Embed Size (px)
Citation preview
Tematsko izvješće Europski ekonomski računi okoliša: korisnost za donositelje politika može se povećati
HR 2019 BR.
16
2
Sadržaj
Odlomak
Sažetak I. – V.
Uvod 01. – 09.
Opseg revizije i revizijski pristup 10. – 13.
Opažanja 14. – 55. Strateški okvir za europske ekonomske račune okoliša još nije sveobuhvatan 14. – 22. Komisija nije sastavila cjelovit skup potreba za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša 14. – 18.
Strategija nije dopunjena sveobuhvatnim planom djelovanja 19. – 22.
Zbog nedostataka u provedbi modula europskih ekonomskih računa okoliša umanjena je razina njihove relevantnosti u procesu donošenja politika 23. – 38. Komisija je uvela module europskih ekonomskih računa okoliša bez cjelovite analize troškova i koristi 23. – 26.
Provedba modula europskih ekonomskih računa okoliša trajala je otprilike deset godina 27. – 29.
Komisija nije upotrebljavala module europskih ekonomskih računa okoliša u svim relevantnim politikama 30. – 38.
Eurostat se suočava s izazovima pri prikupljanju pravovremenih podataka visoke kvalitete 39. – 55. Izazovi u pogledu pravovremenog prikupljanja podataka 41. – 50.
Izazovi u pogledu kvalitete podataka 51. – 55.
Zaključci i preporuke 56. – 62.
Prilozi Prilog I – Pregled šest obveznih modula europskih ekonomskih računa okoliša
Pokrate i skraćeni nazivi
3
Odgovori Komisije
Revizorski tim
Kronologija
4
Sažetak I Europski ekonomski računi okoliša važan su izvor podataka za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš, kao i ostvarenog napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Europski ekonomski računi okoliša statistički su okvir sastavljen od sveobuhvatnog niza tablica i računa koji opisuju odnos između okoliša i gospodarstva EU-a.
II Sud je revizijom ispitao je li Komisija uspostavila europske ekonomske račune okoliša te upravlja li i koristi li se njima na odgovarajući način. Revizija koju je Sud proveo pokazala je da Komisija nije iznijela dugoročnu perspektivu potreba za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša koji se upotrebljavaju pri donošenju politika u području okoliša. Komisija nije sastavila popis potreba u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša, niti je navela koji su pokazatelji potrebni. Iako postoji strategija za europske ekonomske račune okoliša, nedostaje sveobuhvatan plan djelovanja za postizanje ciljeva. Sud je utvrdio da su se neki strateški ciljevi ponavljali u uzastopnim strategijama tijekom više od deset godina.
III Komisija i države članice iznosile su prijedloge o tome hoće li moduli europskih ekonomskih računa okoliša biti obvezni ili ne uglavnom na temelju dostupnosti podataka i njihovoj spremnosti za uporabu te vodeći računa o administrativnom opterećenju u državama članicama, a ne na temelju popisa potreba za podatcima. Komisija je uvela module europskih ekonomskih računa okoliša bez cjelovite analize troškova i koristi. Moduli europskih ekonomskih računa okoliša nisu se u potpunosti iskoristili za praćenje ključnih politika u području okoliša.
IV Bržim stavljanjem podataka na raspolaganje povećava se njihova korisnost. Sud je utvrdio da Komisija, iako je objavila neke podatke ranije nego što je bilo potrebno, nije iskoristila sva sredstva za brže pružanje podataka. Ne postoji raspored s datumima objave podataka kojim bi se naznačilo kad podatci postaju dostupni.
V Sud na temelju svojih nalaza preporučuje Komisiji da poboljša sljedeće:
(i) strateški okvir za podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša
(ii) razinu relevantnosti modula europskih ekonomskih računa okoliša za donošenje politika u području okoliša
(iii) pravovremenost podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša.
5
Uvod 01 Za praćenje napretka u postizanju održivog razvoja u područjima gospodarstva, društva i okoliša važno je da donositelji politika raspolažu ažurnim i pouzdanim informacijama. Ekonomski računi okoliša statistički su okvir sastavljen od sveobuhvatnog niza tablica i računa. Ti računi opisuju odnos između okoliša i gospodarstva, uključujući učinak gospodarstva na okoliš.
02 Na globalnoj razini, Statistička komisija Ujedinjenih naroda odobrila je sustav ekonomskog računovodstva okoliša kao međunarodni statistički standard za ekonomsko računovodstvo okoliša. U okviru tog sustava primjenjuju se koncepti, definicije i klasifikacije u skladu sa sustavom nacionalnih računa Ujedinjenih naroda, koji su razvili Ujedinjeni narodi (UN), Komisija, Međunarodni monetarni fond, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Svjetska banka. Time se olakšava izrada međunarodno usporedivih statistika i računa.
03 Europska komisija predstavila je 1994. godine prvu strategiju1 o „zelenom nacionalnom računovodstvu”. Otada je Komisija surađivala s državama članicama, UN-om i OECD-om kako bi analizirala niz statističkih podataka dostupnih za „europske ekonomske račune okoliša”. Komisija i države članice provode europske ekonomske račune okoliša u okviru Europske strategije za račune okoliša u skladu sa sustavom UN-a za ekonomsko računovodstvo okoliša.
04 U pravnom okviru za europske ekonomske račune okoliša2 izneseni su zajednički standardi za prikupljanje, sastavljanje, slanje i evaluaciju računa. U tablici 1. daje se sažeti prikaz trenutačnih šest modula. Komisija na dobrovoljnoj osnovi prikuplja podatke za dva dodatna modula – europske račune šuma te račune za subvencije za okoliš i slične prijenose. Komisija razvija još tri dodatna modula – račune prirodnog kapitala / račune ekosustava, vodne račune i račune rashoda za upravljanje resursima. U europskim ekonomskim računima okoliša bilježe se podatci za 64 gospodarske djelatnosti te podatci za kućanstva. U prilogu 1. dostupne su dodatne detaljne informacije o europskim ekonomskim računima okoliša.
1 „Directions for the EU on Environmental Indicators and Green National Accounting”
(Smjernice za EU o pokazateljima za okoliš i zelenom nacionalnom računovodstvu), COM(1994) 670.
2 Uredba (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 158, 27.5.2014., str. 113.).
6
Tablica 1. – Moduli uvršteni u Uredbu o europskim ekonomskim računima okoliša
Broj Moduli Prva godina prikupljanja
podataka Opis
1 Računi emisija u zrak 2013.
Fizički tokovi plinovitih ili čestičnih materijala (šest stakleničkih plinova, uključujući CO2, i sedam onečišćujućih tvari u zraku) koji se iz gospodarstva emitiraju u atmosferu.
2 Porezi povezani s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti 2013.
Podatci o porezima u područjima energije, prometa, onečišćenja i resursa s dokazanim specifičnim nepovoljnim učinkom na okoliš.
3 Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu 2013.
Zbirni prikaz, u tisućama tona godišnje, tokova materijala u gospodarstvo i iz gospodarstva. Obuhvaćaju čvrste, plinovite i tekuće materijale, osim masenog protoka vode i zraka.
4 Računi rashoda za zaštitu okoliša 2017.
Sve aktivnosti čija je izravna svrha sprječavanje, smanjenje i uklanjanje onečišćenja i svakog drugog uništavanja okoliša.
5 Računi sektora ekoloških dobara i usluga 2017.
Podatci o proizvodnji ekoloških dobara i usluga koje proizvode proizvođači, mjerenoj u novčanim vrijednostima te prema bruto dodanoj vrijednosti i zaposlenosti povezanoj s tom proizvodnjom.
6 Računi fizičkog toka energije 2017.
Tokovi energije (u teradžulima) iz okoliša u gospodarstvo (prirodni inputi), unutar gospodarstva (proizvodi) i iz gospodarstva natrag u okoliš (ostatci).
Izvor: Sud.
05 Europskim ekonomskim računima okoliša utvrđuje se udio sektora ekoloških dobara i usluga u cjelokupnom gospodarstvu te količina proizvodnje i potrošnje prirodnih resursa i energije. Na primjer, u okviru tih računa utvrđuju se djelatnosti koje najviše onečišćuju okoliš ili djelatnosti u kojima se najviše iscrpljuju prirodni resursi. Ti računi omogućuju da se utvrdi koliki su troškovi zaštite okoliša i tko ih plaća. U okviru europskih ekonomskih računa okoliša upotrebljavaju se, te se njima ujedno dopunjuju, postojeći statistički podatci za okoliš (otpad i šume) i ekonomski statistički podatci (komponente nacionalnih računa te statistički podatci za javne financije i poslovanje).
7
Na primjer, modul za račune emisija u zrak može se temeljiti na inventarima stakleničkih plinova3 ili statističkim podatcima u području energije.
06 Europski ekonomski računi okoliša mogu, na primjer, pružiti odgovore na sljedeća pitanja:
o Kakve će posljedice naši trenutačni obrasci proizvodnje i potrošnje imati na održivost?
o Kakav bi učinak imali novi zeleni porezi? Tko snosi teret oporezivanja – proizvođači (industrije) ili potrošači (kućanstva)?
o Kakve pritiske na okoliš prouzročuju naši modeli trgovine u zemljama koje nisu članice EU-a?
o Koliko ljudi radi u ekoindustriji, proizvodeći ekološka dobra i usluge kao što su vjetroturbine ili solarni paneli?
07 Glavni su korisnici europskih ekonomskih računa okoliša Komisija i Europska agencija za okoliš. Na primjer, europski ekonomski računi okoliša ključan su izvor podataka za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš (7. EAP), i mjerenje napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja4 (vidi sliku 1.). Ostali potencijalni korisnici europskih ekonomskih računa okoliša uključuju države članice EU-a i istraživače.
3 Sud očekuje da će tijekom ove godine objaviti tematsko izvješće o emisijama stakleničkih
plinova u EU-u.
4 Vidi kratki tematski pregled „Izvješćivanje o održivosti: pregled stanja u institucijama i agencijama EU-a”, lipanj 2019.
8
Slika 1. – Ciljevi održivog razvoja i 7. EAP
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije i Ujedinjenih naroda @Ujedinjeni narodi, izvor: https://www.un.org/sustainabledevelopment/.
08 Eurostat promiče razvoj i uporabu europskih ekonomskih računa okoliša. Sve države članice sastavljaju svoje račune te svake godine Komisiji dostavljaju podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša. Komisija procjenjuje kvalitetu računa u skladu s načelima i kriterijima kvalitete za europsku statistiku5 te pruža metodološke smjernice za poboljšanje kvalitete i pouzdanosti podataka. Na slici 2. sažeto su prikazane uloge i odgovornosti različitih dionika.
5 Uspostavljeni Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, članak 12.
stavak 1. (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).
Ciljevi održivog razvoja: usvojio ih je UN 2015.• skup od 17 globalnih ciljeva (podijeljenih na
169 ciljnih vrijednosti) u svrhu postizanja održivog razvoja u cijelom svijetu do 2030.
• tri dimenzije održivog razvoja: socijalna, gospodarska i ekološka dimenzija.
7. EAP: usvojili su ga Europski parlament i Vijeće EU-a 2013.
• program djelovanja koji sadržava smjernice za provedbu politike EU-a o zaštiti okoliša do 2020.
• devet prioritetnih ciljeva u svrhu jačanja napora koje EU ulaže u zaštitu prirodnog kapitala Europe, poticanja rasta i inovacija uz resursnu učinkovitost i nisku razinu emisija ugljika te očuvanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz poštovanje prirodnih ograničenja Zemlje
9
Slika 2. – Tko je zadužen za što?
Izvor: Sud.
09 Europski ekonomski računi okoliša jedna su od brojnih metoda s pomoću kojih Europska komisija prikuplja i ispituje informacije o pitanjima okoliša. Ostale metode uključuju inventare stakleničkih plinova, sve veću uporabu satelitskih snimki, posebne istraživačke projekte te izradu modela u vezi s okolišem i gospodarstvom koja se provodi za Zajednički istraživački centar ili koju taj centar sam provodi. Velika je prednost europskih ekonomskih računa okoliša integracija s drugim statističkim podatcima, posebice integracija s gospodarskim podatcima, kojom se donositeljima politika omogućuje da procijene okolišna i gospodarska pitanja.
Tko? nacionalni zavodi za
s tatistiku javna delegirana ti jela
Što? prikupljaju podatke podnose podatke unutar
određenih rokova dostavljaju izvješće o
kva l iteti podataka
Države članice
prikuplja podatke i izrađuje pokazatelje i analize
pruža metodološke smjernice procjenjuje kvalitetu podataka izvješćuje Parlament i Vi jeće o
kva l iteti, metodama, administrativnom opterećenju država članica te o izvedivosti i djelotvornosti europskih ekonomskih računa okoliša (svake tri godine)
promiče i koordinira pilot-istraživanja i da ljnje evaluacije na temelju analiza isplativosti
promiče poboljšanje metodologije i potiče međunarodne standarde za računovodstvo okoliša
Eurostat
Glavni korisnici na razini EU-a: GU za okoliš Zajednički istraživački centar Europska agencija za okoliš
Glavni programi i inicijative: Ci l jevi održivog razvoja Sedmi program djelovanja za okoliš Plan djelovanja u vezi s kružnim
gospodarstvom Inicijativa o zelenim proizvodima Inicijativa o drugim pokazateljima osim
BDP-a Vodeća inicijativa o resursnoj
učinkovi tosti u okviru strategije Europa 2020.
Inicijativa o zelenom zapošljavanju
Nacionalni donositelji politika
Primjeri korisnika podataka o europskim ekonomskim računima
okoliša i njihove uporabe
10
Opseg revizije i revizijski pristup 10 Europski ekonomski računi okoliša važan su izvor informacija za politike u području okoliša. Stoga kvaliteta i relevantnost europskih ekonomskih računa okoliša imaju presudnu važnost u tome da se maksimalno iskoristi njihov učinak. Procjenjivanje europskih ekonomskih računa okoliša posebno je važno sada, uzimajući u obzir činjenicu da se podatci za prva tri modula europskih ekonomskih računa okoliša prikupljaju od 2013. godine, a za druga tri modula od 2017. godine. Trenutačno se razmatra uvođenje novih modula. Procjenjivanje provedenih modula u ovom trenutku može omogućiti da se izvuku određene pouke te da se pri osmišljavanju novih modula primijene rezultati tog procjenjivanja.
11 Cilj revizije bio je procijeniti kako je Komisija upravljala razvojem europskih ekonomskih računa okoliša te ispunjavaju li oni potrebe donositelja politika EU-a. Glavno pitanje postavljeno u okviru revizije koju je Sud proveo bilo je „Je li Komisija uspostavila europske ekonomske račune okoliša te upravlja li i koristi li se njima na odgovarajući način?”. Kako bi dobio odgovor na to pitanje, Sud je procijenio sljedeće:
o je li Komisija prilikom osmišljavanja i razvoja europskih ekonomskih računa okoliša uzela u obzir potrebe svojih službi (ponajprije GU-a za okoliš, GU-a Zajednički istraživački centar i Eurostata) i Europske agencije za okoliš
o uporabu europskih ekonomskih računa okoliša za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša, kao što je 7. EAP EU-a, i mjerenje napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja
o kako je Komisija procjenjivala kvalitetu podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša država članica te jesu li osigurane pravovremene metodološke smjernice.
12 Revizijski dokazi prikupljeni su na sljedeće načine:
o ispitivanjem uzastopnih europskih strategija za račune okoliša, dokumenata o politikama, zapisnika sa sastanaka na različitim razinama i odgovarajućih popratnih dokumenata
o provedbom anketa i obavljanjem razgovora u okviru relevantnih službi Komisije koje izrađuju i upotrebljavaju europske ekonomske račune okoliša. U okviru ove revizije korisnicima podataka smatrali su se Glavna uprava za okoliš (GU ENV), Glavna uprava Zajednički istraživački centar (GU JRC), Statistički ured Europske
11
unije (Eurostat) i Europska agencija za okoliš (EEA). Eurostat se također smatrao glavnim pružateljem podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša
o ispitivanjem podataka za razdoblje 2015. – 2017. za četiri države članice s relativno cjelovitim skupovima podataka (Belgija, Mađarska, Poljska i Švedska), i to za sljedeće module: računi emisija u zrak, porezi povezani s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti i računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu kako bi se provjerilo kako je Eurostat proveo procjenu kvalitete
o preispitivanjem cjelovitosti, preciznosti6 i pravovremenosti7 za sve države članice i svih šest modula europskih ekonomskih računa okoliša.
13 Sud nije ponovio postupke osiguranja kvalitete koje su države članice provele kako bi se procijenila pouzdanost podataka.
6 U skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 „preciznost” se odnosi na vremensko
razdoblje između datuma objave podataka i datuma do kojeg su se podatci trebali dostaviti.
7 U skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 „pravovremenost” se odnosi na vremensko razdoblje između raspoloživosti informacije i događaja ili pojave koju ona opisuje.
12
Opažanja
Strateški okvir za europske ekonomske račune okoliša još nije sveobuhvatan
Komisija nije sastavila cjelovit skup potreba za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša
14 Komisija bi trebala uskladiti svoje potrebe za informacijama u vezi s okolišem. Trebala bi definirati podatke potrebne za analizu politika (navodeći razinu detaljnosti, najnovije podatke i periodičnost) te zajamčiti suradnju i redoviti konstruktivni dijalog među relevantnim službama. Komisija bi se trebala savjetovati s pružateljima i korisnicima podataka kako bi zajamčila dostupnost relevantnih podataka u svrhu podupiranja razvoja politika i drugih inicijativa.
15 Sud je utvrdio da se, za potrebe europske statistike i računa u području okoliša, glavna vrsta podataka potrebnih za planiranje i provedbu politika EU-a o zaštiti okoliša utvrđuje u posebnim sporazumima između Eurostata i relevantnih službi Komisije. U tim sporazumima također se definiraju uloge i odgovornosti svake strane, područja suradnje te prioriteti u pogledu trenutačnog i budućeg razvoja u području statistike. Ti se sporazumi ažuriraju na godišnjoj osnovi.
16 Razmjena stajališta između Eurostata i država članica (kao pružatelja nacionalnih podataka) odvija se na strateškoj i operativnoj razini (vidi sliku 3.). Skupine koje razmjenjuju stajališta sastaju se na godišnjoj osnovi. Službe Komisije koje se koriste europskim ekonomskim računima okoliša pozivaju se na sastanke kao promatrači.
13
Slika 3. – Operativne stručne skupine za podatke o okolišu
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije.
17 Srednjoročne i dugoročne potrebe za informacijama u vezi s okolišem navode se u okviru strateških dokumenata kao što je 7. EAP, kojim je obuhvaćeno razdoblje od sedam godina. Potrebe za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša navode se u okviru Europske strategije za račune okoliša, koja obuhvaća razdoblje od pet godina. Međutim, proces provedbe modula europskih ekonomskih računa okoliša traje otprilike deset godina (vidi odlomak 28). S obzirom na to da je riječ o dugom razdoblju, to čini izazov kad se izražavaju potrebe za podatcima. Ne postoje dokumenti u kojima bi se iznijela opća, dugoročna perspektiva o podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša koji su Komisiji potrebni za donošenje politika u području okoliša. Takvi bi dokumenti pružili osnovu za proaktivan, pravovremen i relevantan razvoj računa okoliša.
18 Analiza zapisnika sa sastanaka održanih od 2015. do 2018. godine koju je Sud proveo pokazala je da su korisnicima europskih ekonomskih računa okoliša potrebni potpuniji i pravovremeniji podatci, kao i računi šuma, računi ekosustava i vodni računi. Međutim, na temelju tih zapisnika nije bilo moguće utvrditi kakvi su pokazatelji potrebni i kakve su potrebe u pogledu njih. Sud je utvrdio da se službe Komisije uglavnom oslanjaju na informacije koje je Eurostat već pružio, koje se dopunjuju izvorima podataka iz drugih službi, organizacija i istraživačke zajednice.
Strategija nije dopunjena sveobuhvatnim planom djelovanja
19 Komisija bi u svojoj Europskoj strategiji za račune okoliša (ESEA) trebala definirati razvoj europskih ekonomskih računa okoliša na temelju potreba politika. Kako bi djelotvorno provela strategiju, Komisija bi trebala odrediti prioritetne ciljeve i navesti kako će se oni provoditi i postići.
Radna skupina za račune okoliša
Uspostavljena: 2003.Obuhvaćeni moduli: emisije u zrak, tokovi materijala u cjelokupnom gospodarstvu, fizički tokovi energijeMandat: pružanje pomoći EurostatuUčestalost sastanaka: na godišnjoj razini
Radna skupina za monetarnu okolišnu statistiku i račune
Uspostavljena: 1994.Obuhvaćeni moduli: porezi za okoliš, rashodi za zaštitu okoliša, sektor ekoloških dobara i usluga
Mandat: pružanje pomoći EurostatuUčestalost sastanaka: na godišnjoj razini
Skupina direktora sektorskih i okolišnih statistika i računa
Uspostavljena: 2005.Mandat: strateške rasprave
Učestalost sastanaka: na godišnjoj razini
DIMESA
14
20 U ESEA-i se opisuju prioriteti i mjere u cilju usklađivanja razvoja i uporabe računa okoliša kako bi se oni mogli dosljedno primjenjivati u cijeloj Europi. Dosad su objavljene četiri strategije za račune okoliša (vidi sliku 4.). Te su strategije uključivale odjeljke o potrebama politika i budućem radu u području okoliša, koji su zatim upotrijebljeni kao područje djelovanja radnih skupina za račune okoliša. Budući rad definiran je u pogledu ciljeva, koji su rangirani prema prioritetima.
Slika 4. – Ključni elementi četiriju strategija
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije.
21 Kao i u prethodnim strategijama, u ESEA-i za razdoblje 2019. – 2023. spominju se potencijalne uporabe za postojeće i buduće račune. Tom se strategijom prije svega nastoji postići da se europskim ekonomskim računima okoliša zadovolje potrebe korisnika za visokokvalitetnim podatcima te da njihov sadržaj bude naširoko prepoznat i vrednovan. Kako bi se to postiglo, predloženi su ciljevi. Međutim, u strategiji nije istaknut temeljit plan djelovanja koji bi obuhvaćao budući rad u tom području, uključujući ključne etape i proračunske procjene. Točke djelovanja predložene su u radnom dokumentu o provedbi strategije. Međutim, u tom dokumentu nisu navedene pojedinosti o tome kako bi se te točke trebale provoditi. Ciljni datumi navedeni su samo za neke točke.
22 Neki se ciljevi ponavljaju u posljednje tri strategije. Jedan je od takvih primjera cilj da se poboljša komunikacija o relevantnosti europskih ekonomskih računa okoliša i promiče njihova uporaba. Prema dokumentima Komisije, uključujući strategiju, europski ekonomski računi okoliša dosad nisu bili naširoko poznati među donositeljima politika, niti su ih oni u potpunosti iskorištavali. U okviru 1. prikazani su primjeri ostalih ciljeva koji se ponavljaju od 2003. ili 2008. godine.
predložila je širok raspon modula europskih ekonomskih računa okoliša koje bi države članice provodile na dobrovoljnoj osnovi
ESEA2003. – 2007.
utvrdila je prioritetne module europskih ekonomskih računa okoliša koje treba provesti te je istaknula potrebu za pravnom osnovom jer se pokazalo da neslužbeni sporazum naveden u prvoj strategiji ima ograničenja
usredotočila se na poboljšanje prvog skupa modula europskih ekonomskih računa okoliša te na provedbu drugog skupa modula europskih ekonomskih računa okoliša uvrštenih u Uredbu
predlaže proširenje europskih ekonomskih računa okoliša na nova područja (kao što su računi ekosustava)
ESEA2008. – 2013.
ESEA2014. – 2018.
ESEA2019. – 2023.
15
Okvir 1.
Strateški ciljevi koji se ponavljaju u ESEA-i:
— proširiti europske ekonomske račune okoliša na nova područja, kao što su vodni računi, računi šuma, računi rashoda za upravljanje resursima te subvencije i slični prijenosi za ekološke proizvode (od 2003.)
— poboljšati kvalitetu europskih ekonomskih računa okoliša (od 2008.)
Zbog nedostataka u provedbi modula europskih ekonomskih računa okoliša umanjena je razina njihove relevantnosti u procesu donošenja politika
Komisija je uvela module europskih ekonomskih računa okoliša bez cjelovite analize troškova i koristi
23 Komisija bi trebala odabirati module europskih ekonomskih računa okoliša na temelju zajednički dogovorenih prioriteta korisnika podataka. Komisija bi prije iznošenja prijedloga o tome da je određeni modul obvezan trebala provesti analizu troškova i koristi.
24 Proces uspostave računa počinje tako da dotične službe Komisije izraze svoje potrebe, a nastavlja se analizom koju provodi Eurostat u pogledu dostupnosti podataka i metodologija koje će se primjenjivati. Prije nego što iznese prijedlog o tome da su određeni računi obvezni, Komisija može državama članicama osigurati bespovratna sredstva za pilot-istraživanja u svrhu utvrđivanja i/ili usklađivanja metodologija i testiranja prikupljanja podataka.
25 Za prva tri modula europskih ekonomskih računa okoliša (vidi tablicu 1.) koji su dodani Uredbi Komisija je provela analizu na temelju troškova provedbe modula. U toj sažetoj analizi nisu navedene konkretne uporabe, niti su utvrđene koristi modula. Za preostala tri modula dodana Uredbi Komisija nije na cjelovit način analizirala troškove i koristi.
26 Komisija i države članice iznosile su prijedloge o tome hoće li moduli europskih ekonomskih računa okoliša biti obvezni ili ne uglavnom na temelju dostupnosti podataka i njihovoj spremnosti za uporabu te vodeći računa o administrativnom opterećenju u državama članicama, a ne na temelju popisa potreba za podatcima.
16
Provedba modula europskih ekonomskih računa okoliša trajala je otprilike deset godina
27 Sud je za šest obveznih modula europskih ekonomskih računa okoliša procijenio vrijeme provedbe od prvog pilot-istraživanja do uključivanja modula u pravni okvir (vidi sliku 5.). Sud je utvrdio da je proces provedbe četiriju od šest obveznih modula trajao dulje od deset godina.
Slika 5. – Trajanje provedbe europskih ekonomskih računa okoliša
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije.
28 Komisija je 2003. godine predložila druge dobrovoljne module kao buduća područja razvoja (kao što su računi šuma i vodni računi). Rad na tim modulima i dalje je u tijeku. Na primjer, GU ENV zatražila je modul za račune šuma. U vrijeme provedbe ove revizije taj modul još nije bio u cijelosti proveden (vidi okvir 2.).
11 godina Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu
11 godina Porezi povezani s okolišem
9 godina Računi emisija u zrak
Uredba br. 691/2011
14 godina Računi sektora ekoloških dobara i usluga
13 godina Računi rashoda za zaštitu okoliša
8 godina Računi fizičkog toka energije
Izmjena Uredbe br. 538/2014
2000. 2001. 2002. 2006. 2011. 2014.
17
Okvir 2.
Europski računi šuma
Eurostat od kasnih 1990-ih svake godine na dobrovoljnoj osnovi prikuplja podatke o računima šuma s pomoću upitnika o računima šuma. Taj je upitnik nekoliko puta ažuriran. Najnovija inačica, koja se upotrebljava od 2016. godine, sadržava informacije o zalihama i tokovima šuma i drvne građe te ekonomske podatke o šumarstvu.
Unatoč velikom interesu donositelja politika, visokoj razini razvijenosti metodologije i činjenici da se ti podatci na dobrovoljnoj osnovi prikupljaju više od 20 godina, rad na modulu računa šuma i dalje je u tijeku. Taj modul još nije bio uključen u pravni okvir o europskim ekonomskim računima okoliša. Prema navodima Eurostata, prikupljeni podatci i dalje su niske kvalitete, i to zbog nedosljednih podataka, nepotpunih skupova podataka ili skupova podataka o kojima uopće nije izviješteno.
Aktivnosti predložene u provedbi ESEA-e za razdoblje 2019. – 2023. za račune šuma uglavnom se odnose na uporabu drugih izvora podataka (kao što su satelitske snimke) ili na uključivanje dijelova računa šuma u druge module europskih ekonomskih računa okoliša. Strategijom se predlaže da se računi šuma uvrste kao obvezni modul.
29 Uvođenje novog modula europskih ekonomskih računa okoliša dugo traje. Podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša Komisija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju dopunjuje izvorima kao što su podatci koje prikupljaju druge organizacije, koje objedinjuje istraživačka zajednica, ili podatci koji se temelje na novim tehnologijama kao što su satelitske snimke.
Komisija nije upotrebljavala module europskih ekonomskih računa okoliša u svim relevantnim politikama
30 U skladu s Uredbom 691/2011 potrebno je da se europski ekonomski računi okoliša „aktivno i točno koriste u svim državama članicama i u donošenju svih relevantnih politika Unije kao ključan temelj za procjene učinaka, [planove djelovanja], zakonodavne prijedloge i druge značajne rezultate političkog procesa”. Komisija i Europska agencija za okoliš trebale bi upotrebljavati te račune, posebno za praćenje ciljeva održivog razvoja u Europi te za praćenje i evaluaciju 7. EAP-a – dviju ključnih europskih inicijativa u pogledu održivosti okoliša i gospodarstva.
31 Sud je utvrdio da se podatci iz tri modula (računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu, računi rashoda za zaštitu okoliša i računi sektora ekoloških dobara i usluga) redovito upotrebljavaju. Na primjer, Komisija ih je upotrebljavala u
18
informativnim izvješćima i analizama u vezi s napretkom u postizanju resursne učinkovitosti u Europi, prelasku na kružno gospodarstvo8 i prelasku na zeleno gospodarstvo ili rashodima za zaštitu okoliša. Iako Komisija i Europska agencija za okoliš upotrebljavaju podatke o porezima za okoliš, ne upotrebljavaju podatke o raščlambi prema gospodarskoj djelatnosti koje pružaju europski ekonomski računi okoliša (modul za poreze povezane s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti). Korisnici europskih ekonomskih računa okoliša unutar Komisije koje je Sud ispitao i Europska agencija za okoliš nisu se koristili modulom za emisije u zrak i modulom za fizičke tokove energije u procesu donošenja politika.
32 Od 17 globalnih ciljeva koje je 2015. godine utvrdila Opća skupština Ujedinjenih naroda radi postizanja održivog razvoja u cijelom svijetu do 2030. godine za njih sedam smatra se da su uglavnom ekološki (6., 7., 11., 12., 13., 14. i 15. cilj održivog razvoja), dok se ostali ciljevi odnose na dimenziju okoliša/održivosti i obuhvaćaju ekološke ciljeve (2., 3., 8. i 9. cilj održivog razvoja). U Europi Eurostat od 2017. godine prati napredak u postizanju 17 ciljeva održivog razvoja s pomoću namjenskog skupa pokazatelja ciljeva održivog razvoja EU-a te objavljivanjem izvješća EU-a o praćenju održivog razvoja. Pokazatelji ciljeva održivog razvoja EU-a općenito su usklađeni s pokazateljima ciljeva održivog razvoja UN-a9.
33 Skup pokazatelja ciljeva održivog razvoja EU-a obuhvaća otprilike 100 pokazatelja. Komisija ga svake godine preispituje u okviru savjetodavnog procesa. Skup pokazatelja mora se temeljiti na nizu načela, uključujući sljedeće:
o broj pokazatelja za jedan cilj održivog razvoja mora biti ograničen na šest pokazatelja. Skup pokazatelja ciljeva održivog razvoja EU-a također može uključivati dodatne višenamjenske pokazatelje koji se upotrebljavaju za praćenje više od jednog cilja. Slijedom toga, svaki se cilj prati s pomoću ukupno 5 do 11 pokazatelja u okviru skupa pokazatelja ciljeva održivog razvoja EU-a za 2019. godinu
8 Podatci u okviru računa tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu upotrebljavaju se za
sastavljanje dvaju glavnih pokazatelja u okviru pregleda rezultata u učinkovitom korištenju resursa u EU-u, kojima se mjeri produktivnost resursa i domaća potrošnja materijala. Podatci iz tog modula također se upotrebljavaju za izračunavanje stope kružne upotrebe materijala unutar okvira za praćenje kružnog gospodarstva.
9 Vidi kratki tematski pregled „Izvješćivanje o održivosti: pregled stanja u institucijama i agencijama EU-a”, lipanj 2019.
19
o kako bi se za cilj koji već ima šest pokazatelja dodao novi pokazatelj, mora se ukloniti jedan od postojećih pokazatelja
o pokazatelji mogu biti zamijenjeni samo ako će novi pokazatelji omogućiti točnije mjerenje. Stoga svaki novi pokazatelj mora biti u potpunosti razvijen i relevantan za politike te u statističkom pogledu mora biti kvalitetniji od pokazatelja kojega će zamijeniti.
34 Eurostat upotrebljava dva modula europskih ekonomskih računa okoliša za praćenje napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja u EU-u (vidi sliku 6.). Međutim, u skladu s Europskom strategijom za račune okoliša za razdoblje 2019. – 2023. svi obvezni moduli europskih ekonomskih računa okoliša, osim računa rashoda za zaštitu okoliša te dva računa na kojima se još radi (računi ekosustava i vodni računu), mogli bi pridonijeti praćenju ciljeva održivog razvoja u Europi.
Slika 6. – Uporaba modula europskih ekonomskih računa okoliša za praćenje napretka EU-a u postizanju ciljeva održivog razvoja
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije i Ujedinjenih naroda @Ujedinjeni narodi, izvor: https://www.un.org/sustainabledevelopment/.
35 Različite službe Komisije predložile su 2018. i 2019. godine dva alternativna pokazatelja, koja bi se primjenjivala s pomoću modula za emisije u zrak i modula za sektor ekoloških dobara i usluga (emisije u zrak po industriji i zeleno gospodarstvo). Eurostat je taj prijedlog stavio na čekanje zbog neslaganja u pogledu izvora podataka koji bi se upotrebljavali ili u pogledu zamjene postojećih pokazatelja ciljeva održivog razvoja ili zbog nedostupnosti podataka na razini zemalja.
Modul ETEAPokazatelj: udio poreza za okoliš u ukupnim poreznim prihodima.
Modul EW-MFAPokazatelji: produktivnost resursa i domaća potrošnja materijala.
Modul EW-MFAPokazatelji: stopa kružne uporabe materijala, produktivnost resursa i domaća potrošnja materijala.
20
36 Sedmi program djelovanja za okoliš predstavlja strategiju Komisije za okoliš, koja pruža smjernice za europsku politiku u području okoliša do 2020. godine. U njemu se ne navodi način na koji se europski ekonomski računi okoliša mogu upotrijebiti za praćenje i evaluaciju te politike. Europska agencija za okoliš pruža pokazatelje u okviru procesa praćenja. Agencija upotrebljava tri modula europskih ekonomskih računa okoliša10 u svojim godišnjim izvješćima o pokazateljima u svrhu praćenja provedbe 7. EAP-a. U okviru 7. EAP-a Agencija odabire kojim će se pokazateljima koristiti.
37 Jedan je od triju ključnih ciljeva 7. EAP-a „zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije”. Kako bi pratila taj cilj, Komisija razvija račune prirodnog kapitala11 (koji se također nazivaju računi ekosustava12) kao novi modul europskih ekonomskih računa okoliša. Računi prirodnog kapitala također bi se odnosili na ekološke ciljeve održivog razvoja kao što su 6., 14. i 15. cilj održivog razvoja, za koje Komisija nema zadovoljavajući skup pokazatelja.
38 Kako bi mogli pratiti 7. EAP, donositeljima politika potrebni su računi okoliša koji trebaju činiti integrirani okvir. Takvim bi se okvirom računi okoliša doveli u vezu s drugim gospodarskim podatcima (npr. u tablicama inputa i outputa13). Na taj bi se način prikazala interakcija između gospodarstva i okoliša (primjerice, u pogledu emisija u zrak, poreza za okoliš, iskorištavanja i uporabe materijala, djelatnosti u cilju zaštite okoliša). Eurostat zasebno objavljuje module o računima okoliša. Iako se rad na izradi takvog integriranog okvira nastavlja14, Komisija upotrebljava alternativne izvore podataka koji se temelje na različitim metodologijama (vidi okvir 3.).
10 Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu, računi rashoda za zaštitu okoliša i
računi sektora ekoloških dobara i usluga.
11 Računovodstvo prirodnog kapitala alat je za mjerenje promjena u zalihama prirodnog kapitala na različitim razinama te za integriranje vrijednosti usluga ekosustava u sustave računovodstva i izvješćivanja na razini Unije i nacionalnoj razini.
12 Računima ekosustava mjere se opseg i stanje ekosustava i usluga koje ti ekosustavi pružaju kako bi se poduprlo donošenje odluka u kontekstu održivog upravljanja resursima i okolišem i drugih relevantnih područja politika.
13 Tablice inputa i outputa imaju oblik matrica po proizvodu ili industriji sastavljenih na temelju gospodarskih podataka i podataka o vanjskoj trgovini. Njima se potkrepljuju analize gospodarskog učinka.
14 Komisija razvija integriranu bazu podataka o inputima i outputima kojom bi se obuhvatilo više zemalja.
21
Okvir 3.
Pokazatelji otiska
Pokazatelji ekološkog otiska odražavaju pritisak na okoliš koji proizlazi iz krajnje potrošnje proizvoda. S pomoću pokazatelja otiska mogu se utvrditi proizvodi koji prouzročuju najveće pritiske na okoliš. Na osnovi tih pokazatelja donositelji politika mogu djelovati na pritiske na okoliš na temelju obrazaca potrošnje. Pokazatelji otiska primjer su integrirane uporabe modula europskih ekonomskih računa okoliša.
Eurostat izračunava otiske na temelju tokova materijala i emisija u zrak. U svojim izračunima Eurostat pretpostavlja da zemlje koje nisu članice EU-a primjenjuju iste proizvodne tehnike kao i zemlje EU-a. Ti izračuni mogu dovesti do podcjenjivanja ili precjenjivanja globalnih pritisaka na okoliš.
U godišnjem izvješću o ekološkim pokazateljima u vezi sa 7. EAP-om Europska agencija za okoliš upotrebljava otiske kao što su potencijal globalnog zagrijavanja, uporaba zemljišta, potrošnja vode, uporaba materijala, uporaba energije, zakiseljavanje i eutrofikacija. S obzirom na to da Eurostat ne izračunava sve te pokazatelje, te da oni koji se izračunavaju održavaju izbjegnute pritiske na okoliš, Europska agencija za okoliš koristi se alatima koje je razvila istraživačka zajednica. Ti alati pružaju širok raspon ekoloških otisaka, no imaju niz nedostataka u pogledu kvalitete. Eurostat trenutačno razvija statistički sustav, a rezultati se očekuju do 2022. godine.
Eurostat se suočava s izazovima pri prikupljanju pravovremenih podataka visoke kvalitete
39 Države članice trebaju dostaviti svoje podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša i povezana izvješća o kvaliteti u određenom roku, u skladu s dogovorenim računovodstvenim standardima utvrđenima na razini EU-a. Eurostat bi trebao procijeniti kvalitetu podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša u skladu s utvrđenim načelima15 i kriterijima16. Eurostat bi trebao pružiti metodološke smjernice u cilju poboljšanja kvalitete i pouzdanosti te bi trebao izraditi i objaviti procjene za podatke koje države članice nisu dostavile.
15 Članak 2. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 – Statistička načela: stručna neovisnost,
nepristranost, objektivnost, pouzdanost, statistička povjerljivost, isplativost.
16 Članak 12. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 – „Europske se statistike razvijaju, proizvode i diseminiraju na temelju jednakih standarda i usklađenih metoda. (…) primjenjuju se sljedeći kriteriji: relevantnost, točnost, pravovremenost, preciznost, dostupnost, usporedivost, usklađenost.”
22
40 Slika 7. prikazuje proces procjene kvalitete od podnošenja podataka do njihove objave.
Slika 7. – Proces procjene kvalitete u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša: od podnošenja podataka do njihove objave
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije.
Izazovi u pogledu pravovremenog prikupljanja podataka
41 Pravovremenost podataka važan je kriterij kvalitete. Pritisci na okoliš sve su veći, a pravovremeni podatci pomažu u razumijevanju stanja kako bi se omogućilo poduzimanje djelotvornih mjera. Podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša potrebno je prikupiti i staviti na raspolaganje Komisiji kako bi ih mogla pravodobno i u širokom opsegu upotrebljavati u svrhu donošenja politika EU-a i njihova praćenja.
42 U pravnom okviru za europske ekonomske račune okoliša utvrđeno je da bi države članice trebale dostaviti podatke s vremenskim odmakom od dvije godine. Sud je utvrdio da su ključne službe Komisije koje se koriste tim podatcima zatražile od Eurostata da se podatci dostavljaju ranije nego što se to zahtijeva na temelju Uredbe. Stoga je Eurostat za prva tri modula razvio postupke za procjenu novijih podataka. Komisija za račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu pruža procjene s vremenskim odmakom od šest mjeseci, a za račune za emisije u zrak s vremenskim odmakom od jedne godine. Za poreze povezane s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti Eurostat nastoji pružiti procjene s vremenskim odmakom od jedne godine. Za preostala tri modula Komisija je 15. svibnja 2019. radnoj skupini DIMESA predstavila dokument za raspravu u vezi s ranijim prijenosom podataka (vidi sliku 3.).
podnose:
izvješća o kvaliteti
podatke o modulima europskih ekonomskih računa okoliša
Države članice Eurostat
šalje izvješće o provjeri radi pojašnjenja i izmijenjene datoteke s podatcima radi dobivanja suglasnosti
podatci se objavljuju na internetskim stranicama Eurostata
procjenjuje kvalitetu podataka
provjerava valjanost podataka i procjenjuje podatke koji nedostaju
23
43 Sud je ispitao usporedbu za jedan modul (računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu) koju je proveo Eurostat kako bi usporedio svoje procjene i stvarne podatke koje su poslale države članice za 2013. i 2014. godinu. Taj se modul upotrebljava za dobivanje pokazatelja „Iskorištavanje domaćih izvora” (vidi okvir 4.). Eurostat je u svojoj analizi usporedio razliku između procjena Komisije i stvarnih podataka za taj pokazatelj (i njegovu raščlambu prema vrsti materijala). Sveukupno, na razini EU-a apsolutna je razlika mala, unatoč znatnim razlikama u pojedinim stavkama. Kako bi se poboljšalo rane procjene, potrebno je više raditi na tome da se uzmu u obzir posebnosti država članica.
Okvir 4.
Što znači iskorištavanje domaćih izvora?
Iskorištavanje domaćih izvora odnosi se na tokove materijala iz okoliša u gospodarstvo. Inputi materijala koji se dobivaju iz okoliša i upotrebljavaju u gospodarstvu odnose se na namjerno vađenje ili premještanje prirodnih materijala uz pomoć ljudi ili tehnologije koju kontrolira čovjek (tj. uključuju rad). Ti tokovi iskazani u računima tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu nazvani su „iskorištavanje domaćih izvora”. Iskorištavanje materijala prouzročuje različite pritiske na prirodni okoliš, kao što je, npr., ometanje prirodnih materijalnih i energetskih ciklusa i drugih usluga ekosustava. Tablica 2. pruža sažeti prikaz rezultata te usporedbe za četiri države članice i EU u cjelini.
24
Tablica 2. – Razlike u procjenama za pokazatelj „Iskorištavanje domaćih izvora”
Udio određene države članice u EU-u (%)
Razlika 2013. ( % „stvarnih podataka”)
Razlika 2014. ( % „stvarnih podataka”)
2013. 2014. Rana procjena Rana procjena
Ukupno na razini EU-a
Biomasa
-0,4 -2,1
Metalne rude -11,9 5,1
Nemetalni mineralni proizvodi 1,3 2,8
Fosilne energetske sirovine/nosioci -0,9 1,6
Iskorištavanje domaćih izvora 0,05 1,2
Belgija
Biomasa 2,0 2,0 -4,3 -4,3
Metalne rude - - - -
Nemetalni mineralni proizvodi 1,9 1,9 5,5 0,4
Fosilne energetske sirovine/nosioci - - - -
Iskorištavanje domaćih izvora 1,6 1,6 1,89 -1,4
Mađarska
Biomasa 2,4 2,6 5,4 -3,2
Metalne rude 0,1 0,0 61,6 126,8
Nemetalni mineralni proizvodi 1,3 1,8 8,5 -12,1
Fosilne energetske sirovine/nosioci 1,6 1,7 -19,5 -2,1
Iskorištavanje domaćih izvora 1,6 2,0 3,7 -7,4
Poljska
Biomasa 10,1 10,5 0,1 -7,4
Metalne rude 16,8 17,7 -1,4 -1,0
Nemetalni mineralni proizvodi 9,2 8,8 9,6 6,4
Fosilne energetske sirovine/nosioci 18,6 18,9 0,4 0,0
Iskorištavanje domaćih izvora 11,0 10,9 4,4 0,5
Švedska
Biomasa 3,5 3,6 -2,2 -2,8
Metalne rude 40,3 43,0 -9,3 -0,7
Nemetalni mineralni proizvodi 2,7 2,8 5,4 9,0
Fosilne energetske sirovine/nosioci 0,1 0,1 -41,5 -19,0
Iskorištavanje domaćih izvora 3,9 4,0 -1,9 2,3
Izvor: Sud, na temelju informacija koje je pružila Komisija.
44 Za nacionalne račune i ekonomske račune u poljoprivredi države članice, odnosno Komisija, objavljuju podatke u dvjema fazama. U prvoj, ranoj fazi predstavljaju se objedinjeni podatci, uključujući procjene. U kasnijoj se fazi objavljuju točniji i detaljniji podatci. Tim postupkom objavljivanja podataka u dvije faze omogućuje se veća razina pravovremenosti, a time i veća korisnost računa. Taj postupak objavljivanja podataka u dvije faze ne primjenjuje se za module europskih ekonomskih računa okoliša.
45 Za prva tri modula (vidi tablicu 1.) većina država članica ispuni rokove utvrđene u Uredbi. Godine 2016. i 2017. sve su države članice izuzev jedne u roku poslale izvješća o kvaliteti. Godine 2017. samo su četiri države članice poslale podatke nakon isteka roka (dvije za jedan modul i dvije za dva modula).
25
46 U pogledu drugih triju modula Komisija je za svaki modul u prvoj godini primjene dopustila tromjesečno produljenje roka za dostavu izvješća o kvaliteti. Osam17 država članica poslalo je izvješća nakon isteka produljenog roka. Izostanak izvješća o kvaliteti tijekom procesa provjere valjanosti onemogućuje Komisiji da pravilno procijeni usporedivost podataka. Četirima državama članicama odobreno je odstupanje od Uredbe te su one za jedan ili više modula mogle dostaviti podatke nakon isteka roka. Jedna država članica, kojoj nije odobreno odstupanje, poslala je podatke za račune sektora ekoloških dobara i usluga osam mjeseci nakon zakonskog roka.
47 U razdoblju 2015. – 2017. za neke je module došlo do poboljšanja u pogledu vremena koje je prošlo od provjere valjanosti do objavljivanja podataka za šest obveznih modula. To je dovelo do ranijeg objavljivanja podataka. Međutim, nije objavljen raspored koji bi pokazivao kada će moduli europskih ekonomskih računa okoliša biti objavljeni. Eurostat objavljuje podatke nakon što prođu provjeru valjanosti. Zbog nepostojanja rasporeda s datumima objave glavne službe Komisije koje se koriste podatcima raspolažu samo s naznakom vremenskog rasporeda objave podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša. Ako država članica pošalje podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša nakon isteka roka ili joj predugo treba da odgovori na zahtjeve Komisije za pojašnjenja, time se može produljiti vrijeme potrebno za dovršetak procesa provjere valjanosti i, posljedično, odgoditi objavljivanje podataka.
48 Tablica 3. prikazuje postotak varijabli koje države članice nisu poslale u okviru prikupljanja podataka za 2017. godinu na odgovarajuće datume objave. Uz nekoliko iznimaka, države članice poslale su potrebne podatke za prva tri modula. Međutim, podatci za druga tri modula bili su u manjoj mjeri cjeloviti, posebno za sektor ekoloških dobara i usluga, za koji 16 država članica, od kojih je trima odobreno odstupanje, nije poslalo podatke. Ako neki od podataka država članica nedostaju, Komisija procjenjuje posebne varijable potrebne za izračun objedinjenih podataka na razini Europe.
17 Osam država članica za račune sektora ekoloških dobara i usluga, šest država članica za
račune fizičkog toka energije i pet država članica za račune rashoda za zaštitu okoliša.
26
Tablica 3. – Slanje podataka iz država članica 2017. godine
49 Eurostat neslužbeno kontaktira sa svakom državom članicom koja prije isteka roka nije dostavila sve podatke ili dio podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša. Za tri ispitane godine Sud je utvrdio da 16 država članica nije poslalo cjelovite podatke o modulu za emisije u zrak. Eurostat je 2015. godine utvrdio probleme u vezi s određenim podatcima o računima tokova materijala u Finskoj. Eurostat je te podatke zamijenio svojim procjenama, s kojima se složila Finska, i objavio ih uz podatke za ostale države članice za 2015., 2016. i 2017. godinu. Finska je 2018. godine poslala ažurirane podatke za razdoblje 2015. – 2017.
50 Eurostat je u pet slučajeva poslao službene dopise kojima je zatražio podatke koji su nedostajali za module europskih ekonomskih računa okoliša. Komisija nije poslala
Porezi povezani s okolišem prema
gospodarskoj djelatnosti
Računi emisija u zrak
Računi tokova materijala
u cjelokupnom gospodarstvu
Računi sektora ekoloških dobara i
usluga
Računi fizičkog toka energije
Računi rashoda za zaštitu okoliša
0,1 410 5 0,1 12
0,2 0,465 3
1 32 0,1 100,4
4 70 825
28 5 97 9495 1
1 83 0,1 7221 2 28 15
100100 100 100
77 66 18 74
798 100 100 49 20 1
0,3 9 178 7
0,41 8 4 73 111 9 1 9
4 1 88 0,115 0,1
0,40,1 8 3 40 7 15
Cjeloviti podatci% obveznih polja koja nedostajuPrivremeno odstupanje koje obuhvaća određene varijablePrivremeno odstupanje koje obuhvaća sve varijable
Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije.
RumunjskaSlovenijaSlovačkaŠvedskaUjedinjena KraljevinaUkupno
Tumač:
GrčkaŠpanjolska
Portugal
HrvatskaItalijaCiparLatvijaLitvaLuksemburgMađarska
Francuska
MaltaNizozemskaAustrijaPoljska
NjemačkaEstonijaFinskaIrska
% obveznih podataka koji nedostaju
BelgijaBugarskaČeškaDanska
27
službene dopise drugim državama članicama kojima bi zatražila podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša koji nedostaju. Komisija ima pravo poduzeti pravne mjere (postupak zbog povrede) protiv bilo koje države članice koja ne provodi pravo EU-a. Sud nije pronašao dodatne dokaze o tome da je Eurostat državama članicama nametnuo obvezu da dostave sve potrebne podatke.
Izazovi u pogledu kvalitete podataka
51 Eurostat provodi provjere valjanosti podataka država članica. Tim provjerama valjanosti utvrđeni su određeni problemi. Na primjer, u okviru prikupljanja podataka za 2015. godinu Finska je poslala račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu, no Eurostat je tijekom provjera valjanosti utvrdio određene probleme te nije odobrio podatke. Kao alternativno rješenje, Eurostat je izradio procjenu ukupnih vrijednosti za Finsku za razdoblje 2015. – 2017., uz suglasnost te države članice, kako bi izradio procjenu ukupnih vrijednosti na razini Europe.
52 Sud je u svojoj analizi podataka četiriju država članica utvrdio nedostatke u dokumentaciji procesa provjere valjanosti (dodatne pojedinosti dostupne su u okviru 5.). Provjere valjanosti koje provodi Eurostat obuhvaćaju provjere cjelovitosti, dosljednosti i vjerojatnosti. U pogledu vjerojatnosti, Eurostat, na primjer, uspoređuje račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu s bazom podataka o međunarodnoj trgovini te ujedno s podatcima koje su države članice podnijele prethodnih godina. Te provjere uključuju i analizu godišnjih stopa promjene. Bitne razlike ukazuju na određeni problem koji zahtijeva pojašnjenje. Eurostat šalje izvješće o provjeri valjanosti predmetnoj državi članici, koje uključuje zahtjev za pojašnjenje tih relevantnih pitanja.
Okvir 5.
Nedostatci u dokumentaciji Eurostata
U okviru podataka za račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu koje su 2017. godine poslale četiri države članice iz uzorka Suda utvrđeni su brojni problemi u pogledu vjerojatnosti. Na primjer, utvrđen je određen broj podatkovnih stavki u kojima su zabilježene promjene s razlikom većom od 40 % u usporedbi s prethodnom godinom (37 u slučaju Belgije, 66 u slučaju Poljske i 108 u slučaju Švedske). Izvješća o provjeri valjanosti za te tri države članice nisu uključivala nikakva pitanja u vezi s time. U dokumentaciji Eurostata nije obrazloženo zašto ta pitanja nisu uključena u izvješća o provjeri valjanosti.
28
53 Usporedivost je jedan od elemenata procesa procjene kvalitete koji provodi Eurostat. U skladu s pravnim okvirom, informacije koje se uključuju u izvješća o kvaliteti država članica trebale bi Eurostatu omogućiti da pravilno procijeni primjenjuju li države članice definicije na usporediv način. Međutim, izvješća o kvaliteti nisu sadržavala dostatne informacije koje bi omogućile ispravnu procjenu usporedivosti. Sud je u okviru svojeg uzorka država članica utvrdio da su izvješća o kvaliteti sadržavala informacije o glavnim upotrijebljenim izvorima podataka, ali da nisu sadržavala detaljne informacije o metodama prikupljanja podataka. Međutim, jedna država članica (Belgija) podnijela je zasebnu metodološku bilješku za svaki modul kao dopunu izvješćima o kvaliteti.
54 Komisija može pravovremeno riješiti probleme povezane s pojedinim državama članicama. U okviru uzorka od četiriju država članica Sud je utvrdio samo jedan slučaj u kojemu Komisija nije riješila određeni metodološki problem. Švedska je u svojim izvješćima o kvaliteti za 2015., 2016. i 2017. godinu zatražila metodološke smjernice o emisijama biogenog CO2 iz uporabe nusproizvoda postupka proizvodnje celuloze (označenog kao „crni lug”).
55 Proces pružanja odgovarajućih smjernica o metodološkim problemima u nekim složenim slučajevima transverzalne prirode traje nekoliko godina i to može ugroziti kvalitetu povezanih podataka. Sud je primijetio da se od 2012. godine radi na nekim transverzalnim metodološkim problemima, na primjer u okviru djelovanja radne skupine za rješavanje metodoloških problema koji se odnose na promet. Problemi koji se odnose na poreze koje plaćaju nerezidenti i procjenu veznih stavki (koje se odnose na to da se pokazatelj utemeljen na osnovi područja zamijeni pokazateljem koji se temelji na načelu rezidentnosti) već su bili istaknuti kada su podatci prvi put prikupljeni 2013. godine. Radne skupine za rješavanje tih problema uspostavljene su tek 2017. odnosno 2015. godine.
29
Zaključci i preporuke 56 Za praćenje napretka prema održivom razvoju u području okoliša važno je da donositelji politika raspolažu ažurnim i pouzdanim informacijama. Europski ekonomski računi okoliša opisuju odnos između okoliša i gospodarstva te su važan izvor podataka za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša (vidi odlomke 01. – 08.).
57 Sud je utvrdio da Komisija nije navela svoje srednjoročne i dugoročne potrebe za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša koji se upotrebljavaju pri donošenju politika u području okoliša. Eurostat i službe Komisije koje se koriste europskim ekonomskim računima okoliša surađuju na njihovu razvoju, no nisu jasno izrazili svoje potrebe u pogledu tih računa te nisu detaljno naveli koji su pokazatelji potrebni za osmišljavanje i praćenje politika u području okoliša (vidi odlomke 14. – 18.).
58 U dokumentu o provedbi Europske strategije za račune okoliša predložene su neke aktivnosti za postizanje ciljeva strategije. Međutim, za postizanje tih ciljeva nedostaje sveobuhvatan plan s ključnim etapama i proračunskim procjenama. Sud je utvrdio da su se neki strateški ciljevi ponavljali u strategijama tijekom više od deset godina (vidi odlomke 19. – 22.).
1. preporuka – Potrebno je poboljšati strateški okvir za podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša
Komisija bi trebala:
(a) izraditi dokument u kojemu bi se iznijela dugoročna perspektiva o informacijama u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša koje su potrebne za donošenje politika u području okoliša
(b) sastaviti cjelovit skup potreba za podatcima u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša, uključujući pokazatelje potrebne za donošenje politika u području okoliša
(c) izraditi sveobuhvatan plan djelovanja (s ključnim etapama i proračunskim procjenama) za provedbu strategije za europske ekonomske račune okoliša.
Rok za provedbu: 31. prosinca 2021.
30
59 Komisija nije odabrala obvezne module europskih ekonomskih računa okoliša koji se u prvom redu temelje na potrebama koje su izrazile njezine službe, niti je provela cjelovitu analizu troškova i koristi prije nego što je razvila module europskih ekonomskih računa. Kad je riječ o kratkoročnim i srednjoročnim potrebama za podatcima, Komisija je podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša dopunila podatcima iz drugih izvora, i to uglavnom zbog vremena potrebnog za provedbu modula europskih ekonomskih računa okoliša (od 8 do 14 godina) (vidi odlomke 23. – 29.).
60 Moduli europskih ekonomskih računa okoliša nisu se u potpunosti iskoristili za praćenje napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja i 7. EAP-a. Račune okoliša potrebno je predstaviti ključnim korisnicima i donositeljima politika na integriran način kako bi mogli razumjeti interakciju između gospodarstva i okoliša u svim njezinim dimenzijama. Međutim, Eurostat objavljuje module europskih ekonomskih računa okoliša zasebno, što onemogućuje takav integrirani prikaz. Komisija upotrebljava alternativne izvore podataka na temelju različitih metodologija (vidi odlomke 31. – 38.).
2. preporuka – Potrebno je poboljšati razinu relevantnosti modula europskih ekonomskih računa okoliša za donošenje politika
Komisija bi trebala:
(a) provesti evaluaciju troškova i koristi razvoja integriranog okvira za računovodstvo okoliša kako bi se poboljšala usklađenost informacija u vezi s okolišem i korisnost za donošenje politika u EU-u
(b) procijeniti potrebe koje su iskazale njezine relevantne službe i provesti analizu troškova i koristi pri predlaganju novih modula europskih ekonomskih računa okoliša.
Rok za provedbu: 31. prosinca 2021. za (a) te 31. prosinca 2023. za (b)
61 U pravnom okviru utvrđeno je da bi Komisija trebala dostavljati podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša s vremenskim odmakom od dvije godine. Međutim, bržim dostavljanjem podataka omogućuje se veća korisnost europskih ekonomskih računa okoliša, a Eurostat već pruža pravovremenije podatke za dva od šest modula europskih ekonomskih računa okoliša. U tijeku su aktivnosti u vezi s još jednim modulom. Komisija je 15. svibnja 2019. predložila aktivnosti za preostala tri
31
modula. Ranijim dobivanjem podataka omogućilo bi se brže objavljivanje podataka, čime bi se povećala korisnost europskih ekonomskih računa okoliša. U nekim slučajevima države članice nisu poslale tražene podatke unutar utvrđenih rokova. Došlo je do poboljšanja u pogledu vremena potrebnog za objavljivanje podataka, no zbog izostanka rasporeda s datumima objave korisnici europskih ekonomskih računa okoliša raspolažu samo s naznakom kada će podatci postati dostupni (vidi odlomke 41. – 50.).
62 Općenito govoreći, Eurostat je utvrdio probleme u procesu provjere valjanosti podataka država članica. Međutim, Sud je utvrdio nedostatke u dokumentaciji procesa provjere valjanosti. Sud je utvrdio da izvješća o kvaliteti koja su države članice priložile uz podnesene podatke nisu uključivala dostatne informacije koje bi Eurostatu omogućile da pravilno procijeni kvalitetu podataka. Eurostat je pružio smjernice te je rješavao probleme na koje su ukazale države članice i metodološka pitanja transverzalne prirode (vidi odlomke 51. – 55.).
3. preporuka – Potrebno je poboljšati pravovremenost podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša
Komisija bi trebala:
(a) analizirati u kojoj bi se mjeri postupak u dvije faze, sličan onom koji se upotrebljava za nacionalne račune, mogao primijeniti na sve module europskih ekonomskih računa okoliša
(b) iskoristiti raspoložive alate kojima bi se poboljšala pravovremenost informacija koje pružaju države članice
(c) izraditi raspored s datumima objave podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša.
Rok za provedbu: 31. prosinca 2022.
32
Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Nikolaos Milionis, na sastanku održanom u Luxembourgu 11. rujna 2019.
Za Revizorski sud
Klaus-Heiner Lehne predsjednik
33
Prilozi
Prilog I – Pregled šest obveznih modula europskih ekonomskih računa okoliša
Računi emisija u zrak U računima emisija u zrak bilježe se tokovi ostataka plinovitih i čestičnih materijala koji se iz gospodarstva emitiraju u atmosferu. Prirodni tokovi, kao što su vulkani i šumski požari, emisije iz uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te neizravne emisije izuzeti su.
Ti se računi temelje na načelu rezidentnosti, u skladu s nacionalnim računima. To znači da uključuju emisije prema rezidentnim gospodarskim jedinicama čak i ako se one pojavljuju izvan državnog područja (kao što su zračni prijevoznici ili brodarska društva koja posluju u ostatku svijeta).
Ti računi uključuju:
o podatke za šest stakleničkih plinova i sedam onečišćujućih tvari u zraku raščlanjene prema gospodarskoj djelatnosti i kućanstvima. Razne onečišćujuće tvari u zraku izražene su u ekvivalentima druge onečišćujuće tvari u zraku (na primjer metan je izražen u ekvivalentima ugljikova dioksida) kako bi se omogućilo izračunavanje pokazatelja pritiska na okoliš, kao što su potencijal globalnog zagrijavanja, plinovi koji prouzročuju zakiseljavanje ili prekursori troposferskog ozona.
o Podatke o intenzitetu emisija u zrak, tj. omjeru emisija u tonama na milijun eura bruto dodane vrijednosti.
o Podatke o razlikama između ukupnih nacionalnih računa emisija u zrak i ukupnih računa emisija u zrak izvedenih na temelju nacionalnih inventara emisija.
34
Primjer 1. – Emisije stakleničkih plinova prema gospodarskoj djelatnosti i privatnim kućanstvima, EU-28, 2008. i 2017.
Izraženo u % ukupnih emisija ekvivalenata CO2
Napomena: NACE = gospodarske djelatnosti
Izvor: Eurostat.
Porezi povezani s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti U okviru poreza za okoliš bilježe se porezi za okoliš grupirani u četiri kategorije: energija, promet, onečišćenje i resursi. Svaka kategorija poreza raščlanjena je prema gospodarskoj djelatnosti i kućanstvima.
U primjeru 2. opisano je kako se mogu upotrebljavati podatci dobiveni s pomoću tog modula.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vađenje kamena
Proizvodnja
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
Prijevoz i skladištenje
Ostale usluge, vodoopskrba i građevinarstvo
Kućanstva
Ukupno
1000
35
Primjer 2. – Ukupni prihodi od poreza za okoliš prema vrsti poreza u Europi, 2016. (u milijunima eura)
Izvor: Eurostat.
Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu U računima tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu bilježe se tokovi materijala u gospodarstvo i iz gospodarstva u tisućama tona godišnje. Oni pružaju podatke za pokazatelje kao što su iskorištavanje resursa prema gospodarstvima, potrošnja materijala, produktivnost resursa, otisci materijala i odvajanje gospodarskog rasta i iskorištavanja prirodnih resursa.
Ti računi obuhvaćaju 50 kategorija krutih, plinovitih i tekućih materijala (biomasa, metalne rude, nemetalni minerali i fosilne energetske sirovine). Ne uključuju vodu i zrak.
Inputi materijala u nacionalna gospodarstva uključuju iskorištavanje materijala iz domaćeg okruženja i fizički uvoz iz drugih gospodarstava. Outputi uključuju ispuštanje materijala u domaće okruženje i fizički izvoz u druga gospodarstva.
Primjer 3. pokazuje kako se upotrebljavaju podatci dobiveni računima tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu.
0
10 000
20 000
30 000
40 000
50 000
60 000
Porezi za energiju Porezi za onečišćenje i uporabu resursa Porezi za promet
0500
1 0001 5002 0002 5003 0003 5004 0004 500
Porezi za energiju Porezi za onečišćenje i uporabu resursa Porezi za promet
u m
iliju
nim
a eu
36
Primjer 3. – Razvoj produktivnosti resursa, EU-28, 2000. – 2017.
Napomena: deflacionirani BDP (cijene iz 2010.)
Izvor: Eurostat.
Računi rashoda za zaštitu okoliša U računima rashoda za zaštitu okoliša bilježe se rashodi koje su izvršile rezidentne gospodarske jedinice u svrhu zaštite okoliša. Oni predstavljaju nacionalne rashode za zaštitu okoliša, proizvodnju i potrošnju usluga zaštite okoliša i druge prijenose u svrhu zaštite okoliša.
Djelatnosti u svrhu zaštite okoliša uključuju zaštitu okolnog zraka i klime, upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje otpadom, zaštitu i sanaciju tla, podzemnih i površinskih voda, smanjenje buke i vibracija, zaštitu bioraznolikosti i krajobraza, zaštitu od zračenja te istraživanje i razvoj u području zaštite okoliša. Tim računima kvantificiraju se napori koje društvo i poduzeća ulažu u provedbu načela „onečišćivač plaća”.
Primjer 4. opisuje jedan način uporabe računa rashoda za zaštitu okoliša.
Produktivnost resursa Domaća materijalna potrošnja Bruto domaći proizvod
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
37
Primjer 4. – Rashodi za zaštitu okoliša prema sektoru (u milijardama eura) i kao postotak BDP-a, EU-28
Izvor: Europska agencija za okoliš.
Računi sektora ekoloških dobara i usluga U računima sektora ekoloških dobara i usluga bilježe se podatci o proizvodnji dobara i usluga koji su posebno osmišljeni i proizvedeni u svrhu zaštite okoliša ili upravljanja resursima.
Ti računi predstavljaju podatke o proizvodnji ekoloških proizvoda (dobara i usluga) koje proizvode proizvođači, mjerenoj u novčanim vrijednostima te prema bruto dodanoj vrijednosti i zaposlenosti povezanoj s tom proizvodnjom. Podatci se raščlanjuju prema gospodarskim djelatnostima i djelatnostima za zaštitu okoliša.
Primjer 5. pokazuje kako se mogu upotrijebiti podatci koje pruža sektor ekoloških dobara i usluga.
0%
1%
2%
3%
0
75
150
225
300
Vlada Specijalizirani pružatelji usluga Industrija Udio u BDP-u
38
Primjer 5. – Zaposlenost i dodana vrijednost u sektoru ekoloških dobara i
usluga u odnosu na cjelokupno gospodarstvo, EU‐28, 2000. – 2015.
Napomena: 2000. = 100
Izvor: Eurostat.
Računi fizičkog toka energije
U računima fizičkog toka energije bilježe se fizički tokovi energije (izraženi u teradžulima) iz okoliša u gospodarstvo, unutar gospodarstva i iz gospodarstva natrag u okoliš. Tokovi se raščlanjuju prema gospodarskoj djelatnosti i kućanstvima. Gospodarske djelatnosti podrazumijevaju proizvodnju, potrošnju i akumulaciju.
Odnose se na opskrbu i uporabu:
o inputa prirodne energije (na primjer prirodne energije iz neobnovljivih fosilnih materijala ili neobnovljivih nuklearnih materijala te prirodne energije dobivene na temelju hidroenergije, vjetra, solarne energije, biomase)
o energenata (kao što su ugljen, bioplin, tekuća biogoriva, električna energija, drvo, nuklearno gorivo, naftni proizvodi, prirodni plin, isključujući bioplin itd.)
o ostataka energije (kao što su obnovljivi otpad, neobnovljivi otpad i energija ugrađena u proizvode za neenergetsku uporabu).
Primjer 6. opisuje jedan način uporabe računa rashoda za zaštitu okoliša.
39
Primjer 6. – Ukupna domaća proizvodnja energenata u Europi 2016. godine
Izvor: Eurostat.
0
2
4
6
8
10
40
Pokrate i skraćeni nazivi 7. EAP: Sedmi program djelovanja za okoliš
CO2: ugljikov dioksid
DIMESA: direktori sektorskih i okolišnih statistika i računa
Države EFTA-e: Europsko udruženje slobodne trgovine (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)
ESEA: Europska strategija za račune okoliša
ETEA: Porezi povezani s okolišem prema gospodarskoj djelatnosti
EU: Europska unija
Eurostat: Statistički ured Europske unije
EW-MFA: računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu
GU CLIMA: Glavna uprava za klimatsku politiku
GU ENV: Glavna uprava za okoliš
GU JRC Glavna uprava Zajednički istraživački centar
OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
Sud: Europski revizorski sud
UN: Ujedinjeni narodi
HR HR 1
ODGOVORI KOMISIJE NA TEMATSKO IZVJEŠĆE EUROPSKOG
REVIZORSKOG SUDA
„EUROPSKI EKONOMSKI RAČUNI OKOLIŠA: KORISNOST ZA
OBLIKOVATELJE POLITIKA MOŽE SE POBOLJŠATI”
SAŽETAK
I. Uz europske ekonomske račune okoliša (EERO) Komisija upotrebljava niz sustava za
podatke i izvješćivanje u okviru direktiva o okolišu koje se upotrebljavaju za praćenje i
evaluaciju politika zaštite okoliša (pri primjeni Smjernica za bolju regulativu), na primjer
Direktive o pticama i Direktive o staništima, Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive
o pomorskoj strategiji i drugih. Ti i drugi izvori, primjerice istraživanja, stručne studije,
metastudije i drugo, upotrebljavaju se za evaluaciju politika zaštite okoliša.
II. Dugoročne potrebe Komisije za podacima utvrđene su u strateškim dokumentima kao što
su Sedmi program djelovanja za okoliš, Strategija za biološku raznolikost i drugi, a ispitane
su i provjerom prikladnosti u pogledu praćenja i izvješćivanja, vidjeti COM(2017) 312.
Uzastopna izdanja europske strategije za račune okoliša kontinuirani su korpus vizije koja se
mijenja. Ako su strateški ciljevi ostali isti, odnose se na različite skupove računa. Točnije, u
vrijeme prvih dvaju izdanja strategije nijedan pravni modul nije bio na snazi. Kao rezultat
provedbe tih prvih izdanja strategije, tijekom trećeg izdanja strategije na snazi je bio početni
skup modula, a tijekom četvrtog izdanja i širi skup modula.
III. Komisija je predložila obvezne module EERO-a na temelju nekoliko kriterija, uključujući
potrebe svojih službi, dostupnost i prirodu podataka te administrativno opterećenje država
članica.
IV. Komisija se slaže da se korisnost podataka povećava ako su oni brže dostupni.
V. Komisija prihvaća sve preporuke.
UVOD
1. Komisija se slaže da je EERO važan za oblikovatelje politika. Cilj je računa okoliša
utvrditi veze između okoliša i gospodarstva, što je korisno i jedno je od glavnih područja
primjene.
OPSEG REVIZIJE I PRISTUP
10. Komisija se slaže da je ocjenjivanje EERO-a osobito relevantno sada jer su od 2013.
provedena prva tri obvezna modula EERO-a, druga tri obvezna modula provedena su 2017., a
novi se moduli trenutačno razmatraju za buduće izvješćivanje.
HR HR 2
OPAŽANJA
17. Srednjoročne i dugoročne potrebe za informacijama EERO-a izražene su uzastopnim
izdanjima europske strategije za račune okoliša te raznim inicijativama politika (npr.
učinkovitost resursa, kružno gospodarstvo, energetska unija, strategija za biološku raznolikost
itd.), koje su popraćene posebnim okvirima za praćenje.
21. Komisija je u svibnju 2019. raspravljala s državama članicama o nacrtu plana provedbe
Europske strategije za račune okoliša 2019.–2023.
22. Zajednički odgovor Komisije na točku 22. i okvir 1.
Uzastopna izdanja europske strategije za račune okoliša kontinuirani su korpus vizije koja se
mijenja, a ciljevi se zadržavaju prema potrebi. Ako su strateški ciljevi ostali isti, odnose se na
različite skupove računa. Točnije, u vrijeme prvih dvaju izdanja europske strategije za račune
okoliša nijedan pravni modul nije bio na snazi. Kao rezultat provedbe tih prvih izdanja
strategije, tijekom trećeg izdanja strategije na snazi je bio početni skup modula, a tijekom
četvrtog izdanja i širi skup modula.
26. Komisija je odabrala module EERO-a na temelju nekoliko kriterija, uključujući potrebe
svojih službi i očekivane troškove.
27. Komisija se slaže da razvoj i provedba novih modula EERO-a mogu dugo trajati. To je
vrijeme potrebno radi 1. testiranja i dokazivanja njihove izvedivosti te analize troškova i
koristi; 2. uspostavljanja razumne i troškovno učinkovite metodologije; 3. međunarodne
rasprave i dogovora oko metodologije; te 4. pokretanja i dovršavanja zakonodavnih
postupaka koji uključuju Europski parlament i Vijeće nakon opsežnih savjetovanja sa
statističkim uredima država članica. Prepreka su i ograničeni resursi jer stručnjaci koji moraju
razviti nove module pripremaju i redovite podatke za postojeće module. Komisija napominje
da uvođenjem novih modula Europska unija otvara put EERO-u na globalnoj razini. Doista,
međunarodni statistički standard iz 2012. naveden u točki 2. temelji se na europskom
iskustvu u godinama prije Uredbe iz 2011.
28. Zajednički odgovor Komisije na točku 28. i okvir 2.
Eurostat već mnogo godina prikuplja i objavljuje podatke o računima šumarstva. Redovita
prilagodba upitnika nužna je da bi upitnici ostali usklađeni s ekonomskom stvarnošću (npr.
novi proizvodi na tržištu), napretkom u tehnologiji i promjenama u statističkim
klasifikacijama i standardima.
Računi šumarstva kao jedan od sedam predloženih modula koji su kandidati za uvrštenje u
Uredbu (EU) br. 691/2011 najvažniji su aspekt Europske strategije za račune okoliša 2019.–
2023.
36. Komisija je nedavno objavila svoju evaluaciju Sedmog programa djelovanja za okoliš,
vidjeti COM (2019) 233. Razvila je skupove pokazatelja prema potrebi, kao što su tablica
pokazatelja za učinkovitost resursa, ključni pokazatelji za energetsku uniju, pokazatelji
biološke raznolikosti i okvir za praćenje kružnog gospodarstva, a upotrebljava i pokazatelje u
postupku pregleda aktivnosti u području okoliša te u europskom semestru.
HR HR 3
42. Komisija planira dodatno poboljšati pravovremenost svih modula.
44. Rane procjene već su objavljene za nekoliko modula EERO-a. Rane procjene nisu nužno
u svim slučajevima manje detaljne od stvarnih podataka.
50. Budući da Komisija ima niz dostupnih sredstava, uključujući pravni postupak (postupak
zbog povrede), ona odabire sredstva kojima se najbolje ostvaruje predmetni cilj. Za postupke
zbog povrede i naknadne postupke Suda Europske unije potrebni su vrijeme i resursi te mogu
potrajati dulje od jedne godine. Ako je cilj da država članica što prije dostavi podatke,
podrška ili pritisak okoline često su učinkovitiji, djelotvorniji i razmjerniji. U većini je
slučajeva problem moguće riješiti u roku od godinu dana.
Okvir 5. – Slabosti Eurostatove dokumentacije
Kako bi se ublažilo administrativno opterećenje, Eurostat od država članica traži objašnjenja
samo ako su problemi znatni, a objašnjenja se ne nalaze u već dostupnoj dokumentaciji.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
56. Uz EERO Komisija upotrebljava niz sustava za podatke i izvješćivanje u okviru direktiva
o okolišu koje se upotrebljavaju za praćenje i evaluaciju politika zaštite okoliša (pri primjeni
Smjernica za bolju regulativu), na primjer Direktive o pticama i Direktive o staništima,
Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i drugih. Ti i drugi
izvori, primjerice istraživanja, stručne studije, metastudije i drugo, upotrebljavaju se za
evaluaciju politika zaštite okoliša.
57. Komisija smatra da Europska strategija za račune okoliša pruža strateški okvir za EERO,
uključujući srednjoročne i dugoročne potrebe za podacima.
58. Komisija je u svibnju 2019. raspravljala s državama članicama o nacrtu plana provedbe
Europske strategije za račune okoliša 2019.–2023.
Uzastopna izdanja strategije za račune okoliša kontinuirani su korpus vizije koja se mijenja, a
ciljevi se zadržavaju prema potrebi. Ako su strateški ciljevi ostali isti, odnose se na različite
skupove računa. Točnije, u vrijeme prvih dvaju izdanja strategije nijedan pravni modul nije
bio na snazi, početni skup bio je na snazi tijekom trećeg izdanja, a širi skup tijekom četvrtog
izdanja strategije.
Preporuka 1. – Poboljšati strateški okvir za podatke EERO-a
Komisija prihvaća preporuku 1. (a) i pripremit će dokument kojim će utvrditi dugoročnu
strategiju za EERO.
Komisija prihvaća preporuku 1 (b) i sastavit će popis potreba za podacima radi daljnjeg
razvijanja EERO-a, uključujući pokazatelje potrebne za donošenje politika o zaštiti okoliša.
Komisija prihvaća preporuku 1. (c) i pripremit će sveobuhvatan akcijski plan provedbe
strategije EERO-a.
HR HR 4
59. Komisija je odabrala module EERO-a na temelju nekoliko kriterija, uključujući potrebe
svojih službi i očekivane troškove.
60. Komisija se slaže da bi bolje integrirani pregled i prikaz modula EERO-a uz što bržu
objavu svakog modula bili pozitivni i poboljšali bi upotrebu EERO-a. Komisija je voljna
ostvariti taj cilj.
Preporuka 2. – Poboljšati relevantnost modula EERO-a za donošenje politika
Komisija prihvaća preporuku 2. (a) i procijenit će troškove i koristi razvoja integriranog
okvira za računovodstvo okoliša kako bi se poboljšala dosljednost informacija o okolišu i
korisnost za donošenje politika u EU-u.
Komisija prihvaća preporuku 2. (b) i ocijenit će potrebe odgovarajućih službi Komisije te
provesti analize troškova i koristi prije predlaganja novih modula EERO-a koji se očekuju do
2023.
61. Komisija planira dodatno poboljšati pravovremenost svih modula.
62. Komisija smatra da su države članice pružile dovoljno informacija na temelju kojih je
Eurostat mogao ocijeniti većinu aspekata kvalitete podataka.
Preporuka 3. – Poboljšati pravovremenost podataka EERO-a
Komisija prihvaća preporuku 3. (a) i pristaje analizirati u kojoj bi se mjeri postupak u dvije
faze sličan nacionalnim računima mogao upotrijebiti za više modula EERO-a.
Komisija prihvaća preporuku 3. (b) i upotrijebit će dostupne alate kako bi poboljšala
pravovremenost pružanja informacija država članica.
Komisija prihvaća preporuku 3. (c) i izradit će kalendar objava za podatke EERO-a.
41
Revizorski tim U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.
Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Nikolaos Milionis i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju su predvodili član Suda João Figueiredo, glavni rukovoditelj Robert Markus, voditeljica radnog zadatka Maria Isabel Quintela te revizori Ioan Alexandru Ilie i Mihaela Văcărașu. Jezičnu podršku pružala je Fiona Urquhart.
Slijeva nadesno: Maria Isabel Quintela, João Figueiredo, Mihaela Văcărașu.
Kronologija
Događaj Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 3.10.2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije) 17.6.2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka 11.9.2019.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima 26.9.2019
© Europska unija, 2019. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
HR PDF ISBN 978-92-847-3519-8 doi:10.2865/900306 QJ-AB-19-013-HR-N HR HTML ISBN 978-92-847-3497-9 doi:10.2865/4012 QJ-AB-19-013-HR-Q
44
O ovom izvješću:
Europski ekonomski računi okoliša važan su izvor podataka za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš, kao i ostvarenog napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Europski ekonomski računi okoliša statistički su okvir sastavljen od sveobuhvatnog niza tablica i računa koji opisuju odnos između okoliša i gospodarstva EU-a.
Sud je revizijom ispitao je li Komisija uspostavila europske ekonomske račune okoliša te upravlja li i koristi li se njima na odgovarajući način. Revizija koju je Sud proveo pokazala je da se moduli europskih ekonomskih računa okoliša nisu u potpunosti iskoristili za praćenje ključnih politika u području okoliša. Sud na temelju svojih nalaza preporučuje Komisiji da poboljša strateški okvir za podatke u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša, kao i razinu relevantnosti modula europskih ekonomskih računa okoliša za donošenje politika u području okoliša te pravovremenost podataka u vezi s europskim ekonomskim računima okoliša.
Tematsko izvješće Suda u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a.
