 26 poena
Prelazna ocjena se dobija za najmanje 50 poena ukupno. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Radmila Sinđić-Grebović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: BETONSKI MOSTOVI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Stiču se osnovna znanja iz oblasti projektovanja i izgradnje betonskih mostova.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Rješava dispoziciona rješenje betonskih mostova, 2. Prepozna i različite tehnologije građena mostova 3. Izvrši numeričku analizu opterećenja i uradi računski model mosta grednog sistema 4. Dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente betonskog mosta 5. Sagleda probleme trajnosti i održavanja betonskih mostova Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Željka Radovanović i Mr Nina Sredar
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, semestralni rad, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Istorijski razvoj građenja, opšti pojmovi i definicije u vezi sa betonskim mostovima. II nedjelja nastave Uslovi za nosive konstrukcije kod betonskih mostova. III nedjelja nastave Proračun konstrukcije. Analiza opterećenja. IV nedjelja nastave Konstruktivne komponente i elementi suprastrukture (gornji stroj) betonskih mostova. V nedjelja nastave Substruktura (donji stroj) betonskih mostova. VI nedjelja nastave Konstruktivne komponente i elementi suprastrukture (gornji stroj) mostova. VII nedjelja nastave Tipovi konstrukcija betonskih mostova, glavne karakteristike, kvalitativna analiza i način izgradnje. Gredni i
okvirni sistemi. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Tipovi konstrukcija betonskih mostova, glavne karakteristike, kvalitativna analiza i način izgradnje. Lučni
sistemi. X nedjelja nastave Tipovi konstrukcija betonskih mostova, glavne karakteristike, kvalitativna analiza i način izgradnje. Sistemi sa
kosim zategama i mješoviti sistemi. XI nedjelja nastave Funkcionalno - saobraćajna opremljenost i konstruktivna obrada kod betonskih mostova. XII nedjelja nastave Izvođenje betonskih mostova, skele i oplate. XIII nedjelja nastave Pregledi i održavanje mostova XIV nedjelja nastave Terenski obilazak karakterističnih tipova mostova u okruženju. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada elaborata, semestralnog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5.0 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
3 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5.0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Osnovna literatura:
1. M. Pržulj: Mostovi, Udruženje "Izgradnja", Beograd, 2014. Dopunska literatura:
2. Priručnik za projektovanje puteva u Republici Srbiji, Beograd 2012. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Elaborat: 5 do 15 (za pozitivno ocijenjen elaborat dobija se min 5.0 poena) - Semestralni rad 5 do 15.0 (za pozitivno semestralni rad dobija se min 5.0 poena) - Kolokvijumi 2x max po 20 poena - Završni ispit max 30 poena
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobije ako se sakupi najmanje 50.1 poen.
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Željka Radovanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje :Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije i modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslovljenosti Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti seizmičkog projektovanja armiranobetonskih konstrukcija
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Razumije osnovni projektni koncept 2.Objasni seizmičko ponašanjematerijala betona i čelika kao i konstruktivnih komponenti.3.Objasni seizmičko ponašanje različitih AB konstruktivnih sistema 4.Razumije projektovanje AB ramova i konstrukcija sa AB zidovima kao i dvojnih sistema. Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr SrđanJanković
Metod nastave i savladavanja gradiva:Predavanja. Samostalna izrada zadataka.Kolokvijumi.Završni ispit. Konsultacije
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave 1. Principi projektovanja seizmički otpornih AB konstrukcija.Projektni koncepti. Odnos između nosivosti
i duktilnosti – klase duktilnosti konstrukcija. II nedjelja nastave 2. Seizmička reakcija (ponašanje) elemenata; Materijali: beton i čelik.Interakcija između betona i armature III nedjelja nastave Seizmička reakcija (ponašanje) pojedinih elemenata: gredni nosači, stubovi, čvorovi, AB zidna platna IV nedjelja nastave 3. Ponašanje i projektovanje ab. konstrukcija objekata visokogradnje u seizmičkim oblastima; Vrste
ab konstruktivnih sistema, Faktor ponašanja q za ab konstrukcije,Kritični regioni kod duktilnih elemenata V nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Modeliranje.Nalaženje seizmičkih uticaja VI nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Primjena programiranog ponašanja. Dimenzionisanje greda, stubova i čvorova VII nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Obrada detalja.Uticaji drugog reda. Neki specifični slučajevi AB ramova. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima–Tipovi zidnih platana. Strategija lociranja AB zidova.Modeliranje. X nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima – Analiza poprečnog presjeka. Nalaženje mjerodavnih seizmičkih uticaja. XI nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima – Neki specifični slučajevi zidova. Zidovi sa otvorima. Vezne grede. Niski
AB zidovi. XII nedjelja nastave Dvojni konstruktivni sistemi – Kategorije.Modeliranje i ponašanje.Torzioni efekti.Dijafragme XIII nedjelja nastave Seizmičko projektovanje temeljne konstrukcije. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave ZAVRŠNI ISPIT Obaveze studenta u toku nastave:Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S. Janković, Aseizmičko projektovanje – skripta;
Dopunska literatura: 2. Eurocode 8: Proračun seizmički otpornih konstrukcija – dio 1 3. Paulay T., Priestley M. J. N. (1992),Seismic Design of Reinforced Concrete and Masonry Buildings, John Wiley &
Sons, 744 pp 4. Fardis N.M. (2009): “Seismic Design, Assessment and Retrofitting of Concrete Buildings: Based on Eurocode 8”,
Springer, 744 pp Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Samostalni radovi: 5-10 poena - Kolokvijumi: po 15-45 poena - Završni ispit: do 50 poena
Prelazna ocjena se dobija ako se ukupno sakupi 51 poen i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 15 poena. Uslov za uspješno polaganje ispita je redovno prisustvo nastavi i vježbama (dozvoljena su najviše 3 odsustva), kao i uspješno urađen (min 5 poena) samostalni zadatak . Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđan Janković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Stiču se osnovna znanja iz oblasti projektovanja i izgradnje zidanih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada odgovarajućim modelima proračuna zidanih konstrukcija; 2. Procijeni kapacitet nosivosti konstrukcije; 3. Vlada osnovnim metodama eksperimentalne analize zidanih konstrukcija; 4. Klasifikuje oštećenja konstrukcije i ocjeni upotrebljivost objekta; 5. Izradi projekat sanacije ili ojačanja zidane konstrukcije. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Željka Radovanović i Dr Jelena Pejović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, elaborat, semestralni rad, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Ponašanje zidanih konstrukcija pri opterećenju. Mehanizmi loma. II nedjelja nastave Osnove projektovanja zidanih zgrada. Ponašanje zidanih zgrada pri dejstvu zemljotresa. Primjeri oštećenja. III nedjelja nastave Proračun seizmički otpornih zidanih konstrukcija. IV nedjelja nastave Podaci za procjenu stanja konstrukcije. V nedjelja nastave Modeliranje konstrukcije. Metode analize. VI nedjelja nastave Odluke o konstrukcijskim intervencijama. Klasifikacija oštećenja i ocjena upotrebljivosti. VII nedjelja nastave Projekat sanacije i ojačanja. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Osnovne metode eksperimentalne analize zidanih konstrukcija. X nedjelja nastave Mjerna oprema za ispitivanje zidanih konstrukcija. XI nedjelja nastave Destruktivna i nedestruktivna ispitivanja. In-situ ispitivanja. XII nedjelja nastave Oštećenja, ispitivanje i primjeri ojačanja zidanih zgrada. XIII nedjelja nastave Oštećenja, ispitivanje i primjeri ojačanja mostova. XIV nedjelja nastave Sanacija kompozitnim materijalima. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada semestralnog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5.0 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
3 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5.0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Osnovna literatura:
1. Mihailo Muravljov, Boško Stevanović: ZIDANE I DRVENE KONSTRUKCIJE, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1999;
2. A.W.Hendry, B.P.Sinha: Design of Masonry Structures, Taylor & Francis, 2004; 3. Wieland Ramm: Design of Masonry Structures According Eurocode 6, Technical University of Kaiserslautern, 2010
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Elaborat: 5 do 15 (za pozitivno ocijenjen elaborat dobija se min 5.0 poena) - Semestralni rad 5 do 15.0 (za pozitivno semestralni rad dobija se min 5.0 poena) - Kolokvijumi 2x max po 20 poena - Završni ispit max 30 poena
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50.1 poen. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Željka Radovanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ODRŽAVANJE, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA OBJEKATA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije i modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti održavanja, sanacije i rekonstrukcije objekata. Upoznavanje studenata sa potrebama za sanacijom, održavanjem i rekonstrucijom objekata, osnovnim uzrocima oštećenja, principima, tehnikama i načinima na koji se vrši sanacija, ojačanje i održavanje objekata, kao i proračunima ojačavanja i sanacije konstruktivnih elemenata objekata.
Ishodi učenja: Osposobljenost studenata da samostalno primenjuju stečena znanja pri sanaciji, rekonstrukciji i održavanju objekata. Studenti su osposobljeni da samostalno vrše proračune ojačavanja i sanacije konstruktivnih elemenata objekata. Takođe, studenti su osposobljeni da daju ocenu stanja objekta i predlože potrebne mjere održavanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Jelena Pejović i Mr Nataša Kopitović-Vuković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
Uvod i definicije pojmova održavanja, sanacije i rekonstrukcije objekata. Procesi propadanja i razlozi koji dovode do potrebe za sanacijom, rekonstrukcijom i održavanjem objekata. Uzroci i oblici oštećenja objekata. Primeri oštećenih objekata. Klasifikacija oštećenja i uzroka - požari, zemljotresi, eksplozije, preopterećenja, neravnomerna sleganja, vlaga, biološki uticaji, hemijski uticaji, mehanički uticaji. Metode i tehnike identifikacije i kvantifikacije oštećenja. Osnovni pojmovi trajnosti i pouzdanosti. Upotrebni vijek. Tipovi graničnih stanja sa aspekta trajnosti. Projektovanje prema upotrebnom vijeku. Ocjena stanja. Održavanje infrastrkukture – važnost, osnovni pojmovi i principi. Projekat održavanja. Ocjena stanja i isplativosti projekta održavanja. Ocjena i praćenje stanja mostova i zgrada. Sanacija i rekonstrukcija armiranobetonskih objekata. Ojačanje linijskih AB elemenata napregnutih na savijanje i smicanje. Ojačanje AB površinskih elemenata. Ojačanje elemenata AB konstrukcije izmjenom statičkog sistema ili naponskog stanja. Ojačanja i sanacije predhodnim naprezanjem. Materijali za sanaciju armiranobetonskih konstrukcija. Ojačanje primjenom karbonskih vlakana. Sanacija i rekonstrukcija zidanih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije i ojačanja. Sanacija i zaštita objekata kulturnog nasleđa Sanacija i rekonstrukcija čeličnih, spregnutih i drvenih objakata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. KOLOKVIJUM I Sanacija i rekonstrukcija mostova. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija objekata na saobraćajnicama. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija hidrotehničkih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija podzemnih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Savremeni pristupi sanaciji i rekonstrukciji u praksi. Razvoj novih materijala za sanaciju i ojačanje. Trendovi i perspektive. Posebni propisi koji regulišu sanacije i rekonstrukcije. KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Jure Radić i suradnici: beTONSKE KONSTRUKCIJE 4 – SANACIJE Građevinski fakultet sveućilišta u Zagrebu 2010 BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, Tom 2 , Grupa autora , Građevinska knjiga, Beograd, 1991. Zemljoresno inženjerstvo, Grupa autora Aničić, Fajfar, Petrović, Tomažević i dr. Task Group 9.3 , Externally bonded FRP reinforcement for RC structures fib CEB-FIP Bulletin 14 Swizerland,2001 fib Bulletin No 34: Model Code for Service Life Design, Swizerland,2006 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
Znanje, angažovanost i razumijevanje pokazano na predavanjima 1 do 5 Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra (predaja elaborata je obavezna) 5 do 15 Kolokvijumi 0 do 50 Teorijski dio završnog ispita 0 do 30 Analitički dio završnog ispita (popravka kolokvijuma) 0 do 50
Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Jelena Pejović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije i modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa postupcima nelinearnog proračuna linijskih konstrukcija kao i sa osnovnim razlikama pretpostavki i posledica linearnih i nelinearnih proračuna
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije opšti koncept nelinearnosti. 2. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize 3. Primijeni postupke proračuna graničnih nosivosti 4. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod dinamičke analize. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Klasifikacija nelinearnih analiza. Geometrijska i/ili materijalna nelinearnost. II nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod statičke analize III nedjelja nastave Metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize IV nedjelja nastave Proračun P-δ V nedjelja nastave Proračun P-Δ VI nedjelja nastave Pojam imperfekcija.Geometrijske imperfekcije VII nedjelja nastave Fizička nelinearnost, osnovni pojmovi. Aproksimacije fizički nelinearnih problema. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo presjeka. X nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo konstrukcije. XI nedjelja nastave Osnove pushover analize XII nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod dinamičke analize XIII nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod linearne dinamičke analize. XIV nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod nelinearne dinamičke analize. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Dunica Š., Kolundžija B. :Nelinearna analiza konstrukcija, Beograd, 1985. 2. Wriggers P.:.Nonlinear finite elemet methods, Springer, 2008 3. Chopra : Dynamics Of Structures-Theory And Applications To Earthquake Engineering, Prentice hall, 1995 4. S.Moy : Plastic method for steel and concrete structures, MACMILLAN PRESS, 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(6.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ČELIČNI I SPREGNUTI MOSTOVI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja čeličnih i spregnutih mostova.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim konstruktivnim sistemima čeličnih i spregnutih mostova i racionalno sagledava polje primjene istih. 2. Suštinski sagledava dispoziciono rješenje mosta, konstruiše poprečni presjek rasponske i kolovozne konstrukcije mosta čeličnog i spregnutog poprečnog presjeka. 3. Konstruiše i dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente čeličnih mostova. 4. Konstruiše i dimenzioniše osnovne konstruktivne elemente spregnutih mostova. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Srđa Aleksić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - definicija, podjela, opšti pojmovi i konstruktivni sistemi mostova. Istorijski pregled razvoja čeličnih i
spregnutih mostova. II nedjelja nastave Konstruktivni sistemi mostova - lučni, gredni, ramovski, viseći i mostovi sa kosim kablovima. Glavni
konstruktivni elementi, transver opterećenja. III nedjelja nastave Saobraćajni i slobodni profil na mostu, širina mosta, saobraćajna i ostala opterećenja. IV nedjelja nastave Čelični mostovi. Kolovozna konstrukcija - otvoren kolovoz, kolovozni nosači. Spregovi i poprečna ukrućenja. V nedjelja nastave Čelični mostovi. Kolovozna konstrukcija - zatvoren kolovoz, kolovozni nosači. Spregovi i poprečna ukrućenja. VI nedjelja nastave Čelični mostovi. Željeznički mostovi - poprečni presjeci, rasponska konstrukcija, glavni nosači. VII nedjelja nastave Čelični mostovi. Drumski mostovi - poprečni presjeci, rasponska konstrukcija, glavni nosači. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Spregnuti mostovi. Elementi spregnutog presjeka mostovske konstrukcije. Primjena u mostogradnji. X nedjelja nastave Spregnuti mostovi. Kolovozna konstrukcija - kolovoz, kolovozni nosači. Spregovi i poprečna ukrućenja. XI nedjelja nastave Spregnuti mostovi. Poprečni presjeci, rasponska konstrukcija, glavni nosači. XII nedjelja nastave Pješački mostovi. Ležišta mostovskih konstrukcija i dilatacione prelaznice. Hidroizolacija i odvodnjavanje.
Ograde mostova i vjetrobrani. XIII nedjelja nastave Montaža - osnovni tipovi montaže, faktori od uticaja za izbor tehnologije montaže, primjeri montaže izvedenih
mostova. XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih mostova u eksploataciji i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. B. Stipanić, D. Buđevac: Čelični mostovi, Građevinska knjiga, Beograd, 1989. 2. M.J. Ryall, G.A.R. Parke, J.E. Harding: The Manual of Bridge Engineering, Thomas Telford, London, 2000.
Dopunska literatura: 3. M.S. Troitsky: Orthotropic Bridges, The James F. Lincoln Arc Welding Foundat., Cleveland, 1987.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ČELIČNIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja seizmički otpornih čeličnih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije ponašanje čelika kao materijala u uslovima naprezanja preko granice tečenja. 2. Vlada osnovnim seizmički otpornim konstruktivnim sistemima čeličnih zgrada i racionalno prepoznaje polje njihove primjene. 3. Vlada osnovnim pojmovima teorije plastičnosti. 4. Razumije i koristi osnovne metode seizmičke analize. 5. Dimenzioniše elemente u čeličnim konstrukcijama, u proizvoljnoj kombinaciji presječnih sila, u uslovima zemljotresnog opterećenja. 6. Dimenzioniše i konstruiše seizmički otporne veze u čeličnim konstrukcijama. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Srđa Aleksić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Analiza seizmičkog odgovora konstrukcije i koncepta seizmičkog projektovanja - elastičan odgovor,
neelastičan odgovor, princip jednakih pomjeranja, princip jednakih energija. II nedjelja nastave Mehaničke karakteristike čelika - radni dijagrami i analiza duktilnosti, uticaj brzine deformacije,
deformacionog starenja i eksploatacione temperature. III nedjelja nastave Analiza plastičnog zgloba - savijanje, zatezanje, pritisak. IV nedjelja nastave Stabilnost plastičnog zgloba, energetski kapacitet i kapacitet duktilnosti. V nedjelja nastave Evrokod 8 - opšta pravila i zahtvevi pri projektovanju seizmički otpornih čeličnih konstrukcija. VI nedjelja nastave Evrokod 8 - konstruktivni sistemi seizmički otpornih čeličnih zgrada, faktori ponašanja i kontrola vrste loma. VII nedjelja nastave Evrokod 8 - metode seizmičke analize. Analiza uticaja frekventnog sastava tla na dinamički odgovor objekta. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Neukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje greda i stubova, primjena
programiranog ponašanja. X nedjelja nastave Neukrućeni čelični ramovi - proračun i konstruktivna obrada čvora i veze greda-stub, krute i polukrute veze
greda-stub, kontrola lokacije plastičnog zgloba. XI nedjelja nastave Koncentrično ukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje, grede, stubovi,
dijagonalni štapovi. Analiza plastičnog ponašanja dijagonalnih štapova, konstruktivna obrada i proračun veza.
XII nedjelja nastave Ekscentrično ukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje, grede, stubovi, dijagonalni štapovi, disipativni elementi. Analiza plastičnog ponašanja disipativnih elemenata, konstruktivna obrada i proračun veza.
XIII nedjelja nastave Ostali konstruktivni sistemi čeličnih zgrada u seizmičkim uslovima projektovanja - oblast primjene, analiza seizmičkog odgovora, konstruktivna obrada elemenata i veza.
XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih objekata u eksploataciji i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S. Aleksić: Seizmička otpornost čeličnih konstrukcija, Skripta 2. EN 1998-1:2003, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic
actions and rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, 2003. Dopunska literatura: 3. V. Gioncu, F. M. Mazzolani: Seismic design of steel structures, Taylor & Francis, 2009.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja spregnutih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Suštinski razumije ponašanje spregnutog presjeka i racionalno prepoznaje polje primjene spregnutih konstrukcija. 2. Dokazuje naponsko-deformacijska stanja u složenim spregnutim konstruktivnim sistemima. 3. Dimenzioniše proizvoljne elemente u konstrukcijama usljed proizvoljne kombinacije presječnih sila. 5. Vlada naponsko-deformacijskim stanjem konstrukcije u uslovima seizmičkog opterećenja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Srđa Aleksić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod u predmet. Kratak osvrt na savladanu materiju iz predmeta Spregnute konstrukcije. II nedjelja nastave Evrokod 4 - Konstruktivna analiza i osnove projektovanja prema graničnim stanjima. III nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje nosivosti - gredni nosači. IV nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje nosivosti - gredni nosači - kontinualne grede. V nedjelja nastave Evrokod 4 - Stabilnost grednih nosača - bočno torziono izvijanje. VI nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje nosivosti - sredstva za sprezanje. VII nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje nosivosti - spregnute ploče sa profilisanim limovima. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje nosivosti - stubovi i elementi izloženi pritisku. X nedjelja nastave Evrokod 4 - Stabilnost - stubovi i elementi izloženi pritisku. XI nedjelja nastave Evrokod 4 - Granično stanje upotrebljivosti. XII nedjelja nastave Evrokod 8 - Projektovanje spregnutih konstrukcija u uslovima seizmičkog opterećenja. XIII nedjelja nastave Evrokod 8 - Projektovanje spregnutih konstrukcija u uslovima seizmičkog opterećenja. XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih objekata u eksploataciji i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Johnson, R. P.: Composite Structures of Steel and Concrete: Beams, Slabs, Columns and Frames for Buildings,
Third Edition, Blackwell Publishing, 2004. 2. EN 1994-1-1:2004, Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 1-1: General rules and
rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, 2004. 3. EN 1998-1:2003, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic
actions and rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, 2003. Dopunska literatura: 4. M. Pržulj: Spregnute konstrukcije, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE DRVENIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/Master akademske studije - studijski program Građevinarstvo, modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije; dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Predmet je uslovljen samo predmetom Drvene konstrukcije sa osnovnih studija.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja drvenih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje osnovne proizvode na bazi drveta, te primjenu drveta u kombinaciji sa drugim materijalima (armiranje, sprezanje i prednaprezanje). 2. Samostalno rješava konkretne probleme iz svakodnevne građevinske prakse u oblasti drvenih konstrukcija. 3. Samostalno primjenjuje stečena znanja iz projektovanja i građenja drvenih konstrukcija. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Biljana Šćepanović - nastavnik Mr Mladen Muhadinović - saradnik Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije, semestarski rad.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Opšte o drvenim konstrukcijama, drvetu kao materijalu građevinskih konstrukcija, njegovim svojstvima
te osnovama proračuna drvenih konstrukcija II nedjelja nastave Nosači promjenljive visine presjeka. III nedjelja nastave Zakrivljeni i koljenasti nosači. IV nedjelja nastave Nosači od drveta i ploča od drveta. V nedjelja nastave Armirani, prednapregnuti i spregnuti drveni nosači. VI nedjelja nastave Terenska nastava – obilazak pogona za izradu (lameliranih lijepljenih) drvenih konstrukcija. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave Spojna sredstva, veze, nastavci, oslonci i ležišta kod lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija. IX nedjelja nastave Prostorna stabilnost objekata sa nosećom drvenom konstrukcijom. X nedjelja nastave Projektovanje i konstruisanje objekata sa nosećom drvenom konstrukcijom. XI nedjelja nastave Projektovanje i konstruisanje objekata sa nosećom drvenom konstrukcijom. XII nedjelja nastave Montaža, zaštita i održavanje drvenih konstrukcija. XIII nedjelja nastave Terenska nastava – obilazak gradilišta ili izvedenih objekata. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave Sumiranje rezultata rada u toku semestra i priprema za završni ispit. Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada semestarskog rada, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet: 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)
Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava) + 13.33 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Zakić B.: Uvod u mehaniku drveta, FTN NS i IMS BG, Beograd, 1985. 2. Gojković M., Stojić D.: Drvene konstrukcije, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1996. 3. Goldstein W.E.: Timber Construction for Architects and Builders, McGrow-Hill, USA, 1999. 4. Zakić B.: Mehanika drveta, FTN NS i IMS BG, Beograd, 2000.
Dodatna literatura: 5. Gojković M. i dr.: Drvene konstrukcije - rešeni primeri iz teorije i prakse, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1989. 6. MEST/JUS standardi 7. Evrokod 5
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena, a na završnom isputu do 50 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- prisustvo nastavi: 3 do 4 (100% prisustva = 4 poena; 70% prisustva = 3 poena; <70% prisustva = 0 poena); - semestarski rad: 4 x (4.5 do 9) = 18 do 36 (min pozitivno ocijenjen zadatak semestarskog rada = 4.5 poena); - kolokvijumi: 2 x (15 do 30) = 30 do 60 (min pozitivno ocijenjen kolkvijum = 15 poena); - završni ispit: do 50 (min pozitivno ocijenjen završni ispit = 25 poena).
Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Dat je minimalan potreban i maksimalan broj poena. Prelazna ocjena se dobija sa sakupljenih 51 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Biljana Šćepanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ODRŽAVANJE, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA OBJEKATA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije i modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti održavanja, sanacije i rekonstrukcije objekata. Upoznavanje studenata sa potrebama za sanacijom, održavanjem i rekonstrucijom objekata, osnovnim uzrocima oštećenja, principima, tehnikama i načinima na koji se vrši sanacija, ojačanje i održavanje objekata, kao i proračunima ojačavanja i sanacije konstruktivnih elemenata objekata.
Ishodi učenja: Osposobljenost studenata da samostalno primenjuju stečena znanja pri sanaciji, rekonstrukciji i održavanju objekata. Studenti su osposobljeni da samostalno vrše proračune ojačavanja i sanacije konstruktivnih elemenata objekata. Takođe, studenti su osposobljeni da daju ocenu stanja objekta i predlože potrebne mjere održavanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Jelena Pejović i Mr Nataša Kopitović-Vuković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
Uvod i definicije pojmova održavanja, sanacije i rekonstrukcije objekata. Procesi propadanja i razlozi koji dovode do potrebe za sanacijom, rekonstrukcijom i održavanjem objekata. Uzroci i oblici oštećenja objekata. Primeri oštećenih objekata. Klasifikacija oštećenja i uzroka - požari, zemljotresi, eksplozije, preopterećenja, neravnomerna sleganja, vlaga, biološki uticaji, hemijski uticaji, mehanički uticaji. Metode i tehnike identifikacije i kvantifikacije oštećenja. Osnovni pojmovi trajnosti i pouzdanosti. Upotrebni vijek. Tipovi graničnih stanja sa aspekta trajnosti. Projektovanje prema upotrebnom vijeku. Ocjena stanja. Održavanje infrastrkukture – važnost, osnovni pojmovi i principi. Projekat održavanja. Ocjena stanja i isplativosti projekta održavanja. Ocjena i praćenje stanja mostova i zgrada. Sanacija i rekonstrukcija armiranobetonskih objekata. Ojačanje linijskih AB elemenata napregnutih na savijanje i smicanje. Ojačanje AB površinskih elemenata. Ojačanje elemenata AB konstrukcije izmjenom statičkog sistema ili naponskog stanja. Ojačanja i sanacije predhodnim naprezanjem. Materijali za sanaciju armiranobetonskih konstrukcija. Ojačanje primjenom karbonskih vlakana. Sanacija i rekonstrukcija zidanih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije i ojačanja. Sanacija i zaštita objekata kulturnog nasleđa Sanacija i rekonstrukcija čeličnih, spregnutih i drvenih objakata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. KOLOKVIJUM I Sanacija i rekonstrukcija mostova. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija objekata na saobraćajnicama. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija hidrotehničkih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Sanacija i rekonstrukcija podzemnih objekata. Metode, materijali i tehnike sanacije, ojačanja i rekonstrukcije. Savremeni pristupi sanaciji i rekonstrukciji u praksi. Razvoj novih materijala za sanaciju i ojačanje. Trendovi i perspektive. Posebni propisi koji regulišu sanacije i rekonstrukcije. KOLOKVIJUM II
Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Jure Radić i suradnici: beTONSKE KONSTRUKCIJE 4 – SANACIJE Građevinski fakultet sveućilišta u Zagrebu 2010 BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, Tom 2 , Grupa autora , Građevinska knjiga, Beograd, 1991. Zemljoresno inženjerstvo, Grupa autora Aničić, Fajfar, Petrović, Tomažević i dr. Task Group 9.3 , Externally bonded FRP reinforcement for RC structures fib CEB-FIP Bulletin 14 Swizerland,2001 fib Bulletin No 34: Model Code for Service Life Design, Swizerland,2006 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
Znanje, angažovanost i razumijevanje pokazano na predavanjima 1 do 5 Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra (predaja elaborata je obavezna) 5 do 15 Kolokvijumi 0 do 50 Teorijski dio završnog ispita 0 do 30 Analitički dio završnog ispita (popravka kolokvijuma) 0 do 50
Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Jelena Pejović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije i modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa postupcima nelinearnog proračuna linijskih konstrukcija kao i sa osnovnim razlikama pretpostavki i posledica linearnih i nelinearnih proračuna
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije opšti koncept nelinearnosti. 2. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize 3. Primijeni postupke proračuna graničnih nosivosti 4. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod dinamičke analize. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Klasifikacija nelinearnih analiza. Geometrijska i/ili materijalna nelinearnost. II nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod statičke analize III nedjelja nastave Metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize IV nedjelja nastave Proračun P-δ V nedjelja nastave Proračun P-Δ VI nedjelja nastave Pojam imperfekcija.Geometrijske imperfekcije VII nedjelja nastave Fizička nelinearnost, osnovni pojmovi. Aproksimacije fizički nelinearnih problema. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo presjeka. X nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo konstrukcije. XI nedjelja nastave Osnove pushover analize XII nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod dinamičke analize XIII nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod linearne dinamičke analize. XIV nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod nelinearne dinamičke analize. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Dunica Š., Kolundžija B. :Nelinearna analiza konstrukcija, Beograd, 1985. 2. Wriggers P.:.Nonlinear finite elemet methods, Springer, 2008 3. Chopra : Dynamics Of Structures-Theory And Applications To Earthquake Engineering, Prentice hall, 1995 4. S.Moy : Plastic method for steel and concrete structures, MACMILLAN PRESS, 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(6.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
22
Naziv predmeta: PODZEMNI OBJEKTI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul 3 Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o projektovanju podzemnih konstrukcija i tehnologiji izvođenja istih.
Ishodi učenja: Nako što položi ovaj ispit student će biti u stanju da učestvuje u projektovanju i izvođenju podzemnih konstrukcija te sanaciji i rekonstrukciji istih. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Zvonko Tomanović - nastavnik Mr Miodrag Bujišić, dipl. inž. građ. - saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije. Sadržaj predmeta
I nedjelja nastave Uvod. Istoriski razvoj izgradnje tunela i podzemnih objekata. Podjela objekata. II nedjelja nastave Karakteristike podgradnih konstrukcija pojedinih tipova podzemnih objekata. III nedjelja nastave Tradicionalni načini izgradnje tunela. IV nedjelja nastave Primjena podgrade od mlaznog betona, armature i sidara. Ankeri u tunelogradnji. Proračun nosivosti ankera. V nedjelja nastave Primjena TBM pri izgradnji tunela. Konstrukcije TBM mašina. Primjena otkopnih mašina. VI nedjelja nastave Tuneli ispod vode. Tuneli u urbanim područjima. Plitki tuneli. VII nedjelja nastave Stereografske projekcije i njihova primjena u tunelogradnji. VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Stabilnost blokova koji klizaju po jednoj ili više površi diskontinuiteta. X nedjelja nastave Geotehnička osmatranja pri građenju podzemnih objekata. XI nedjelja nastave Geotehnički nadzor pri građenju podzemnih objekata. Aktivno geotehničko projektovanje. XII nedjelja nastave Sanacija tunela i podzemnih objekata. Uvod i osnovni principi. XIII nedjelja nastave Oštećenja tunelskih konstrukcija. Povezanost tehnologije građenja i oštećenja. XIV nedjelja nastave Sanacioni radovi. Sanacija i rekonstrukcija tunela. XV nedjelja nastave Primjena savremenih materijala pri sanaciji tunela. II KOLOKVIJUM
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sata i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Branislav Popović, “Tuneli”, Građevinska knjiga, Beograd, 1987 Dr Petar Jovanović, ”Izrada podzemnih prostorija velikog profila”, Građevinska knjiga, Beograd, 1984 M. Hudec, D. Kolić: "Tuneli", Hubitg, Zagreb, 2009, E. Hoek, P.K. Kaiser, W. F. Bawden: "Support of Underground Excavations in Hard Rock", A.A.Balkema, Rotterdam, 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen;
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: STABILNOST KOSINA I SANACIJA KLIZIŠTE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezan III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul 3 Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o tehničkim rješenjima sanacije i proračunima stabilnosti kod
sanacije klizišta. Ishodi učenja: Nako što položi ovaj ispit student će biti u stanju da: koristi geološke, geotehničke i hidrogeološke podloge neophodne za sanaciju klizišta i odrona kao i rezultate odgovarajućih laboratorijskih i terenskih ispitivanja, vrši proračun stabilnosti prirodnih i vještačkih kosina u uslovima statičkog i dinamičkog opterećenja korišćenjem tradicionalnih i softverskih metoda, učestvuje u izradi projekata sanacija klizišta i odrona. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Borko Miladinović, dipl. inž. građ. - saradnik Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije i seminarski radovi
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Definisanje klizišta. Elementi klizišta. Geološki uslovi. Podjela-klasifikacija klizišta. Klizišta u tlu i
stijeni. Odronjavanje i osipanje. II nedjelja nastave Uzroci nastajanja klizišta u tlu i mekim stijenama. Istražni radovi na klizištima. Geloške osnove i
geotehničke podloge za sanaciju klizišta. Ispitivanje rezidualne čvrstoće tla.Geofizička ispitivanja. Pijezometri. Inklinometri.
III nedjelja nastave Proračun stabilnosti kosina. Metode granične ravnoteže. Faktor sigurnosti. Metoda Felenius-a. Uprošćena Bišop-ova metoda. Metode Janbu-I, Janbu-II.
IV nedjelja nastave Proračun stabilnosti klizišta. Metode granične ravnoteže. Metoda Morgenstern-Prajs. Spenserova metoda. Metoda Maksimovića.
V nedjelja nastave Proračun stabilnosti kosina. Numeričke metode. Metod konačnih elemenata i postupak redukcije smičuće otpornosti. Primjena savremenih softverskih paketa za proračun stabilnosti kosina ( Phase2,Slide).
VI nedjelja nastave Seizmička dejstva i stabilnost kosina i klizišta. VII nedjelja nastave Dinamika klizanja padina.
VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Metode stabilizacije klizanja promjenom oblika padine i dreniranjem. X nedjelja nastave Metode stabilizacije klizanja primjenom potpornih konstrukcija ( potporni zidovi, šipovi, kontrafori).
Primjena savremenih softverskih paketa za proračun potpornih konstrukcija (Tower, LPILE). XI nedjelja nastave Metode stabilizacije klizanja povećanjem čvrstoće materijala klizišta
XII nedjelja nastave Klizišta – odroni u čvrstoj stijeni. Uzroci i mehanizmi pojave odrona u čvrstoj stijeni. Sipari. XIII nedjelja nastave Metode sanacije odrona. Ankerisanje i potporne konstrukcije. Mjere zaštite infrastrukture od pojave
odrona. Dimenzionisanje zaštitnih kanala za prihvatanje odronjenog materijala. Zaštitne barijere: gabioni, betonske barijere, zidovi od armiranog tla, fleksibilne barijere od čelične mreže,zaštitne galerije.
XIV nedjelja nastave Klizišta u Crnog Gori. Prostorni raspored i specifičnosti. XV nedjelja nastave Primjeri sanacionih rješenja karakterističnih klizišta u Crnoj Gori i regionu. II KOLOKVIJUM
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sata i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: E. Nonveiller, Kliženje i stabilizacija kosina, Školska knjiga, Zagreb,1987; M. Maksimović, Mehanika tla, Gros knjiga, Beograd, 1995; Hoek E. & Bray J.W, Rock Slope Engineering, E & FN SPON, London, 1999. N. Gojković i drugi, Stabilnost kosina površinskih kopova, Gorapres, Beograd, 2004 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena) - završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena)
− prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović, Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika,
šefa poslijediplomskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MEHANIKA TLA I STIJENA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezan III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul 3 Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o aplikativnim metodama mehanike tla i mehanike stijena. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da učestvuje u izradi projekata temelja, kosina nasipa i usjeka, potpornih zidova i podzemnih konstrukcija. Student će biti osposobljen da korišćenjem tradicionalnih metoda i savremenih softverskih paketa sprovodi proračune raspodjele napona u tlu, trenutnog i konsolidacionog sleganja, stabilnosti kosina, stabilnosti potpornih zidova i proračune nosivosti plitkih temelja, da vrši proračune stanja napona i deformacija oko tunelskog otvora, napona i deformacija ( kratkotrajnih i vremenskih) tunelske obloge kao i da modelira faznu izgradnju. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Borko Miladinović, dipl. inž. građ. - saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije. Sadržaj predmeta
I nedjelja nastave Uvod. Elastične osobine tla. Putanja napona. II nedjelja nastave Smičuća čvrstoća. Kulon-Mor-Terzagijev linearni zakon loma. III nedjelja nastave Nosivost tla pri plitkom fundiranju. Jednačine koje opisuju nosivost tla. Nosivost ekscentrično opterećenih
temelja. Efekat podzemne vode na nosivost temelja. Nosivost slojevitog tla. Nosivost tla na nagnutom tlu. Nosivost stijenske mase.
IV nedjelja nastave Naponi usled površinskih opterećenja. Komponente slijeganja u realnom tlu. Princip konsolidacije. Deformabilnost i stišljivost. Slijeganje temelja.Defomacije bez znatne promjene napona. Dozvoljena slijeganja.
V nedjelja nastave Bočni pritisci tla. Stabilnost betonskih potpornih zidova. Slijeganje zidova. Bočni pritisci pri zemljotresima. VI nedjelja nastave Stabilnost kosina. Metode proračuna stabilnosti kosina. Planarne klizne površi. Kružne-cilindrične klizne
površi. Proizvoljne klizne površi. Kriterijumi stabilnosti. Neki korisni koncepti. Metode za stabilizaciju kosina. VII nedjelja nastave Primjena savremenih softverskih paketa za rešavanje problema u mehanici tla: proračun sleganja, stabilnost
kosina, stabilnost potpornih zidova. VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Predmet i metode mehanike stijena. Fizička svojstva stijena: spec. i zapreminska težina, poroznost, koef.
poroznosti, toplotna svojstav stijena, električna svojstva stijena. Vodopropustljivost stijena. Opšta fizičko-strukturna svoijstva stijena. Diskontinualnost. Heterogenost. Anizotropija.
X nedjelja nastave Prirodna napregnutost. Teoretski pristup definisanju primarnih napona. Terenska mjerenja primarnih napona. XI nedjelja nastave Deformabilnost stijenske mase. Stijenske mase izložene dugotrajnom opterećenju. Statičke i dinamičke
metode ispitivanja deformabilnosti stijenske mase. XII nedjelja nastave Kriterijumi loma stijenske mase. Primjena metode konačnih elemenata (MKE) pri analizi naponskog stanja
oko tunelskog iskopa ( elasto-plastična analiza). XIII nedjelja nastave Efekti vremenski zavisnih defomacija oko tunelskog iskopa. XIV nedjelja nastave Modeliranje elemenata podgradne konstrukcije. Modeliranje segmentne izgradnje tunela. XV nedjelja nastave Primjena savremenih softvera pri analizi stanja napona oko tunelskog iskopa i proračunu podgradne
konstrukcije. II KOLOKVIJUM OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sata i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Mehanika Tla - Prof.dr. M. Maksimović - Izdanje Gros knjiga Beograd; Foundation analysis and design, Joseph Boweles,1997. Branislav Popović, “Tuneli”, Građevinska knjiga, Beograd, 1987;
Dr Zvonko Tomanović “Tuneli i podzemne konstrukcije”, Skripta, 2004; Prof. dr Petar Anagnosti, “Podzemne konstrukcije – deo I Projektovanje i građenje ”, Građevinski kalendar, str. 112-149, Savez Inženjera i Tehničara Jugoslavije, Beograd, 2004; Prof.B.Kujundžić Osnove mehanike stena. Gradjevinski kalendar 1977, 1979; Pande, Beer & Williams, “Numerical methods in rock mechanics“,1990.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen;
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GEOTEHNIČKO ZEMLJOTRESNO INŽENJERSTVO Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezan III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul 3 Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja iz oblasti geotehničkog zemljotresnog inženjerstva. Ishodi učenja: Nakon polaganja ovog ispita student će biti u stanju da: procijeni uticaj lokalnih uslova na modifikaciju seizmičkog odgovora, koristi rezultate geofizičkih mjerenja i rezultate specifičnh laboratorijskih opita, projektuje seizmički otporne potporne zidove, procijeni stabilnost prirodnih i vještačkih kosina u uslovima zemljotresnog opterećenja, procijeni potencijal likvefakcije temeljnog tla i projektuje mjere poboljšanja tla u cilju mitigacije seizmičkog hazarda. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Jelena Pejović, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Borko Miladinović, dipl. inž. građ. - saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije. Sadržaj predmeta
I nedjelja nastave Uvod. Seizmički hazard. Mitigacija seizmičkog hazarda. Seizmologija i zemljotresi. II nedjelja nastave Mjerenje pomjeranja usljed zemljotresa. Seizmografi, prikupljanje, digitalizacija i obrada podataka. Parametri
zemljotresnog zapisa ( amplitudni parametri, frekventni sastav, trajanje). Procjena parametara zemljotresnog zapisa.
III nedjelja nastave Osnove oscilacija. Prosto harmonijsko kretanje. Sistem sa jednim stepenom slobode. Slobodne i prigušene oscilacije. Furijeova analiza. Brza Furijeova transformacija.
IV nedjelja nastave Prostiranje talasa u elastičnoj sredini.Jednodimenzionalna i 3D propagacija talasa kroz elastični prostor i poluprostor. Prostiranje talasa kroz uslojeno tlo. Atenuacija – materijalno i radiaciono prigušenje.
V nedjelja nastave Primjena geofizičkih metoda u aseizmičkom planiranju i projektovanju objekata. Akvizicija i obrada rezultata refrakcionih ispitivanja. Određivanje geometrijskih i seizmičkih parametara geotehničkog modela. Metoda seizmičke tomografije u geotehničkim istraživanjima. Seizmička ispitivanja između bušotina. Metoda plitkih reflektivnih seizmičkih ispitivanja geotehničke sredine. Principi metoda određivanja maksimalnih očekivanih ubrzanja tla na osnovnoj stijeni lokacije – proračun seizmičkog hazarda.
VI nedjelja nastave Fenomen amplifikacije seizmičkih talasa u geotehničkoj sredini. Izrada geotehničkih modela za geodinamički proračun amplifikacije tla. Metode utvrđivanja dinamičkog faktora amplifikacije tla (DAF) i njegova upotreba u proračunu koeficijenta seizmičnosti tla. Principi metode seizmičke rejonizacije i seizmičke mikrorejonizacije.
VII nedjelja nastave Dinamička svojstva tla. Mjerenje dinamičkih svojstava tla ( in situ, laboratorijski). Naponi i deformacije pri cikličnom opterećenju tla. Čvrstoća tla pri cikličnom opterećenju.
VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Analiza odgovora tla. Linearna i nelinearna 1D,2D i 3D analiza. Primjena metode konačnih elemenata.
Interakcija tla i konstrukcije. X nedjelja nastave Uticaji lokalnih geotehničkih uslova i projektno pomjeranje tla. Projektni parametri: projektni zemljotres i
projektni spektar. Vremenska istorija.Modifikacija stvarnog zemljotresnog zapisa. Vremenski i frekventni domen.
XI nedjelja nastave Likvefakcija i fenomeni vezani za istu. Određivanje likvefakcijskog potencijala tla-kriterijumi. Efekti likvefakcije. XII nedjelja nastave Stabilnost kosina pri zemljotresu. XIII nedjelja nastave Projektovanje seizmički otpornih potpornih zidova. Dinamički odgovor potpornih zidova. Seizmički pritisci na
potporne zidove. Pomjeranja zidova pri seizmičkom opterećenju. XIV nedjelja nastave Poboljšanje tla u cilju smanjivanja seizmičkog hazarda. Dinamička kompakcija. Kompakciono injektiranje.
Šljunčani šipovi. Injektiranje. Drenaže. Verifikacija postignutog poboljšanja tla. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM
OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sata i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Branislav Glavatović, “Osnovi geonauka“ - poglavlja: Geofizika, Seizmologija, elastični talasi,
zemljina unutrašnjost. Izdanje Seizmološkog zavoda, Podgorica, 2005. Kramer, S. L.: Geotechnical Earthquake Engineering. Prentice Hall, NJ, 1996. Prakash, S.: Soil Dynamics. McGraw-Hill, NY, 1981. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen;
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: INŽENJERSKA GEOLOGIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
obavezan III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo – Konstrukcije - modul Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti inženjerske geologije.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da sagleda inženjersko-geološke uslove izgradnje različitih vrsta objekata, nauči principe izrade inženjersko-geoloških karata i profila, nauči da tumači rezultate inženejrsko-geoloških istraživanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milan Radulović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, testovi, kolokvijumi, terenska nastava.
Sadržaj predmeta: I nedjelja Uvod. Predmet, zadaci i podjela inženjerske geologije (IG) i njen značaj
Geološke, hidrogeološke i inženjerskogeološke karte
II nedjelja Stijene kao građevinski materijali. Izučavanje ležišta geoloških građevinskih materijala Izrada IG profila i proračun rezervi
III nedjelja Inženjerskogeološke vrste stijena Izrada IG profila na osnovu podataka dobijenih istražnim bušenjem
IV nedjelja Tehničke mjere poboljšavanja svojstava građevinskog tla: zbijanje, šipovanje, sidrenje Tehničke mjere poboljšavanja tla
V nedjelja Injektiranje, dreniranje Terenski rad, obilazak injekcione zavjese Slano u Nikšiću
VI nedjelja Savremeni geološki i inženjerskogeološki procesi, kliženje, klizišta IG profil preko klizišta, elementi klizišta
VII nedjelja I TEST, I KOLOKVIJUM
VIII nedjelja Izučavanje klizišta Izrada Projekta IG istraživanja klizišta
IX nedjelja Inženjerskogeološki uslovi izgradnje naselja Upoznavanje sa detaljnim IG kartama za GUP i DUP
X nedjelja IG uslovi izgradnje puteva Faze IG istraživanja za puteve
XI nedjelja IG uslovi izgradnje aerodroma Terenski rad, Obilazak dionice puta Bar - Boljari
XII nedjelja IG uslovi izgradnje tunela IG profil tunela
XIII nedjelja IG uslovi izgradnje mostova XIV nedjelja Obilazak mosta »Milenijum«, IG profil XV nedjelja II TEST, II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje testova/kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6,67 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorija 3,67 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Radulović Mićko: Osnovi geologije. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet, Podgorica, 2003 Radulović Mićko: Inženjerska geologija, skripta. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet, Podgorica Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Prisustvo predavanjima i vježbama: min. broj poena (za 70%prisustva nastavi): 2 maks. broj poena: 4 - Testovi,vježbe i domaći zadaci: min. broj poena 13 maks. broj poena: 24 - Kolokvijumi: min. broj poena 36 maks. broj poena: 72
UKUPNO POENA ZA PROLAZNOST: Min.broj poena: 51 Maks. broj poena: 100 Završni ispit: Min. broj poena 36 Maks. broj poena: 49 Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milan Radulović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika/saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: POBOLJŠANJE TLA I STIJENA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezan III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul 3 Geotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o posebnim tehnikama za pobojšanje fizičkih i mehaničkih
karakteristika tla i stijene. Ishodi učenja: Nakon polaganja ovog ispita student će biti u stanju da učestvuje u projektovanju i izvođenju: 1)poboljšanja tla zbijanjem, vibriranjem, injektiranjem, hemijskom stabilizacijom, stabilizacijom primjenom kreča, cementa i filterskog pepela kao i primjenom mlaznog injektiranja, geosintetika, šljunčanih šipova, pješčanih i prefabrikovanih drenova; 2) poboljšanja stijenskih masa primjenom: injektiranja, sidrenja i torkretiranja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Miodrag Bujišić, dipl. inž. građ. - saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije. Sadržaj predmeta:
I nedjelja nastave Uvod. Definisanje uslova tla i stijenske sredine koji zahtjevaju poboljšanje fizičkih i mehaničkih osobina. Kriteriumi za ocjenu kvaliteta prirodne sredine. Dozvoljena slijeganja i dozvoljena pomjeranja.
II nedjelja nastave Poboljšanje tla. Primjena zbijanja i vibriranja. Površinsko zbijanje, dubinsko dinamičko zbijanje i vibroflotacija. Primjena injektiranja ( penetraciono, kompakciono, hidrauličko frakturisanje). Cementne i hemijske injekcione mase.
III nedjelja nastave Stabilizacija i modifikacija tla primjenom cementa, kreča i letećeg ( elektrofilterskog ) pepela. IV nedjelja nastave Zamjena tla. Uslovi ugradnje, zbijanja i mehaničke karakteristike zamjenjujućeg tla. Šljunčani šipovi (stone
columns) V nedjelja nastave Poboljšanje tla. „Jet grouting“, zamrzavanje tla, armiranje tla. Primjena geosintetika i geomreža za
poboljšanje mehaničkih karakteristika tla. VI nedjelja nastave Skraćenje vremena konsolidacije – predopterećenje i drenovi. Dreniranje korišćenjem pješčanih šipova i
prefabrikovanih drenova. Primjena geosintetika u dreniranju. VII nedjelja nastave Poboljšanje stijenske sredine. Uvod. Osnovni pojmovi za poboljšanje stijenske mase. Karakteristike stijeske
mase kao prirodne sredine. Ispucalost, slojevitost, anizotropija, prirodno naponsko stanje, raspadnutost. Diskontinuiteti – vrste i parametri opisivanja.
VIII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM IX nedjelja nastave Poboljšanje stijenske sredine. Primjena injektiranja, hemijska stabilizacija,zamrzavanje i termička
melioracija. Vrste injektiranja. Ispitivanje vodopropustljivosti stijenskih masa- Ližonov opit. X nedjelja nastave Materijali i smese za injektiranje. Svojstva injekcionih masa, područje primjene. Osnovni principi i postavke
pri injektiranju, injekcioni pritisci. XI nedjelja nastave Poboljšanje stijenske sredine kod lučnih brana i hidrotehničkih objekata. Probna injekciona polja. Injekcione
zavjese. XII nedjelja nastave Injektiranje šahtova i tunela pod pritiskom. XIII nedjelja nastave Poboljšanje stijenske sredine. Primjena sidara i ankera. XIV nedjelja nastave Sidrenje, osnovni elementi i mehanizam dejstva sidara. Vrste sidara. Elementi sidrenja kod razlčitih vrsta
sidara i objekata. Izvođenje sidara i nihova zaštita. Prednaprezanje sidara. Kontrola nosivosti sidra. XV nedjelja nastave Torkretiranje, osnovni pojmovi. Torkret kao mjera poboljšanja stijenske mase. Polje primjene i primjeri iz
prakse. II KOLOKVIJUM OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:
106 sata i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sata (Dopunski rad) Literatura: Žorž Arkie, "Zbijanje tla, Putevi i arodromske piste – sredstva i metode". Građevinska knjiga Beograd, 1976; E. Hoek, P.K. Kaiser, W. F. Bawden: "Support of Underground Excavations in Hard Rock", A.A.Balkema, Rotterdam, 1998. Colin J.F.P. Jones,”Earth reinforcement & soil structures“,Tomas Telford, London, 1996., Dr. P. Purushothama Raj "Ground Improvement Techniques", LAXMI PUBLICATIONS, 1999.,Klaus Kirsch, Alan Bell, "Ground Improvement", Third Edition, 2012, CRC Press., Omilj Marković, ”Sidrenje stenskih masa”, Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, posebna izdanja, knjiga 22,1978. ; Jurgen Hofler, Jurg Schlupf,”Shotcrete in tunnel constructions”, Putzmeister AG,2004. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Domaći zadaci i/ili grafički elaborati i prisustvo nastavi, 10 poena; - 2 kolokvijuma, 2x20=40 poena (kolokvijum se smatra položenim ukoliko se osvoji min 10 poena); - Završni ispit, 50 poena (smatra položenim ukoliko se osvoji min 25 poena); - Prelazna ocjena se dobija ako se skupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, kao i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ELASTO-PLASTIČNA ANALIZA KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskih i praktičnih znanja o ponašanju deformabilnih tijela pod opterećenjem u elastičnom i plastičnom području
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije osnovne principe elasto-plastične analize linijskih nosača. 2. Razumije principe određivanja graničnog momenta čeličnih i armirano-betnoskih presjeka 3. Razumije koncept mehanizma loma 4. Odredi graničnu nosivost osnovnih linijskih sistema. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, seminarski rad, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnove teorije elastičnosti. Tenzor napona.Tenzor deformacije. II nedjelja nastave Konstitutivne jednačine za materijal u uslovima elastičnih deformacija. III nedjelja nastave Uslovi plastičnog tečenja. Konstitutivne jednačine za materijal u uslovima plastičnih deformacija. IV nedjelja nastave Osnove elasto-plastične analize nosača. Aksijalno opterećenje. Torzija. V nedjelja nastave Savijanje. Postupak određivanja graničnog momenta. Plastični zglob. VI nedjelja nastave Parametri koji utiču na promenu vrednosti graničnog momenta. VII nedjelja nastave Granični moment kod AB preseka. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Granična analiza. X nedjelja nastave Teoreme granične nosivosti: statička i kinematička teorema. XI nedjelja nastave Mehanizmi loma. Kombinacija mehanizama. XII nedjelja nastave Primena principa virtuelnog rada pri definisanju granične nosivosti. XIII nedjelja nastave Određivanje granične nosivosti odabranih linijskih konstrukcija. XIV nedjelja nastave Upoznavanje sa mogućnostima odabranog softvera u elasto-plastičnoj analizi linijskih nosača. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S.Moy : Plastic method for steel and concrete structures, MACMILLAN PRESS, 1996. 2. M Jirasek, Z. Bazant: Inelastic Analysis of Structures, JOHN WILEY&SONS, 2002.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(3.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 20 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Olga Mijušković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije, modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije i modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa postupcima nelinearnog proračuna linijskih konstrukcija kao i sa osnovnim razlikama pretpostavki i posledica linearnih i nelinearnih proračuna
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije opšti koncept nelinearnosti. 2. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize 3. Primijeni postupke proračuna graničnih nosivosti 4. Poznaje metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod dinamičke analize. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod - Klasifikacija nelinearnih analiza. Geometrijska i/ili materijalna nelinearnost. II nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod statičke analize III nedjelja nastave Metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize IV nedjelja nastave Proračun P-δ V nedjelja nastave Proračun P-Δ VI nedjelja nastave Pojam imperfekcija.Geometrijske imperfekcije VII nedjelja nastave Fizička nelinearnost, osnovni pojmovi. Aproksimacije fizički nelinearnih problema. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo presjeka. X nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. Nivo konstrukcije. XI nedjelja nastave Osnove pushover analize XII nedjelja nastave Jednačine ravnoteže kod dinamičke analize XIII nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod linearne dinamičke analize. XIV nedjelja nastave Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod nelinearne dinamičke analize. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Dunica Š., Kolundžija B. :Nelinearna analiza konstrukcija, Beograd, 1985. 2. Wriggers P.:.Nonlinear finite elemet methods, Springer, 2008 3. Chopra : Dynamics Of Structures-Theory And Applications To Earthquake Engineering, Prentice hall, 1995 4. S.Moy : Plastic method for steel and concrete structures, MACMILLAN PRESS, 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(6.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić i Dr Olga Mijušković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: POSEBNA POGLAVLJA DINAMIKE KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Stabilnost i dinamika konstrukcija
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa odgovorom konstrukcije usljed dejstva odabranih dinamičkih opterećenja.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Definiše numerički model za odabranu konstrukciju. 2. Modelira pokretno opterećenje. 3. Uključi i analizira seizmičke uticaje. 4. Uključi i analizira uticaje vjetra. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Žugić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Analiza djelovanja raznih vrsta dinamičkih opterećenja s naglaskom na međusobne razlike II nedjelja nastave Vibracije kontinualnih sistema III nedjelja nastave Vibracije diskretnih sistema sa više stepeni slobode kretanja. Slobodne vibracije. IV nedjelja nastave Rješavanje problema svojstvenih vrijednosti. V nedjelja nastave Prinudne vibracije. VI nedjelja nastave Numerička integracija korak po korak. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave Numerićki modeli odabranih konstrukcija IX nedjelja nastave Analiza uticaja pokretnog opterećenja. X nedjelja nastave Analiza uticaja zemljotresa. XI nedjelja nastave Seizmički uticaji na konstrukcije (3D problem). XII nedjelja nastave Analiza uticaja vjetra na konstrukcije XIII nedjelja nastave Aeroelastični fenomeni uticaja vjetra. XIV nedjelja nastave Primjena savremenih računarskih programa u dinamičkoj analizi konstrukcija. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. V. Brčić: Dinamika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd, 1981. 2. S. Brčić: Dinamika diskretnih sistema, Studentski kulturni Centar, Beograd, 1998. 3. R. Clough, J. Penzien: Dynamics of Structures, 3nd Ed. Computers & Structures Inc, 2003. 4. M.A. Crisfield: Non-linear Finite Element Analysis of Solids and Structures, Vol.1:Essentials, J.Wiley & Sons, 1991, 2000. 5. M.A. Crisfield: Non-linear Finite Element Analysis of Solids and Structures, Vol.2:Advanced Topics, J.Wiley & Sons, 1997,
2000. 6. D. Inman: Engineering Vibration, 2nd Ed. Prentice Hall, 2001. 7. A.K. Chopra: Dynamics of Structures, Prentice Hall, New Jersey, 1995.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(3.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: NELINEARNO MODELIRANJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa postupcima nelinearnog modeliranja linijskih konstrukcija kao i sa značajem provere i kontrole dobijenih rezultata.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Modelira zadatu inženjersku konstrukciju 2. Uključuje i analizira određene vrste nelinearnosti 3.Kontroliše i interpretira dobijene rezultate Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Olga Mijušković i Dr Ljiljana Žugić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Upoznavanje sa raspoloživim softverima i njihovim mogućnostima za nelinearnu analizu. II nedjelja nastave Modeliranje odabrane konstrukcije i razmatranje njenog ponašanja pri linearnoj statičkoj analizi. III nedjelja nastave Nadogradnja osnovnog modela za nelinearnu statičku analizu. IV nedjelja nastave Prikaz algoritma P-δ proračuna. Primjena raspoloživog softvera u P-δ analizi. V nedjelja nastave Prikaz algoritma P-Δ proračuna. Primjena raspoloživog softvera u P-Δ analizi. VI nedjelja nastave Analiza uticaja geometrijskih imperfekcija na jednostavnim primjerima. VII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I VIII nedjelja nastave Materijalne nelinearnosti. Mogućnosti raspoloživog softvera. IX nedjelja nastave Pororačun graničnih nosivosti. X nedjelja nastave Pushover analiza. XI nedjelja nastave Metode linearne dinamičke analize. XII nedjelja nastave Metode nelinearne dinamičke analize. XIII nedjelja nastave Nelinearno ponašanje konstrukcija pri dejstvu zemljotresa. XIV nedjelja nastave Rekapitulacija. Ukazivanje na potencijalne probleme i razlike do kojih mogu dovesti različiti načini
modeliranja konstrukcija. Značaj kontrole rezultata. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Chopra : Dynamics Of Structures-Theory And Applications To Earthquake Engineering, Prentice hall, 1995 2. Wriggers P.:.Nonlinear finite elemet methods, Springer, 2008 3. Uputstvo raspoloživog softvera
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 2 (prisustvo od 70% -100% 0 - 2 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 2x(3.0 do 9.0) = 6 do 18 - Kolokvijumi: 2 x 19 do 40 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Uslov za polaganje ispita su uspješno urađeni grafički zadaci. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Olga Mijušković i Dr Ljiljana Žugić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ČELIČNIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Čelične, spregnute i drvene konstrukcije, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz projektovanja i građenja seizmički otpornih čeličnih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije ponašanje čelika kao materijala u uslovima naprezanja preko granice tečenja. 2. Vlada osnovnim seizmički otpornim konstruktivnim sistemima čeličnih zgrada i racionalno prepoznaje polje njihove primjene. 3. Vlada osnovnim pojmovima teorije plastičnosti. 4. Razumije i koristi osnovne metode seizmičke analize. 5. Dimenzioniše elemente u čeličnim konstrukcijama, u proizvoljnoj kombinaciji presječnih sila, u uslovima zemljotresnog opterećenja. 6. Dimenzioniše i konstruiše seizmički otporne veze u čeličnim konstrukcijama. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Srđa Aleksić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Analiza seizmičkog odgovora konstrukcije i koncepta seizmičkog projektovanja - elastičan odgovor,
neelastičan odgovor, princip jednakih pomjeranja, princip jednakih energija. II nedjelja nastave Mehaničke karakteristike čelika - radni dijagrami i analiza duktilnosti, uticaj brzine deformacije,
deformacionog starenja i eksploatacione temperature. III nedjelja nastave Analiza plastičnog zgloba - savijanje, zatezanje, pritisak. IV nedjelja nastave Stabilnost plastičnog zgloba, energetski kapacitet i kapacitet duktilnosti. V nedjelja nastave Evrokod 8 - opšta pravila i zahtvevi pri projektovanju seizmički otpornih čeličnih konstrukcija. VI nedjelja nastave Evrokod 8 - konstruktivni sistemi seizmički otpornih čeličnih zgrada, faktori ponašanja i kontrola vrste loma. VII nedjelja nastave Evrokod 8 - metode seizmičke analize. Analiza uticaja frekventnog sastava tla na dinamički odgovor objekta. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Neukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje greda i stubova, primjena
programiranog ponašanja. X nedjelja nastave Neukrućeni čelični ramovi - proračun i konstruktivna obrada čvora i veze greda-stub, krute i polukrute veze
greda-stub, kontrola lokacije plastičnog zgloba. XI nedjelja nastave Koncentrično ukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje, grede, stubovi,
dijagonalni štapovi. Analiza plastičnog ponašanja dijagonalnih štapova, konstruktivna obrada i proračun veza.
XII nedjelja nastave Ekscentrično ukrućeni čelični ramovi - oblast primjene, modeliranje, dimenzionisanje, grede, stubovi, dijagonalni štapovi, disipativni elementi. Analiza plastičnog ponašanja disipativnih elemenata, konstruktivna obrada i proračun veza.
XIII nedjelja nastave Ostali konstruktivni sistemi čeličnih zgrada u seizmičkim uslovima projektovanja - oblast primjene, analiza seizmičkog odgovora, konstruktivna obrada elemenata i veza.
XIV nedjelja nastave Terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja izučavanih objekata u eksploataciji i/ili u izgradnji). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S. Aleksić: Seizmička otpornost čeličnih konstrukcija, Skripta 2. EN 1998-1:2003, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic
actions and rules for buildings, European Committee for Standardization, Brussels, 2003. Dopunska literatura: 3. V. Gioncu, F. M. Mazzolani: Seismic design of steel structures, Taylor & Francis, 2009.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE SEIZMIČKI OTPORNIH ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje :Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Konstrukcije, Modul Betonske i zidane konstrukcije i modul Modeliranje i teorija konstrukcija, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslovljenosti Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti seizmičkog projektovanja armiranobetonskih konstrukcija
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Razumije osnovni projektni koncept 2.Objasni seizmičko ponašanjematerijala betona i čelika kao i konstruktivnih komponenti.3.Objasni seizmičko ponašanje različitih AB konstruktivnih sistema 4.Razumije projektovanje AB ramova i konstrukcija sa AB zidovima kao i dvojnih sistema. Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr SrđanJanković
Metod nastave i savladavanja gradiva:Predavanja. Samostalna izrada zadataka.Kolokvijumi.Završni ispit. Konsultacije
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave 1. Principi projektovanja seizmički otpornih AB konstrukcija.Projektni koncepti. Odnos između nosivosti
i duktilnosti – klase duktilnosti konstrukcija. II nedjelja nastave 2. Seizmička reakcija (ponašanje) elemenata; Materijali: beton i čelik.Interakcija između betona i armature III nedjelja nastave Seizmička reakcija (ponašanje) pojedinih elemenata: gredni nosači, stubovi, čvorovi, AB zidna platna IV nedjelja nastave 3. Ponašanje i projektovanje ab. konstrukcija objekata visokogradnje u seizmičkim oblastima; Vrste
ab konstruktivnih sistema, Faktor ponašanja q za ab konstrukcije,Kritični regioni kod duktilnih elemenata V nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Modeliranje.Nalaženje seizmičkih uticaja VI nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Primjena programiranog ponašanja. Dimenzionisanje greda, stubova i čvorova VII nedjelja nastave AB ramovske konstrukcije – Obrada detalja.Uticaji drugog reda. Neki specifični slučajevi AB ramova. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima–Tipovi zidnih platana. Strategija lociranja AB zidova.Modeliranje. X nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima – Analiza poprečnog presjeka. Nalaženje mjerodavnih seizmičkih uticaja. XI nedjelja nastave Konstrukcije sa AB zidnim platnima – Neki specifični slučajevi zidova. Zidovi sa otvorima. Vezne grede. Niski
AB zidovi. XII nedjelja nastave Dvojni konstruktivni sistemi – Kategorije.Modeliranje i ponašanje.Torzioni efekti.Dijafragme XIII nedjelja nastave Seizmičko projektovanje temeljne konstrukcije. XIV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II XV nedjelja nastave ZAVRŠNI ISPIT Obaveze studenta u toku nastave:Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. S. Janković, Aseizmičko projektovanje – skripta;
Dopunska literatura: 2. Eurocode 8: Proračun seizmički otpornih konstrukcija – dio 1 3. Paulay T., Priestley M. J. N. (1992),Seismic Design of Reinforced Concrete and Masonry Buildings, John Wiley &
Sons, 744 pp 4. Fardis N.M. (2009): “Seismic Design, Assessment and Retrofitting of Concrete Buildings: Based on Eurocode 8”,
Springer, 744 pp Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Samostalni radovi: 5-10 poena - Kolokvijumi: po 15-45 poena - Završni ispit: do 50 poena
Prelazna ocjena se dobija ako se ukupno sakupi 51 poen i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 15 poena. Uslov za uspješno polaganje ispita je redovno prisustvo nastavi i vježbama (dozvoljena su najviše 3 odsustva), kao i uspješno urađen (min 5 poena) samostalni zadatak . Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđan Janković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
MASTER STUDIJE GRAĐEVINARSTVO-INFRASTRUKTURA
Naziv predmeta: INŽENJERSKA GEODEZIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo – Infrastrukture , dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa geodetskim radovima u inženjerskim poslovima projektovanja i izgradnje građevinskih objekata.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje metode i instrumente koji se koriste u projektovanju podloga za projektovanje i izradi saobraćajnica. 2. Poznaje proces izrade Operativnog poligona. 3. Poznaje izradu Projekta nadzemne i podzemne tunelske triangulacije 4. Projektuje mrežu mostovke triangulacije 5. Ugovara poslove izrade Elaborata eksproprijacije Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Mitar Čvorović i mr Radovan Đurović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe,pokazne vježbe za rad sa kartama, topografskim podlogama i instrumentima. Učenje i samostalna izrada domaćih zadataka. Konsultacije.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Izrada projekata i izgradnje građevinskih objekata. Projekat obilježavanja građevinskih objekata. II nedjelja nastave Operativni poligon, suština, način razvijanja i određivanja koordinata, primjena kod projektovanja i izgradnje
saobraćajnica. III nedjelja nastave Prikupljanje podataka geodetskim i fotogrametrijskim metodama i tehnološki postupak izrade topografskih
podloga. Katastarsko - topografski plan kao podloga za izradu projekata prostornog planiranja i saobraćajnica.
IV nedjelja nastave Digitalni model terena suština, način realizacije, primjena u građevinarstvu sa posebnim osvrtom na projektovanje saobraćajnica.
V nedjelja nastave Obilježavanje osovinskih i drugih tačaka raznih objekata sa operativnog poligona , greške i tačnost obilježavanja.
VI nedjelja nastave Obilježavanje pravca između tačaka koje se nedogledaju. Računanje koordinata tačaka prelaznica i kružnih krivina u poligonskom vlaku i izrada projekta obilježavanja.
VII nedjelja nastave Lokalne geodetske mreže, svrha namjena i način projektovanja. Transformacija lokalnih mreža u državni koordinatni sistem. Lokalna mreža kod projektovanja mostova.
VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Tunelske mreže, podzemna i nadzemna, njihovo povezivanje, proračun tačnosti proboja, mreža i način
mjerenja konvergencije i osmatranje pomjeranja tunela u izgradnji i eksploataciji X nedjelja nastave Savremena mjerna tehnika i njena primjena kod obilježavanja saobraćajnica i ostalih građevinskih objekata. XI nedjelja nastave GPS tehnologija i njena primjena u izradi topografskih podloga i obilježavanju saobrađćajnica i ostalih
objekata XII nedjelja nastave Osmatranje saobraćajnice i objekata u toku izrgradnje i eksploatacije. Osnovni pojmovi o Geografskom
informacionom sistemu. Formiranje Informacionog sistema o prostornoj i fizičkoj strukturi saobraćajnih objekata.
XIII nedjelja nastave Osnovni pojmovi o Katastaru nepokretnosti i katastru vodova i podzemnih objekata XIV nedjelja nastave Praktični primjeri iz geodetske prakse i terenska nastava (izlazak na teren u cilju sagledavanja osnove rada
na nekom inženjerskom objektu). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada domaćih zadataka, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. M. Čvorović, Geodezija u građevinarstvu I dio, Unireks Nikšić 1992. 2. Ašanin, S., Inženjerska geodezija, Građevinski fakultet u Beogradu, 2005. 3. Sajt Građevinskog fakulteta, http://www.gf.ucg.ac.me//predmet.php?id=117 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 0 do 5 (svaki izostanak -1 poen) - Domaći zadaci: 0 do 5 (za nedonešen ili netačan domaći zadatak -1 poen) - Kolokvijumi: 2 x 20 (ukupno maksimalnih 40 poena) - Završni ispit: do 50
Kolokvijumi se rade pismeno. Završni ispit se satoji iz pismenog i usmenog dijela. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Mitar Čvorović i mr Radovan Đurović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Inženjerska geologija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
obavezan I 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo – Infrastrukture, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti inženjerske geologije.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da sagleda inženjersko-geološke uslove izgradnje različitih vrsta objekata, nauči principe izrade inženjersko-geoloških karata i profila, nauči da tumači rezultate inženejrsko-geoloških istraživanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milan Radulović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, testovi, kolokvijumi, terenska nastava.
Sadržaj predmeta: I nedjelja Uvod. Predmet, zadaci i podjela inženjerske geologije (IG) i njen značaj
Geološke, hidrogeološke i inženjerskogeološke karte
II nedjelja Stijene kao građevinski materijali. Izučavanje ležišta geoloških građevinskih materijala Izrada IG profila i proračun rezervi
III nedjelja Inženjerskogeološke vrste stijena Izrada IG profila na osnovu podataka dobijenih istražnim bušenjem
IV nedjelja Tehničke mjere poboljšavanja svojstava građevinskog tla: zbijanje, šipovanje, sidrenje Tehničke mjere poboljšavanja tla
V nedjelja Injektiranje, dreniranje Terenski rad, obilazak injekcione zavjese Slano u Nikšiću
VI nedjelja Savremeni geološki i inženjerskogeološki procesi, kliženje, klizišta IG profil preko klizišta, elementi klizišta
VII nedjelja I TEST, I KOLOKVIJUM
VIII nedjelja Izučavanje klizišta Izrada Projekta IG istraživanja klizišta
IX nedjelja Inženjerskogeološki uslovi izgradnje naselja Upoznavanje sa detaljnim IG kartama za GUP i DUP
X nedjelja IG uslovi izgradnje puteva Faze IG istraživanja za puteve
XI nedjelja IG uslovi izgradnje aerodroma Terenski rad, Obilazak dionice puta Bar - Boljari
XII nedjelja IG uslovi izgradnje tunela IG profil tunela
XIII nedjelja IG uslovi izgradnje mostova XIV nedjelja Obilazak mosta »Milenijum«, IG profil XV nedjelja II TEST, II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje testova/kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6,67 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorija 3,67 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Radulović Mićko: Osnovi geologije. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet, Podgorica, 2003 Radulović Mićko: Inženjerska geologija, skripta. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet, Podgorica Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Prisustvo predavanjima i vježbama: min. broj poena (za 70%prisustva nastavi): 2 maks. broj poena: 4 - Testovi,vježbe i domaći zadaci: min. broj poena 13 maks. broj poena: 24 - Kolokvijumi: min. broj poena 36 maks. broj poena: 72
UKUPNO POENA ZA PROLAZNOST: Min.broj poena: 51 Maks. broj poena: 100 Završni ispit: Min. broj poena 36 Maks. broj poena: 49 Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milan Radulović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika/saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti upravljanja projektima, upoznavanje sa osnovnim pojmovima i
metodama upravljanja projektima, sa posebnom primjenom na oblast građevinarstva. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da:1) učestvuje u timovima koji se bave upravljanjem realizacijom investicionih projekata u građevinarstvu, 2) praktično primijeni stečena znanja iz oblasti zakonske regulative koja tretira oblast građevinarstva i aktivno učestvuje u izradi gradilišne dokumentacije, 3) stečena znanja direktno primjenjuje u službi tehničke pripreme i na gradilištu..
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miloš Knežević - nastavnik, Mr Mladen Gogić – saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, semestralni rad, praktični rad, konsultacije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod; Definicija, specifičnost i podjela investicionih projekata, značenje pojedinih izraza; Učesnici u realizaciji
investicionih projekata; Faze investicionih projekata. II nedjelja nastave Projekat kao kibernetički sistem. Uloga konsultanta u upravljanju projektima (u izgradnji objekta):
konsultanske usluge, konsultanske usluge prema FIDIC-u; modeli pružanja kons. usluga. III nedjelja nastave Koncipiranje projekta. Prethodna studija opravdanosti. IV nedjelja nastave Studija opravdanosti. Revizija. Odluka o prihvatanju studije. Obezbjeđenje finansijskih sredstava. V nedjelja nastave Definisanje projekta (izrada tehničke dokumentacije): uslovi i osnove, faze i sadržaj. VI nedjelja nastave Vrste tehničke dokumentacije; teh. dok. za prethodne i pripremne radove; ustupanje izrade teh. dok. (izbor
projektanta); izrada i kontrole teh. dok.; saglasnost i čuvanje teh. dok. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Upravljanje realizacijom investicionog projekta: pribavljanje dokaza o pravu svojine ili korišćenja građevinskog
zemljišta; građevinska dozvola; ustupanje građenja objekta (izbor izvođača radova); upravljanje građenjem objekta.
IX nedjelja nastave Dokumentacija na objektu. Način vođenja dokumentacije: tehno-ekonomski elaborati, mjesečni operativni plan, građevinski dnevnik, građevinska knjiga, knjiga inspekcije, protokoli: obilježavanja urbanističke parcele, o kontroli temeljne jame, o kontroli temelja, o kategorizaciji iskopa).
X nedjelja nastave Način vođenja dokumentacije-protokoli o kontroli: ankera i obilježavanju osovina stubova, čeličnih stubova, kranskih staza i šina, skrivenih radova; elaborat o kontroli kvaliteta,
XI nedjelja nastave Dokumentacija na objektu: evidencija teh. dok., službene zabilješke, zapisnici komisija, izvještaji o radu i rezultatima, zahtjevi izvođača radova, prepiska, opšta evidencija dokumentacije.
XII nedjelja nastave Tehnički pregled: priprema, procedura; upotrebna dozvola; obračun i primopredaja objekta; garantni rok. Upravljanje probnom proizvodnjom.
XIII nedjelja nastave Organizacija upravljanja projektima; modeli upravljanja i rukovođenja sa aspekta investitora i izvođača radova.
XIV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM XV nedjelja nastave POPRAVNI KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Da redovno prati predavanja i vježbe, tačno, uredno i na vrijeme radi elemente semestralnog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada.
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. P. Đuranović: Upravljanje investicionim projektima, Građevinski fakultet, Podgorica, 2003. 2. P. Đuranović: Projektovanje organizacije građenja, Građevinski fakultet i Kulturno prosvjetna zajednica, Podgorica, 1995. 3. P. Đuranović: Menadžment u građevinarstvu, skripta, Građevinski fakultet, Podgorica, 2000. 4. B. Ivković, B. Popović: Upravljanje projektima u građevinarstvu, Jugoimport- SDPR i IP Nauka, Beograd, 1995. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Daje se minimalni i maksimalni broj bodova koje student može postići u okviru elemenata koji se boduju, pri čemu student u svakom slučaju mora postići po svakom elementu propisani minimalni broj bodova:
- Prisustvo predavanjima i vježbama ................................... .........................................................................1 do 5 poena - Izrada semestralnog rada ........................................................................................... ............................10 do 20 poena - Prvi kolokvijum .........................................................................................................................................10 do 15 poena - Drugi kolokvijum ................................................................................................................ .....................10 do 15 poena - Završni ispit ........................................................................................................................................................45 poena Prelazna ocjena se dobije ako se sakupi najmanje ..............................................................................................50 poena
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno i usmeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miloš Knežević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: INŽENJERSKA HIDRAULIKA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju osnovne principe i zakone hidraulike. Upoznavanja sa mjerenjima, mjernom tehnikom i obradom rezultata kroz laboratorijska vežbanja
Ishodi učenja: : Nakon što položi ovaj ispit, student će ovladati osnovnim metodologijama izrade hidrauličkih analiza strujanja vode u inženjerskim objektima i sistemima koji su predviđenim nastavnim programom. Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvodno o hidraulici, energiji, dominantnim silama i sličnosti. Tečenje u vodotocima II nedjelja nastave Proračun vodnog lica pri nejednolikom i nestacionarnom strujanju u vodotocima III nedjelja nastave Nestacionarno tečenje u vodotoku - tečenje s naglim promjenama. IV nedjelja nastave Morski talasi . V nedjelja nastave Stacionarno strujanje u vodovodnim mrežama. Nestacionarno strujanje u sistemima pod pritiskom VI nedjelja nastave Hidraulički udar VII nedjelja nastave Oscilacije vodenih masa u sistemima sa vodnim komorama VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Podzemne vode X nedjelja nastave Bunari XI nedjelja nastave Regionalni modeli toka podzemnih voda XII nedjelja nastave Mehanizmi pronosa materije tokom podzemne vode XIII nedjelja nastave Pronos materije nošenih tokom površinskih voda – mehanizam pronosa nanosa XIV nedjelja nastave Strujanje vazduha. Djelovanje vjetra na građevinske konstrukcije XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. R. Kapor: Hidraulika, Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet,Beograd, 2011. 2. Jović, V.: Osnove hidromehanike, Element, Zagreb, 2006.
Dopunska literatura: 3. Chow, V. T.: Open Channel Hydraulics, Mc Graw-Hill Kogakusha, 1986.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: HIDROLOGIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti hdrologije, odnosno elementima hidrološkog ciklusa.
Ishodi učenja: : Nakon što položi ovaj ispit, student će biti sposoban za samostalno sakupljanje, mjerenje i obradu hidroloških podataka i pripremu hidroloških podloga za planiranje, projektovanje, izgradnju i upravljanje hidrotehničkim objektima i vodoprivrednim sistemima.. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Sekulić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod,hidrološki ciklus. II nedjelja nastave Bilans voda; hidrološki podaci; hidrometeorološka služba. III nedjelja nastave Hidrometeorologija: atmosferski procesi; klima i vreme; merenje i analiza meteoroloških veličina: IV nedjelja nastave Temperatura, vlažnost, pritisak, vetar, isparavanje. V nedjelja nastave Padavine: nastanak, merenje i analiza. VI nedjelja nastave Hidrološki sistemi i procesi: hidrološki sistemi i podsistemi; sliv kao sistem; fizički parametri. VII nedjelja nastave Procesni parametri. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Hidrometrija: osmatračke mreže; merenja/osmatranja osnovnih hidroloških parametara. X nedjelja nastave Osnovna obrada podataka: nivogram, hidrogram, krive protoka ; kriva učestalosti i trajanja. XI nedjelja nastave Modeliranje oticaja: komponente hidrograma oticaja; tipovi hidroloških modela. XII nedjelja nastave Velike i male vode. XIII nedjelja nastave Regionalne analize. XIV nedjelja nastave Vjerovatno maksimalne padavine i oticaj. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. .Jovanović, S. (1990) Hidrologija, pogl. 2, Tehničar 6, Beograd. 2. Jovanović, S. (1975) Parametarska hidrologija, JDH, Beograd. 3. Vukmirović, V. i Pavlović D. (2005) Primenjena hidrologija – zbirka zadataka, Građevinski fakultet, Beograd.
Dopunska literatura: 4. S. Jovanović i Z. Radić: Zadaci iz hidrologije, Naučna knjiga, Beograd, 1991. 5. Lynsley, R.K., Kohler, M.A. and Paulhus, J.H.L. (1982) Hydrology for Engineers, McGraw Hill.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan I 5 3P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz teorije menadžmenta, organizacionog ponašanja i upravljanja ljudskim
resursima, rukovođenja, poslovne etike, pregovaranja i donošenja poslovnih odluka u građevinarstvu.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1) vlada osnovnim pojmovima iz oblasti menadžmenta u oblasti građevinarstva, 2) upoznat je sa funkcijama i nivoima menadžmenta uopšte, naročito sa specifičnostima menadžmenta u građevinarstvu, 3) vlada znanjima iz strateškog menadžmenta, teorija motivacije i liderstva, 4) stečena znanja direktno primjenjuje u poslovima upravljanja u firmi i na gradilištu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miloš Knežević - nastavnik, Mr Mladen Gogić – saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, praktični rad, posjete građevinskim firmama, konsultacije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod; Definicija, geneza, funkcije i podjela menadžmenta, istorijski razvoj, škole menadžmenta. II nedjelja nastave Funkcije menadžmenta – Planiranje; Nivoi planiranja, metode planiranja: PRECEDENCE metoda, PERT
metoda, veze metoda planiranja, resursi, finansije sa službama u građevinskom preduzeću. III nedjelja nastave Funkcije menadžmenta – Organizovanje; Polazne osnove, definicije, uslovi i mogući modeli organizovanja;
Održivi razvoj. IV nedjelja nastave Podjela rada i specijalizacija rada u građevinarstvu. V nedjelja nastave Definicija organizacije, funkcionisanje organizacije, organizaciona sredstva. VI nedjelja nastave Organizaciono ponašanja i upravljanje ljudskim resursima. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Funkcije menadžmenta – Rukovođenje; Definicija rukovođenja i liderstva; Osnovni kvaliteti uspješnog
liderstva; Liderstvo i stilovi rukovođenja. IX nedjelja nastave Motivacioni procesi i motivacija za rad. X nedjelja nastave Funkcije menadžmenta – Kontrola i koordinacija; Kontrola proizvodnog procesa u građevinarstvu;
Koordinacija. XI nedjelja nastave Strateški menadžment; Definicija, cilj, podjela, klasifikacija i uloga u funkcionisanju građevinskog preduzeća.
Konkurentsko ponašanje u procesima projektovanja i građenja. XII nedjelja nastave Strategije i tehnike pregovaranja i vođenja poslovnih sastanaka. XIII nedjelja nastave Komunikacioni i informacioni proces; Donošenje poslovnih odluka. XIV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM XV nedjelja nastave POPRAVNI KOLOKVIJUM
Obaveze studenta u toku nastave: Da redovno prati predavanja i vježbe, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
3 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat individualnih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada.
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. V. Novaković: Menadžment u savremenom građevinarstvu, Izgradnja, Beograd, 2003. 2. P. Đuranović: Upravljanje investicionim projektima, Građevinski fakultet, Podgorica, 2003. 3. B. Mašić: Strateški menadžment, Univerzitet „Braća Karić“, Beograd, 2001. 4. P. Đuranović: Menadžment u građevinarstvu, skripta, Građevinski fakultet, Podgorica, 2000. 5. G. Ćirović: Reinženjering poslovnih procesa, Građevinski fakultet, Beograd, 1999. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Daje se minimalni i maksimalni broj bodova koje student može postići u okviru elemenata koji se boduju, pri čemu student u svakom slučaju mora postići po svakom elementu propisani minimalni broj bodova:
- Prisustvo predavanjima i vježbama ................................... .........................................................................1 do 5 poena - Prvi kolokvijum .........................................................................................................................................10 do 20 poena - Drugi kolokvijum ................................................................................................................ .....................10 do 20 poena - Završni ispit ........................................................................................................................................................55 poena Prelazna ocjena se dobije ako se sakupi najmanje ..............................................................................................50 poena
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miloš Knežević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE PUTEVA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 6 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja projektovanja vangradskih saobraćajnica
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Klasifikuje i planira saobraćajnice gradske mreže. 2. Vlada geometrijskim elementima sve tri projekcije gradskih saobraćajnica 3. Vlada geometrijskim elementima raskrsnica 4. Dimenzioniše i projektuje gradske saobraćajnice i raskrsnice 5. Vlada elementima saobraćajne signalizacije i opreme gradskih saobraćajnica Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Biljana Ivanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Planiranje vangradskih puteva, Kategorizacija i klasifikacija puteva II nedjelja nastave Putna mreža, Put i saobraćaj III nedjelja nastave Osnove teorije saobraćajnog toka, Mjerodavne brzine u projektovanju puteva IV nedjelja nastave Poprečni profili dvotračnih puteva, višetračnih puteav i autoputeva, Analiza sistema vozać-vozilo-okolina V nedjelja nastave Elementi projektne geometrije puteva VI nedjelja nastave Površinske i denivelisane raskrsnice VII nedjelja nastave Prateći sadržaji za potrebe korisnika puta, Funkcionalni prateći sadržaji puteva VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Trasiranje i oblikovanje vangradskih puteva X nedjelja nastave Put i životna sredina, Sinteza ograničenja XI nedjelja nastave Tehnika trasiranja, Interna i eksterna usklađenost putnih elemenata XII nedjelja nastave Voznodinamičke analize, geometrijske analize, analize preglednosti, analize odvodnjavanja, provjera
bezbjednosti XIII nedjelja nastave Metodologija projektovanja puteva XIV nedjelja nastave Računarski podržano proejktovanje puteva, Vrednovanje varijantnih rješenja XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: Katanić, Anđus, Maletin: Projektovanje puteva
Anđus, Maletin: Metodologija projektovanja puteva Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Biljana Ivanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA GRAĐENJA OBJEKATA NISKOGRADNJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje: Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 – Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti tehnologija građenja objekata niskogradnje, upoznavanje sa osnovnim
kategorijama i pojmovima iz oblasti tehnologije izgradnje u putogradnji i željeznici. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1) rukovodi radovima na građenju putne i željezničke infrastrukture, 2) rukovodi radovima na održavanju postojeće putne i željezničke infrastrukture, 3) primijeni stečena znanja u službi pripreme u projektovanju i planiranju izvođenja radova u oblasti niskogradnje, 4) stečena znanja direktno primjenjuje u inženjerskoj praksi i rješava specifične probleme u oblasti niskogradnje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miloš Knežević - nastavnik, Mr Mladen Gogić – saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, semestralni rad, praktični rad, konsultacije. Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uopšte o tehnologijama građenja objekata niskogradnje, prethodni i zemljani radovi (geodetski radovi,
raščišćavanje terena, kategorizacija tla, organizacija gradilišta). II nedjelja nastave Izrada zemljanih radova, mehanizacija za iskop i utovar. III nedjelja nastave Mehanizacija za zbijanje tla. IV nedjelja nastave Izrada usjeka i nasipa. V nedjelja nastave Deformacija, sanacija i osiguranje trupa puta. VI nedjelja nastave Zaštita kosina i stabilizacija klizišta. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Zaštita od buke. IX nedjelja nastave Saobraćajna oprema i sigurnost saobraćaja. X nedjelja nastave Asfaltni radovi. XI nedjelja nastave Postupci hladne reciklaže pri rehabilitaciji asfaltnih kolovoznih konstrukcija. XII nedjelja nastave Postupci tople reciklaže pri rehabilitaciji asfaltnih kolovoznih konstrukcija. XIII nedjelja nastave Tehnologije izgradnje i rekonstrukcije željezničkih pruga. XIV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM XV nedjelja nastave POPRAVNI KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Da redovno prati predavanja i vježbe, tačno, uredno i na vrijeme radi elemente semestralnog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada.
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Z. Joksić: Kolovozne konstrukcije, građenje i održavanje, Građevinska knjiga, Beograd, 1986. 2. A. Cvetanović: Održavanje puteva, Beograd 1993. 3. B. Trbojević, Ž. Praščević: Građevinske mašine; Građevinska knjiga, Beograd, 1991. 4. B. Trbojević: Organizacija građevinskih radova, Građevinska knjiga, Beograd, 1992. 5. Autorski tim – GRAMAK, multimedijalni udžbenik za građevinske mašine. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Daje se minimalni i maksimalni broj bodova koje student može postići u okviru elemenata koji se boduju, pri čemu student u svakom slučaju mora postići po svakom elementu propisani minimalni broj bodova:
- Prisustvo predavanjima i vježbama ................................... .........................................................................1 do 5 poena - Izrada semestralnog rada ........................................................................................... ............................10 do 20 poena - Prvi kolokvijum .........................................................................................................................................10 do 15 poena - Drugi kolokvijum ................................................................................................................ .....................10 do 15 poena - Završni ispit ........................................................................................................................................................45 poena Prelazna ocjena se dobije ako se sakupi najmanje ..............................................................................................50 poena
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno i usmeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miloš Knežević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 6 3P+1V+2L
Studijski programi za koje se organizuje : Master studije, studijski program: Građevinarstvo - Infrastrukture; Modul Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra, 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz projektovanja i građenja željezničkih pruga.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Proučava i analizira uticanje faktore kod planiranja željezničke infrastrukture. 2.Radi na projektovanju novih pruga i projektovanju rekonstrukcije postojećih pruga.3.Radi na gradilištu na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih pruga. 4.Kontroliše i vrši nadzor radova kod izgradnje željezničkih pruga.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Honorarni nastavnik i Mr Katarina Mirković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Željeznice i saobarćaj (istorijski razvoj željeznica, klasifikacija željezničkih pruga i stanica). II nedjelja nastave Klasifikacija željezničkih voznih sredstava i vozila, glavni eksploatacioni pokazatelji. III nedjelja nastave Osnovi vuče vozova (sile otpora, kretanje voza, vučna sila i vučne karakteristike lokomotiva). IV nedjelja nastave Sile kočenja, osnovna jednačina kretanja voza. V nedjelja nastave Proračun mase voza, brzine, vremena vožnje i potrošnja energije. VI nedjelja nastave Konstruktivni elementi željezničke pruge (poprečni profil, elementi i kriterijumi za dimenzionisanje, standardni
poprečni profili). VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Situacioni plan, pravci, kružne krivine, prelazne krivine, uzdužni profil. IX nedjelja nastave Nagibi nivelete, vertikalne krivine, elementi stanica. X nedjelja nastave Trasa željezničke pruge (principi vođenja trase, klasifikacija trasa, tehnika trasiranja, oblikovanje pruge). XI nedjelja nastave Geometrijska i dinamička analiza trasa, pruge i okolina. XII nedjelja nastave Rekonstrukcija željezničkih pruga (specifičnosti rješenja, rekonstrukcija elemenata poprečnog i uzdužnog profila
i situacionog plana). XIII nedjelja nastave Projektovanje dugog kolosjeka. Sistemi elektrifikacije i upravljanje saobraćajem (stabilna postrojenja, uređaji
električne vuče, signalno-sigurnosni stanični i pružni sistemi). XIV nedjelja nastave Uređaji auto-stopa, telekomanda, integralni računarski sistemi upravljanja. Metodologija i tehnologija
projektovanja (osnovni koraci i postupci u procesu projektovanja). XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 min. Struktura:
3 sata predavanja 3 sata računskih vježbi 3 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 7.0x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati) Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min. (Nastava)+ 18 sati i 40 min. (Priprema)+42 sat (Dopunski rad)d)
Literatura: Osnovna literatura: 1. D. Bajić: Osnovi željezničkih pruga, Građevinski fakultet Beograd, 1978. 2. Štampana predavanja
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. Dr Zlatko Zafirovski Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GORNJI STROJ ŽELJEZNICA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezni II 6 2P+0.67V+1.33L
Studijski programi za koje se organizuje : Master studije, studijski program: Građevinarstvo - Infrastrukture; Modul Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra, 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz gornjeg stroja željeznica.
Ishodi učenja: : Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Vlada osnovnim konstruktivnim elementima gornjeg stroja željeznice i racionalno sagledava njihovu primjenu u projektima.2.Radi projekte gornjeg stroja željezničke pruge i provjerava nosivost gornjeg stroja. 3. Vrši nadzor nad radovima na gornjem stroju. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Honorarni nastavnik i Mr Katarina Mirković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Elementi gornjeg stroja – šine. II nedjelja nastave Pričvrsni i spojni kolosječni pribor, ostali kolosječni pribor. III nedjelja nastave Pragovi: drveni, betonski, čelični. IV nedjelja nastave Zastor (klasifiakcija i rad zastorne prizme, materijal). V nedjelja nastave Armirano-betonske konstrukcije kao šinska podloga, gornji stroj za brze linije. VI nedjelja nastave Uređenje gornjeg stroja (širina kolosjeka, nadvišenje spoljne šine u krivini). VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Prelazne krivine i prelazne rampe, vođenje šinskog vozila. IX nedjelja nastave Proračun gornje stroja – statički proračun kolosjeka. X nedjelja nastave Dopušteni naponi elementa kolosjeka. XI nedjelja nastave Temperaturno naprezanje dugog šinskog traka. XII nedjelja nastave Stabilnost kolosjeka protiv izvijanja. XIII nedjelja nastave Specijalne konstrukcije kolosjeka – dugi šinski trak. XIV nedjelja nastave Kolosjek na mostovima i u tunelima. Dilatacione sprave. Skretnice. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Tomčić – Torlaković, Ranković: Gornji stroj željeznica, Građevinski fakultet, Beograd, 1996. 2. Štampana predavanja.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđa Aleksić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MODELIRANJE SAOBRAĆAJNICA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 6 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa metodologijom primjene CAD sistema u projektovanju saobraćajnica
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Vlada procedurom za preuzimanje, kontrolu i obradu geodetskih podataka. 2. Vlada postupcima modeliranja i proračuna linijskih objekata primjenom CAD-a 3. Vlada postupcima modeliranja i proračuna površinskih objekata primjenom CAD-a a 4. Transformiše rezultate modeliranja i proračuna u standardne forme projektne dokumentacije Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Biljana Ivanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Potreba, principi projektovanja, globalni osvrt na nekolika poznata softvera iz projektovanja, Okruženje
za rad softvera II nedjelja nastave Računarsko crtanje u 2D III nedjelja nastave Upoznavanje sa okruženjem Auto CAD-a IV nedjelja nastave Crtanje osnovnih grafičkih elemenata V nedjelja nastave Modifikacija elemenata na crtežu, Tekst i složeni objekti, Šrafiranje i kotiranje VI nedjelja nastave Obrada i popravke crteža VII nedjelja nastave Priprema crteža za štampu VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Tehnološki postupak izrade projekta upotrebom prog. GCM (GAVRAN CIVIL MODELAR). X nedjelja nastave Tehnike i algoritmi modeliranja terena XI nedjelja nastave Projektovanje osovinske geometrije puta XII nedjelja nastave Projektovanje nivelete XIII nedjelja nastave Analiza i priprema poprečnog profila XIV nedjelja nastave Pomoćni alati XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
Elektronska dokumentacija programa GCM (sa video dokumentacijom)
Elektronska dokumentacija programa AutoCAD Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Biljana Ivanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: INŽENJERSKA HIDROLOGIJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa hidrološkim proračunima i modelima i njihovom vezom sa primenjenim hidrotehničkim disciplinama.
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalnu izradu hidroloških studija i pripremu hidroloških podloga i za planiranje i projektovanje hidrotehničkih objekata i vodoprivrednih sistema. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ivana Čipranić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. II nedjelja nastave Hidrološki proračuni u hidrotehnici i vodoprivredi. III nedjelja nastave Hidrološki modeli: podele, namene. IV nedjelja nastave Računske kiše (zavisnosti ITP, računski hijetogrami). V nedjelja nastave Proračun efektivne kiše (metode određivanja gubitaka). VI nedjelja nastave Jedinični hidrogram. Sintetički jedinični hidrogrami. VII nedjelja nastave Racionalna metoda i druge parametarske metode. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Primeri složenijih hidroloških modela. X nedjelja nastave Bilansne metode proračuna za razne vodoprivredne grane. XI nedjelja nastave Specifičnosti urbane hidrologije. XII nedjelja nastave Analiza velikih voda. Analiza malih voda. XIII nedjelja nastave Hidrološke studije i vodoprivredna osnova (plan upravljanja slivom). XIV nedjelja nastave Primeri iz prakse, terenska nastava XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. .Jovanović, S. (1990) Hidrologija, pogl. 2, Tehničar 6, Beograd. 2. Jovanović, S. (1975) Parametarska hidrologija, JDH, Beograd. 3. Vukmirović, V. i Pavlović D. (2005) Primenjena hidrologija – zbirka zadataka, Građevinski fakultet, Beograd.
Dopunska literatura: 4. Chow, V.T, Maidment, D.R. and Mays, L.W. (1988) Applied Hydrology, McGraw Hill. 5. Lynsley, R.K., Kohler, M.A. and Paulhus, J.H.L. (1982) Hydrology for Engineers, McGraw Hill.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za učešće u projektovanju i izvođenju hidrotehničkih građevina .
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju hidrotehničkih objekata Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Jelena Pejović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Dokumentacija i podloge. Hidraulički, statički i dinamički proračuni. II nedjelja nastave Opterećenja. Analiza opterećenja i seizmički uticaji. III nedjelja nastave Oblikovanje podzemne konture i materijali za građenje. Geotehničke karakteristike sredine u kojoj se temelji
hidrotehnička građevina. IV nedjelja nastave Brane. Klasifikacija i osnovne karakteristike raznih tipova brana. Podaci o branama i izbor tipa brane. V nedjelja nastave Gravitacione i olakšane betonske brane. Dispozicija sa građevinama za evakuaciju voda u toku građenja i u
toku rada brane. Proračun opšte stabilnosti. VI nedjelja nastave Lučne brane. Dispozicija. Uslovi i pravila projektovanja. Pregled metoda proračuna. VII nedjelja nastave Uvod. Uvod u hidrotehniku. Dokumentacija i podloge. Hidraulički, statički i dinamički proračuni. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Nasute brane. Brane od zemlje i brane od kamenog nabačaja. X nedjelja nastave Građevine za evakuaciju voda. Optočni tuneli i kanali. Prelivi, ispusti, brzotoci i slapišta. XI nedjelja nastave Vodozahvatne građevine (ulazne građevine, kule u akumulaciji, rječni vodozahvati, i ostale) sa odvodnim
sistemima (otvoreni betonski kanali, cjevovodi i ostali). XII nedjelja nastave Podzemne građevine. Tuneli, galerije i ostale građevine. XIII nedjelja nastave Ustave. Regulacione i neregulacione. Površinske i dubinske. XIV nedjelja nastave Posjeta sistemu brana i HE Perućica i Piva . XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Lj, Savić: Uvod u hidrotehničke građevine, Građevinski fakultet, Beograd, 2003. 2. R. Živaljević : Osnovi hidrotehnike , Podgorica , 2015. 3. E. Nonveiller : Nasute brane-projektovanje i građenje , Školska knjiga ,Zagreb, 1983.
Dopunska literatura: 4. P.Petrović i D.Radojević, Hidrotehničke konstrukcije-primeri primene 1.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: KOMUNALNA HIDROTEHNIKA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima projektovanja i izgradnje objekata vodovodnih i kanalizacionih sistema u naseljima .
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju sistema vodovoda i kanalizacije u naseljima i objektima Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Sekulić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Snabdijevanje vodom naseljenih mjesta i industrija Istorijski razvoj. II nedjelja nastave Komponente vodovodnih sistema i njihova uloga u sistemima u različitim uslovima, klasifikacije vodovoda. III nedjelja nastave Osnove planiranja: period, potrebe u vodi, varijacije potrošnje, zahtjevani kvalitet vode. Izvori snabdijevanja u
prirodi, zaštita izvorišta. IV nedjelja nastave Građevine za zahvat podzemnih voda, izvora, površinske atmosferske vode. V nedjelja nastave Pumpna postrojenja. Rezervoari. VI nedjelja nastave Dovodni cjevovodi i distributivna mreža. Hidraulički proračun, matematički modeli. Cijevi, fazonski komadi i
armature. VII nedjelja nastave Vodovodne instalacije u objektima. Nadzorno-upravljački sistemi u vodovodima. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Kanalizacioni sistemi naseljenih mjesta i industrija. Uvod – namjena i istorijski razvoj. Vrste otpadnih voda. X nedjelja nastave Sistemi kanalizacije: dijelovi, dispoziciona rješenja. Količine otpadnih voda Kvalitativna svojstva otpadnih
voda. Uslovi ispuštanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju i u prijemnike. XI nedjelja nastave Odvođenje otpadnih atmosferskih voda sa ulica. XII nedjelja nastave Kanalizaciona mreža: položaj i dubina kanala, padovi kanala, brzine tečenja, oblici kanalskih profila,.
hidraulički proračun, matematičko modeliranje kanalizacione mreže XIII nedjelja nastave .Vrste kanalskih cijevi i izvođenje. Posebni objekti i uređaji u kanalizaciji. Održavanje i čišćenje XIV nedjelja nastave .Kanalizacione instalacije u objektima XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. G, Sekulić. I . Ćipranić, Komunalna hidrotehnika , Građevinski fakultet, Podgorica , 2015. 2. M. Milojević : Snabdijevanje vodom i kanalisanje naselja, Beograd , 2002.
Dopunska literatura: 3. Ljubisavljević D., Đukić A., Babić B., Jovanović B., Komunalna hidrotehnika, Primeri iz teorije i prakse.
Građevinski fakultet Beograd 2001. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Zaštita i kvalitet voda Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
obavezan II 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sagledavanje problematike kvaliteta, zaštite i zagađenja prirodnih voda.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: objasni komponente koje čine kvalitet voda, izračuna koncentracije jona u vodi i izrazi ih preko odgovarajućih jedinica, objasni proces eutrofikacije, objasni procese transporta zagađujućih materija u vodi, izradi karte ranjivosti, hazarda i rizika od zagađenja podzemnih voda, odredi granice zona sanitarne zaštite oko vodoizvorišta, izračuna garantovai ekološki protok vodotoka, kategoriše uticaje hidrotehničkih akumulacija na životnu sredinu. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milan Radulović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, domaći zadaci i dr.
Sadržaj predmeta: I nedjelja Uvod. Opšte karakteristike vode. Rastvorljivost. Izražavanje koncentracije rastvora. Fizičke osobine vode. II nedjelja Hemijski sastav voda. Rastvoreni gasovi u vodi. Hidrohemijski parametri (pH, Eh, tvrdoća, alkalitet, aciditet,
TDS, elektroprovodljivost). Makro i mikro komponente hemijskog sastava. Organske materije u vodi (pokazatelji BPK5, HPK, utrošak KMnO4, TOC, SAK). Mikrobiološki sastav voda. Radiološki sastav voda.
III nedjelja Ispitivanje kvaliteta voda. Laboratorijska oprema. Uzorkovanje vode. Analize uzoraka vode. Provjera tačnosti hemijske analize. Klasifikacija voda na osnovu sadržaja makrokomponenata.
IV nedjelja Grafičko prikazivanje hemijskog sastava. Proračun miješanja voda različitog porijekla. Hidrohemijski pokazatelji (indeks zasićenja voda kalcitom (SIc) i dolomitom (SId), hidrohemijski koeficijenti, odnos Mg/Ca i saliniteta). Agresivnost voda na građevinske materijale.
V nedjelja Kvalitet akvatičnih ekosistema. Ekološki pojmovi. Nivoi ekološke organizacije. Akvatični ekosistemi. Horizontalna i vertikalna zonalnost. Živi svijet akvatičnih ekosistema. Lanac ishrane akvatičnih ekosistema. Ciklusi azota i fosfora u prirodi.
VI nedjelja Eutrofikacija. Kriva promjene rastvorenog kiseonika usled izlivanja otpadnih voda u recipijent. Proračun koncentracije polutanata u recipijentu. Saprobnost. Komponente kvaliteta akvatičnih ekosistema.
VII nedjelja I TEST; I KOLOKVIJUM VIII nedjelja Zagađivanje prirodnih voda. Izvori zagađenja (zagađivači). Koncentrisani i rasuti izvori zagađenja. IX nedjelja Zagađujuće materije (polutanti). Nafta i njeni derivati. Deterdženti. Fenoli. Pesticidi. Mineralna đubriva. Teški i
toksični metali. Osnovni procesi transporta i transformacije polutanata u prirodnim vodama. X nedjelja Procjena rizika od zagađenja podzemnih voda. Karte ranjivosti podzemnih voda. Karte hazarda i rizika od
zagađenja podzemnih voda. XI nedjelja Zaštita izvorišta vode za piće. Određivanje i održavanje zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta. Izvođenje
opita obeležavanja podzemnih voda.Upoznavanje sa domaćim pravilonikom o dređivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta.
XII nedjelja Procjena uticaja hidrotehničkih projekata na životnu sredinu. Sadržaj elaborata o procjeni uticaja. Uticaj hidrotehničkih akumulacija na životnu sredinu – negativni i pozitivni efekti.
XIII nedjelja Zakonska regulativa. Pregled nacionalnih dokumenata o kvalitetu voda. Pregled dokumenata EU i SZO (Svjetske zdravstvene organizacije) o zaštiti i kvalitetu voda.
XIV nedjelja II TEST; II KOLOKVIJUM XV nedjelja Završni ispit. Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje testova i kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6,67 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorija 3,67 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Dimitrijević N. (1991) Hidrohemija. Rudarsko-geološki fakultet. OOUR grupa za hidrogeologiju, Univerzitet u Beogradu, Beograd, p. 313 Vujasinović S., Matić I. (2009) Osnovi hidrogeoekologije. Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, p. 276 Schmitz R.J. (2008) Uvod u biologiju zagađenih voda. NVO Green Home, Podgorica, p.352 Mazor E. (2004) Chemical and isotopic groundwater hydrology, third edition. Marcel Dekker. New York Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Prisustvo predavanjima i vježbama: min. broj poena (za 70%prisustva nastavi): 2 maks. broj poena: 4 - Testovi,vježbe i domaći zadaci: min. broj poena 13 maks. broj poena: 24 - Kolokvijumi: min. broj poena 36 maks. broj poena: 72
UKUPNO POENA ZA PROLAZNOST: Min.broj poena: 51 Maks. broj poena: 100 Završni ispit: Min. broj poena 36 Maks. broj poena: 49 Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milan Radulović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: REGULACIJA VODOTOKA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima projektovanja i izgradnje objekata za regulaciju vodotoka
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju sistema regulacije vodotoka Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Sreten Tomović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Motivi regulacije vodotoka, opšti pojmovi, hidrološke karakteristike vodotoka, vodostaji i proticaji. II nedjelja nastave Elementi teorije graničnog sloja, raspored tangencijalnih napona i raspored brzina po poprečnom presjeku. III nedjelja nastave Linijski otpori u koritu sa neprokretnim dnom, empirijski izrazi za otpore trenja, koeficijent otpora dionice. IV nedjelja nastave Nanosne formacije i aluvijalni otpori, tipovi nanosnih formacija, procjena nanosnih formacija. V nedjelja nastave Neustaljeno tečenje u prirodnim vodotocima. VI nedjelja nastave Ustaljeno tečenje u prirodnim vodotocima, hidraulička podjela, jednačina ustaljenog tečenja, geometrijski
elementi poprečnog presjeka, normalna i kritična dubina u koritu složenog presjeka. VII nedjelja nastave Sekundarna strujanja. Strujanje u kivinama, strujanje u zoni mostovskih stubova i ostali vidovi sekundarnog
strujanja. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Rječna morfologija. Geometrijske promjenljive veličine, dinamika aluvijalnih vodotoka, primjena teorije
režima, statistička i morfološka analiza. X nedjelja nastave Rječni nanos. Nastanak I podjela, fizička svojsta rječnog nanosa. Pokretanje vučenog nanosa, deterministički
I stohastički princip pokretanja vučenog nanosa, formiranje suspendovanog nanosa. XI nedjelja nastave Metode mjerenja pronosa vučenog i suspendovanog nanosa. XII nedjelja nastave Fizički hidraulički modeli, modeli sa pokretnim i nepokretnim dnom. XIII nedjelja nastave Regulacioni radovi I regulacione građevine, dimenzionisanje regulacionih građevina, građevinski materijali I
metode građenja regulacionih građevina. XIV nedjelja nastave Projekti uređenja vodotoka, podloge I istražni radovi, vrste projekata, sadržaj pojedinih projekata. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. M. Jovanović: Regulacija reka, Građevinski fakultet, Beograd, 2002. 2. D. Muškatirović : Regulacija reka, Građevinski fakultet, Beograd, 1991. 3. D. Muškatirović, M. Jovanović : Ispitni zadaci iz predmeta Regulacija reka, Građevinski fakultet, Beograd, 1977.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Sreten Tomović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MODELIRANJE U HIDROTEHNICI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan II 5 1P+0V+3L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima korišćenja softverskih rešenja kojima se poboljšava i optimizuje proces projektovanja hidrotehničkih objekata .
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : koriste specijalizovane programe iz oblasti hidrotehnike ( EPANET,FlowMaster, EPASWWM, HEC-RAS, GIS,..) i da ih primjeni kroz praktične projekte u određenim oblastima – građevinama hidrotehnike. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Sekulić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod u matematičko modeliranje hidrotehničkih objekata i problema II nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju hidrauličkih pojava i stanja u hidrotehničkoj praksi. III nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju hidrauličkih pojava i stanja u hidrotehničkoj praksi. IV nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju hidroloških procesa u prirodi. V nedjelja nastave Osnove programa za određivanje verovatnoće pojave slučajnih hidroloških veličina (funkcije raspodele). VI nedjelja nastave Osnove primjene GIS tehnologije u hidrotehničkim sistemima VII nedjelja nastave Osnove primjene GIS tehnologiije u hidrotehničkim sistemima VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju vodovodnih mreža (EPANET ). X nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju vodovodnih mreža (EPANET). XI nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju kanalizacionih mreža (EPASWWM). XII nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju kanalizacionih mreža (EPASWWM). XIII nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju tečenja u otvorenim vodotocima i kanalima (HEC-RAS XIV nedjelja nastave Osnove programa za simulaciju tečenja u otvorenim vodotocima i kanalima (HEC-RAS ). XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
1 sata predavanja 3 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Uputstva za primjenu pojedinih aplikacija
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PLANIRANJE I SISTEMI SAOBRAĆAJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz planiranja i sistema saobraćajnih sistema
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Analizira i prognozira saobraćajne tokove. 2. Radi na planiranju različitih vidova i hijerarhijskih nivoa saobraćajnih infrastrukturnih sistema Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Biljana Ivanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod u planiranje, saobraćajna istraživanja (zonski sistemi razmatranog prostora, planiranje saobraćaja,
ankete). II nedjelja nastave Analiza postojećeg stanja (socio-ekonomski parametri, saobraćajno – geografski položaj). III nedjelja nastave Analiza mreže. IV nedjelja nastave Analiza individualnog i javnog putničkog prevoza. V nedjelja nastave Terminalni i staconarni saobraćaj. VI nedjelja nastave Analiza karakteristika kretanja (mobilnost po svrhama, vremenska raspodjela i raspodjela u prostoru). VII nedjelja nastave Ocjena postojećeg stanja. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Definisanje ciljeva budućeg razvoja putne mreže. X nedjelja nastave Prognoza transportnih potreba – buduća namjena površina. XI nedjelja nastave Prognoza nastajanja putovanja- modeli. prognoza prostorne raspodjele putovanja po svrhama. XII nedjelja nastave Prognoza prostorne raspodjele po vidovima. prognoza opterećenja putne mreže. XIII nedjelja nastave Predlog rješenja i mreža i javnog prevoza. XIV nedjelja nastave Predlog rješenja situacionog saobraćaja i terminala. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
M. Maletin: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Biljana Ivanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE PUTEVA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Master studije, studijski program: Građevinarstvo - Infrastrukture; Modul Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra, 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Projektovanje puteva, Tehnologija građenja objekata niskogradnje
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa metodologijom upravljanja održavanjem puteva objekata na njima. Detaljno se obrađuju ocjene stanja kolovoza, modeli za odlučivanje i sistemi za upravljanje uz primjenu informatike.a.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Da prati i ocjenjuje stanje i deformacije k.k. 2.Da obrazuje ili nadograđuje postojeću bazu podataka o putevima, mostovim i saobraćaju 3. Da odlučuje o radovima i sprovodi radove/nadzor na održavanju putne mreže, primjenjuje savremene metode i opremu. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Honorarni nastavnik i Mr Katarina Mirković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvodno predavanje o upravljanju. Životni ciklus puta i održavanja. Istorijat. Pojam i područje sistema za
upravljanje. Nivoi odlučivanja. II nedjelja nastave Analiza procesa i aktivnosti održavanja puteva. Metodologije za modeliranje procesa i podataka. III nedjelja nastave Informacioni sistemi u upravljanju putnom mrežom. IV nedjelja nastave Relcioni model. Referentni sistem. Baze podataka o putnoj mreži. V nedjelja nastave Baze podataka o putevima, mostovima i saobraćaju. VI nedjelja nastave Metodološke osnove sistema upravljanja objektima. Elementi za opis, održavanje i pregled objekata. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Procesi oštećivanja kolovoza, uticajni faktori, katalog oštećenja. IX nedjelja nastave Praćenje i ocjena stanja, definicije loma kolovozne konstrukcije, indikatori stanja i granične vrijednosti. X nedjelja nastave Uređaji i metode za akviziciju podataka o putnoj mreži. XI nedjelja nastave Radovi održavanja putne mreže, savremene metode i oprema, organizacija. XII nedjelja nastave Alternativne strategije. XIII nedjelja nastave Modeli za odlučivanje. XIV nedjelja nastave Primjeri modela za odlučivanje (HDM). XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Z. Radojković: Sistemi upravljanja kolovozima, Građevinska knjiga, Beograd, 1990. 2. A.Cvetanović: Održavanje puteva, Direkcija za puteve, Beograd, 1993. 3. Đ. Uzelac: Baze podataka o putevima, mostovima i saobraćaju u okviru integrisanog informacionog sistema o putnoj mreži, 4. Građevinski kalendar, 1999., Savez građevinskih inženjera i tehničara Jugoslavije, 1998. 5. Đ. Uzelac: Upravljanje održavanjem objekata sa primjerima primjene kod puteva i mostova Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: GRADSKE SAOBRAĆAJNICE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz planiranja i projektovanja gradskih saobraćajnica
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Klasifikuje i planira saobraćajnice gradske mreže. 2. Vlada geometrijskim elementima sve tri projekcije gradskih saobraćajnica 3. Vlada geometrijskim elementima raskrsnica 4. Dimenzioniše i projektuje gradske saobraćajnice i raskrsnice 5. Vlada elementima saobraćajne signalizacije i opreme gradskih saobraćajnica Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Biljana Ivanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Gradski saobraćajni sistemi (klasifikacija i osnovne karakteristike, funkcionalna klasifikacija gradske putne
mreže, prostorni modeli, klasifikacija sistema javnog gradskog prevoza. II nedjelja nastave Programski uslovi za projektovanje gradskih saobarćajnica (saobraćajno opterećenje, propusna moć, nivo
usluge putnih dionica, javnog prevoza i pješač. staza). Mjerodavne brzine i mjerodavna vozila. III nedjelja nastave Projektni elementi saobraćajnica primarne putne mreže (izbor i dime- nzionisanje poprečnog profila). IV nedjelja nastave Elementi situacionog plana (kružne i prelazne krivine, proširenje kolovoza, preglednost). V nedjelja nastave Elementi nivelaciongo plana, poprečni nagibi i vitoperenje kolovoza. VI nedjelja nastave Raskrsnice (funkcionalna klasifikacija, principi rješavanja denivelisanih raskrsnica, funkcionalna klasifikacija
površinskih raskrsnica). VII nedjelja nastave Postupci izrade situaciongo i nivelacionog plana – primjena u projekto- vanju. Posebni elementi raskrsnica za
potrebe drugih vidova saobraćaja VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Saobarćajnice sekundarne putne mreže (planske osnove umirenja saobaćaja, projektni elementi pristupnih
ulica, raskrsnice i okretnice). X nedjelja nastave Parkiranje (planerske osnove mirujućeg saobraćaja i principi planiranja kapaciteta, klasifikacija parkirališta).
Projektni standardi i elementi parkirališta, površinska parkirališta, parking garaže. XI nedjelja nastave Signalizacija (horizontalna i vertikalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, osnove dimenzionisanja). XII nedjelja nastave Proračun svjetlosne signalizacije, elementi opreme i posatvljanje signalnih uređaja. XIII nedjelja nastave Oprema gradskih saobraćajnica (oivičenje, elementi za popločavanje, tipska rješenja i predlozi,
odvodnjavanje gradskih saobraćajnica, osnove za dimenzionisanje i postupci proračuna). XIV nedjelja nastave Standardna rješenja, komunalne instalacije i raspored postavljanja, zajedničko vođenje XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 1.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
M. Maletin: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Biljana Ivanović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: OSNOVE URBANISTIČKOG PLANIRANJA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastrukture, Modul 1 Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim elementima izgrađenih prostora
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim parametrima morfogenetske analize porijekla i karakteristika procesa u strukturi grada. 2. Posmatra grad u istorijskoj perspektivi 3. Izdvaja i analizira porijeklo i razvoj ključnih osobenosti nekog grada ili njegovog dijela Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Osnovni elementi urbanih prostora II nedjelja nastave Kuća i parcela-karakteristike izgrađenosti i funkcije III nedjelja nastave Ulica - karakteristike izgrađenosti i funkcije IV nedjelja nastave Gradski trg - karakteristike izgrađenosti i funkcije V nedjelja nastave Gradski blok - karakteristike izgrađenosti i funkcije VI nedjelja nastave Priobalje i vodena površina VII nedjelja nastave Grad – fizička i funkcionalna dimenzija VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Položaj gradskih struktura i distribucija njihovih elemenata X nedjelja nastave Veličina kao odrednica gradskih prostora XI nedjelja nastave Oblik gradskih prostora XII nedjelja nastave Transformacija elemenata gradskog prostora XIII nedjelja nastave Sistem urbanističkog planiranja i planova, Struktura i sadržaj urbanističkih planova XIV nedjelja nastave Proces urbanističkog planiranja, procedure i institucije XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura:
M. Maletin: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
161008754 Obavezan III 5 2P+0.67V+1.33L
Studijski programi za koje se organizuje : Master studije, studijski program: Građevinarstvo - Infrastrukture; Modul Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra, 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Projektovanje puteva
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti kolovoznih konstrukcija.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Sagleda, poveže i upotrijebi podatke neophodne za sprovođenje proračuna kolovozne konstrukcije ;2. Razumije metodologiju projektovanja i primijeni stečena znanja u izradi projekta kolovozne konstrukcije sa krutim ili fleksibilnim kolovozom; 3.Primjeni znanje u praksi klasifikujući i ocjenjujući kvalitet materijala i načina njihove ugradnje Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. Dr Vlado Kapor i Mr Katarina Mirković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Istorijski razvoj, vrste kolovoznih konstrukcija (tipovi savremenih fleksibilnih kolovoznih konsruckija, tipovi
savremenih krutih kolovoznih konstrukcija, elementi kolovoznih konstrukcija). II nedjelja nastave Materijali (nevezani materijali, vezani materijali). III nedjelja nastave Stabilizacija (mehaničke stabilizacije, hemijske stabilizacije). IV nedjelja nastave Klima i prirodna sredina (prodiranje mraza kroz kolovoznu konstrukciju). V nedjelja nastave Opterećenje (opterećenje po točku, ekvivalentno opterećenje). VI nedjelja nastave Dimenzionisanje kolovoznih konstrukcija (faktori koji utiču na dimenzionisanje). VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Dimenzionisanje fleksibilnih kolovoznih konstrukcija (metoda ASHTO”). IX nedjelja nastave Metoda Instituta za asfalt. Metoda “SHELL”. X nedjelja nastave Dimenzionisanje krutih kolovoznih konstrukcija (metoda Vestergarda, metoda Piketa i Reja). XI nedjelja nastave Metoda “ASHTO”. XII nedjelja nastave Naponi od temperature, zamor (superpozicija napona). XIII nedjelja nastave Spojnice. Armirano-betonski kolovozi (klasično armirani, neprekinuto armirani, prednapergnuti, armirani
vlaknima). XIV nedjelja nastave Zastori od blokova, ocjena stanja kolovoznih konstrukcija (nosivost, ravnost, otpornost na klizanje,
oštećenost). XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. A. Cvetanović: Kolovozne konstrukcije, Naučna knjiga Beograd, 1992.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. Dr Vlado Kapor Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Master studije, studijski program: Građevinarstvo - Infrastrukture; Modul Saobraćajnice, dužina trajanja 4 semestra, 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Projektovanje i gradjenje željezničkih pruga, Gornji stroj željeznica
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz održavanje željezničkih pruga.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Proučava tipa održavanje željezničke infrastrukture. 2.Radi na planiranju održavanja postojećih pruga.3.Radi na gradilištu na održavanju željezničkih pruga. 4.Kontroliše i vrši nadzor radova kod održavanje željezničkih pruga. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Honorarni nastavnik i Mr Katarina Mirković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Parametri koji utiču održavanju željezničkih pruga. II nedjelja nastave Definicija i parametre povezani sa defekte na kolosjek. III nedjelja nastave Defekti kolosjeka. IV nedjelja nastave Mašine i metode za održavanje kolosjeka. V nedjelja nastave Mašine za regulisanje visine kolosjeka. VI nedjelja nastave Mašine za podbijanje. VII nedjelja nastave I KOLOKVIJUM VIII nedjelja nastave Mašine za dodajuči sitniji tucanik (stoneblowers). IX nedjelja nastave Mašine za kompaktiranje zastorne prizme (dinamički stabilizator kolosjeka, površinski kompaktori). X nedjelja nastave Čisčenje i obnavljanje zastora; Mašine za regulacija zastora. XI nedjelja nastave Geometrija i kvalitet kolosjeka. XII nedjelja nastave Merenje geometrije kolosjeka (laserska merenja, FROG, merna kola). XIII nedjelja nastave Forma „povezana“ sa kolosjeka (Inherent Track Shape). XIV nedjelja nastave Dobijanje kolosjeka sa dobrim „povezanim“ kvalitetom. Gradjenje i održavanje gornjeg stroja na prugama sa
DTŠ. XV nedjelja nastave II KOLOKVIJUM Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Skripta Održavanje željezničkih pruga, Građevinski fakultet Podgorica 2016.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. Dr Zlatko Zafirovski Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: PREČIŠĆAVANJE VODA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima prečišćavanja vode za piće kao i upotrijebljenih otpadnih voda koje nastaju u procesu korišćenja voda u domaćinstvima, industriji kao i atmosferskih voda.
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju sistema za prečiščavanje vode za piće i prečišćavanje upotrijebljenih otpadnih voda kao član multidisciplinarnog tima koji se bavi ovom vrstom projekata. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Sekulić
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod, opšte o tretmanu voda i raspoloživim tehnolgijama II nedjelja nastave Kvalitet vode za piće – sanitarni, estetski i tehnički aspekt III nedjelja nastave Izbor postupka pripreme vode za piće. Zahvatanje uzoraka za analizu. IV nedjelja nastave Pregled pojedinačnih postupaka za pripremu vode za piće. V nedjelja nastave Postrojnje za pripremu vode za piće: objekti postrojenja, funkcionalno i hidrauličko dimenzionisanje objekata, VI nedjelja nastave Prateći objekti i uređaji postrojenja, dispozicija postrojenja, VII nedjelja nastave Hidraulički proračuni i hidrualički profil postrojenja VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Metode ocjene kvaliteta otpadnih voda različitog porijela . X nedjelja nastave Postupci prečišćavanja otpadnih upotrijebljenih voda . Funkcionalno i hidrauličko dimenzionisanje objekata i
postrojenja u cjelini. XI nedjelja nastave Metode prečišćavanja otpadnih voda (fizičko-hemijske, hemijske, biološke). Postupci prečišćavanja otpadnih
voda (primarno, sekundarno i tercijerno prečišćavanje). XII nedjelja nastave Primjenjivani uređaji u sklopu postrojenja. XIII nedjelja nastave Obrada mulja sa postrojenja za tretman otpadnih voda XIV nedjelja nastave Matematičko modeliranje h procesa u, postrojenjima za prečišćavanje i recipijentu otpadnih voda. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
1 sata predavanja 3 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. G, Sekulić. I . Ćipranić, Komunalna hidrotehnika , Građevinski fakultet, Podgorica , 2015. 2. M. Milojević : Snabdijevanje vodom i kanalisanje naselja, Beograd , 2002. 3. LJubisavljević D., Đukić A., Babić B. Prečišćavanje otpadnih voda, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2004. Dopunska literatura:
Ljubisavljević D., Đukić A., Babić B., Jovanović B., Komunalna hidrotehnika, Primeri iz teorije i prakse. Građevinski fakultet Beograd 2001.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: MJERENJA U HIDROTEHNICI Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 5 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta:. Upoznavanje studenata sa osnovnim principima rada savremene tehnike za mjerenja različitih hidrotehničkih veličina (nivo, pritisak, brzina, protok, koncentracije materija, itd). Prikaz mjernih metoda po pojedinim oblastima (mjerenja u sistemima pod pritiskom, u otvorenim tokovima, daljinska detekcija, za potrebe upravljanja sistemima, itd).
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u mjerenju i obradi osnovnih hidrotehničkih veličina i ruklovanju savremenom mjernom opremom koja se koristi u te svrhe Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod, mjesto i uloga mjerenja.Osnovne karakteristike fizičkih veličina. prostoru. II nedjelja nastave Dinamičke karakteristike fizičkih sistema III nedjelja nastave Mjerni pretvarači hidrotehničkih veličina: vrste, podjela,principi konverzije, mjerni most, klasa tačnosti. IV nedjelja nastave Senzori za pritisak. Senzori za dubinu V nedjelja nastave Senzori za brzinu (u tački, duž linije i u prostoru). Senzori za protok. Senzori za kvalitet i senzori za položaj. VI nedjelja nastave Merenja u sistemima pod pritiskom.. VII nedjelja nastave Merenja u sistemima sa slobodnom površinom VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Dijagnostička merenja. X nedjelja nastave Hidrometereološka merenja.. XI nedjelja nastave Daljinska detekcija za potrebe hidrotehnike. XII nedjelja nastave Sistemi za akviziciju podataka i baze podataka. XIII nedjelja nastave Upravljanje hidrotehničkim objektima. XIV nedjelja nastave Terenska praksa, praktični primjeri mjerenja u hidrotehnici XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6.67 sati Struktura:
2 sata predavanja 2 sata vježbi 2.67 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Osnovna literatura: 1. Č. Maksimović: Merenja u hidrotehnici. Građevinski fakultet Beograd, 1993. 2. M. Radojković, D. Obradović, Č. Maksimović: Računari u komunalnoj hidrotehnici, analiza, projektovanje, merenje i
upravljanje. Građevinska knjiga, Beograd, 1989. 3. D. Prodanović: Skripta sa predavanja. Dostupno na WEB-u
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Goran Sekulić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: KORIŠĆENJE VODNIH SNAGA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 6 3P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima projektovanja i izgradnje objekata hidroelektrana
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju objekata hidroelektrana Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Sreten Tomović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Vodne snage. Problemi, domen izučavanja, bazne energetske kategorije, osnovni oblici energije, ograničenja II nedjelja nastave Fizičke osobine iskorišćenja vodnih snaga. Snaga i energija vodnog toka, energija tečnosti u hidrauličkim
mašinama, gubici u energetskoj transformaciji. III nedjelja nastave Hidroenergetski potencijal. Specifični vidovi potencijala, terijski, tehnički i ekonomski potencijal. IV nedjelja nastave Karakteristike elektroenergetskog sistema. Dijagrami opterećenja, struktura potrošača, načini pokrivanja
dijagrama opterećenja. V nedjelja nastave Ekonomske karakteristike elektrana. Vrijednovanje i optimalno dimenzionisanje hidroelektrana. VI nedjelja nastave Akumulacioni bazeni i regulisanje proticaja. Geometrijske i radne karakteristike akumulacionih bazena, gubici
vode iz akumulacija i mjere za smanjenje gubitaka. VII nedjelja nastave Zadaci regulisanja rječnih proticaja u akumulacijama. Deterministička bilansna metoda, matematički modeli
regulisanja proticaja i metoda sumarnih linija. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Tipovi hidroelektrana. Složeni i reverzibilni sistemi, energetski aspekti reverzibilnih hidroelektrana. X nedjelja nastave Turbine hidroelektrana. Domen, radni procesi u turbinama, kinematika toka, uslovi sličnosti. XI nedjelja nastave Izbor tipa i parametara turbine. Dovodni i odvodni elementi turbine, kavitacija turbine. XII nedjelja nastave Objekti hidroelektrana. Mjere za smanjenje hidrauličkog udara, vodostani, tipovi vodostana. XIII nedjelja nastave Objekti u derivacionim hidroelektranama. Kanali, hidrotehnički tuneli, cjevovodi, zahvatne građevine,
zatvarači, mašinska zgrada. XIV nedjelja nastave Projekti hidroelektrana, podloge, istražni radovi, vrste projekata, sadržaj pojedinih projekata. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8,00 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (8,00 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. B. Đorđević: Hidroenergetsko korišćenje voda, Građevinski fakultet, Beograd, 2001. 2. B. Đorđević: Korišćenje vodnih snaga- Osnove hidroenergetskog korišćenja voda, Građevinski fakultet, Beograd, 1981. 3. B. Đorđević: Korišćenje vodnih snaga- Objekti hidroelektrana , Građevinski fakultet, Beograd, 1984.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Sreten Tomović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+1V+1L
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima projektovanja i izgradnje meliracionih objekata
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju meliracionih sistema Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Sreten Tomović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Svrha i oblast hidrotehničkih melioracija, vodoprivredni problemi navodnjavanja i odvodnjavanja. II nedjelja nastave Potrebni uslovi za rad sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje, ekološki problemi. III nedjelja nastave Uslovljenost navodnjavanja i odvodnjavanja, vodni bilans, evaporacija, modifikovane metode za proračun
evapotranspiracije. IV nedjelja nastave Proračun parametara za određivanje referentne evapotranspiracije V nedjelja nastave Zemljište. Fizička i toplotna svojstva zemljišta, vodna svojstva zemljišta. VI nedjelja nastave Hemijska svojstva zemljišta, biološke aktivnosti u zemljištu, klasifikacija zemljišta. VII nedjelja nastave Kretanje vode u nezasićenim sredinama, osnovne karakteristike kretanja vode, diferencijalne jednačine
nestacionarnog kretanja vode u nezasićenim sredinama VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Režim navodnjavanja. Određivanje mjerodavnih protoka za dimenzionisanje sistema za navodnjavanje. X nedjelja nastave Površinsko gravitacione metode zalivanja, zalivanje kišenjem, podzemno zalivanje, zalivanje kapanjem,
izbor metode I uređaja za zalivanje, dovodna I razvodna mreža, objekti na kanalima. XI nedjelja nastave Armatura, uređaji i objekti na cjevovodima za zalivanje, proračun hidrauličkog udara u mrežama i njihova
zaštita, vodozahvati, pumpne stanice. XII nedjelja nastave Režim odvođenja, norme odvođenja, metode i načini odvođenja vode. XIII nedjelja nastave Proračun horizontalne cijevne drenaže, proračun vertikalne drenaže, zaštitni filtri, odvodna mreža sistema za
odvodnjavanje. XIV nedjelja nastave Projektovanje sistema za navodnjavanje I odvodnjavanje, podloge I istražni radovi, vrste projekta I sadržaj. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5,33 Struktura:
2 sata predavanja 1 sata vježbi 2.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5,33 sati) x 16 = 85,28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5,33 sati ) = 10,66 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85,28 sati (Nastava)+10,66 sati (Priprema)+24,06 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. D. Avakumović: Elementi navodnjavanja I ovodnjavanja, Građevinski fakultet, Beograd, 2005 2. D. Avakumović: Navodnjavanja, Građevinski fakultet, Beograd, 2005. 3. D. Avakumović: Odvodnjavanje, Građevinski fakultet, Beograd, 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Sreten Tomović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: LUKE I PRISTANIŠTA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Obavezan III 4 2P+1V
Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa principima projektovanja i izgradnje objekata luka i pristaništa
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni : za samostalno učešće u projekotvanju, izvođenju i održavanju objekata luka i pristaništa Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Sreten Tomović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbanja, grafički radovi, terenska nastava, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta: I nedjelja nastave Uvod. Opšte karakteristike unutrašnjeg i morskog vodnog saobraćaja, osnovni elementi luka i pristaništa. II nedjelja nastave Plovni putevi. Određivanje gabarita unutrašnih plovnih puteva, održavnje unutrašnjih plovnih puteva. III nedjelja nastave Brodske prevodnice. Hidraulički sistemi punjenja i pražnjenja, prilazni kanali, hidraulička analiza punjenja i
pražnjenja prevodnica. IV nedjelja nastave Luke. Vodeni i suvozemni dio luka, lučka obala i gatovi. V nedjelja nastave Lučka oprema za pretovar i skladišta. VI nedjelja nastave Integralni multimodalni sisteme transporta robe. VII nedjelja nastave Marine. Situacioni planovi, vezovi, konstruktivni elementi marine, infrastruktura u marini. VIII nedjelja nastave KOLOKVIJUM I IX nedjelja nastave Analiza talasa. Talasne teorije. X nedjelja nastave Predviđanje talasa, transformacija talasa u plitkim vodama XI nedjelja nastave Efekat lukobrana na talase, hidraulička interakcija između talasa i konstrukcije XII nedjelja nastave Lukobrani. Vrste lukobrana, materijali za izradu lukobrana, sile talasa na lukobrane, zaštita lukobrana. XIII nedjelja nastave Obalne konstrukcije, sile koje djeluju na obalne konstrukcije, ispitivanje stabilnosti obalnih konstrukcija. XIV nedjelja nastave Planiranje luka I pristaništa, opšti principi, ekonomski, prirodni I nautički aspekti planiranja. XV nedjelja nastave KOLOKVIJUM II Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5,33 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sata vježbi 2.33 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (5,33 sati) x 16 = 85,28 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5,33 sati ) = 10,66 sati Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85,28 sati (Nastava)+10,66 sati (Priprema)+24,06 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. A. Babović: Luke I pristaništa, Građevinski fakultet, Beograd, 2014. 2. D. Muškatirović : Unutrašnji plovni putevi i pristaništa, Saobraćajni fakultet, Beograd, 1993. 3. D. Muškatirović , M. Jovanović : Ispitni zadaci iz predmeta Plovni pugtevi i pristaništ, Građevinski fakultet, Beograd, 1977.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće:
- Prisustvo nastavi: 2 do 5 (70% prisustva 2 poena, 100% prisustva 5 poena, < 70% prisustva 0 poena) - Grafički radovi: 5x(2.0 do 5.0) = 10 do 25 (za pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se min 2.0 poena) - Kolokvijumi: 2 x 19 do 35 - Završni ispit: do 50
Daju se minimalan dovoljan broj bodova i maksimalan broj bodova. Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poena, kao i ako se i na prvom i na drugom kolokvijumu osvoji najmanje po 19 poena. Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Sreten Tomović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Hidraulika podzemnih voda Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni III 5 2P+1V+1L Studijski programi za koje se organizuje : Magistarski/Master studijski program Građevinarstvo - Infrastruktura, Modul 2 Hidrotehnika, dužina trajanja 4 semestra i 120 ECTS kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje osnovnog znanja iz hidraulike tečenja podzemnih voda.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: objasni funkcionisanje hidrogeološkog sistema, objasni parametre porozne sredine, razumije jednačine strujanja podzemnih voda, primijeni metode za riješavanje diferencijalnih jednačina strujanja podzemnih voda, izradi konceptualni hidrogeološki model, koristi softvere bazirane na MODFLOW kodu, izradi matematički model strujanja podzemnih voda, izračuna oticaje voda preko drenažnih rovova. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milan Radulović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, testovi, kolokvijumi.
Sadržaj predmeta:
I nedjelja Uvod. Podzemna voda kao dio hidrološkog ciklusa. Struktura poroznosti stijena. Hidrogeološka funkcija stijenskih masa. Izdani. Prihranjivanje i pražnjenje izdani. Primjeri sa terena Crne Gore.
II nedjelja Parametri vodonosne sredine (koeficijent filtracije, poroznost, brzina kretanja podzemnih voda, hidraulički gradijent i dr.). Darsijev zakon. Heterogenost i anizotropija parametara vodonosne sredine.
III nedjelja Kretanje podzemnih voda u izdanskoj zoni. Strujnice i strujna slika. Osnovne jednačine strujanja podzemnih voda. Jednačina održanja mase. Uopštavanje Darsijevog zakona.
IV nedjelja Ustaljeno (stacionarno) strujanje izdanskog toka pod pritiskom i izdanskog toka sa slobodnim nivoom. V nedjelja Neustaljeno (nestacionarno) strujanje izdanskog toka pod pritiskom i izdanskog toka sa slobodnim nivoom. VI nedjelja Metode rješavanja diferencijalnih jednačina strujanja podzemnih voda. VII nedjelja I TEST, I KOLOKVIJUM VIII nedjelja Numerički modeli. Prevođenje konceptualnog u numerički model. MODFLOW. Geometrija modela. Parametri
modela. IX nedjelja Granični uslovi modela. Kalibracija modela. Analiza osjetljivosti modela. Verifikacija modela. X nedjelja Strujanje podzemnih voda prema bunaru. Obrada podataka dobijenih probnim crpljenjem. XI nedjelja Kretanje podzemnih voda u karstnoj sredini. Ograničenja Darsijevog zakona u karstnim izdananima XII nedjelja Terenski istražni radovi. Strujanje voda kroz i ispod brana i nasipa. XIII nedjelja Doticaj podzemnih voda u tunele i iskope. Regulacija toka podzemnih voda. XIV nedjelja II TEST, II KOLOKVIJUM XV nedjelja Završni ispit. Obaveze studenta u toku nastave: Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje testova/kolokvijuma.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6,67 sati Struktura:
2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorija 3,67 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati ) = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava)+13.33 sati (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Literatura: Pušić M. (1994) Hidraulika podzemnih voda. Slavija press, Novi Sad Pušić M. (2003) Dinamika podzemnih voda. Rudarsko-geološki fakultet, Beograd Mandle R. J. (2002) Groundwater modeling guidance. Michigan department of environmental quality. Michigan Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- Prisustvo predavanjima i vježbama: min. broj poena (za 70%prisustva nastavi): 2 maks. broj poena: 4 - Testovi,vježbe i domaći zadaci: min. broj poena 13 maks. broj poena: 24 - Kolokvijumi: min. broj poena 30 maks. broj poena: 60 - Seminarski rad min. broj poena 6 maks. broj poena: 12
UKUPNO POENA ZA PROLAZNOST: Min.broj poena: 51 Maks. broj poena: 100 Završni ispit: ≤ 49 Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milan Radulović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika/saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu.
DOKTORSKE STUDIJE
GRAĐEVINARSTVO
DOKTORSKE STUDIJE –STUDIJSKI PROGRAM -
GRAĐEVINARSTVO
OPŠTI PREDMETI
Naziv predmeta: Numeričke metode Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nema posebnih uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Da se nauče Numeričke metode (teorija i zadaci), na naprednom nivou. Glavna poglavlja: rješavanje nelinearnih jednačina, numeričke metode u linearnoj algebri, metoda konačnih razlika i metoda konačnih elemenata za diferencijalne, odnosno parcijalne diferencijalne jednačine
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Milan Martinović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i istraživački rad. Samostalni rad studenta radi izrade seminarskog rada, zajedno sa konsultacijama i odbranom seminarskog rada
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvodni pojmovi: približan broj, vrste greške u numeričkim metodama Rješavanje algebarskih jednačina: metoda uzastopnih aproksimacija i metoda tangente Rješavanje sistema linearnih jednačina: tačne metode i iterativne metode Nalaženje svojstvenih vrijednosti matrice Njutnova interpolaciona formula (Newton) i interpolacija pomoću splajna Metoda konačnih razlika za granični zadatak drugog reda (sa običnom diferencijalnom jednačinom) SLOBODNA NEDJELJA Rješavanje eliptičkih i paraboličkih jednačina metodom konačnih razlika, pitanje stabilnosti Matematičke osnove metode konačnih elemenata Metoda konačnih elemenata u graničnim zadacima (sa običnom diferencijalnom jednačinom) Metoda konačnih elemenata u nestacionarnim zadacima Numerički postupci u Geografskim informacionim sistemima Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura (1) A. Quarteroni: Numerical mathematics, Springer, 2000. (2) G.W. Collins: Fundamental numerical methods and data
analysis, 2003. (3) I.N. Molčanov: Osnovi metoda konečnih elementov, Naukova dumka, Kiev, 1989. (4) Boško Jovanović, Desanka
Radunović: Numerička analiza, Naučna knjiga, Beograd, 1993. (5) Milan Martinović, Radoje Šćepanović: Numeričke metode, Unireks,
Nikšić, 1995
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Milan Martinović Napomena:
Naziv predmeta: Matematička analiza Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Usavršavanje matematičkog aparata za buduća istrživanja u struci
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Oleg Obradović Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i vježbe, konsultacije Sadržaj predmeta: Parcijalne diferencijalne jednačine Parcijalne diferencijalne jednačine prvog reda: metod karakteristika, Košijev problem za homogenu jenačinu, Kvazilinearna jednačina prvog reda
Parcijalne jednačine drugog reda: Klasifikacija PDJ drugog reda, Klasifikacija PDJ drugog reda s dvije nepoznate s
promjenljivim koeficijentima Jednačine hiperboličkog tipa: Košijev problem za jednačinu treperenja strune, Jedinstvenost i neprekidnost od
početnih uslova Košijevog problema, Treperenje polubeskonačne strune, Talasna jednačina u prostoru, Talasna
jednačina u ravni Paraboličke jednačine: Princip ekstrema za paraboličke jednačine, Furijeov metod, Rješavanje prvog graničnog
problema Furijeovim metodom, Furijeov metod za nehomogene jednačine, Primjena Furijeovg metoda na hiperboličke jednačine
Eliptičke jednačine: Grinova funkcija za Dirihleov problem, Primjena Grinove funkcije na loptu i poluprostor
Integralne jednačine Metod uzastopnih aproksimacija za Volterovu i Fredholmovu integralnu jednačinu, Slučaj degenerisanog jezgra za
Fredholmovu integralnu jednačinu, Rezolventa Fredholmove integralne jednačine, Slučaj neprekidnog jezgra za Fredholmovu integralnu jednačinu.
Operacioni račun Laplasova transformacija, Slike prostih funkcija, Osnovna svojstva Laplasovih transformacija, Inverzna Laplasova
transformacija, Primjena Laplasovih transformacija na parcijalne diferencijalne i integralne jednačine
Pripremna nedjelja I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja
X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Parcijalne DJ prvog reda, Klasifikacija PDJ drugog reda Klasifikacija PDJ drugog reda Hiperboličke jednačine Paraboličke jednačine Eliptičke jednačine Integralne jednačine zaključno sa rezolventom Fredholmove IJ SLOBODNA NEDJELJA IJ sa neprekidnim jezgrom Laplasova transformacija Inverzna Laplasova Transformacija Primjena Laplasove transformacije na PDJ Primjena Laplasove transformacije na integralne jednačine Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura : Dr Radoje Šćepanović, Dr Milan Martinović: Diferencijalne jednačine, PMF, Podgorica 1994; И.Г. АРАМАНОВИЧ, Г.Л. ЛУНЦ, Л.Э. ЭЛСГОЛЬЦ: Функции коиплексного переменного, операционное исчисление, теория
устойчивости, Наука, Москва 1965; А.Д. МЫШКИС: Математика для втузов, Специальные курсы, Наука, Москва 1971; И.Г. АРАМАНОВИЧ и В.И. Левин: Уравнения математической физики, Наука, Москва 1969.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Oleg Obradović
Naziv predmeta: Metode optimizacije Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa najvažnijim metodama jednokriterijumske i višekriterijumske optimizacije i mogućnostima njihove primjene u građevinarstvu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis semestra. Uvod.u optimizaciju sistema u građevinarstvu. Pregled metoda za optimizaciju. Linearno programiranje. Simpleks metoda. Dualni problem linearnog programiranja;Osnovne teoreme dualnog problema. Princip komplementarnosti. Mješoviti uslovi ograničenja; Primarni problem u kojem promjenljive nemaju ograničenja u znaku. Klasično programiranje. Lagranžovi multiplikatori i sedlasta tačka. Nelinearno programiranje. Uslovi Korusha-Kuhna-Tuckera; Fritz Johnov uslov optimalnosti Kvadratno programiranje. Razlomljeno programiranje. Numerićke metode za rešavanje nelinearnog programiranja SLOBODNA NEDJELJA Dinamičko programiranje. Belmanov princip za rešavanje dinamičkog programiranja. Primjena metoda nelinearnog programiranja u optimizaciji konstrukcija Višekriterijumska optimizacija. Neinferiorna rješenja i Pareto optimum Leksikografska metoda. Metoda ELECTRE, PROMETHEE и STEM. Kompromisno programiranje. Višekriterijumsko odlučivanje. Metoda VIKOR. Primjena metoda višekriterijumske optimizacije za rešavanje različitih problema u građevinarstvu Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • S. Opricović: Optimzacija sistema, Nauka, 1992 • S. Opricović: Višekriterijumska optimizacija sistema u građevinarstvu, GF Begorad, 1998 • Ž. Praščević, Operaciona istraživanja u građevinarstvu, GF, Beograd, 1992, • J. Petrić, S. Zlobec: Nelinearno programiranje, Naučna knjiga Beograd, 1987, • R. Bellman, Dynamik Programming, John Wiley, 1957; • B. S. Gottfried, J. Weeisman: Introduction in Optimization Theory, Prentice - Hall, 1983.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) do 51 poen. - završni ispit do 49 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Snežana Rutešić Napomena:
Naziv predmeta: Slučajni procesi Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa stohastičkim metodama operacionih istraživanja, osnovama teorije odlučivanja i teorije igara i njihovim primjenama
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis semestra. Slučajni procesi Lanci Markova i njihova primjena u planiranju proizvodnje i projekata Poasonovi procesi. Radovi Čekanja i njihova primjena Modeli zaliha i zamjene Pojam pouzdanosti. Pouzdanost i održivost sistema sa paralelnom vezom komponenata. Pojam pouzdanosti. Pouzdanost i održivost sistema sa složenom vezom komponenata SLOBODNA NEDJELJA Teorija igara, definicija i podjela Matrične igre dva lica sa nultom sumom. Čiste i mješovite strategije. Fon Nojmanova teorema o minimaksu Matrične igre sa nenultom sumom. Situacija ravnoteže i teorema Dž. Neša. Matrične igre više lica. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: Ž. Praščević, Operaciona istraživanja u građevinarstvu, GF, Beograd, 1992, Ž. Praščević, Pouzdanost proizvodnih sistema (u knjizi Ž. Praščević, B. Trbojević: Građevinske mašine), Građevinska knjiga Beograd, 1992 J. Petrić: Operaciona istraživanja, Naučna knjiga Beograd, 1990, M. Vujošević, Operaciona istraživanja, FON, Beograd, 1999. F.S. Hilier, G. J. Lieberman, Operations research, Holden day, San Francisko, 2000
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) do 51 poen. - završni ispit do 49 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Snežana Rutešić Napomena:
Projektovanje informacionih Naziv predmeta:
sistema Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa metodama projektovanja relacionih i objektnih baza podataka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja
IV nedjelja
V nedjeljaVI nedjeljaVII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis semestra. Informacioni sistem: pojam, uloga, komponente. Informacioni sistemi: metodologije razvoja, faze i aktivnosti životnog ciklusa. Metode dekompozicije IS, funkcionalna dekompozicija, objektna dekompozicija. Baze podataka. Sistem upravljanja bazom podataka DBMS- prednosti i nedostaci. Model baze podataka. Model podataka, Model entiteti – veze. Relacioni model, relaciona algebra i integritet u relacionom modelu. Projektovanje relacione baze podataka. Funkcionalna zavisnost. Normalizacija. Access . rad sa bazama podataka SLOBODNA NEDJELJA Objektni dizajn. Koncept objekta i klase. Stanje objekta: atributi. Ponašanje objekta: metode Komunikacija između objekata putem poruka. Enkapsulacija. Princip ugovora između klasa. Interfejsi. Princip nasleđivanja. Relacije generalizacije i specijalizacije. Agregacija i asocijacij. Princip polimorfizma. Paketi. Preopterećenje operatora. Jezik UML: strukturalni dijagrami )klasni. objektni. Dijagrai ponapanja (slučajevi korišćenja, aktivvnoart), Generisanje koda. Invesrzni inženjering Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • Booch, G., Rumbaugh, J., Jacobson., I., UML vodič za korisnike, CET, 2001. • Eckel, B., Thinking in Java, Prentice-Hall, 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) do 51 poen. - završni ispit do 49 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Snežana Rutešić Napomena:
Reologija građevinskih Naziv predmeta:
materijala Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet se obrađuje reologija građevinskih materijala sa posebnim
osvrtom na izučavanje i matematičku interpretaciju fenomena kojim se opisuje ponašanje različitih materijala tokom vremena.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Radomir Zejak - nastavnik mr Nataša Kopitović Vuković - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, izrada testova i brojnih primjera, samostalni istraživački rad, izrada seminarskog rada, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvodna izlaganja. Osnovni pojmovi vezani za pojam reologije i značaj poznavanja ponašanja građevinskih materijala u eksploataciji tokom vremena. Osnovni pojmovi: Mehanika kontinuuma, mjerne jedinice, skalari i vektori. Teorija naprezanja i deformacija, tenzorski račun (veze između unutrašnjih sila i komponenata tenzora napona i deformacija, statički uslovi ravnoteže, glavni naponi i deformacije, interpretacija tenzora napona i deformacija i njihove veze, brzina deformacija, brzina prirasta naprezanja). Teorija elastičnosti (veza između tenzora napona i tenzora deformacija, ravno stanje napona i deformacija). Reološki modeli: Materijali idealnih svojstava (Hooke-ov materijal, Saint Venant-ov materijal, Viskozni fluid). Reološki modeli sa dva elementa: Viskoelastičan Kelvin – Voigtov materijal, viskoelastičan Maxwell-ov fluid, elastoplastičan materijal. Složeni reološki modeli sa više elemenata: Binghamov model i ostali modeli reološki modeli (kombinacije jednostavnijih modela). Disperzni sistemi i ponašanje u različitim uslovima i pri različitim dejstvima. Elastični nelinearni sistemi (izučavanje ponašanja polimera i metala tokom vremena). Osnovne postavke visko-elasto-plastičnog modela. Uslovi plastičnosti za realne materijale. SLOBODNA NEDJELJA Volterine integralne jednačine druge vrste (jezgro, rješenja jednačina, parametri od značaja za beton). Linearna teorija tečenja betona (teorija starenja, različiti analitički izrazi za simuliranje veze napona i deformacija u toku vremena). Primjena MKE. Nelinearno tečenje betona. Uticaj armature u presjecima elemenata - različita naponska stanja. Relaksacija armature (vrijeme relaksacije, uticaj veze između armature i betona, ostali uticajni parametri) Modeliranje mehanizama loma betona. Pravci daljih istraživanja i eksperimentalne potvrde reoloških modela. Priprema seminarskih radova. Priprema seminarskih radova. Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: M. Ivković, T. Radojičić: Reologija i opšta teorija loma betona, Naučna knjig, Beograd, 1998.; A. R. Ržanicin: Teorija tečenja betona. A. M. Neville: Svojstva betona, Građevinska knjiga, Beograd, 1976.; L. Frgić, M. Hudec: Mehanika kontinuuma i reologija, Zagreb, 2006.; L. Šuklje: Rheological aspects of soil mechanics, John Wiley, London, 1969.; D. R. Land: The theory of linear viscoelasticity, pergamon Press, Oxford, 1960.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski radovi) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radomir Zejak Napomena:
Naziv predmeta: Mehanika kontinuma Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: nema Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim principima nelinearne mehanike neprekidnih
sredina, izučavanje kinematike i dinamike kontinuma, opštih principa u mehanici kontinuma i osnovnih postulata konstitutivnih jednačina
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Gostujući nastavnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja auditorna ili mentorska, učenje i samostalna izrada zadataka i seminarskih radova, konsultacije
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjeljaVI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod Osnovi tenzorskog računa Osnovi tenzorskog računa Geometrija i kinematika deformacije i materijalnih tijela Geometrija i kinematika deformacije i materijalnih tijela Dinamika kontinuma SLOBODNA NEDJELJA Dinamika kontinuma Termodinamika kontinuma Termodinamika kontinuma Konstitutivne jednačine Konstitutivne jednačine Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. M. Mićunović: Primijenjena mehanika kontinuma, Naučna knjiga, Beograd 1990. 2. T.Anđelić: Tenzorski račun, naučna knjiga, Beograd 1967.godine 3. L.E. Malvern: Introduction to the Mechanics of a Continuas Medium, Prentice Hall, 1969. 4. G.A. Holzapfel: Nonlinear Solid Mechanics – a Continuum Approach of Engineers, Hohn Wiley and Soma
Ltd. 2002.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta: Mehanika loma Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: nema Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje kandidata sa osnovnim principima pojave propagacije prslina u
konstrukcijama i projektovanjem konstrukcija otpornih na propagaciju prslina
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Gostujući nastavnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja auditorna ili mentorska, učenje i samostalna izrada zadataka i seminarskih radova, konsultacije
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjeljaII nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod Osnovni pojmovi Linearno elastična mehanika loma Prsline u elastoplastičnim materijalima Otvaranje prslina Opšti slučaj propagacije prslina u ravni SLOBODNA NEDJELJA Dinamika propagacije prslina Numeričke metode u mehanici loma Zamor materijala Primjeri dimenzionisanja konstrukcija primjenom mehanike loma Primjeri dimenzionisanja konstrukcija primjenom mehanike loma Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. D.Šumarac, D. Krajčlinović: Osnovi mehanike loma, Naučna knjiga, Beograd 1990. godine.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta: Teorija plastičnosti Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: nema Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje kandidata sa osnovnim principima teorije plastičnosti,
projektovanje konstrukcija po principima teorije plastičnosti.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radenko Pejović Doc.dr Olga Mijušković
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja auditorna ili mentorska, učenje i samostalna izrada zadataka i seminarskih radova, konsultacije
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod Osnove teorije plastičnosti Uslovi tečenja i ojačanja materijala. Drukerov postulat Uslovi tečenja i ojačanja materijala. Drukerov postulat Elastoplastično savijanje Elastoplastično savijanje SLOBODNA NEDJELJA Elastoplastična torzija Elastoplastična torzija Elastoplastični ravanski problemi Numeričke metode – metod konačnih elemenata Numeričke metode – metod konačnih elemenata Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. M.Kojić: Primijenjena teorija plastičnosti. Mašinski fakultet u Kragujevcu, Građevinski fakultet u Sarajevu,
Kragujevac 1979. 2. Lubarda, V.A., Šumarac, D., Krajčinović, D.: »Preisash Model and Hysteretic Behavior of Ductile materials«,
Eur.J. Mechanics, A, Solids, 12, i 04 445-470, 1993. 3. J.Lubliner: Plasticity Theory, Macmillan Publishing Company, 1990. 4. R. Hajdin: Primjena teorije plastičnosti u proračunu armiranih i prethodno napregnutih konstrukcija,
Građevinski fakultet, Beograd, Naučna knjiga, Beograd 1991.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta: Teorija ljuski Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: produbljivanje i usvajanje novih znanja iz oblasti teorije ljuski
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, istraživački rad, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Osnovni stavovi teorije ljuske. Definicija i osnovne predpostavke. Srednja površ ljuske. Sile u preseku. Bezmomentna teorija ljuski. Bezmomentna teorija rotacionih ljuski. Rotaciono simetrično opterećenje. Rotaciono simetrična deformacija srednje površi rotacione ljuske. Sferna kupola. Bezmomentna teorija konusnih ljuski Bezmomentna teorija cilindričnih ljuski. Kružna cilindrična ljuska Momentna teorija ljuski SLOBODNA NEDJELJA Teorija savijanja rotacione ljuske pri rotaciono simetričnom opterećenju. Uslovi ravnoteže. Deformacija ljuske. Izvijanje ljuski – klasične i savremene analize Plastična teorija ljuski Primjena MKE u rješavanju problema teorije ljuski Računarski algoritmi i softverski paketi Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura C.R. Calladine: Theory of Shell Structures, Cambridge University press; N. Хајдин: Teorija površinskih nosača, deo3. Љуске, Грађевински факултет Универзитета у Београду,1989.; S.Timošenko, S.Vojnovski-Kriger: Teorija ploča i ljuski, Građevinska knjiga, Beograd, 1962.; M.Đurić: Opšta teorija ljuski, predavanja na Građevinskom fakultetu u Beogradu,1985; K.S.Bathe: Finite element procedures in engineering analysis,1982; M.Sekulović: Metod konačnih elemenata, 1988.. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Rakočević Marina Napomena: Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod rukovodioca doktorskih studija i
predmetnog nastavnika
Metod konačnih elemenata Naziv predmeta:
(napredni kurs) Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Produbljivanje i usvajanje novih znanja o metodi konačnih
elemenata Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, istraživački rad, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod. Opšte o MKE Matrična formulacija.Varijaciona formulacija. Aproksimativne metode Opšta teorija MKE Konačni elementi i interpolacione funkcije 1D, 2D i 3D problem Rješavanje statičkih jednačina ravnoteže primjenom MKE Problem slobodnih vibracija. Izvijanje i ostali efekti membranskih sila po MKE SLOBODNA NEDJELJA Nelinearna analiza u MKE Materijalne i geometrijske nelinearnosti u MKE Savremenih kompozitni materijali – modeli MKE Slojevite kompozitne ploče u MKE Računarski algoritmi i softverski paketi Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova Završni ispit Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura K.S.Bathe: Finite element procedures in engineering analysis,1982; J.S.Przemenicki:Theory of matrix structural analysis,1968; A.Ghali,A.M.Neville:Structural analysis,1998; E.Hinton,D.R.J.Owen: Finite element programming,1977; D.Cook: Concepts and Applications of Finite Element Analysis, Second Edition, 1981; M. Sekulović: Metod konačnih elemenata, 1988; Hall O.C.Zienkiewicz i R.L.Tazlor: Finite Element Procedures, 2000; Prentice-Hall:The Finite Element Method, Linear Static and Dinamic Finite element Analysis, J.N.Redy: Theory of laminate composite plates, 2002.. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Marina Rakočević Napomena: Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod rukovodioca doktorskih studija i
predmetnog nastavnika
Naziv predmeta: Mehanika fluida (napredni kurs) Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih jednačina održanja u laminarnom i turbulentnom
strujanju nestišljivih fluida.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjeljaXV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Osnovni pojmovi i njihove definicije: Trajektorija, Materijalni izvod, Strujnica, Emisiona linija. Proticanje zapremine, mase, količine kretanja i energije. Brzine deformacija:brzina dilatacije, zapreminska dilatacija i brzina klizanja. Naponi. Površinske sile. Rad površinksih sila. Zapreminske sile Osnovne jednačine održanja. Osnovna jednačina održanja mase (integralna i diferencijalna) Osnovna jednačina održanja količine kretanja (integralna i diferencijalna, inercijalna sila). Osnovna jednačina održanja ukupne energije i mehaničke energije. SLOBODNA NEDJELJA Veze između napona i deformacija: Navier-Stokes-ove jednačine. O turbulenciji. Laminarno i turbulentno strujanje Osrednjavanje veličina u turbulentnom strujanju. Reynolds-ova jednačina Modeli turbulencije Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. D. Prodanović (2007): Mehanika fluida za studente Građevinskog fakulteta. 2. Georgije Hajdin(2002): Mehanika fluida, knjiga prva, osnove. Građevinski fakultet Beograd. 3. Georgije Hajdin (2002): Mehanika fluida, knjiga druga, uvođenje u hidrauliku. Građevinski fakultet Beograd.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Goran Sekulić Napomena:
Naziv predmeta: Teorija tankozidnih nosača Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, opšti predmeti, dužina trajanja 6 semestara, 180 kredita
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Proučavanje teorije tankozidnih nosača.
Ime i prezime nastavnika:
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, konsultacije, izrada seminarskog rada.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija. Uvod u teoriju tankozidnih nosača. Tankozidni nosači sa otvorenim poprečnim presjekom. Tankozidni nosači sa otvorenim poprečnim presjekom - nastavak. Tankozidni nosači sa zatvorenim poprečnim presjekom. Tankozidni nosači sa zatvorenim poprečnim presjekom - nastavak. Zakrivljeni tankozidni elementi. Slobodna nedjelja Zakrivljeni tankozidni elementi - nastavak. Ramovi od tankozidnih nosača. Ramovi od tankozidnih nosača - nastavak. Tankozidni nosači sa deformabilnim poprečnim presjekom. Uticaj poprečnih ukrućenja na deformaciju tankozidnih nosača. Priprema seminarskog rada. Priprema seminarskog rada. Odbrana seminarskog rada. Završni ispit. Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: N.Hajdin, Teorija tankozidnih nosača, Građevinski fakultet u Beogradu, 1982.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - prisustvo predavanjima i izrada seminarskog rada - seminarski rad 50 do 100 poena - završni ispit do 50 poena - seminarski rad se rade pismeno i brani usmeno - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Duško Lučić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika,
rukovodioca doktorskih studija i kod prodekana za nastavu.
UŽA OBLAST 1: KONSTRUKCIJE
Eksperimentalna analiza Naziv predmeta:
konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
Izborni I,II 7.5 2
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINSKI FAKULTET - doktorske studije
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: - nastavnik: Nebojsa Djuranovic - saradnik:
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Mentorski rad, konsultacije i izrada seminarskog rada
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja
V nedjelja
VI
nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom teme seminarskog rada. UVOD, OPŠTE NAPOMENE, ISTORIJSKI RAZVOJ, VRSTE I TERMINOLOGIJA PRORAČUN I DIMENZIONISANJE NA OSNOVU EKSPERIMENTALNIH REZULTATA TEORIJSKA I PRAKTIČNA POVEZANOST SA OSTALIM INŽENJERISKIM OBLASTIMA RAZVOJ I OSNOVE METODA EKSPERIMENTALNE ANALIZE KONSTRUKCIJA EKSPERIMENTALNA ANALIZA KONSTRUKCIJA MJERNIM TRAKAMA, OSNOVNI PRINCIPI, MJERENJA PROMJENE OTPORA
TAČNOST MJERENJA UGRAĐIVANJE INSTRUMENATA
Slobodna nedjelja PRAKTICNA PRIMJENA MJERNIH TRAKA U LABORATORIJI ANALIZA NAPONA I DEFORMACIJA MJERNA TRAKA KAO SASTAVNI DIO DRUGIH MJERNIH SREDSTAVA - PRETVARAČA SPECIJALNE MJERNE TRAKE OSTALE NAMJENE MJERNIH TRAKA ZA ANALIZU GRAĐEVINSKIH ELEMENATA I KONSTRUKCIJA PRIPREMA SEMINARSKIH RADOVA PRIPREMA SEMINARSKIH RADOVA
Odbrana seminarskih radova.
Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: Nebojsa Djuranovic, Eksperimentalna analiza konstrukcija mjernim trakama, 2008
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - usmeni ispit i ocjena seminarskog rada
Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Nebojsa Djuranovic Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika,
šefa poslijediplomskih studija i kod prodekana za nastavu.
Dinamika konstrukcija Naziv predmeta:
(napredni kurs) Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se dodatna znanja iz Dinamike konstrukcija sa akcentom na upoznavanje (polaznika) sa problemima proračuna konstrukcija usljed dinamičkog operećenja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Stanko Brčić - nastavnik Dr Ljiljana Žugić - nastavnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, konsultacije i izrada seminarskog rada.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja
V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Analiza djelovanja raznih vrsta dinamičkih opterećenja s naglaskom na međusobne razlike. Vibracije kontinualnih sistema. Vibracije linijskih nosača. Vibracije površinskih nosača: ploča i ljuski. Vibracije diskretnih sistema sa više stepeni slobode kretanja. Numeričke metode proračuna. Rješavanje problema svojstvenih vrijednosti i prinudnih vibracija. Analiza uticaja zemljotresa. Seizmički uticaji na građevinske objekte. Uticaji vjetra i eksplozija na konstrukcije. SLOBODNA NEDJELJA Uvod u nelinearnu dinamičku analizu Nelinearna dinamička analiza – prikaz numeričkih procedura. Dinamička stabilnost konstrukcija. Uticaj pokretnog opterećenja: dinamička interakcija mostova i vozila. Numerički modeli realnih konstrukcija. Primjena savremenih računarskih programa u dinamičkoj analizi konstrukcija. Priprema seminarskog rada. Priprema seminarskog rada. Odbrana seminarskog rada. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava) + 10 sati (Priprema) + 55 sati (Dopunski rad)
Literatura V. Brčić: Dinamika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd, 1981. S. Brčić: Dinamika diskretnih sistema, Studentski kulturni Centar, Beograd, 1998. B. Ćorić, S. Ranković, R. Salatić: Dinamika konstrukcija, Univerzitet u Beogradu, 1998. R. Clough, J. Penzien: Dynamics of Structures, 3nd Ed. Computers & Structures Inc, 2003. M.A. Crisfield: Non-linear Finite Element Analysis of Solids and Structures, Vol.1:Essentials, J.Wiley & Sons, 1991, 2000. M.A. Crisfield: Non-linear Finite Element Analysis of Solids and Structures, Vol.2:Advanced Topics, J.Wiley & Sons, 1997, 2000. D. Inman: Engineering Vibration, 2nd Ed. Prentice Hall, 2001. A.K. Chopra: Dynamics of Structures, Prentice Hall, New Jersey, 1995. L. Meirovitch: Computational methods in structural dynamics, Sijthoff & Hoordhoff, 1980.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Ljiljana Žugić i Dr Stanko Brčić
Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, rukovodioca doktorskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Nelinearno modeliranje konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I,II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Položeni predmeti iz matematičke grupe predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Proširenje znanja i priprema za naučna istraživanja u oblasti nelinearne analize konstrukcija
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, istraživački rad, izrada seminarskih radova i objavljivanje naučnih i preglednih radova
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjeljaVIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod. Klasifikacija nelinearnih analiza. Samo materijalna nelinearnost. Velika pomjeranja, ali male deformacije. Velika pomjeranja i velike deformacije. Kontaktni problemi. Primjeri. Jednačine ravnoteže u najopštijem nelinearnom problemu. Metode za rješavanje nelinearnih jednačina kod statičke analize. Inkrementalne metode. Iterativne metode. Newton-Rasphsonova metoda i njene modifikacije. Metod BFGS. Postupak fiktivnih opruga. Metod konstantnog sfernog ili tangentnog luka i metod konstantnog inkrementa spoljnjeg reda. Kriterijum konvergencije. Inkrementalna formulacija osnovnih jednačina kod statičke i dinamičke analize metodom konačnih elemenata. Oznake. Tenzori napona i tenzori deformacija. Princip virtuelnih pomjeranja. Totalna i korigovana Lagrangeova formulacija. Linearizacija jednačina ravnoteže. Formulacija rješenja pomoću MKE. SLOBODNA NEDJELJA Dinamička analiza. Rješenja jednačina ravnoteže u iteracijama. Konstitutivne relacije. Elastičan i neelastičan materijal. Opterećenje zavisno od deformacije. Primjena totalne i korigovane Lagrangeove formulacije u nelinearnoj analizi konstrukcija. Prostorna rešetka i prostorna konstrukcija od užadi. Prostorni sistem od grednih elemenata. Dvodimenzionalni aksisimetričan element ravne deformacije i ravnog naprezanja. Elasto-plastična analiza sistema od grednih elemenata. Trougaoni element za analizu ljuski proizvoljnog oblika. Metode za rješavanje jednačina ravnoteže kod dinamičke analize. Linearna dinamička analiza. Metode direktne integracije. Metoda modalne superpozicije. Nelinearna dinamička analiza. Eksplicitna integracija. Implicitna integracija. Rješenje primjenom modalne superpozicije. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Dunica, Š., Kolundžija, B.: Nelinearna analiza konstrukcija, Naučna knjiga, Beograd, 1986, str. 234 2. Bathe, K.J.: Finite ElementProcedures in Engineering Analysis, Prentice-Hall, Inc. Engelwood Clifs, New
Jersey, 1982. 3. Kojić, M.: Primenjena teorija plastičnosti, Biro za građevinarstvo, Beograd, 1979.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mladen Ulićević Napomena: Nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku
Problemi stabilnosti Naziv predmeta:
čeličnih konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, uža oblast: KONSTRUKCIJE, dužina trajanja 6 semestara, 180 kredita
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Proučavanje teorijskih osnova kod savremenih problema stabilnosti čeličnih konstrukcija.
Ime i prezime nastavnika: Prof.dr Duško Lučić
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, konsultacije, izrada seminarskog rada.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja
V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija. Pojam stabilnosti. Prikaz diferencijalnih i integralnih jednačina na osnovu kojih se rješavaju problemi stabilnosti štapa. Teorija elastične stabilnosti štapa. Prikaz postupaka za rješavanje problema stabilnosti štapa. Energetska metoda. Numeričke metode. Analiza stabilnosti ramovskih nosača u ravni. Izvijanje pritisnutog štapa u neelastičnoj oblasti. Slobodna nedjelja Izvijanje ramovskih nosača u neelastičnoj oblasti. Diferencijalna jednačina izvijanja tankozidnog nosača. Rješenje problema stabilnosti u slučaju bočno-torzionog izvijanja štapa. Teorija elastične stabilnosti ploča. Primjena različitih postupaka određivanja kritičnog i graničnog opterećenja ploča. Energetske metode. Numeričke metode. Priprema seminarskog rada. Priprema seminarskog rada. Odbrana seminarskog rada. Završni ispit. Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: S.P.Timoshenko, J.M.Gere, Theory of elastic stability, McGraw-Hill, London, 1981. P.Dubas, E.Gehri, Behaviour and design of Steel Plated Structures, Applied Statics and Steel Structures, ETH-Honngerberg, ECCS-CECM-EKS, Zurich, 1986.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - prisustvo predavanjima i izrada seminarskog rada - seminarski rad 50 do 100 poena - završni ispit do 50 poena - seminarski rad se rade pismeno i brani usmeno - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Duško Lučić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika,
rukovodioca doktorskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Teorija spregnutih konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, uža oblast: KONSTRUKCIJE, dužina trajanja 6 semestara, 180 kredita
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Proučavanje teorije spregnutih konstrukcija od čelika i betona.
Ime i prezime nastavnika:
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, konsultacije, izrada seminarskog rada.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjeljaII nedjelja
III nedjelja IV nedjelja
V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija. Uvod u spregnute (kompozitne) nosače i konstrukcije. Naponsko deformacijske relacije za beton, prednapregnuti čelik i čelik. Naponsko deformacijske relacije – nastavak. Matematička teorija spregnutih konstrukcija, za slučaj zajedničkog djelovanja betona, čelika za prednaprezanje i čelika. Statički određeni i neodređeni nosači, proizvoljna funkcija tečenja betona, proizvoljan poprečni presjek i proizvoljno opterećenje. Matematička teorija spregnutih konstrukcija – nastavak. Matematička teorija spregnutih konstrukcija – nastavak Slobodna nedjelja Matematička teorija spregnutih konstrukcija – nastavak Primjena metode konačnih elemenata kod spregnutih konstrukcija. Primjena metode konačnih elemenata – nastavak. Osnove nelinearne analize spregnutih konstrukcija. Osnove nelinearne analize – nastavak. Priprema seminarskog rada. Priprema seminarskog rada. Odbrana seminarskog rada. Završni ispit. Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: M.Đurić, Teorija spregnutih i prethodno napregnutih konstrukcija, SANU, Posebna izdanja, Beograd, 1963. J.Lazić, V.Lazić, Opšta teorija spregnutih i prethodno napregnutih konstrukcija, SANU, Posebna izdanja, Beograd, 1982.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - prisustvo predavanjima i izrada seminarskog rada - seminarski rad 50 do 100 poena - završni ispit do 50 poena - seminarski rad se rade pismeno i brani usmeno - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Duško Lučić Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika,
rukovodioca doktorskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Teorija kompozitnih ploča Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet stiču se znanja iz oblasti mehanike i kompozitnih konstrukcija i teorije kompozitnih ploča. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Marina Rakočević Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i konsultacije Sadržaj predmeta:
Pripremna nedjelja I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Kompozitni materijali- opšte, kompozitni materijali sa vlaknima Jednačine elestičnosti za anizotropan materijal Foprmiranje sistema jednačina, primcip virtualnog pomjeranja i varijacione metode Uvod u kompozitne ploče. Konstitutiivne jednačine sloja, transformacija i konstitutivne relacije Klasična i smičuća teorija I reda primijenjena u teoriji slojevitih ploča Jednodimenzionalna analiza kompozitnih ploča SLOBODNA NEDJELJA Specijalni slučajevi ortotropnih ploča CLPt i FSDT Analitičko rješenje CLPT i FSDT Metod konačnih elemenata u analizi kompozitnih ploča Analiza kompozitnih ploča primjenom MKE, CLPT i FSDT Teorija slojeva, opšte Jednačine sistema u Teoriji slojeva. Analitičko rješenje. Primjena MKE u rješavanju jednačina Teorije slojeva. Nelinearna analiza Kompozitnih ploča. Dinamička analiza kompozitnih ploča. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura J.N.Redyy, E.J.Barbero: A plate bending element based on a generalized laminated plate theory, International journal for numerical methods in engineering, vol.28, 2275-2292(1989). D.H.Robbins Jr, J.N.Reddy: Variable kinematic modeling of laminated composite plates, International journal for numerical methods in engineering, vol.39, 2283-2317(1996). J.N.Reddy: Mechanics of Laminated Composite Plates - Theory and Analysis, Department of Mechanical Engineering, Texas A&M University, College Station, 1997. Đ.Vuksanović, M.Rakočević: Formiranje numeričkog modela za analizu ponašanja kompozitnih ploča; naučno istraživački projekat, Podgorica, 2000. -2001. M.Rakočević, Đ.Vuksanović: Analitičko rješenje slojevitih pravougaonih kompozitnih ploča, Monografija Istraživanja, Građevinski fakultet Podgorica, 2000, 253-266. Vuksanović, M.Rakočević: Opšta teorija laminarnih ploča–analitičko rješenje za slobodno oslonjene ploče, Simpozijum o istraživanjima i primjeni savremenih dostignuća u našem građevinarstvu u oblasti materijala i konstrukcija, JUDIMK oktobar 2002, 125-130. Đ.Vuksanović, M.Rakočević: Kompozitne ploče sa delaminacijama- analitičko rješenje za slobodno oslonjene ploče, Simpozijum o istraživanjima i primjeni savremenih dostignuća u našem građevinarstvu u oblasti materijala i konstrukcija, JUDIMK oktobar 2002, 131-136. J.N.Reddy, D.H.Robbins Jr.: Theories and computational models for composite laminates, American Society of Mechanical Engineers, 1994. J.N. Redyy: Theory and analysis of laminated composite plates, Mechanics of Composite Materials and Struktures, 1- 79, 1999. J.N.Reddy: On refined computational models of composite laminates, International for Numerical Methods in Engineering, vol.27, 361-382 (1989)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Marina Rakočević Napomena:
Nelinearno ponašanje betonskih Naziv predmeta:
konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Položeni predmeti iz grupe opštih predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Proširenje znanja i priprema za naučna istraživanja u oblasti betonskih konstrukcija
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mladen Ulićević
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, istraživački rad, izrada seminarskih radova i objavljivanje naučnih i preglednih radova
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjeljaXIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod. Ponašanje armirano betonskih i prethodno napregnutih konstrukcija. Eksperimentalna i teorijska istraživanja. Tipovi i karakteristike loma linijskih i površinskih nosača. Preraspodjela unutrašnjih sila. Metode nelinearne i plastične analize. Primjena nelinearne i plastične analize u betonskim konstrukcijama. Metode rješavanja graničnih problema. Granične teoreme plastične analize.Specifičnosti i ograničenja u primjeni. Linijski elementi. Duktilni presjeci i duktilne konstrukcije. Veza moment-krivina za presjeke i elemente. Parametarska analiza - uticaj betona i armature, uticaj poprečne armatute, uticaj normalnih sila. SLOBODNA NEDJELJA Metode analize. Metoda degradacije krutosti. Koncept plastičnog zgloba u AB konstrukcijama. Kapacitet rotacije. Uticaj smicanja. Primjeri. Ramovske konstrukcije. Ploče. Uslovi plastičnosti i linije loma. Mehanizmi loma ploča. Ploče direktno oslonjene na stubove. Elementi opterećeni u svojoj ravni. Visoke grede i zidni nosači. Uslovi plastičnosti betona u ravnom stanju napona. Rješenja pomoću polja diskontinuiteta. Metoda zamjenjujućih rešetki i njene modifikacije. Odgovor zona sa izraženim naponima smicanja. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: 1. Park, R., Paulay, T.: Reinforced Concrete Structures, John Wiley&Sons, 1975. 2. Aćić, M., Ulićević, M.: Application of theory of plasticity limit theorems in RC structural analysis, Faculty of Civil Engineering
Belgrade, lectures in PhD course, 1993 3. Ulićević, M., Janković, S.: Kapacitet i rotacija plastičnih zglobova AB ramova pri dejstvu zemljotresa različitih karakteristika,
Tehnika - Naše Građevinarstvo (2001), 55(3) 4. Vecchio, F.J., Collins, M.P.: "The Modified Compression Field Theory for RC Elements Subjected to Shear", ACI Journal,
March-April 1986, pp. 219-231 5. Aćić, M., Vujović, A., Ulićević, M.: "Limit States of RC Deep Members with Significant Inclined Cracks", "Modern Concrete
Structures", Monograph, Faculty of Civil Engineering, Belgrade, 1994, pp. 34-44 6. Schlaich,J., Weischede,D.: Praktičan postupak za metodičko dimenzioniranje i konstruiranje u armiranom betonu, (prevod sa
njemačkog), DGKH, Zagreb, 1987. str. 155 7. EUROCODE 2: Design of Concrete Structures - part 1: General Rules and Rules for Buildings, European Commitee for
Standardization, Brussels, 2004., p 253 8. Radulović, O., Aćić, M., Ulićević, M.: RC deep beams with web opennings, fib Symposium “Keep Concrete Attractive”, (2005) 9. Purushothaman, P.: Reinforced concrete structural Elements - Behaviour, Analysis and Design, Tata McGraw Hill, New Delhi,
1984, p709
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mladen Ulićević Napomena: Nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku
Efekti vremenskih deformacija u Naziv predmeta:
konstrukcijama Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Pero Vujović
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja Priprema i upis studija, sa izborom predmeta.
I nedjelja Klasifikacija vremenskih deformacija
II nedjelja Relevantni parametri koji utiču na pojavu i razvoj vremenskih deformacija III nedjelja Tečenje u različitim naponskim stanjima IV nedjelja Mehanizmi i teorije tečenja V nedjelja Odredjivanje vremenski zavisnih deformacija iz eksperimentalnih podataka VI nedjelja Odredjivanje vremnski zavisnih deformacija iz relevantnih parametara
VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJA
VIII nedjelja Metode analize vremenskih deformacija u konstrukcijama IX nedjelja Analiza vremenskih deformacija neisprskalog betona i predhodno napregnutih elemenata X nedjelja Analiza vremenskih deformacija kompozitnih presjeka elemenata konstrukcija XI nedjelja Vremenski zavisna naponska analiza stanja u AB konstrukcijama
XII nedjelja Vremenski zavisna deformcijska analiza u AB konstrukcijama XIII nedjelja Priprema seminarskih radova
XIV nedjelja Priprema seminarskih radova XV nedjelja Odbrana seminarskih radova.
XVI nedjelja Završni ispit Završna nedjelja Ovjera semestra.
XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0do 55sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura Neville, Dilger, Brooks: “Creep of Plain and Structural Concrete” , P.Vujović: Uticaj vremenskih deformacija na granična stanja AB ploča napregnutih u svojoj ravni
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata.
Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Pero Vujović
Napomena:
Savremeni građevinski Naziv predmeta:
materijali i njihova primjena Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P+2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet se obrađuju savremeni građevinski materijali sa posebnim osvrtom na nove aktuelne materijale, kao i izučavanje odgovarajućih svojstava materijala koji su od značaja za njihovu primjenu u građevinarstvu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Radomir Zejak - nastavnik Mr Nataša Kopitović Vuković - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktični rad u laboratoriji sa izradom testova i brojnih primjera,
samostalni istraživački rad, izrada seminarskog rada, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjeljaVI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja XVI nedjelja
Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvodna izlaganja. Osnovni pojmovi vezani za savremene materijale sa aspekata strukture i fenomenologije. Kompozitni materijali. Specijalne vrste betona i maltera i njihova primjena (betoni visokih čvrstoća, laki betoni, teški betoni, SCC betoni, mikroarmirani betoni). Kompozitni materijali. Specijalne vrste betona i maltera i njihova primjena (Mikroarmirani betoni i malteri, polimer modifikovani betoni i malteri, polimer betoni i malteri, epoksidne smole) teški betoni SCC betoni, mikroarmirani betoni). Malteri posebnih namjena: (dekorativni, hidroizolacioni, malteri za zvučnu zaštitu, malteri za zaštitu od zračenja, malteri za zaštitu od požara). Korozija i trajnost materijala (čelik, beton, ...), sa opštim mjerama zaštite. Stepeni agresivnosti sredine i tehnički zahtjevi za mjere zaštite. SLOBODNA NEDJELJA Materijali i sistemi za antikorozionu zaštitu. Izvođenje antikorozione zaštite. Savremene plastične mase: istorijat, podjela svojstva i najčešća primjena u građevinarstvu. Materijali na bazi ugljeničnih – karbonskih vlakana. Savremeni konstrukcijski materijali – armature na bazi polimera i sprezanje sa klasičnim betonima. Ekološki aspekt savremenih građevinskih materijala – zeleno građenje. Principi održivog razvoja i mogućnost recikliranja sa posebnim osvrtom na klasične materijale. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova Završni ispit. Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: Mihailo A. Muravljov, Dragica Lj. Jevtić: Građevinski materijali 2 (2003); Specijalni betoni i malteri, svojstva, tehnologija, primjena – Monografija, Izdavač Građevinski fakultet u Beogradu, editor Mihailo A. Muravljov; Građevinska fizika i materijali – Monografija, Izdavač JUDIMK i Građevinski fakultet u Beogradu; Svojstva svježeg i očvrslog betona u funkciji termohigrometrijskih parametara sredine – Monografija, Izdavač Građevinski fakultet u Beogradu, editor Dragica Lj. Jevtić;
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski radovi) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radomir Zejak, dipl.inž.građ.
Napomena:
Naziv predmeta: Seizmička analiza konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa odabranim oblastima zemljotresnog inženjerstva
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Srđan Janković - nastavnik
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedelja
XVIII-XXI nedelja
Priprema i upis, 1. IDENTIFIKACIJA I OPIS OSNOVNIH MJERA INTENZITETA ZEMLJOTRESA, PARAMETARA SEIZMIČKOG ODGOVORA I MJERA OŠTEĆENJA Identifikacija i opis osnovnih mjera intenziteta zemljotresa Parametri seizmičkog odgovora. Indeksi oštećenja 2. SAVREMENE METODE SEIZMIČKE ANALIZE Performance based design i displacement based design. Push-over analiza. Nelinearne dinamičke analize Inkrementalne dinamičke analize SLOBODNA NEDJELJA 3. MODELIRANJE KONSTRUKCIJA Uticaj modeliranja krutosti na procjenu seizmičkog ponašanja konstrukcije Uticaji drugog reda (P-delta efekti). Uticaj ispune od zidanih zidova na seizmički odgovor 4. PROBABILISTIČKA PROCJENA SEIZMIČKOG ODGOVORA Slučajnosti i neodređenosti prisutne pri seizmičkoj analizi Osjetljivost seizmičkog odgovora na pojedine izvore neodređenosti Pouzdanost seizmičkih analiza. Uspješnost i dovoljnost probablističkih modela Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • FEMA 350 (2000), “Recommended Seismic Design Criteria for New Steel Moment-Frame Buildings”, Federal Emergency
Management Agency, Washington, D.C.Steven L. Kramer, ”Geotechnical Earthquake Engineering” • Krawinkler H. (1996), Pushover analysis: Why, How, When, and When Not to Use It, Proceedings of the 65th Annual
Structural Engineers Association of California Convention, Maui, Hawaii • Krawinkler H. (1997), "Research Issues in Performance-Based Design Seismic Engineering", Seismic Design
Methodologies for the Next Generation of Codes, Bled, Slovenia, 47-58 pp. • Luco N., Cornell C.A. (2001), "Structure-Specific Scalar Intensity Measures for Near-Source and Ordinary Earthquake
Ground Motions", Earthquake Spectra, Oakland, California • Porter K.A. (2003), "An Overview of PEER's Performance-Based Earthquake Engineering Methodology", Ninth International
Conference on Applications of Statistics and Probability in Civil Engineering (ICASP9), San Francisko
• Vamvatsikos D. (2002), "Seismic Performance, Capacity and Reliability of Structures as Seen Through Incremental Dynamic Analysis", Doctoral Dissertation, Stanford University, Stanford, 152 pp.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Srđan Janković Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika šefa poslijediplomskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Probabilistička seizmička analiza Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa novim pristupima u oblasti zemljotresnog inženjerstva zasnovanim na probabilističkom formatu
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja
Završna nedelja XVIII-XXI nedelja
Priprema i upis Uvod. Osvrt na postojeću literaturu i istraživanja. Probabilistička metodologija seizmičkog projektovanja zasnovana na ponašanju. Probabilističke analize seizmičkog hazarda. Izbor zemljotresnih zapisa i načina skaliranja za potrebe probabilističke seizmičke analize. Nelinearna dinamička analiza. Probabilističke seizmičke analize odgovora konstrukcije. Izbor mjera intenziteta zemljotresa IM . Izbor parametra seizmičkog odgovora EDP. Definisanje zavisnosti između mjere intenziteta zemljotresa IM i parametra seizmičkog odgovora EDP Kumulativne funkcije raspodjele parametra seizmičkog odgovara EDP. Probabilističke seizmičke analize oštećenja konstrukcije Definisanje graničnih stanja (nivoa ponašanja) i odgovarajućih nivoa oštećenja Izbor parametra oštećenja DM. Krive povredljivosti. Probabilističke seizmičke analize gubitaka na konstrukciji Odbrana seminarskih radova Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • Aitchison J., Brown J.A.C. (1957) The Lognormal Distribution. Cambridge University Press, Cambridge, UK.
• Benjamin J.R., Cornell C.A. (1970) Probability, Statistics and Decision for Civil Engineers.McGraw-Hill Book Company, New York, 684 pp.
• Erberik M, Elnashai A (2004) Fragility Analysis of Flat–slab Structures.
• FEMA 445 (2006) Next-Generation Performance-Based Seismic Design Guidelines.
• Ghobarah A. (2004) On Drift Limits Associated with Different Damage Levels.
• PEER Technical Report (2010) Technical Report for the PEER Ground Motion DatabaseWeb Application.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika šefa poslijediplomskih studija i kod prodekana za nastavu.
Naziv predmeta: Sistemi mostova velikih raspona Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Pero Vujović
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja Priprema i upis studija, sa izborom predmeta.
I nedjelja Klasifikacija mostova velikih raspona
II nedjelja Ekonomska opravdanost izgradnje mostova velikih raspona
III nedjelja Savremeni zahtjevi u projektovanju mostova velikih raspona
IV nedjelja Ograničavajući parametri za različite sisteme mostova velikih raspona
V nedjelja Tehnologije izgradnje mostova velikih raspona
VI nedjelja Tehnologije izgradnje mostova velikih raspona
VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJA
VIII nedjelja Efekti i analiza temperaturnih uticaja na mostove velikih raspona
IX nedjelja Efekti i analiza uticaja vremenskih deformacija na mostove velikih raspona
X nedjelja Efekti i analiza uticaja vjetra na mostove velikih raspona
XI nedjelja Efekti i analiza sezmičkih uticaja na mostove velikih raspona
XII nedjelja Sistemi dinamičke izolacije mostova velikih raspona
XIII nedjelja Priprema seminarskih radova
XIV nedjelja Priprema seminarskih radova
XV nedjelja Odbrana seminarskih radova.
XVI nedjelja Završni ispit Završna nedjelja Ovjera semestra.
XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0do 55sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura Evrokodovi, Bridges: Dubrovnik 2006, Priestly: Seismic design of bridges
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata.
Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Pero Vujović
Napomena:
Naziv predmeta: Visoke brane Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: nema Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim principima projektovanja i proračuna brana
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radenko Pejović Mr Radivoje Mrdak
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja auditorna ili mentorska,upoznavanje sa numeričkim programima i izrada seminarskog rada
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod Osnovi projektovanja Osnovi projektovanja Podloge za projektovanje Podloge za projektovanje Statički i dinamički uticaji SLOBODNA NEDJELJA Statički i dinamički uticaj Linearne analize Linearne analize Nelinearne analize Nelinearne analize Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. Mrdak R., Pejović R., Kovačević V., Janjević S.: Uticaj proračunskog modela na rezultate statičke i
dinamičke analize lučnih brana, I kongres JDV, Budva 1997. 2. Pejović R., Mrdak R., Kovačević V.: Uticaj deformacionih karakteristika stijene na rezultate statičke i
dinamičke analize visoke lučne brane, 1997. 3. Sekulović M., Pejović R., Mrdak R.: Earthquake response of high arch dams«, XI European Conference on
Earthquake Engineering, Pariz, 6-11. Septembar 1988. 4. Sekulović M., Mrdak R., Pejović R., Mijušković O.: Analysis of seismic response of high arch dams on the
basis of energy balance«, 13th World Conference on Earthquake Engineering Vankuver, B.S., Canada, August 2004.
5. Pejović R., Mrdak R., Mijušković O.: Analysis of seismic response of the Mratinje high arch dam, the 14th World Conference on Earthquake Engineering, October 12-17.2008., Beijing, China.
6. Živaljević R.: Osnovi hidrotehnike, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
UŽA OBLAST 2: GEOTEHNIKA
Naziv predmeta: Teorijska mehanika tla Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Mehaničko ponašanje tla. Veze napona i deformacija Deformacije sa spriječenim bočnim širenjem. Promjena zapremine u edometarskom i triaksijalnom opitu. Princip efektivnih napona, koeficijent pornog pritiska, uopštvanje parametara pornog pritiska. Porni pritisci u nedreniranim uslovima u nepotpuno zasićenom tlu. Laboratorijska i terenska mjerenja SLOBODNA NEDJELJA Laboratorijska mjerenja smičuće čvrstoće; opit direktnog smicanja i triaksijalni opit. Opit krilnom sondom i penetracioni opiti. Kriterijumi loma. Praktični kriterijumi loma. Osobine trodimenzionalnih naponskih prostora. Rezultati standradnih opita čvrstoće sitnozrnog tla. Čvrstoća i ponašanje krupnozrnih materijala. Koncept kritičnog stanja tla Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta: Specijalna poglavlja iz
mehanike stijena Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Zvonko Tomanović, vanredni profesor
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja
X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Klasifikacija stijena. Intaktne stijene i stijenska masa. Primarni naponi u stijenskoj masi i njihovo mjerenje. Ponašanje ispucale stijene i mehaničke osobine. Ponašanje površi slabljenja – smanjenih mehaniikih karakteristika stijene. Grafička prezentacija geoloških podataka. Testiranje smičuće otpornosti diskontinuiteta. Hrapavost spojica. SLOBODNA NEDJELJA Smičuća optornost diskontinuiteta – spojnica. Efekat vodenog pritiska. Osnovne jedinačine deformabilnog tijela: elastičnost, elasto-plastičnost i elasto- visokoplastičost Kriterijumi loma. Konstitutivne relacije za ispucalu stijensku masu. Neki kriterijumi uslova loma primjenjeni na stijensku masu. MKE i primjena u mehanici stijena. Vremenski zavisni efekti i deformacije u stijeni – puzanje. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta: Interakcija tla i konstrukcije Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjeljaII nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Opis problema interakcije tla i konstrukcije. Pojedini problemi interakcije. Interakcija kod različitih tipova konstrukcija (zidane, betonske, čelične, monolitne-montažne, i td). Analiza interakcije primjenom modela zasnovanih na elastičnosti: greda na elastičnoj podlozi, bočno opterećeni šipovi, osno opterećeni šipovi, temeljna ploča. Poboljšani Winklerov model. Iterativni postupak interakcije zgrade na plitkim temeljima korištenjem Winklerovog modela. Fazna izgradnja. Relativna krutost temelja. SLOBODNA NEDJELJA Dvodimenzionalne analize metodom konačnih elemenata: plitki temelji, šipovi, potporne konsrukcije, dijafragme Drenirana i nedrenirana stanja, konsolidacija. Nelinearni modeli tla i konstrukcije, ponašanje na kontaktu tla i konstrukcije. Trodimenzionalne analize interakcije kod fundiranja i tunela u tlu. Primjena metode konačnih elemenata. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Specijlana poglavlja iz podzemnih Naziv predmeta:
konstrukcija Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta:
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Zvonko Tomanović, vanredni profesor
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Podzemne konstrukcije - definicije. Stanje napona oko podzemnih konstrukcija. Primarno i sekundarno stanje napona oko krunžog otvora u elastičnoj sredini. Naponsko stanje u funkciji vremena. Deformacije i pomjeranja stijenske mase oko kružnog otvora. Određivanje naprezanja oko kružnog otvora za idealno elasto-plastičana materijal. SLOBODNA NEDJELJA Stanje naprezanja za Hoek-Brow-nov uslov plastičnosti. Stabilnost tunela u visoko-elastičnoj sredini.
Mjerenje primarnog stanje napona u stijenskoj masi i sekundarnog stanje napona oko podzemnog otvora.
Rješavanje elasto-plastičnih problema primjenom metode konačnih elemenata. Kvazi-trodimenzionalna analiza. Postupak i metode rješavanja problema.
Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Naziv predmeta:
Specijalna poglavlja iz dinamike tla
Šifra predmeta Status predmeta
Semestar Broj ECTS kredita
Fond časova
Izborni II 7,50 2P+2V
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Smjer GEOTEHNIČKI, Doktorske studije, dužina trajanja 2 semestra i 60 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o ponašanju tla pri dejstvu dinamičkog opterećenja Ime i prezime nastavnika i saradnika: Nastavnik po pozivu Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, vježbe, konsultacije Sadržaj predmeta Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra
I nedelja Priroda i tipovi dinamičkog opeterećenja tla. Značaj dinamike tla.
II nedelja Osnove teorije vibracija. Sistem sa jednim stepenom slobode. Sistem sa dva stepena slobode. III nedelja Prostiranje talasa u elastičnoj sredini.
IV nedelja Svojstva dinamički opterećenog tla. Procjena dinamičkih svojstava tla: laboratorijska ispitivanja, mjerenja na terenu, empirijske korelacije.
V nedelja Vibracije temelja. Temelji mašina. VI nedelja Dinamička nosivost plitkih temelja VII nedelja Slobodna nedelja VIII nedelja Temelji mašina na šipovima
IX nedelja Zemljotresi i vibracije tla.
X nedelja Analiza odgovora tla
XI nedelja Efekti lokacije i projektna pomjeranja tla
XII nedelja Likvefakcija XIII nedelja Seizmička stabilnost kosina.
XIV nedelja Seizmički horizontalni pritisci na potporne zidove.
XV. nedelja Dinamička interakcija tlo-konstrukcija XVI. nedelja Završni ispit Završna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok
OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sata i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 3 sata vježbi 3 sata i 20 minuta samostalnog rada
U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati) Struktura opterećenja: 149 sata i 20 min. (Nastava)+18 sati i 40 min. (Priprema)+42 sata (Dopunski rad)
- Literatura: - Das, B.M.,“Principles of soil dynamics“,PWS Kent Publishing Company, Boston,1993. - Kramer, S.L., “Geotechnical earthquake engineering”, Prentice Hall,1996. - Ishihara, K. “Soil Behaviour in Earthquake Geotechnics“,Oxford University press, 1996. - Miroslav Debeljković, “Temelji mašina”, Energoprojekt - Industrija, Beograd, 1985. - Wolf, J.P. (1985) Dynamic soil-structure interaction. Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice-Hall
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen. Posebne naznake za predmet:
Napomena: Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod Šefa studijskog programa i predmetnog nastavnika.
Naziv predmeta: Numeričke metode u geotehnici Šifra predmeta
Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet se obrađuju numeričke metode geotehnici: karakteristike mehaničkog ponašanja tla i stijene pri njihovom numeričkom modeliranju, numeričke metode koje se primjenjuju i putevi rješavanja pojedinih problema u geotehnici. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Nastvanik po pozivu
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, izrada primjera, samostalni istraživački rad, izrada seminarskog rada, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta.
I nedjelja Uvodna razmatranja: Metod konačnih elementa (MKE) i geotehnički problemi. Ulazni podaci i predistorija opterećenja. Numerički modeli i stvarno mehaničko ponašanje tla i stijene. Mehaničke osobine zemljanih materijala, struktura i fizička anizotropija. Prirodno-primarno naponsko stanje i prekonsolidacija.
II nedjelja Čvrstoća. Uticaj pornih pritisaka. Karakteristike geomaterijala pri numeričkom modeliranju. III nedjelja Tlo i stijena kao dvofazni materijal (pri potpunoj zasićenosti). Efektivni naponi – konstitutivne jednačine.
Generisanje i disipacija pornih pritiska. Porni fluid. Porozna sredina. Dilatancija. Linearna konsolidacija. IV nedjelja Idealno elasto-plastični model. Elasto-viskoplastičnost. Plastičnost u totalnim naponima. V nedjelja Neki korisne forme izotropne površi popuštanja za tlo i stijensku masu. Vremenski zavisne deformacije
geomaterijala –puzanje VI nedjelja Dvodimenzinalna analiza. Trodimenzonalna analiza. Kvazi trodimezionalna analiza. VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja Konačni elementi za fundiranje, diskontinuitete (pukotine) i fluide. Dvodimenzinalni kontaktni elementi.
Trodimenzinalni kontaktni elementi. Elementi fluida. Metod graničnih elemeneta u geotehnici. IX nedjelja Seizmička analiza konstrukcija od tla. X nedjelja Analiza ispucale stijene. Osobine ispucale stijene. Mehaničko ponašanje diskontinuiteta, testerasti
model. Analiza napona i deformacija. XI nedjelja Elasto plastična analiza u projektantskoj praksi kod podzemnih otvora. Geotehnički model, matrijalni
model, proračunski model i numerički model. XII nedjelja Tipični proračunski problemi u tunelogradnji. Stabilnost tunelskog otvora. Interakcija podgradei stiijenske
mase. Povratna analiza i interpretacija mjerenja u toku iskopa. XIII nedjelja Tačnost ulaznih podataka i naponsko-deformacijska analiza-proračuni. Uzroci grešaka u MKE. Proračun
napona. Teoretski pristup poboljšanju proračuna napona. Numeričke greške. XIV nedjelja Priprema seminarskih radova XV nedjelja Odbrana seminarskih radova. XVI nedjelja Završni ispit. Završna nedjelja Ovjera semestra. XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno 7.5 kredita x 40/30 = 10 sati Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati) Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: G.Gudehus, Finite Elements in Geomehchanics, John Wiley & Sons, 1977; G.N.Pande, G. Beer & J.R Williams, Numerical Methodss in Rock Mechanics, 1990; M: Skulović, Metod konačnih elemenata, Građevinska knjiga, 1990; dopuniti
- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski radovi) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - - završni ispit do 50 poena. - - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović, dipl.inž.građ. Napomena:
Naziv predmeta: Reologija geomaterijala
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita. Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet se obrađuje reologija (teorija) idealnih materijala, sa posebnim
osvrtom na reologiju realnih materijala: tla i stijene (geomaterijali). Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Zvonko Tomanović
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, izrada testova i brojnih primjera, samostalni istraživački rad, izrada seminarskog rada, konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. I nedjelja Uvodna izlaganja. Osnovni pojmovi vezani za pojam reologije i značaj poznavanja ponašanja
materijala pri pormjeni napona u tokom vremena. II nedjelja Rekapitulacija osnovnih jednačina elastičnosti. Teorija naprezanja i deformacija, veze između
unutrašnjih sila i komponenata tenzora napona i deformacija, statički uslovi ravnoteže, glavni naponi i deformacije, interpretacija tenzora napona i deformacija i njihove veze, brzina deformacija, brzina prirasta naprezanja.
III nedjelja Osnovne postavke visko-elasto-plastičnog modela. Uslovi plastičnosti za realne materijale. Reološki modeli: Materijali idealnih svojstava (Hooke-ov materijal, Saint Venant-ov materijal, Viskozni fluid).
IV nedjelja Reološki modeli sa dva elementa: Viskoelastičan Kelvin – Voigtov materijal, viskoelastičan Maxwell-ov fluid, elastoplastičan materijal. Složeni reološki modeli sa više elemenata: Binghamov model i ostali modeli reološki modeli (kombinacije jednostavnijih modela).
V nedjelja Karakteristike realnog mehaničkog ponašanja tla i stijenske mase. Klasična teorija za kratkotrajni uslov loma.
VI nedjelja Plastičnost stijena: eksprimentalna evidencija i konstitutivne hipoteze. Funkcija plastičnog potencijala i uslov plastičnosti. Primjeri za dilatantnu stijenusku masu.
VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja Elasto/viskoplastične konstitutivne jednačine: eksprimentalna evidencija i konstitutivne hipoteze.
Konstitutivne jednačine. IX nedjelja Kompleksni reološki modeli ponašanja tla i stijene. X nedjelja Puzanje stijena. Kompleksni reološki modeli puzanja stijena. XI nedjelja Puzanje oko tunela: linearno viskoelastičan model, elasto/viskoplastični model. Puzanje,
dilatancija/kompesibilnost, oštećenja i lom oko tunela. XII nedjelja Analiza podgrađivanja tunela. Lienarno elastična podgrada i linearno viskoelastična stijena XIII nedjelja Priprema seminarskih radova. XIV nedjelja Priprema seminarskih radova. XV nedjelja Odbrana seminarskih radova. XVI nedjelja Završni ispit. Završna nedjelja Ovjera semestra. XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati Struktura:
3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
U toku semestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati) Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: N. Cristescu, Rock Reology, Kluwer Academic Publishers, 1989; N. Cristescu & U. Hunsche, Time efects in Rock Mechanics, Jonh Wiley and sons, 1998; C. Asszonyi & R. Richter, The Continuum theory of Rock Mechanics, Trans Tech Publications,1979; L. Frgić, M. Hudec: Mehanika kontinuuma i reologija, Zagreb, 2006.; L. Šuklje: Rheological Aspects of Soil Mechanics, John Wiley, London, 1969.; D. R. Land: The theory of linear viscoelasticity, pergamon Press, Oxford, 1960.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski radovi) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zvonko Tomanović, dipl.inž.građ. Napomena:
UŽA OBLAST 3: HIDROTEHNIKA
Naziv predmeta: Deterministički hidrološki modeli Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Razumevanje koncepta hidrološkog modeliranja u istorijskom kontekstu i primjena odabranih savremenih modela.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Osnovni principi procesa padavine-oticaj i njegovog modeliranja Istorijski osvrt. Ulazni podaci Konceptualni modeli Konceptualni modeli Konceptualni modeli SLOBODNA NEDJELJA Fizički zasnovani distribuirani modeli Fizički zasnovani distribuirani modeli Fizički zasnovani distribuirani modeli Ocena parametara modela i analiza neizvesnosti Primjene Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1.Jovanović, S. (1990) Parametarska hidrologija, skipta za poslediplomske studije, Građevinski fakultet, Beograd. 2.Beven, K. (2001) Rainfall-runoff modelling – The Primer, Wiley. 3.Lynsley, R.K., Kohler, M.A. and Paulhus, J.H.L. (1982) Hydrology for Engineers. McGraw Hill.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Goran Sekulić Napomena:
Naziv predmeta: Strujanje vode u poroznoj sredini
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Razumevanje koncepta numeričkog modeliranja dinamike strujanja u poroznoj sredini.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod. Osnovni elementi hidrološkog bilansa Fizičko-mehanička svojstva zemljišta Fizički zakoni kretanja fluida u zemljištu Hidraulika bunara – osnovni i napredni analitički modeli neustaljenog strujanja Analitički modeli sa dvostrukom poroznošću. SLOBODNA NEDJELJA Interakcija vode i porozne sredine – efektivni naponi u tlu Višefazno strujanje u poroznoj sredini. Numeričko modeliranje neustaljenog strujanja metodom konačnih razlika. Numeričko modeliranje neustaljenog strujanja metodom konačnih elemenata. Primeri iz prakse Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1 .Bear, J. (1988), Dynamics of fluids in porous media, McGrow-Hill, New York 2. Freeze, R.A. and Cherry, J.A. (1979), Groundwater, Prentice Hall, New Jersey
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Milan Radulović Napomena:
Naziv predmeta: Hidraulika hidrotehničkih objekata
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: . Osposobiti kandidata za samostalno projektovanje složenih hidrotehničkih objekata (hidrauličko dimenzionisanje i oblikovanje).
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Objekti za evakuaciju velikih voda (EO): uloga i osobenosti. Dispozicije EO. Prelivna brana kao EO: sa i bez ustava, hidrauličko dimenzionisanje i oblikovanje, koeficijent prelivanja, brzotok prelivne brane: hidraulički proračun samoaeracija, kavitacija i aeracija. Objekti za povezivanje sa donjom vodom: Umirujući bazeni. Ski-odskok i potopljeni odskok Preliv sa brzotokom i Bočni preliv: hidraulički proračun sabirnog kanala Šahtni preliv: hidraulički proračun. Stepenasti preliv. Pomoćni prelivi. SLOBODNA NEDJELJA Ostali tipovi evakuacionih objekata Analiza pulzacija pritiska u umirujućem bazenu. Površinski zahvati: hidrauličko dimenzionisanje, dispozicije i tipovi. Bočni zahvat, zahvat u dnu (Tirolski zahvat). Dubinski zahvati i temeljni ispusti: hidraulički proračunu, najčešće greške u projektovanju i izvođenju, osnovne dispozicije i tipovi. Ostali kratki objekti . Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. Lj.Savić, Uvod u hidrotehničke građevine 2. Chugaev,R.R. , (1982), “ Gidravlika”, Leningrad Energoizdat. 3. Hajdin, G., (2007), “Mehanika fluida, knjiga treća, ”, BEOGRAD.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
Upravljanje čvrstim otpadom Naziv predmeta:
(napredni kurs) Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Da upozna studente sa specifičnostima ove oblasti i osposobi ih da samostalno uz pomoć informatičkih alata rješava probleme vezane za upravljanje čvrstim otpadom uz minimalne poremećaje prirodne i izgrađene životne sredine.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja
IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Osnove integralnog upravljanja čvrstim otpadom, globalni problemi, stanje u okriženju i kod nas Karakterizacija otpada, produkcija Prikupljanje otpada, metode organizacije i procene količina. Optimalno projektovanje transporta, razdvajanja i odlaganje otpada na sanitarne deponije. Izbor i priprema lokacije Projektovanje deponija, geotehnički aspekti, drenaža, tretman procednih voda, sistemi za zaštitu podzemnih i površinskih voda, vazduha, fizičko obezbeđenje. Energetski apstekti upravljanja otpadom SLOBODNA NEDJELJA Energetska vrednost otpada, sagorevanje, kontrola zagađenja vazduha. Organizacija preduzeća za upravljanje čvrstim otpadom Pokazatelji uspešnosti i učinka (indikatori performansi). Metodologije zatvaranja i rekultivacije sanitarnih deponija Hidaulički i geotehnički problemi osnovnih sistema funkcionisanja sistema za drenažu, zaštitu površinskih i podzemnih voda, vazduha i zemljišta Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. G. Kiely, Environmental Engineering, JohnWiley and Sons, Inc., McGraw Hill, 1997. 2. G. Tchobanoglou et al., Integrated Solid Waste Management, McGraw-Hill, 1993.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Goran Sekulić Napomena:
Naziv predmeta: Hidroinformatika Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II, 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: . Razumjevanje koncepta integracije i analize podataka i razvoja i primjene matematičkih modela u hidrotehnici, kao i primjenu metoda globalne optimizacije u modeliranju složenih hidrotehničkih sistema
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Osnove relacionih baza podataka. Osnove SQL-a. Osnovni algoritmi teorije grafova: pretraživanje grafa po dubini, pretraživanje grafa po površini, pronalaženje najkraćeg puta, minimalno razapinjuće stablo. Direkcioni aciklični grafovi, topološko sortiranjegrafa. Primjena algoritama iz oblasti grafova u hidrotehnici. Algoritmi za prostornu analizu podataka (computational geometry algorithms) Formiranje digitalnog modela terena za potrebe hidroloških analiza. SLOBODNA NEDJELJA Algoritmi za delineaciju slivne površine Osnove GIS-a. Rasterski i vektorski prikaz podataka. Metode globalne optimizacije Modeli u hidrotehnici, problemi prostorne i vremenske razmere u modeliranju, problemi kalibracije i verfikacije modela
Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. Babovic.V, (1996) Hydroinformatics, Emergence, Evolution, Intelligence, IHE Delft, 2. Kumar.P. (2005) Hydroinformatics: Data Integrative Approaches in Computation, Analysis, and Modeling
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Goran Sekulić Napomena:
Integralno upravljanje Naziv predmeta:
gradskim vodama Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim postavkama integralnog, holističkog pristupa
upravljanjem vodama u urbanim, gradskim sredinama
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod Integralno upravljanje gradskim vodama i realističke strategije u realizaciji Milenijumskog Razvojnog Cilja Upravljanje gradskim vodama Planiranje. Upravljanje izvorima voda u gradskim sredinama Upravljanje zahtjevima za vodom. SLOBODNA NEDJELJA Upravljanje gradskim vodama u vanrednim okolnostima Uslovi za projektovanje održivih vodovodnih i kanalizacionih sistema Interakcije sistema sa eko-sistemom Upravljanje podacima i informacijama Primjeri iz prakse Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. Tejada-Guibert, J.A. and C. Maksimovic (2001): Frontiers in Urban Water Management – Deadlock or Hope, edited by C. Maksimovic and J.A. Tejada-Guibert, pp 399-409, IWA Publishing, London, England. RCUWM (2006): Training of Trainers Manual (ToT) on Integrated Urban Water Management.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Goran Sekulić Napomena:
Naziv predmeta: Numeričke metode u hidrotehnici Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobiti kandidata za samostalno korišćenje numeričkih metoda koje se
koriste u hidrotehnici
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladavanja gradiva:
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjeljaII nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Izvori grešaka pri numeričkom rješavanju problema Interpolacija i aproksimacija. Izračunavanje vrijednosti integrala Numeričko diferenciranje Rješavanje sistema nelinearnih jednačina Rješavanje sistema nelinearnih jednačina SLOBODNA NEDJELJA Rješavanje običnih diferencijalnih jednačina Rješavanje običnih diferencijalnih jednačina Rješavanje paraboličnih, hiperboličnih i eliptičnih parcijalnih diferencijalnih jednačina Metoda konačnih zapremina. Metoda konačnih elemenata Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1. Hildebrand, F.B., “Introduction to Numerical Analysis”, McGraw-Hill, New York, 1974. 5. 2. Jovanović, M., “Osnove numeričkog modeliranja ravanskih otvorenih tokova”, Gradjevinski fakultet Beograd, 1998. 3. Radunović, D., “Numeričke metode”, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1998. 4. Radojković, M., Klem, N., “Primjena računara u hidraulici”, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena:
UŽA OBLAST 4: SAOBRAĆAJNICE
Naziv predmeta: Menadžment infrastrukture Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I,II 7.5 3P + 2IR
Studijski programi za koje se organizuje: GRAĐEVINARSTVO - Smjer SAOBRAĆAJNI, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje dodatnih znanja iz oblasti menadžmenta infrastrukture.
Ime i prezime nastavnika: - nastavnik po pozivu - saradnik po pozivu
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Definicija sistema upravljanja i rukovođenja putnom infrastrukturom. Osnove vrednovanja puteva (saobraćajno-tehničko). Osnove vrednovanja puteva (građevinsko-tehničko). Osnove vrednovanja puteva (karakteristike podsistema održavanja). Baza podataka. Ocjena stanja kolovoza (na nivou mreže). Ocjena stanja kolovoza (na nivou dionice puta) SLOBODNA NEDJELJA Baza podataka, analiza rizika za kosine i klizišta. Baza podataka, analiza rizika za kosine i klizišta. Baza podataka zaštite puta od podzemnih i površinskih voda. Baza podataka zaštite puta od podzemnih i površinskih voda. Banka putnih podataka Priprema seminarskog rada Priprema seminarskog rada Odbrana seminarskog rada Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
Način polaganja ispita: Ispit se polaže kroz izradu i odbranu seminarskog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Specijalna poglavlja Naziv predmeta:
projektovanja puteva Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I,II 7.5 3P + 2IR
Studijski programi za koje se organizuje: GRAĐEVINARSTVO - Smjer SAOBRAĆAJNI, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje dodatnih znanja iz oblasti projektovanja puteva.
Ime i prezime nastavnika: - nastavnik po pozivu - saradnik po pozivu
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Planiranje i organizacija istraživanja elemenata puta za bezbjedniji saobraćaj. Pravljenje studije istraživanja. Planiranje i izvođenje eksperimenata za istraživački poduhvat. Obrada i prikaz rezultata istraživanja. Javno izlaganje i prezentacija rezultata istraživanja. Komparativne analize projektnih elemenata. Opšta analiza kibernetičkog sistema vozač-vozilo-okolina. SLOBODNA NEDJELJA Opšta analiza kibernetičkog sistema vozač-vozilo-okolina. Analiza sigurnosti puteva (teorijska i eksperimentalna istraživanja). Analiza sigurnosti puteva (teorijska i eksperimentalna istraživanja). Istraživački zadaci savremenog planiranja i projektovanja puteva. Priprema seminarskog rada Priprema seminarskog rada
Odbrana seminarskog rada Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Način polaganja ispita: Ispit se polaže kroz izradu i odbranu seminarskog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA:
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Prostorno planiranje i projektovaje Naziv predmeta:
saobraćaja Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sistema prostornog planiranja, vrste i funkcije prostornih planova.
Saobraćaj u prostornim planovima: privredna funkcija i urbana funkcija. Savremene tendencije razvoja konurbacijskih struktura i saobraćaja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelisava Kalezić,d.i.a. mr Marija Jevrić, d.i.g.
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja u vidu iznošenja koncepata, interaktivne diskusije, seminarski radovi, individualna istraživanja i prezentacije polaznika
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Kratak pregled isorijskog razvoja naselja i planerskih praksi. Savremeni sistemi prostornog planiranja. Vrste i sadržaj prostornih planova. Odluke, izrada, usvajanje i primjena prostornih planova. Saobraćaj kao privredna djelatnost u prostornim planovima. Odnos saobraćaja sa srugim prostornim sadržajima. Različiti vidovi saobraćaja, razvoj, povezivanje i uticaj na prostor Saobraćaj i integrisanost prostora. SLOBODNA NEDJELJA Saobraćaj i dezintegrisanost prostora. Saobraćaj i istorijsko – kulturološki identitet prostornih cjelina. Saobraćajnice kao koridori infrastrukturnih sistema regionalnih i međuregionalnih prostornih cjelina. Uticaj saobraćaja na hijerarhiju prostornih cjelina i centara Saobraćaj i predio (pejzaž, krajolik). Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 =225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura Mamford,L.: Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1988.; Stojkov, B.: Plan i sudbina grada, Građevinska knjiga, Beograd, 1991.; Tošković, B.: Uvod u prostorno i urbanističko planiranje, Grosknjiga, Beograd, 1996.Maletin, M.:Planiranje prostora i saobraćaja, Građ. fakultet, Beograd, 2004.; Maletin, M.: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima, Orion, Beograd, 2005.; Adamović, M.: Uvod u saobraćaj 1i 2, Saobraćajni fakultet, Beograd,2003.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jelisava Kalezić Napomena:
Urbanističko Naziv predmeta:
planiranje saobraćaja Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sistema urbanističkog planiranja, vrste i funkcije urbanističkih
planova. Urbana funkcija saobraćaja u urbanističkim planovima. Savremene tendencije razvoja urbanih struktura i saobraćaja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelisava Kalezić,d.i.a.
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja u vidu iznošenja koncepata, interaktivne diskusije, seminarski radovi, individualna istraživanja i prezentacije polaznika
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Kratak pregled isorijskog razvoja naselja i planerskih praksi. Savremeni sistemi urbanističkog planiranja. Vrste i sadržaj urbanističkih planova. Odluke, izrada, usvajanje i primjena urbanističkih planova. Urbane funkcije, nastanak, razvoj i značaj. Odnos saobraćaja kao urbane funkcije i ostalih urbanih funkcija. Analiza urbane funkcije saobraćaja sa raznih aspekata: funkcionalnog povezivanja gradskih zona, mreže i hijerarhije gradskih centara, pješačkih zona. Saobraćaj i integrisanost urbanog prostora. SLOBODNA NEDJELJA Saobraćaj i dezintegrisanost urbanog prostora. Saobraćaj i istorijsko – kulturološki identitet grada. Saobraćajnice kao koridori infrastrukturnih gradskih sistema. Saobraćajnice kao javni prostor Saobraćaj, urbani dizajn i likovni izraz gradskih zona. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura Mamford,L.: Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1988.; Stojkov, B.: Plan i sudbina grada, Građevinska knjiga, Beograd, 1991.; Tošković, B.: Uvod u prostorno i urbanističko planiranje, Grosknjiga, Beograd, 1996.; Tošković, B.: Urbani dizajn, Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka, 2000. Maletin, M.:Planiranje prostora i saobraćaja, Građ. fakultet, Beograd, 2004.; Maletin, M.: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima, Orion, Beograd, 2005.;
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jelisava Kalezić Napomena:
Urbana ekologija Naziv predmeta:
sa aspekta saobraćaja Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO – Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestara i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa pojmovima ekologija, urbana ekologija i inženjerska ekologija.
Odnos između tih disciplina i značaj tih disciplina za zaštitu životne sredine.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Jelisava Kalezić,d.i.a. mr Marija Jevrić, d.i.g.
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, razrada koncepata, interaktivni dijalog, seminarski radovi, studije slučaja
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Upoznavanje sa zakonskom regulativom zažtite životne sredine u Crnoj Gori. Obaveze planera, projektanata, investitora, istraživača, pojedinaca i zajednice u očuvanju ravnoteže životne sredine. Pojmovi građene i prirodne sredine. Životna sredina i antropogeni uticaji. Urbane funkcije generišu kompleksne uticaje. Saobraćaj, urbana funkcija koja povezuje sve ostale urbane funkcije. Uticaji koje generiše samo funkcija saobraćaja. Uticaji koje generišu ostale urbane funkcije preko funkcije saobraćaja. SLOBODNA NEDJELJA Inovacije u saobraćaju usljed porasta ekološke svijesti; sredstva, pogoni. Kulturološki aspekt funkcije saobraćaja i urbana ekologija. Saobraćaj i njegov uticaj na integrisanost ili dezintegrisanost prostora, sa aspekta urbane ekologije. Urbana ekologija, saobraćaj i estetika gradskog pejzaža. Etičnost saobrađajnih koncepata u urbanom prostoru sa aspekta urbane ekologije. Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 =225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: Đukanović, M: Ekološki izazov, Elit, Beograd, 1991.; Krnjetin, S.: Graditeljstvo i zaštita životne sredine, Prometej, Novi Sad, 2001.; Lješević,M: Urbana ekologija, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2002.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jelisava Kalezić Napomena:
Specijalna poglavlja željeznica Naziv predmeta:
za velike brzine Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I,II 7.5 3P + 2IR
Studijski programi za koje se organizuje: GRAĐEVINARSTVO - Smjer SAOBRAĆAJNI, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje dodatnih znanja iz oblasti željeznica za velike brzine.
Ime i prezime nastavnika: - nastavnik po pozivu - saradnik po pozivu
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i konsultacije.
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Kratak pregled razvoja konstrukcije kolosjeka za velike brzine sa zastorom i na čvrstoj podlozi. Opšti principi konstrukcije kolosjeka na čvrstoj podlozi. Elementi konstrukcije kolosjeka na čvrstoj podlozi. Tehnički parametri pruga za velike brzine sa savremenim gornjim strojem. Tehnički parametri pruga za velike brzine sa savremenim gornjim strojem. Elementi trasiranja pruga na čvrstoj podlozi. Upoređenje troškova izrade i održavanja pruga sa zastorom i pruga na čvrstoj podlozi. SLOBODNA NEDJELJA Konstrukcija kolosjeka sa pragovima položenim na čvrstu podlogu. Konstrukcija kolosjeka bez pragova na čvrstoj podlozi. Sistemi kolosjeka na čvrstoj podlozi sa kontinualnim oslanjanjem šine. Kolosjek na čvrstoj podlozi na mostu i u tunelu Priprema seminarskog rada Priprema seminarskog rada Odbrana seminarskog rada Završni ispit. Ovjera semestra Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Literatura: Privremeni tehnički propisi za projektovanje željezničkih pruga za velike brzine (građevinski dio), Građevinski fakultet Beograd, 1992., Z. Popović: Budućnost klasičnog kolosjeka na zastoru i šanse kolosjeka na čvrstoj podlozi, časopis Željeznice, br. 7-8, 1997., Z. Popović: Savremeni pravci razvoja kolosjeka na čvrstoj podlozi u svijetu, seminar željezničke infrastrukture, Zbornik radova, Palić, 1998., Z. Popović: Konstrukcije kolosjeka na čvrstoj podlozi, Beograd, 2009., Z. Popović: Održavanje kao kriterijum za izbor konstrukcije kolosjeka na prugama za velike brzine, simpozijum ’’Procedure, regulativa i menadžment u građevinarstvu’’, Zbornik radova, Aranđelovac,
2002.
Način polaganja ispita: Ispit se polaže kroz izradu i odbranu seminarskog rada.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 =225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
UŽA OBLAST 5: MENADŽMENT U
GRAĐEVINARSTVU
Naziv predmeta: Tehnike mekog računanja Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO, SMJER MENADŽMENT I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje metoda i tehnika "mekog računanja" i odgovarajućih računarskih programa za modelovanje i rešavanje različitih tehničkih, ekonomskih i organozacionih programa
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis semestra. Uvod. uopšte o tehnikama mekog računanja. Rasplinuti (Fuzzy) skupovi. Pojam i definicija rasplinutog skupa. Presjek, unija, komplement, fuzzy relacija. Osnovni pojmovi iz fuzzy logike. Baza fuzzy pravila. Defazifikacija. Pojam fuzzy broja i osnovne operacije sa fuzzy brojevima. Fuzzy linearno programiranje. Grubi skupovi. Genetski algoritimi i njihova primjena za rešavanje problema optimizacije. Evolutivne strategije. SLOBODNA NEDJELJA Neuralne mreže. Arhitektura neuralnih mreža. Perceptroni. Jednoslojne i višeslojne neuralne mreže Neuralno procesiranje i obučavanje neuralnih mreža. Primjena neuralnih mreža za rešavanje nekih problema iz oblasti građevinskog menadžmenta i upravljanja projektima. Primjena računarskih programa Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • Ž. Praščević. Genetski algoritmi za optimizaciju sistema, Izgradnja, Beograd, 2006. • G. Ćirović, D. Plamenac. Grubi skupovi . primena u građevinarstvu, Društvo za operaciona istraživanja. • Eckel, B., Thinking in Java, Prentice-Hall, 1998. • T J. Ross, Fuzzy Logic with Engineering Applications, McGraw-Hill, New York, 1995. • S. Haykin, Neural Networks - A Comprehensive Foundation, Prentice Hall, Hamilton, 2004
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) do 51 poen - završni ispit do 49 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Snežana Rutešić Napomena:
Naziv predmeta: Strateški menadžment Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO, SMJER MENADŽMENT I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje i ovladavanje procesima, metodama i tehnikama koji se koriste u strategijskom menadžmentu
Ime i prezime nastavnika i saradnika:
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis semestra. Uvod u strateški menadžment, značaj i geneza strateškog menadžmenta. Koncept i proces strateškog menadžmenta Strateška analiza: analiza preduzeća i analiza okoline Osnove analize, Struktura okoline, Metode i tehnike analize okoline, Predviđanje okoline. Definisanje misije, vizije i ciljeva. Formuliranje strategije (pristup formuliranju strategije, alternativne strategije, strateški izbor) Implementacija strategije (pristup imlpementaciji strategije, strategije promjena, implementacija pomoću funkcijskih strategija, implementacija pomoću strukture, vodstva, kulture i nagrađivanja.Selekcija pristupa implementacija) SLOBODNA NEDJELJA Povezanost strategijskog menadžmenta sa drugim upravljačkim disciplinama. Strateška kontrola ( pojam, nivoi kontrole, mjerila perfomansi, strateški informacijski sistem) Izučavanje studija slučajs: uvod u medodu slučaja, pisanje slučaja, analiza studija slučaja, Uloga mjere uspješnosti i finansijske analize Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura: • Prof. dr Predrag Ivanović - "Strategijski menadžment", Ekonomski fakultet Podgorica, Podgorica, 2007 • Prof.dr Petar Jovanović "Strateški menadžment", Grafoslog, Beograd, 1999.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (seminarski rad, odbrana seminarskog rada) do 51 poen. - završni ispit do 49 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Snežana Rutešić Napomena:
Specijalni problemi upravljanja Naziv predmeta: rizikom pri realizaciji
građevinskih projekata Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO - MENADžMENT I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim kategorijama i pojmovima iz
oblasti upravljanja rizikom pri realizaciji gradjevinskih projekata
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Miloš Knežević - nastavnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja
VI nedjelja VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjelja Završna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Definicija rizika, uzroci visokog rizika, značaj procjene, donošenje odluka. Prezentacija i podjela tema za izradu Seminarskog istraživačkog rada. Planiranje u uslovima rizika – specijalni problemi-analiza upravljačkih odluka Planiranje u uslovima rizika – specijalni problemi-identifikacija rizika Planiranje u uslovima rizika – specijalni problemi-ocjena rizika projekta. Planiranje u uslovima rizika – specijalni problemi-vrednovanje rizika i analiza alternativa, odgovornost i osiguranje planiranih akcija Planiranje u uslovima rizika – specijalni problemi-mjere za smanjenje rizika. SLOBODNA NEDJELJA Implementacija plana upravljanja rizikom projekta, rješavanje eventualnih konflikata, analiza posljedica izvršenja plana -specijalni problemi Primjena baza podataka u upravljanju rizikom- specijalni problemi Fazi logika u upravljanju rizikom- specijalni problemi Neuronske mreže u upravljanju rizikom - specijalni problemi Genetski algoritmi u upravljanju rizikom Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura 1.Barnes M. (1993) "How to Allocate Risks in Construction Contracts" – Project Management, Vol 1, pp 24-57. 2. Bowers J. A. (1994) "Data for Project Risk Analysis" - Internacional Journal of Project Management, Vol 12, No 1, pp 9-16. 3. Bowman E. H. "A Risk-return Paradox for Strategic Management", Sloan Management Review, 23(4), 1980. prema Singh J. V, "Performance Slack and RiskTaking Organizational Decision Making", Acade-of Management Journal, Vol 29, No 3,1986. 4. Dembo R, Freeman A, (1998) "The rules of risk", John Wiley and Sons, Inc. 5. Zadeh L.- Fuzzy Sets-Information and Control, 1965., No 8, str 338-353. 6. Perry J. G, Hayes R. W. (1985) Risk and its Management in Construction Projects, Proc. Instn. Civ. Eng, Part 1, str 499-521 7. Raftery J. (1994) Risk Analysis in Project Management, E&FN Spon 8. Smith N. J. (1999) Managing risk in Construction Project, Blackwell Science Ltd.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Miloš Knežević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika,
šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu
Vrednovanje građevinskih Naziv predmeta:
objekata i nekretnina Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova
izborni I, II 7.5 3 P + 2 IR
Studijski programi za koje se organizuje : GRAĐEVINARSTVO - MENADžMENT I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA, Doktorske studije, dužina trajanja 6 semestra i 180 kredita
Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da se upoznaju sa kategorijama i pojmovima iz oblasti
vrednovanja gradjevinskih objekata i nekretnina
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Miloš Knežević - nastavnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja
XVI nedjeljaZavršna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Priprema i upis studija, sa izborom predmeta. Uvod. Prezentacija i podjela tema za izradu Seminarskog istraživačkog rada. Pojam nekretnine i vrednovanja nekretnina Opšte karakteristike nekretnina, razvoj i njegov uticaj na nekretnine Vrednovanje zemljišta Komparativna (uporedna) metoda vrednovanja nekretnina Komparativna (uporedna) metoda vrednovanja nekretnina SLOBODNA NEDJELJA Troškovna metoda vrednovanja nekretnina Dohodovna metoda vrednovanja nekretnina Dohodovna metoda vrednovanja nekretnina Međusobna povezanost tržišne, troškovne i dohodovne metode vrednovanja nekretnina Procedura vrednovanja nekretnina Priprema seminarskih radova Priprema seminarskih radova Odbrana seminarskih radova. Završni ispit Ovjera semestra. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
OPTEREĆENJE STUDENATA
Nedjeljno
7.5 kredita x 40/30 = 10 sati
Struktura: 3 sata predavanja 2 sata istraživačkog rada 5 sati samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Utokusemestra Nastava i završni ispit: (10 sati ) x 16 = 160sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 1 x (10 sati ) = 10 sati
Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 55 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 225 sati)
Struktura opterećenja: 160 sati (Nastava)+10 sati (Priprema)+55 sati (Dopunski rad)
Literatura Aart Hordijk: Valuation Accuracy in Real Estate Indices: The Case of the ROZ/IPD Netherlands Property Index Compared to the IPD UK Index and the NCREIF USA Index, University of Amsterdam, Amsterdam 2005, str. 18. Andrew Baum: Commercial real estate investment, Estates Gazette, London 2002, str. 154.
International Valuation White Paper, International Valuation Standards Committee, London 2005.
IVS 1 – Market Value Basis of Valuation, International Valuation Standards Committee, London 2005.
IVS 2 – Valuation Bases Other Than Market Value, International Valuation Standards Committee, London 2005.
IVS 3 – Valuation Reporting, International Valuation Standards Committee, London 2005.
Jack Harvey: Urban Land Economics, MacMilan, London 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - pozitivno ocijenjene provjere znanja (dva testa i seminarski rad) i prisustvo nastavi od 50 do 100 poena. - završni ispit do 50 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a vježbe po grupama od 15 studenata. Mentorska nastava se organizuje ako je broj kandidata manji od 5.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Miloš Knežević Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika,
šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu
PROSTOR I OPREMA
Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore raspolaže prostornim kapacitetom ukupne neto površine 3019.8 m2, organizovanim prema sljedećim tabelama (Tabela 1 – Tabela 5).
Br. Naziv Amfiteatar Učionica Računska sala Sala Površina Broj mjesta
m2
1 015 x 144 136
2 017 x 92.2 60
3 004A x 30.5 12
4 004B x 30.5 12
5 006 x 61.4 40
6 008 x 61.4 40
7 010 x 61.4 40
8 101 x 39.7 25
9 103 x 74.7 55
10 105 x 74.7 55
11 A11 x 32.5 20
703 495
Tabela 1. Prostorije za izvođenje nastave
Br. Površina
m2
1 444.6
2 415.6
3 10.4
4 10.4
5 21
6 30.8
7 7.5Prostor za elektronske uređaje i alat
Prostor za čuvanje uzoraka i pogonskih hidrauličkih uređaja 1
Prostor za čuvanje uzoraka i pogonskih hidrauličkih uređaja 2
Prostor za laborante
Prostor za rukovodioca laboratorije i sala za sastanke
Naziv i opis
Laboratorija za materijale i konstrukcije
Laboratorija za dinamička ispitivanja
940.3
Tabela 2. Laboratorijski prostor za izvođenje eksperimentalne i praktične nastave
Br. Površina
m2
1 3
2 8.4
3 612
4 7.2
5 7.2Higijeničarska prostorija
637.8
Portirnica
Komunikacije i sanitarne prostorije
Naziv i opis
Magacin
Fotokopirnica
Tabela 3. Ostale prostorije
Br. Kabinet Površina
Nastavno Nenastavno Uprava Studentska sl. Računovodstvo m2
1 107 x 17.1
2 109 x 17.1
3 111 x 17.1
4 113 x 17.1
5 115 x 17.1
6 117 x 17.1
7 119 x 17.1
8 121 x 17.1
9 123 x 17.1
10 125 x 17.1
11 120 x 17.1
12 122 x 17.1
13 124 x 17.1
14 126 x 17.1
15 128 x 17.1
16 130 x 17.1
17 132 x 39.6
18 134 x 17.1
19 136 x 17.1
20 138A x 25
21 138B x 50.4
22 102 x 9.7
23 104 x 9.7
24 106 x 31.6
25 108 x 13.8
26 110 x 13.8
27 112 x 13.8
28 114 x 13.8
29 116 x 28
30 A12 x 15.1
31 A13 x 17.4
32 A21 x 32.5
33 A22 x 15.1
34 A23 x 14.1
35 A31 x 14.1
36 A32 x 15.1
37 A33 x 14.1
38 A34 x 15.1
709.6
Namjena
Tabela 4. Kabineti za potrebe nastavnog i nenastavnog osoblja, uprave, studentsku službu i službu računovodstva
Br. Površina
m2
1 9.7
2 9.7
3 9.7
29.1
Studentska prostorija
Studentska prostorija
Studentska prostorija
Naziv i opis
Tabela 5. Prostorije za potrebe studentskog parlamenta
U narednim tabelama (Tabela 6 – Tabela 8) se daje kratak pregled vrijedne tehničke, informatičke i ostale opreme prema stanju iz 2012. godine, od kada se zbog nezavidnog finansijskog stanja Fakulteta nije bitno ulagalo u unapređenje opreme već isključivo u redovno održavanje postojeće.
Br. Naziv opreme i opis Količina
1 TML-Statički mjerni most TDS-303 sa softverom 1
2 TML-Dinamički mjeni most DRA-101C sa softverom 1
3 TML-Mjerač sile CLP-1MNB 100t 1
4 HBM-Dinamički mjeni most KWS-3073 6-kanalni 1
5 HBM-Statički mjerni most DMD- 20 1-kanalni sa adapterom 1
6 PROCEQ-šmitov čekić DIGI-SCHMIDT 1
7 Ultrazvučni instrument UK 10P 1
8 Hidraulicna dvosmjerna presa 500kN 1
9 Hidraulicna dvosmjerna presa 250kN 1
10 Hidraulicna dvosmjerna presa 50kN 1
11 Hidraulicna kidalica 1
12 Programski paket SAP 2000 1
13 Programski paket TOWER 1
14 Aparat za određivanje granice tečenja tla ( Kazagrandeova treskalica) 2
15 Triaksijalna ćelija za ispitivanje uzoraka stijene (HOEK-ova ćelija),2001 1
16 KÄFER –Mehanički komparateri FM 1000/5 S, 2011 6
17 CONTROLS-Edometar – uređaj za ispitivanje stišljivosti uzoraka tla, 2011 3
18 CONTROLS- uređaj za direktno smicanje uzoraka tla, 2011 1
19 CONTROLS- triaksijalni apart za ispitivanje uzoraka stijene, 2011 1
Tabela 6. Spisak vrijedne tehničke, mjerne i druge opreme koja se koristi u nastavnom procesu
Br. Količina
1 46
2 38
3 60
4 250
5 60
6 156Stolice (fotelje) u kabinetima, 1990. godina
Školske klupe
Stolice (fotelje) u kabinetima, 1990. godina
Naziv opreme i opis
Električne peći, grijanje učionica i kabineta, 1990. godina
Klima uređaji, rashlađivanje prostorija, 2001. godina
Radni stolovi u kabinetima, 1990. godina
Tabela 7. Spisak ostale opreme
Br. Količina
1 15
2 2
3 7
4 16
5 18
6 10
7 5
8 10
9 10
10 8
11 3
12 1
13 1
14 1
15 3
16 1
17 2
18 4
19 5
20 4
21 4
22 4
23 5
24 1
25 1
26 1
27 2
28 4
29 3
30 1
31 1
32 1
33 1
34 1
35 1
36 2
37 2
38 1
39 1
40 1
41 1
42 RAĈUNARSKA MREŽA - 1998. godina (inovirana 2006. godine)
Računari - 2015. godina
SKENER A4 - 2004. godina
PLOTER A0 COLOR HP 430 - mreţni - 2002. godina
PLOTER A0 COLOR HP DJ 2500CP - 1999. godina
PLOTER A0 crno-bijeli HP 600 - 1997. godina
PROJEKTOR - SONY CS7 - 2005. godina
SKENER A0 OCE 4780, 400 dpi, color - 1999. godina
SKENER A4 - 2006. godina
SKENER A4 - 2005. godina
Desk Jet štampač u boji A4 - 2003. godina
PROJEKTOR - EPSON. EMP-S1 - 2003. godina
PROJEKTOR - TOSHIBA DTP S25 - 2005. godina
PROJEKTOR - TOSHIBA DTP S25 - 2005. godina
Desk Jet štampač u boji A3 - 2007. godina
Desk Jet štampač u boji A3 - 2006. godina
Desk Jet štampač u boji A3 - 2004. godina
Desk Jet štampač u boji A3 - 2003. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 1998. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 1997. godina
Laserski crno-bijeli štampači A3 mreţni - 1999. godina
Laserski štampač u boji A3 - 2006. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2002. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2001. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2000. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 1999. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2007. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2006. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2004. godina
Laserski crno-bijeli štampači A4 - 2003. godina
Računari - Notebook - 2006. godina
Računari - Notebook - 2005. godina
Računari - Notebook - 2004. godina
Računari - 2001. godina
Računari - 2000. godina
Računari - 2005. godina
Računari - 2004. godina
Računari - 2003. godina
Računari - 2002. godina
Računari - 2011. godina
Računari - 2007. godina
Računari - 2006. godina
Naziv opreme i starost
Tabela 8. Spisak informatičke opreme koja se koristi u nastavnom procesu
REZULTATI SPROVEDENE SWOT ANALIZE
Prednosti
• Rad u malim grupama sa studentima narocito na laboratorijskim vjezbanjima
• Kompletan nastavni proces izvodi se u skladu sa novim pravilima o studiranju koji su vec usvojeni i uhodani
• Atraktivna ponuda programa i usmjerenja na svim nivoima studiranja, kao i savremeni programi
• Dobro obučen nastavni kadar,
• Korišćenje savremenih sredstava u nastavi
• Dobra komunikacija na relaciji studenti – nastavnici i raspolozivost nastavnika i saradnika
Slabosti
• Nedovoljna promocija Fakulteta
• Nedostatak prostora za druženje studenata
• Nedovoljni prostorni kapaciteti Fakulteta
• Neredovno ažuriranje web prezentacije
• Zastarjelost računarske opreme
Mogućnosti
• Trenutno velika potreba za visoko-obrazovanih kadrovima koji se obrazuju na GF, u konkretnom društvenom trenutku
• Pracenje novih tehnologija i naucnih istrazivanja za potrebe osavremenjavanja nastave
• Proces regionalnog umrežavanja institucija ovog tipa u regionu u koji je aktivno uključen Fakultet
Opasnosti
• Ograničena sredstva za finansiranje rada Fakulteta
Osoblje Broj sa akademskim zvanjem 5
Akademsko saradnici 3
Stručno /
Neakademsko 1
Studenti 1
Ukupno 10
