SEMINARSKI RAD

TELEVIZIJSKI ŽANROVI

Kolegij: OSNOVE NOVINARSTVA

SADRŽAJ:

1.UVOD2.VIJEST KAO OSNOVNI ŽANR I OSTALI MONOLOŠKI OBLICI3.DIJALOŠKO/POLILOŠKI I VIŠESLOJNI ŽANROVI4.TELEVIZIJA I HIBRIDNI ŽANROVI

1.UVOD

U ovom radu obradit ćemo temu Televizijski žanrovi. Mediji danas igraju veliku ulogu

u društvu, te ga na neki način oblikuju. Veliku ulogu u tom oblikovanju imaju žanrovi, koji

nastaju grupiranjem tekstova koji su slični u strukturi ili temi koju obrađuju. Žanr se često

upotrebljava kao način kategoriziranja tekstova. Oni tekstovi koji imaju dovoljno zajedničkih

karakteristika mogu se svrstati u isti žanr. Sama riječ žanr potječe od francuske riječi genre

koja znači rod ili vrsta. Žanr uključuje određene konvencije i očekivanja prema kojima je

čitateljima ,odnosno slušateljima i gledateljima olakšano praćenje programa, gdje na osnovu

žanra mogu pretpostaviti emitirani sadržaj. Budući da su žanrovi prisutni u svim masovnim

medijima obradit ćemo osnovne žanrove, koji su karakteristični za sve medije,i od kojih su se

razvili oni koji su karakteristični za televiziju, počevši od onih u novinama ,preko radija pa

sve do televizije. Cilj ovog rada je izdvojiti osnovne žanrove, navesti odlike današnih

televizijskih žanrova, prepoznati njihov razvoj i zaključiti kuda taj razvoj vodi. Rad će opisati

sve faze razvoja, utjecaj žanrova na gledatelje, i mogućnosti koje televizija kao masovni

mediji nudi za prikaz određenih žanrova.

U prvom djelu ukratko ćemo govoriti o žanru kao općoj karakteristici medija te

karatkerističnosti televizijskih žanrova.

U drugom djelu ćemo navesti monološke žanrove od kojih su se oblikovali daljni žanrovi, sa

posebnim naglaskom na vijest kao osnovnim žanrom.

U trećem dijelu obradit ćemo dijaloško/poliloške žanrove u kojima se, zahvaljujući otkriću

elektroničkih medija, stvara mogućnost prenošenja dijaloga na veće udaljenosti.

U četvrtom dijelu osvrnut ćemo se na hibridne žanrove koji su danas sve češći.

Tu se posebno ističu konektorski žanrovi koje ćemo obraditi u petom, šestom i sedmom

dijelu.

U posljednjem dijelu odnosno zaključku dat ćemo sveukupan osvrt na televizijske žanrove, te

specifičnosti današnjih žanrova.

Danas se od televizijskih novinara očekuju brojne vještine, a sve kao posljedica višeslojnosti

žanrova. Ipak su žanrovi u početku bili linearni, i prvotno se vežu za novinarstvo u tiskanom

obliku, pojavom radija dobivaju novu dimenziju – zvuk, na osnovu koje su dobivene nove

žanrovske mogućnosti, a spajanjem slike i zvuka ,tj pojavom televizije svaki žanr dobio je

posebnu dimenziju .

2.VIJEST KAO OSNOVNI ŽANR I OSTALI MONOLOŠKI OBLICI

Novinarstvo kao i umjetnost i znanost u svakom od svojih povijesnih razdoblja razvitaka, izražavalo je određenim žanrovima ili novinarskim oblicima ukupnost čovjekovog stvaralaštva i dostignuća (Sapunar, 2004., str. 83). U svakom od medija za masovnu komunikaciju (novine, radio , televizija) pojavljuju se monološki, dijaloški i poliloški žanrovi, te se u analizi žanrova treba obratiti pozornost na sva 3 oblika.Vijest je najstariji novinski žanr, te se smatra da je star koliko i same novine. On je primarno vezan upravo za novine i tiskanu formu ,međutim na osnovu njega su nastale i mnogo složenije žanrovske forme. Vijest je prema tome osnovni ne sarno novinarski žanu, nego i novinski oblik . Na tome žanru počiva cijela novinska tehnologija , jer svi ostali žanrovi nisu ništa drugo preoblikovanje, dopunjavanje, ukrašavanje toga osnovnog žanra.(Plenković, 1993, str. 127)

Vijest je nastala kao sinteza jezikoslovlja, logike i retorike. Ona treba biti jezgrovita i sažeta, a mora odgovoriti na 5 osnovnih pitanja: Tko? Što? Gdje? Kad? Zašto/S kojom namjerom?

Ova pitanja odgovaraju formuli 5 W(ovim početnim slovom u anglosaksonskim jezicima započinju spomenute upitne riječ), i je ona prihvaćena kao opća formula strukture vijesti u novinskoj praksi.

Do danas se razvilo nekoliko podvrsta ovog elementarnog monološkog žanra ,a to su:

1. Fleš ili blic (kratka eliptična vijest koja ne sadrži sve strukturalne značajke ,a treba iznenaditi,zapanjiti i potaknuti pozornost čitatelja za daljnje i produbljenije čitanje kasnijih dužih izvještaja)

2. Standardna vijest (vijest koja sadrži sva svoja strukturalna obilježja i odgovara na 5W)3. Proširena vijest (prijelaz iz vijesti prema izvještaju i prikazu,daje proširene informacije

o nekoj vijesti)

Po frekvenciji standardna vijest je najprisutnija u radijskom i televizijskom novinarstvu. Ta je forma dominantna u cjelokupnom dnevno-informativnom programu.(Plenković, 1993, str. 130) Pored ovih podžanrova , od vijesti su se razvili i prošireni žanrovi kao što su:

Izvještaj, prikaz i raport (red objektivnog novinarstva) Osvrt, komentar i kritika (osobno mišljenje, stajališta...)

Prva skupina žanrova spada u red objektivnog novinarstva, i glavni zadatak novinara jest objektivno prenijeti neku proširenu vijest, i treba se truditi što manje nametati svoja viđenja i stajališta.

Glavna osnova druge skupine žanrova jest da osim golog opisa događaja sadrži i neko subjektivno stajalište novinara. U ovoj skupini se najviše ističe komentar jer kroz njega novinarstvo ostvaruje svoju najvišu izražajnu vrijednost.

U praksi radiotelevizijskog novinarstva danas dominira sistem oblikovanja vijesti u manje ili veće skupine koje se nazivaju emisijama.(Plenković, 1993, str. 138)Time se postiže miješanje žanrova te se često nemože jasno odrediti kojem žanru pojedina emisija točno pripada.

3.DIJALOŠKO/POLILOŠKI I VIŠESLOJNI ŽANROVI

Otkrićem i razvitkom elektroničkih medija reformira se dijalog i žanrovi vezani uz dijalog. Radio uključuje zvuk , a televizija i zvuk i sliku, stvara se mogućnosti prenošenja informacija govornim i vizualnim formama što otvara brojne nove mogućnosti stvaranja novih žanrova, a time i znatnog povećanja doživljaja kod gledatelja.Pod utjecajem radija, televizije, a danas i kompjutora koji su verbalizirani, dijalog se ne samo afirmira, nego čak i stvara i svoje posebne podoblike kao što su intervju, panel-diskusija, kontak-emisije, dijalog u odloženom releju itd.(Plenković, 1993, str. 176)Govorne vijesti postaju dramatičnije, jer osim forme koju sadrže i pisane vijesti, sadrže i zvuk, boju glasa, pokrete slike, čistu figuru, pozadinu i druge 'dodatke', povećava se autentičnost, a samim tim i odgovornost vijesti. Novinar postaje odgovorniji, te mora zadovoljiti sve više kvaliteta kao što su ugodan glas, sposobnost komuniciranja, jasan i ragovjetan govor, ugodan izgled, dobro pamćenje i sl.Ako bismo pokušali u kratkoj formuli sažeto izraziti ono što je najvažnije za dobroga govornika, onda bi se to moglo iskazati rečenicom: znati sadržaj, znati formu izlaganja i poznavati publiku.(Sapunar, 2004, str 110)U XX. stoljeću, razvitkom elektroničkih medija (radija i televizije) stvorila se mogućnost prenošenja iskonskog oblika komuniciranja, razgovora, na veće udaljenosti, i tada dijalog ponovno postaje pretežit način javnog komuniciranja. Najznačajni dijaloški žanrovi su intervju, ragovor, panel-rasprava i polemika.Intervju je najjednostavniji i najučestaliji oblik dijaloškog javnog komuniciranja. Njeno osnovno obilježje je asimetričnost u komunikaciji, odnosno davatelj intervjua obično zna više o temi od onoga koji pita.Razgovor ili dijalog je slobodna i ravnopravna razmjena mišljenja dviju upućenih osoba radi stvaranja zajedničkog mišljenja.(Sapunar, 2004, str. 115). U ovom žanru novinar obično ravnopravno sudjeluje u razgovoru.Panel-rasprava je jedna od najtežih formi dijaloških žanrova. Obično se emitira uživo, te se sastoji od uključivanja više sugovornika u raspravu. Tu je novinar svojevrstan režiser, i mora vješto voditi emisiju.Polemika se obično definira kao umjeće rasprave , i najodgovorniji je dijaloški žanr.

3.1. Višeslojni žanrovi

Za razliku od dijaloških žanrova, višeslojni žanrovi su polifonijski,a kad je riječ i o televizijskom iznošenju, onda – uz to – dobivaju i vizualni sloj.(Sapunar, 2004, str. 120)Najznačajni višeslojni žanrovi su:

1. Fičer (najkraći polifonijski žanr,vijest u obliku kraće pričice)

2. Reportaža (prošireni fičer,''kraljica svih novinarskih medija'', u njenoj izradi obično sudjeluje više ljudi, a dijeli se na dokumentarne,autentične i dramske)

3. Radio/TV drama (prijelazni oblik između novinarstva i umjetnosti, a u početku se najuspješnije iskazivala u fantastičnim temama)

4.TELEVIZIJA I HIBRIDNI ŽANROVI

Televizija, kao mediji za masovnu komunikaciju , nastao 20-ih godina 20. stoljeća, danas podrazumijeva široku publiku ,a programi su konstruirani na način da su razumljivi velikom broju ljudi.

Žanrovi u novinarstvu razvijali su se kao što je nastao i novinarsvo (Sapunar, 2004., str. 83). Svaki žanr prolazio je kroz brojne promjene, sukladno sa promjenama u medijima i tehnologiji medija.Konačnim spajanjem zvuka i slike, svi dotad otkriveni žanrovi dobivaju poseban pečat.Tendencija stvaranja novoga senzibiliteta u izrazu i u prijamu još je intezivnija u tehnologiji televizijske poetike jer ona spaja ne samo zvuk i sliku nego daje najsloženiju viziju svijeta, života i čovjeka.(Sapunar, 2004, str. 130)

Tako je ponekad teško odrediti jasnu klasifikaciju žanrova , pogotovo danas, gdje gotovo nema jednoznačnih žanrova, nego je svaki zapravo mješavina više žanrova.

Sve je češća pojava miješanja žanrova, odnosno stvaranja tzv. hibridnih TV žanrova, kao što su reality show programi. Analitičari televizijskih žanrova vjeruju da žanrova i njihovih podvrsta ima mnogo više nego što je do sada klasificirano (Fowler 1989)( Radović Jovanović J.: Osvrt na dosdašnja istraživanja žanrova u TV programima, Komunikacija i kultura online: Godina I, broj 1, 2010.)

Kako je u novinarskoj znanosti za korisnike važna cjelina, koja se sastoji od manjih i većih

cjelina, a kako bi gledatelji mogli s razumjevanjem pratiti ono što se medijima posreduje, u

novinarstvu sve važniji činitelj postaju konektorski žanrovi ili poveznice.

To su specijalizirani hibridni žanrovi koji međusobno povezuju žanrove,ali imaju i svoje

posebne informacijsko-animacijske vrijednosti.(Plenković, 1993, 201)

U njih se ubrajaju: najava i odjava, voditeljstvo i konferansa,a svaki od njih ima svoje posebnosti.