Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA
LUDWIGSBURG - KORNTAL
Schorndorferstr. 31.
71638 Ludwigsburg
Tel. fra Ante: 07141/2679117 Telefon: 07141/1411-609
E-Mail: [email protected]
w ww: hkz-ludwigsburg.de
UREDOVNO VRIJEME:
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.
župnik fra Ante Maleš - po dogovoru na tel.: 07141/2679117 i 0152/53898217
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.
Tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer:
srijedom 09.30-12.30 sati Tel.: 07141/ 7020626
E-mail: [email protected]
KORNTAL - Tubizerstr. 5. župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski
tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i utorkom:
14.00-16.00 sati. - mob.: 0157/79717528
E-mail: [email protected]
mobitel od fra Ante
0152/53898217
Stan: Mozartstr. 10.
71640 Ludwigsburg
T J E D N I P R O G R A M
Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik
UTORAK
LUDWIGSBURG
POBOŽNOST 13. utoraka
sv. Ante u Crkvi
od 14.03.2017. u 18.00 sati
Krabbelgruppe Srijedom
- BSH - dom
10.00 - 12.00 sati
ČETVRTAK
LUDWIGSBURG
MISA
Molitva, klanjanje i blagoslov s Presvetim
u crkvi Dreieinigkeit -Marktplatz-
u
18.00 sati
PETAK
KORNTAL -Tubizerstr. 5.-
u 14.45 sati VJERONAUK
I. i II. IV.-VII. r.
LUDWIGSBURG - BSH - dom
u 17.30 sati Molitva i misa
u 17.30 s. Folklor
u 18.30 sati probe zbora
SUBOTA
LUDWIGSBURG - BSH - dom
u 10.00 sati
I.– III. razred vjeronauk
u 10.45 sati pjevanje
u 11.15 sati
IV.– IX. razred
vjeronauk
Telefon: 07141/1411-609
E-Mail: [email protected]
Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik
UREDOVNO VRIJEME:
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.
Fra Ante Maleš, župnik - po dogovoru!
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5/1.
Jasmina Lorenz-Hinderer, tajnica
srijedom 09.30 - 12.30 sati Tel.: 07141/ 1411-602
E-mail: [email protected]
Toni Kulić, pastoralni suradnik
petkom 09.00 - 14.00 sati E-mail: [email protected]
KORNTAL - Lembergstr . 7.
Fra Ante Maleš, župnik - po dogovoru!
Biljana Hellmer , tajnica po dogovoru
i utorkom: 14.00-16.00 sati.
mob.: 0157/79717528
E-mail: [email protected]
HRVATSKA KATOLI ČKA ZAJEDNICA
LUDWIGSBURG
Marktplatz 5.
71634 Ludwigsburg
0152/53898217
UT./SR.
LUDWIGSBURG u Dreieinigkeit
POBOŽNOST
13 utoraka sv. Ante
Od 20.03.2018. u 18.00 sati
SRIJEDA
tamburaši
18.00-20.00 sati HKL - Marktplatz
T J E D N I P R O G R A M
PETAK
KORNTAL Lembergstr. 7. vjeronauk
U 14.30 IV.- VIII. U 15.15 I. i II. raz.
LUDWIGSBURG mali folklor u 17.30 sati u
Schorndorferstr. 31.
Misa u 17.30 sati i probe zbora u 18.30 sati u
HKL - Marktplatz
SUBOTA
LUDWIGSBURG HKL - Marktplatz
vjeronauk I.– III. razred u 10.00 sati
pjevanje u 10.45 sati
vjeronauk IV.– VIII.razred
u 11.15 sati
Misa u 12.00 sati
fra Antin mobitel
Stan: Mozartstr. 10.
71640 Ludwigsburg
ČET./PET.
LUDWIGSBURG
MISA
klanjanje i blagoslov s Presvetim
u crkvi Dreieinigkeit u 18.00 sati
PETAK veliki folklor
u 20.00 sati HKL - Marktplatz
Telefon: 07141/1411-609
E-Mail: [email protected]
w ww: hkz-ludwigsburg.de
Priv. tel. fra Ante: 07141/2679117
Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg
NAŠA ZAJEDNICA
Pastoralno-informativni list hrvatske katoličke zajednice: "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg / "Sv. Ivan Krstitelj"- Korntal
god. IX. Br. 16./2018.
S 2 Uskrs 201 8.
TERMINI
Uskrsna ispovijed (Beichte):
26.03.2018. (pon.) - Ludwigsburg, Dreieinigkeit, Marktplatz 19.00 sati
27.03.2018. (ut.) - Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr. 7. 19.00 sati
21.03.2018. (sr.) - Bietigheim, St. Laurentius, Uhlandplatz 1. 19.00 sati
Cvjetnica (Palmsonntag) - 25.03.2018.
- Blagoslov grančica i sveta misa -
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 12.00 sati
Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr. 7. 13.45 sati
Veliki četvrtak (Gründonnerstag) - 29.03.2018.
- Misa Večere Gospodnje -
Ludwigsburg - Schorndorferstr . 31. BSH 18.00 sati
Veliki petak (Karfreitag) - 30.03.2018.
- Obredi muke Gospodnje -
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 17.30 sati
Velika subota (Karsamstag) - 31.03.2018.
- Vazmeno bdijenje i blagoslov jela -
Ludwigsburg - Friedenskirche, Stuttgarterstr. 20.30 sati
Uskrs (Ostersonntag) - - 01.04.2018.
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 12.00 sati
Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr. 7. 13.45 sati
Uskrsni ponedjeljak (Ostermonntag) - - 02.04.2018.
Ludwigsburg - Dreieinigkeit 12.00 sati
Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr. 7. 13.45 sati
09. - 13.05. - Hodočašće u Lurd
10.06. - Prva sv. Pričest u Friedenskirche- LB. u 12.00 sat
27.05. - Hodočašće u Zwiefalten
01.12. - Nikolinjska proslava u LB-Mehrzweckhalle
Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 11
MISE LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz
svake nedjelje i blagdana
u 11.30 sati
AKTIVNOSTI
LUDWIGSBURG - BSH, Schorndorferstr. 31.
Mali folkor - petkom u 17.30 sati
LUDWIGSBURG - Marktplatz 5.
Tamburaši - srijedom u 18.00 sati
Zbor - petkom u 18.30 a u korizmi u 17.45 sati
Veliki folklor - petkom u 20.00 sati
Slavuji - subotom u 10.45 sati
KORNTAL - St. Johannes Ev., Lembergstr. 7.
svake nedjelje, osim za vrijeme godišnjeg odmora u 13.15 sati
POBOŽNOSTI
LUDWIGSBURG - HKL, Marktplatz 5.
PETKOM - biblijsko-molitvena grupa i misa u 17.30 sati
PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka u 17.30 sati
LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit
13. UTORAKA SV. ANTE od 20. 03. 2018. u 18.00 sati
ČETVRTKOM - misa, klanjanje i blag. s Presv. u 18.00 sati
PETKOM /u kor izmi /- put križa i misa u 19.15 sati
MISE - AKTIVNOSTI - POBOŽNOSTI
S 10 Uskr s 2018.
VELIKA SUBOTA U FRIEDENSKIRCHE Vazmeno bdijenje i svetu misu, kao i svake godine, slavit
ćemo u Friedenskirche (Stuttgarterstr.) u 20.30 sati.
Pri svršetku mise: blagoslov uskrsnih jela!
ISPOVIJED PRVOPRIČESNIKA I RODITELJA
07.06.2018. (čet.) u 18.30 sati - u Dreieinigkeit, Marktplatz-LB
SLAVLJE PRVE SVETE PRIČESTI
10.06.2018. (ned.) u 12.00 sati - Friedenskirche, Stuttgarterstr. LB
IZLET PRVOPRIČESNIKA u TRIPSDRILL u ponedjeljak - 11.06.2018.
09. do 13. svibnja, 2018. - Hodočašće u Lurd
Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno
ili na telefon i fra Josipu osobno ili na mob. 0173.3159476.
27. svibnja, 2018. - Hodočašće u Zwiefalten Oni koji žele hodočastiti, trebaju se prijaviti fra Anti osobno
ili na telefon: 07141/2679117 ili mob.: 0152.53898217
Te nedjelje ne slave se mise u župama!
GODIŠNJI ODMOR: 28.07 - 30.08.2018. U zamjeni: fra Ivica Jurić
01. 12. 2018. - NIKOLINJSKA PROSLAVA
Mehrzweckhalle, Fellbacherstr. 21.
71640 Oßweil/Ludwigsburg
Zabavlja grupa “Pirati!”
Uskrs 2018.
Uskrsnuće Isusovo - povijesna činjenica
„Prvog dana u tjednu, veoma rano, dođoše žene na
grob s miomirisima što ih pripraviše. Kamen nađoše
otkotrljan od groba. Uđoše, ali ne nađoše tijela
Gospodina Isusa. I dok su stajale zbunjene nad tim, gle,
dva čovjeka u blistavoj odjeći stadoše do njih.
Zastrašene obore lice k zemlji, a on će im: Što tražite
Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite
se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji: Treba
da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika, raspet, i
treći dan da ustane. I sjetiše se one riječi njegovih, vratiše se s groba te javiše
sve to jedanaestorici i svim drugima. A bile su to: Marija Magdalena, Ivana i
Marija Jakovljeva. I ostale zajedno s njima govorahu to apostolima, ali njima
se te riječi pričiniše kao tlapnja, te im ne vjerovahu. A Petar usta i potrča na
grob. Sagnuvši se, opazi samo povoje. I vrati se kuči čudeći se tome što se
zbilo.“ (Lk 24,1-12)
Uskrsnuće Isusovo je objektivna povijesna činjenica iz određenog povijesnog
vremena i mjesta. Susreti sa Uskrslim, opisani u evanđelju, doživljeni su
osjetilima svjedoka. Isus daje da ga prepoznaju, da ga vide, razgovaraju s
njim, da jedu s njim… Apostoli bivaju uvjereni u istinu o Isusovu uskrsnuću i
za tu istinu (koja je u ono vrijeme smatrana bogohuljenjem) bili su spremni
poći i u smrt…
Najvažnija misija Crkve je prenositi svijetom tu istinu.
Isusovo uskrsnuće tiče se svakoga od nas osobno. Daje smisao našem životu,
našem trpljenju i smrti. Njegovo uskrsnuće oslobađa nas od ropstva sotone,
grijehu i smrti. Svakom od nas Isus želi darovati radost vječnog života u nebu.
Bit ćemo sudionici te vječne radosti ako odbacimo grijeh, mrzimo na grijeh i
svoj život podlažemo Isusu.
Uskrsli Isus je stalno prisutan u svojoj Crkvi, oprašta grijehe u sakrametu
ispovijedi; u Pričesti nam daje hranu za besmrtnost. On liječi naše rane srca,
oslobađa nas naših ovisnosti, ali mi mu moramo vjerovati, pouzdati se u Njega
potpuno i ostvariti osoban odnos s Njim. Kad se ujedinjujemo s Isusom u
svakodnevnoj molitvi, kad prihvaćamo od Njega dar vječnoga života u
sakramentu ispovijedi i pričesti, kad ispunjamo Njegovu volju – sudionici smo
u Njegovoj pobjedi nad smrću, paklom i sotonom i doživljavamo radost
uskrsnuća već ovdje na zemlji.
Sretan Uskrs želi vam fra Ante s pastoralnim osobljem i suradnicima!
Hrvats ka katol i čka zajednic a Lud wigs bu rg/Korntal S 3
S 4 Uskrs 201 8.
VELIKI ČETVRTAK
Dvorana posljednje večere
Vazmeno trodnevlje Krista umrlog,
ukopanog i uskrslog, u koje se broji
Veliki petak, Velika subota i Nedjelja
uskrsnuća, započinje liturgijski misom
večere Gospodnje. U njoj se spominjemo
ovih triju stvarnosti:
Ustanove presvete euharistije,
te nove Isusove Pashe ili Vazma;
Ustanove novozavjetnog
svećeništva;
Isusove zapovijedi ljubavi.
(Pranje nogu)
To je sve objava načina njegove prisutnosti
među svojim vjernicima. On će biti trajno
prisutan u svojoj Crkvi po ovim znakovima:
Znakom euharistije, spomena
njegove smrti i uskrsnuća koji se
trajno među nama obnavlja;
Znakom svećeništva kao Kr istove
učiteljske, posvetiteljske i pastirske
službe;
Znakom sveopće ljubavi kao
pokazateljem pripadnosti Kristu.
POSLJEDNJA VEČERA Kapela uz Dvoranu posljednje večere
(Ad Coenaculum)
"Ovdje sam nazočna sve vrijeme..",
objavila je majka Božja Catalini, "..
jamčim ti, ni na jednom mjestu,.. ni
na jednom dijelu svijeta nisam
toliko nazočna kao na Svetoj misi.
Na podnožju oltara na kojem se
slavi sv. misa, moći ćete me uvijek
sresti. Boravim i na podnožju
svetohraništa i ostajem zajedno s
anđelima, budući da sam
jednostavno uvijek kod Njega i s
Njim." Ovo je svjedočanstvo posebno vidno u
kapelici uz Dvoranu posljednje večere
gdje je umjetnik postavio kip Gospin
pokraj oltara u čijoj se pozadini nalazi
reljef posljednje večere. (slika gore!).
Na ovom je mjestu u VI. st. podignuta
bazilika Sancta Sion, koju 614. ruše
Perzijanci. Obnovljena je pa opet rušena.
Križari podižu veličanstvenu baziliku
Mater omnium Ecclesiarum. Franjevci su
tu podigli samostan. Muslimani ih tjeraju
1551. Tek im je 1936. omogućen
povratak, ali samo u blizinu ovog svetog
mjesta, gdje podižu
Kapelu uz Dvoranu posljednje
večere, sadašnji Coenaculum.
Misa večere Gospodnje:
BSH, Schorndorferst. 31 - Ludwigsburg
u 18.00 sati
FASCHING - POKLADE Slavili smo Fasching - poklade u velikoj sali BSH - domu, Schorndorferstr.
Kao što je običaj svake godine za to slavlje, djeca i odrasli, došli su
maskirani po svom nahođenju. Sala je kapaciteta najviše sto dvadeset
sjedećih mjesta. No, mi smo „zbili“ stolove i sjedalice, tako da smo dobili
dvije stotine sjedećih mjesta. Sve se popunilo i uz to bilo je preko šezdeset
djece. Ovo je po svim procjenama bila najbolja i najbrojnija proslava
poklada do sada. Nakon pozdrava župnika fra Ante i molitve, dječji zbor
„Slavuji“ otpjevao je dvije pjesme, a potom je dječja skupina folklora otp-
lesala kolo. Prvi put javno je nastupila i naša novoosnovana tamburaška
skupina. Baš su sve ugodno iznenadili da su za tako kratko vrijeme spremili
toliko pjesama. Poslije uvodnog programa nastupila je tamburaška grupa
mladih "Crveno lišće" koji su sve do pola noći svirali i pjevali i sve
oduševili. Prošlo je sve u izvrsnom raspoloženju uz jelo, piće, pjesmu, ples i
druženje. Bogu hvala!
Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg/Korntal S 9
S 8 Uskrs 201 8.
Njemačka
U mnogim mjestima Njemačke i danas se održavaju uskrsne
predstave. Među vjerskim priredbama, osobito su poznate i
dojmljive "Pasidonske igre", koje se održavaju u
Oberammergauu kako bi se podsjetili na čudo izbavljenja
od epidemije kuge početkom 17. stoljeća. Igre se igraju
svakih deset godina, s brojnim predstavama od svibnja do
rujna. Svaka predstava traje osam sati. Više od tisuću
stanovnika gradića, godinama se priprema za pojedine uloge: Isusa, učenike,
Šimuna Cirenca, Majke Marije, Veronike, razbojnika... Igrama prisustvuju
tisuće gledatelja iz Njemačke i inozemstva.
Poljska
Na sam Uskrs, na stolu se uz ukusno pripremljeno
meso i kolače nalazi šareno uskrsno jaje, tzv.
"PISANKA- ili KRASZANKA". Taj drevni, narodni
poljski običaj, proizlazi iz činjenica što su se u davna
vremena, jaju pripisivale magične moći; ono je simbol života, donosilac
dobre ljetine i dobrog zdravlja. U mnogim krajevima Poljske, ukrašavanje
jaja je plod osobite umjetničke sposobnosti žena.
TONI KULIĆ, novi je pastoralni suradnik u
našoj zajednici Ludwigsburg/Korntal.
Od 01. siječnja, 2018. službeno je zaposlen od
biskupije Rottenburg-Stuttgart 50% kod nas i
50% u Bietigheimu-Bissingen. Vjeronaučnu
pouku drži u Korntalu za sve uzraste petkom i u
Ludwigsburgu za I. i II. razred subotom. U uredu
na Marktplatz-u je petkom od 09.00-14.00 sati.
Tel.: 07141/1411-612; mob.: 0176.36911464 E-mail: [email protected]
NOVOSTI - DOGAĐAJI
KALVARIJA - GOLGOTA
Aramejska riječ Golgota, latinska Kalvarija,
znače lubanja. Smatra se da ime potječe od
stijene koja je imala oblik lubanje (a nikako
ne u smislu gubilišta ili zbog navodne
Adamove lubanje koja bi bila tu zakopana).
Golgota - gdje je Isus raspet, je mjesto koje
je bilo izvan Jeruzalemskih zidina. Potvrđeno
je to iskapanjem. Uz Isusov grob Golgota je
najsvetije mjesto kršćanstva. Oltar razapinjanja podignut je iznad ostatka
kalvarijske litice, koja se odnedavna može
vidjeti ispod zaštitnog stakla. Crvene mrlje po
njoj razvile su maštu prvih kršćana koji su u
njima vidjeli tragove Isusove krvi, što kasnije
(oko 570) posvjedočuje anonimni hodočasnik
iz Piacenze. Ispod oltara nalazi se udubljenje
gdje je stajao križ Isusov. S desne strane
oltara opaža se raspuklina koja je nastala u
trenutku Isusove smrti.
(Usp. Fra M. Modrić, Isusova Domovina, str. 63.)
Hrvat ska kat oli čka zajednica Ludwigsbur g/Kor nt al S 5
Križ na Kalvariji
VELIKI PETAK
Spominjemo se
najpotresnijeg događaja
ljudske povijesti: Isus Sin
Božji umire na križu za
spasenje ljudi.
Pristupamo danas tom svetom
znaku našeg spasenja i
odajemo mu svoje
poštovanje.
Neka naš poljubac križu
bude naš poklon toj
božanskoj dobroti i ljubavi
koju je u najvećem stupnju
pokazao kad je umro za nas
najstrašnijom smrću i neka
bude naša molba
za oproštenje i da i mi
mognemo opraštati.
Po svetoj pričesti koju ćemo
primiti neka i u nas uđe
Isusova dobrota, ljubav i
snaga da i mi budemo slični
Kristu u njegovoj dobroti.
Obredi Velikog petka:
Dreieinigkeit - Ludwigsburg
u 17.30 sati
VELIKA SUBOTA
Vazmeno bdijenje ove noći je slavlje Isusova uskrsnuća i s
njime slavlje početka naše vjere i našega kršćanskoga
života. Crkva ove noći bdijući čeka Isusovo uskrsnuće i
susret s Isusom uskrsnulim. I taj se susret ostvaruje.
Isus dolazi u susret svojoj Crkvi u svetim znakovima koje
Crkva prepoznaje i u kojima se raduje prisutnosti
Uskrsnuloga. Isusa uskrsnuloga susrećemo u svjetlu
uskrsne svijeće.
Zato tako radosno triput kličemo svijeći: „Bogu hvala“, zato što to svjetlo
označuje i ostvaruje prisutnost Uskrsloga. Zatim nam Uskrsnuli navješta Božju
Riječ, osobito Riječ Evanđelja. Jer on govori kad se u crkvi čita Sveto pismo.
Po svetom krštenju obnavlja novokrštenike koji se krste ove noći, a po
obnovi krsnih obećanja i sve nas. Konačno je s nama u sakramentu svetoga
tijela i krvi pod prilikama kruha i vina, da bude hrana našim dušama.
Mi dakle ove uskrsne noći istinski susrećemo Uskrsnuloga, s njime drugujemo
i postajemo dionicima otajstva njegova uskrsnuća.
USKRS
Slavlje Kristova uskrsnuća je temeljno slavlje cijele
liturgijske godine, jer slavi povijesnospasenjski događaj
od najveće važnosti za vjeru i vječnu sudbinu čovjeka.
Na činjenici uskrsnuća se, naime, temelji vjera svakog
vjernika. Svjedočanstvo apostola o Kristovu uskrsnuću
trajno odzvanja u Crkvi i svijetu. Petrova riječ: „Mi smo
ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu
od mrtvih“ tr ajno je svjedočanstvo u svakom
vremenu.
Svakoga Uskrsa izlaze Petar i apostoli ponovno pred čitav svijet i ponavljaju:
„Mi smo ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih“.
Svake nedjelje vjernik to obnavlja u slavlju svete mise. Jer nedjeljna okupljanja
vjernika potječu od Isusa: On se je od dana uskrsnuća svakog „prvog dana po
suboti“ ukazivao svojim apostolima, svojim prvim vjernicima, i time je
započeo kršćansku praksu da se svake nedjelje slavi dan uskrsnuća i dan
prisutnosti Uskrsnuloga svojim okupljenim vjernicima.
S. 6 Uskrs 201 8.
Grob Isusov
Misa bdijenja - velika subota: Friedenskirche - Ludwigsburg u 20.30 sati
Misa na Uskrs: Dreieinigkeit u 12.00 sati; Korntal u 13.45 sati
KAKO SE SLAVI USKRS U EUROPI
Hrvatska
U Hrvatskoj se boje uskršnja jaja - Pisanice, koje su su simbol
plodnosti i rađanja novog života. U prošlosti su se jaja bojila
svijetlim bojama kako bi se proslavio dolazak proljeća. U nekim
krajevima u Hrvatskoj, mladići daju djevojkama pisanice,
sa crtanom i pisanom porukom. Od tuda naziv "pisanica" i uzrečica:
"Ovo se jaje za poljubac daje." Na uskrsno jutro, katolički vjernici u crkvu
nose košaru s hranom (jaja, kruh, luk i šunku koja je simbol blagostanja) na
blagoslov. Time završava post koji traje šest tjedana, od Pepelnice ili Čiste
srijede. Paljenje krijesa je još jedan hrvatski običaj (Zagorje, Podravina,
Međimurje). Ukućani probdiju noć prije Uskrsa, a u zoru pale veliki uskrsni
krijes od borovine ili "piramidu" od cjepanica. Dokle dopire sjaj vatre, biti će
plodna zemlja! Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci pale svoj komad
drveta i nose blagoslovljenu vatru kućama, a ostali vjernici idu u crkvu.
Paljenje svete vatre u domovima označuje Božju prisutnost. U nekim
hrvatskim krajevima postoji i običaj umivanja na Veliku subotu (ponegdje i
na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubičicama) i biljem. Umivati se može vodom
blagoslovljenom na Veliku subotu, vodom iz rijeke ili mora ili običnom
čistom vodom. Na otoku Pagu postoji običaj po kojemu žene na zvuk
crkvenog zvona, trče prema blagoslovljenoj vodi, jer blagoslov traje u
trenucima zvonjave! Smisao običaja umivanja jest priprema duše i tijela na
novi život.
Francuska Prigodom blagdana Uskrsa, u Francuskoj je uobičajeno
izmjenjivanje jaja. Taj je običaj nastao u Srednjem vijeku
kada, prema propisu Crkve, u korizmi nije bilo dopušteno jesti
jaja. Što dakle raditi s jajima koja su koke snijele kroz cijelo to
vrijeme? Nije preostalo drugo nego sačuvati ih do blagdana
Uskrsa i dati ih djeci da ih ukrašuju. Nastao je običaj, koji je
trajao sve do Revolucije, da se kralju Francuske daruje
najveće jaje u zemlji, uz raskošne svečanosti, na dvoru. No, kokošje jaje se
zamijenilo simboličnim jajetom golemih veličina koje bi ukrasili najbolji
zlatari. Iz tog se običaja kasnije u narodu razvio običaj darivanja jaja od
šećera ili čokolade u koja se stavljaju razna iznenađenja. Taj se običaj
zadržao sve do naših dana.
S. 7