Tema Za Stručno Usavršavanje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fino za procitati

Citation preview

Osnovna kola: TURBE Aktiv drugih razreda2012./2013.

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE-tema za struno usavravanje-

Nast.raz.nast.

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

Svaka osoba se nebrojeno puta u svom ivotu nala u konfliktnoj situaciji, tj. u sukobu sa drugom ili drugim osobama. Naini na koji su se ti sukobi rjeavali su razliiti. U nekim konfliktnim situacijama se poputalo, u nekim odustajalo od prepirke, a nekad smo eljeli da ostvarimo ono to smo zacrtali i od toga nismo poputali.Sukob je situacija u kojoj dvije ili vie osoba ili grupa ele ostvariti svoj cilj, interes ili potrebu, ali u toj elji za ostvarenjem sopstvenog cilja vide samo sebe, prikupljaju energiju da bi dostigli svoj cilj, a onu drugu stranu doivljavaju koa prepreku ili prijetnju.VRSTE SUKOBAPostoje razliite vrste sukoba. Sukobi se mogu podijeliti prema tri kriterija:-po predmetu -po obimu i -po posljedicama.Sukobi se jo dijele prema uzroku i efektima na sljedee vrste:1. Sukob informacija - koji nastaje usljed nesporazuma u komunikaciji (npr. pogrene, stare, netane i lane informacije ).2. Sukob interesa javlja se zbog suprostavljenih potreba, odnosno zbog suprostaljenih naina zadovoljenja istih potreba.3. Sukob u odnosima nastaje kada obje ili jedna strana ponu da produkuju predrasude o drugoj strani i da se ponaaju u skladu s njima. Takoer, sukob se javlja kada jedna ili obje strane ponu da zanemaruju svoju odgovornost i postanu nepouzdane za drugu stranu.4. Sukob resursa nastaje kada dvije ili vie osoba, odnosno strana, ele neto ega ima malo, nedovoljno za sve u onoj mjeri u kojoj se oekuje.5. Sukob vrijednosti javlja se u situacijama u kojima se meu sagovornicima suprostavljaju sistem vrijednosti i uverenja. Takoer,sukob se javlja i kada se u timovima ili grupama sa zajednikim ciljevima pojave razlike u vizijama.6. Strukturalni sukob kada u jednoj grupi ne postoji jasna struktura odnosa koji vladaju meu lanovima. Javlja se sukob koji duboko zadire u sr funkcionisanja dotine grupe i ozbiljno remeti njenu funkcionalnost.

Po efektima do kojih dovode, sukobi se mogu podijeliti na :

1. Funkcionalne sukobi koji dovode do konstruktivnih promjena u odnosima meu pjedincima/grupama, poveavaju efikasnost isl.2. Nefunkcionalne sukobi koji dovode do stagnacije, pogoranja odnosa, nasilja isl.

NAJEI UZROCI SUKOBA U KOLI/ODJELJENJUSukobi koji izbijaju koli izmeu uenika uzrokovani su razliitim faktorima:1. Takmiarska atmosfera2. Netolerantna atmosfera3. Neadekvatna komunikacija4. Neadekvatno izraavanje emocija5. Nedostatak vjetina za konstruktivno rjeavanje konflikata6. Zloupotreba moi od strane odraslih7. Nedovoljni resursi8. Razliite vrijednosti

FUNKCIJE SUKOBASvaki sukob moe da bude funkcionalan ili nefunkcionalan, to ne zavisi od same konfliktne situacije, ve od ponaanja pojedinaca u njoj. Kada je sukob funkcionalan, on dovodi do pozitivnih izhoda, kao to su:1. Kreativna tenzija, koja pokree grupu i pojedince naprijed, dovodi do toga da se svesrtane i take gledita uju i sasluaju i dovodi do korisnih razmjena informacija.2. ienje, koje omoguava razmjenu emocija u nekom sigurnom kontekstu, gdje je prisutno aktivno sluanje i isti put napretku.3. Okupljanje pojedinaca i grupe oko rjeavanja zajednikog problema, promovie grupnu viziju i identitet, vrijedosti koje su zadjenike, omoguava postavljanje prioriteta.4. Zahtjev za promjenu omoguava iznienje neslaganja, te otvara diskusiju i moe da vodi ka razrjeenju konflikta.5. Razvoj mehanizma prevencije konflikata, sistema kontrole i razrjeavanja.

Kada je sukob nefunkcionalan, on dovodi do negativnih izhoda, kao to su:1. Negativna tenzija, koja koi individue i grupu, vraa ih unazad. Ugroava linr i grupne interese, te se usljed te tenzije gube dobre ideje ili za nih nema podrke.2. Negativno izraavanje emocija, usljed kojeg cijela grupa biva zahvaena sukobom, te moe da doe do nasilja.3. Podrivanje grupnog jedinstva, kada se deava da lanovi biraju strane, trae se razlike i svi se fokusiraju na to, moral pada i dolazi do reorganizacije prioriteta.4. Ugroavanje mogunosti pozitivne promjene koje odvlai ogromnu energiju.