Tehnika prskanja

8/13/2019 Tehnika prskanja

1/18

______________________________________________________________________

1

Upute o tehnici prskanja

izraeno od strane tvrtkeFindri d.o.o.

Vjerujemo da e Vam ovaj materijal pomoi u buduem radu. Sva eventualna pogrena tumaenja nekihdijelova teksta oslobaa bilo kakve odgovornosti tvrtku Findri d.o.o.


2/18

______________________________________________________________________

2

SadrajKalibracija Zato 2

Kada 2Kalibracijski disk 3Sigurno kalibriranje 4Kalibracija za ratarsko prskanje 4Provjera troenja i jednolikosti protoka dizni 7Kalibracija za tekua gnojiva 8Kalibracija za prskanje u trakama 9Provjera tehnike prskanja s papirima osjetljivim na vodu 10Optimizacija tehnike prskanja u sluaju kada se mora prskati 10Punjenje prskalice s kemijskim sredstvima 10Kako osigurati jednoliku distribuciju tekuine 11Uzorak prskanja 11Visina grana 12Stabilnost grana 13irina traga kotaa i pritisak u gumama 13

Kako smanjiti gubitak odnoenjem - drift 14Buffer zone 15

Kako poveati depozit i prekrivanje 16

Kako poveati penetraciju zatitnog sredstva u biljke 18

Dizne Meunarodna standardizacija 19Vrste dizni 20Kvaliteta prskanja (veliina kapi) 23Izbor dizni za ratarske kulture 24Troenje i odravanje 25

Pritisak prskanja 26

Doza vode 27

Filteri 28

Brzina prskanja 29

Preporuena tehnika prskanja 30

Vremenski uvjeti 30

Zatita okolia kod punjenja, prskanja i ienja 31

Punjenje 32Prskanje 33ienje 33

Osobna sigurnost 35

Pronalaenje greaka 38Priprema prskalice za slubeni pregled 39Podaci s prskanja 40Korisne jednadbe 41Opaske za Vau kalibraciju prskalice 43

Zahvala 45Literatura 45


3/18

______________________________________________________________________

3

Kalibracija- ZATO?1. Da se osigura kvalitetno prskanje kada je volumen tekuine u rezervoaru odgovara tono Vaoj povrini koju

elite tretirati.Kalibracija e pokazati da li:- su Vae dizne malo potroene, te se pritisak mora namjestiti.- su Vae dizne neispravne, te ih treba zamjeniti.- je brzina pravilna. Brzinomjer traktora moe pokazivati nepravilno ili razlika u kotaima.- imate pad pritiska od manometra do dizni na koji morate raunati.

2. Da provjerite da li dizne prskaju pravilno (nema oteenih ili zaepljenih dizni).3. Da provjerite da je prskalica u dobrom stanju, te nema kapanja.

Kalibracija - KADA?

Prije prskanja sa novim diznama, novom hektolitarskom dozom, novom brzinom, novim kotaima,novim pritiskom ili bilo kojim novim uvjetima:

Provjerite radnu brzinu Provjerite protok dizni i pritisak

Jednom godinje(i prije tehnikog pregleda) Hardi preporua provjeru:

Provjerite radnu brzinu Provjerite sve dizneukoliko je prosjeni protok povean za vie od 10% usporeujui s

novim diznama: promjenite sve dizneukoliko je vie od +/- 5% devjacije u protoku dizni,

promjenite sve dizne

Tjekom sezone Hardi preporua povremeni brzi test:

Provjerite dvije dizne po sekciji granaUkoliko jedna dizna ima poveanje protoka vie od 15% ,

promjenite sve dizne

K a l i b r a c i j aje jedan od najkritinijih zadataka

koje ete raditi sa svojom prskalicomukoliko elite da:

osigurate optimalnu upotrebu zatitnihsredstava,

smanjiti rizik na kulturi,potroau i okoliu i

izbjei rasipanje proizvoda!

Kalibracijaznai: provjera i namjetanje prskalice za

preciznu aplikaciju.


4/18

______________________________________________________________________

4

Kada trebaprovjeriti ?

Radnubrzinu

Protok svihdizni

Protok dizne(l/min) za 2dizne posekciji grana

Pregledoteenih ilizaepljenihdizni

Provjerasistematekuina nakapanje

Prije sezone i prijetehnikog pregleda

Povremeno tjekom sezone

Prije prskanja sa: novim setom dizni, novom hektolitar.

dozom, novom brzinom ili novim pritiskom:

Pogledaj stranu 38 za kompletnu listu pregleda Dizne koje su starije ili manjeg protoka trebaju se ee pregledavati.

Takoer, ukoliko prskate s prakastim sredstvima ili nekim abrazivnim formulacijama pregledi moraju bitiei

Kalibracijski diskKalculacija za kalibraciju vri se jednostavno sa Hardi kalibracijskim diskom sa jasno prikazanim podacima za dizneISO i 4110 serije (kat.broj 285802 ).

Kalibracijski disk je baziran na standarnom razmaku dizni od 50 cm.

Ukoliko ste odabrali hektolitarsku dozu [l/ha] i brzinu prskanja [km/h] tada moete pratiti odozgo prema dolje nakalibracijskom disku i nai odgovarajui protok dizne [l/min], veliinu dizne i radni pritisak. (Primjer 1).

Kalibracijski disk takoer se moe upotrijebiti da pronaemo protok dizne i kombinacijom brzine i hektolitarske dozes poznatom diznom i pritisak.

Primjer 1Ukoliko je brzina provjerena i iznosi 5.0 km/h (a)i ciljnam je aplicirati 200 l/ha (b)tada okrenemo disk dapoklopimo 5 km/h i 200 l/ha. U prozoriu na gornjojpolovici diska moemo oitati da svaka dizna treba imatiprotok od 0.83 l/min (c).Na donjoj polovici diska moemo oitati da se to moepostiisa 02 diznom pri 3.3 bar (d) ili 025 diznom pri 2.1bar (e).

(a)

(b)

(c)

(d)(e)


5/18

______________________________________________________________________

5

Takoer moete raditi s diskom obrnutim smjerom. (Primjer 2).

Sigurno kalibriranjeKalibriranje uvijek vrite s istom prskalicom s istom vodom u rezervoaru. Zbog sigurnosnih razloga provjera diznise treba vriti na povrini prekrivenom travom ili nekom drugom vegetacijom u polju.Uvijek koristite rukavice kada rukujete prskalicom iako je prskalica oiena. Osobna zatitna oprema (rukavice,radna odijela, izme) koristi se iz mjera predostronosti.Zapamtite da skinete zatitnu opremu, osobito ako je kontaminirana svaki puta kada ulazite u traktor.

Kalibracija za ratarsko prskanje

Odabir parametara prskanja:Dobar izvor informacija kako bi se zatitna sredstva trebala aplicirati esto se nalazu na uputstvima za upotrebukemijskih sredstava. Vjerojatno ete morati prilagoditi prskalicu za svoje specifine uvjete prskanja koje vi odabereteza hektolitarsku dozu, brzinu prskanja, dizne i radni pritisak.Najee su prvo odabere hektolitarska doza i radna brzina tada je odabir dizni ogranien na mogunost odabira sprihvaenim radnim pritiskom (poeljno za klasine dizna izmeu 2 i 2.5 bara). To se jednostavno moe pronai naHARDI calibracijskom disku ili moetzet kalkulirati eljeni protok dizne i pronai diznu u tablici.

Primjer: elimo aplicirati 150 l/ha pri 8 km/h

Provjera radne brzine Izmjerite 100 metara. Moete se posluiti nekim

markerima koje postavite na prikladno mjesto za

tonije lociranje.Mjerenje vrite u polju ili u uvjetimaslinim polju. Preko tablice u traktoru pronaite u kojoj ete brzini

voziti i pri koliko okretaja da postignete eljenu

Primjer 2

Ukoliko elite koristiti 02 diznu pri 2.5 bar, tada poklopitedvije eljene injenice (a)i odgovarajui protok e biti0,74 l/min (b).Sa ovom kombinacijom dizne i pritiska moete aplicirati150 l/ha pri brzini 5.9 km/h (c)ili 200 l/ha pri 4.4 km/h(d).

100 m

Panja! Ukoliko udaljenost izmeu dizni nijestandardnih 50 cm kalibracijski disk i dalje moe bitikoristan za pronalazak kombinacije dizna/pritisak ali ja potrebna dodatna kalkulacija:

Potreba l/ha x stvarni razmak dizni (cm)

50 cm

= l/ha na kalibracijskom disku

Kada radite na kalibracijskom disku koristite l/ha nakalibracijskom disku - a kada prskate dobiti etepotrebnu l/ha sa vaim razmakom dizni.

(d)(c)

(b)

(a)


6/18

______________________________________________________________________

6

brzinu. Vozite izmjerenom udaljenou s napunjenim rezervoarom

i zmjerite vrijeme.

Izraunajte brzinu:

Prevaljena udaljenost (m) x 3.6= km/h

Vrijeme (sek)

Primjer: Potrebno Vam je 45 sekundi da proete 100 m:

100 m x 3.6= 8 km/h

45 sek

Drugi primjeri kalkulacije brzineSec/100 m 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80Km/h 9,0 8.6 8.2 7.8 7.5 7.2 6.9 6.7 6.4 6.2 6.0 5.8 5.6 5.5 5.3 5.1 5.0 4.9 4.7 4.6 4.5

Ukoliko niste postigli brzinu koju ste eljeli ili promjenite u drugu brzinuI te provjerite ponovno radnu brzinu ilipromjenite broj okretaja da postignete eljenu brzinu:

okr/min pr mjerenju brzine x eljena brzina (km/h)= Novi okr/min da se dobije eljena brzina*

(km/h) izmjerena brzina

*Okretaji vratila ne bi smjeli prelaziti 540 okr/min. Ukoliko je mjeanje zadovoljavajue okretaji vratila mogu sesmanjiti do minimalno 400 okr/min (to je 25%).

Zapamtite brzinu, brzinu kretanja i okretaje.

Izraunajte potreban protok dizne te izaberite veliinu dizneIli koristite kalibracijski disc ili formulu (razmak dizni 50 cm):

Cprovjerena brzina (km/h) x hektolitarska doza (l/ha)= Protok dizne (l/min)

1200

Primjer: Pri namjetanju 150 l/ha i 8 km/h na kalibracijskom disku linija u prozoriu (l/ha) pokazuje da trebamo

protok od 1.0 l/min. Tada se prikladna kombinacija veliine dizne i pritiska moe pronai na donjemdijelu kalibracijskog diska: ISO 03 pri 2 bara (ili ISO 025 pri 3 bara).

Uz formule: 8 km/h x 150 l/ha= 1.0 l/min

1200

Provjerite sistem tekuine Uvijek koristite istu vodu za kalibraciju. Postavite izabrane dizne na grane. Ukljuite prskalicu i prskajte s najmanje 7 bara

dok pregledavate sistem tekuina na curenje. Provjerite mjeanje.


7/18

______________________________________________________________________

7

Provjerite protok dizni Namjestite pritisak. Namjestite ventile za izjednaavanje pritiska

(pogledajte uputstva za Hardi-matic sistem) Izmjerite protok dizne u 1 minuti. Ponovit postupak - mjerei najmanje po dvije

dizne na svakoj sekciji grana. Izraunajte prosjeni protok dizni

Ukoliko protok dizne nije kojeg elimo (dizne nisu potroene vie od 10%)

- moete namjestiti pritisak:

novi protok (l/min) 2X izmjereni pritisak = novi pritisak

izmjereni protok (l/min)

Primjer:pri 2 bara (izmjereni pritisak) prosjeni protok od 1.06 l/min (izmjereni protok) je izmjeren na cilj je dadobijemo protok od 1.0 l/min (novi protok) pa pritisak mora se ponovno namjestiti:

21.0 l/min x 2 bar = 1.77 bar 1.8 bar1.06 l/min

Kod namjetanja pritiska na 1.8 bar postii emo eljeni protok od 1.0 l/min.Izmjerite ponovno protok da provjerite..

-

ili moete prihvatiti malo veu ili manju hektolitarsku dozu (l/ha). Ponovno se moete posluiti kalibracijskimdiskom ili ovom formulom da dobijete tonu hektolitarsku dozu:600 x izmjereni protok dizni (l/min)

= l/ha0.5 m* x brzina (km/h)

* udaljenost izmeu dizni

Ukoliko kalibrirate prskalicu unaprijed, spremni ste za prskanje

kada je optimalno vrijeme prskanja i vremenski uvjeti.

Ne ostavljajte kalibraciju pred prskanje tako je najee gubidragocjeno vrijeme te, ne koristite optimalne uvjete.

Izjednaavanje pritiska / proporcionalni povratKada mjenjate veliinu dizni, ventili za izjednaavanje pritiska trebaju seponovno namjestiti da osiguramo pravilnu hektolitarsku dozu kada radimosamo sa pojedinim sekcijama:1. namjetanje vriti samo sa istom vodom3. otvorite sve sekcije regulatora i namjestite pritisak4. zatvorite jednu sekciju te namjestite pritisak na ventilu za izjednaavanje

pritiska (povrat u rezervoar) za tu sekciju grana sve dok pritisak na

manometru ne pokae traeni pritisak5. ponovite za sve sekcije


8/18

______________________________________________________________________

8

Provjera troenja i jednolikosti protoka dizni

A. Provjera troenja prije sezone i prije inspekcije:

1.Postavite novu diznu (isti tip i veliina

kao dizne koje elite provjeriti)To je kontrolna dizna

2.Provjerite protok dizne pri nekom pritisku. Primjer: 1 l/min pri 3 bara je kontrolni protok

3.Izraunajte maksimalno dozvoljeni prosjeni protok Primjer: 1 l/min x 1.10 = 1.10 l/min= protok nove + 10%= l/min nove dizne x 1.10

4.Provjerite sve dizne pri 3 bara EPrimjer: 025 pri 3 bara

Dizna L/min1 1.052 1.093 1.064 1.055 1.106 1.137 1.138 1.079 1.0710 1.0711 1.1112 1.0613 1.1214 1.1015 1.1016 1.0517 1.0718 1.0619 1.0520 1.0821 1.1322 1.0923 1.0824 1.06

zbroj 25.98Prosjeno 1.0825 1.08

4. Izraunajte prosjek Pr: 25.98 l/min / 24 = 1.0825 l/min 1.08 l/minZbrojeni protoci dizni / broj dizni

5. Podjelite prosjeni protok s kontrolnim Pr: 1.08 l/min / 1 l/min = 1.08

6. Pomnoite sa 100 da dobijete protok u postocima % Pr: 1.08 x 100% = 108 % to je poveanje od 8 %usporeujui s protokom kontrolne dizne od 100%

7. Ostavite ili zamjenite dizne Pr:U ovom primjeru protok je povean za 8 %koji jemanji od 10% maksimalne tolerancije te se diznemogu koristiti jo neko vrijeme.

Provjera troenja

Postavite novu diznu jednake veliine kao to su na granama Provjerite protok pri radnom pritisku te koristite kao kontrolu Provjerite da prosjeni pritisak ne prelazi maksimalno 10% vie nego

pokazuje kontrolna dizna.

Kontrolnadizna

Pritisak Izmjereni kontrolni protokdizne

025 3 bar 1 l/min


9/18

______________________________________________________________________

9

Jednolinost

1. Izraunajte maksimalniu i minimalnu granicu protoka.Granice za protok su +/- 5%:

Pr: koristei podatke od provjere troenjaprosjeno (l/min) + 5% = prosjeno (l/min) x 1.05 prosjeno(l/min) + 5% = 1.08 l/min x 1.05

= 1.13 l/minprosjeno (l/min) - 5% = prosjeno (l/min) x 0.95 prosjeno(l/min) - 5% = 1.08 l/min x 0.95

= 1.03 l/min

2. Provjerite da su svi mjereni protoci u granicama. Pr: sve mjerene dizne su u granicama jednolinostje prihvatljiva te dizne nije potrebno mjenjati

OPASKA!Prskalice opremljene sa mjeraima protoka takoer moraju provjeriti dizne na troenje te da im jedistribucija tekuine zadovoljavajua.

Prskanje dizni.Ne zaboravite pogledati prskanje svih dizni na granama pokuajte promatrati dizne sa suncem izadizni i pogledati da li je koja dizna oteena ili zaepljena. Crte u mlazu dizne su znak troenja, i dizne trebapromjeniti..

B. Provjera potronje brzi test tjekom sezone:

1.Postavite novu diznu na grane (jednake veliinediznama koje provjeravate), To je vaa kontrolnadizna.

2.Provjerite protok kontrolne dizne pri odreenom pritisku. Primjer: 1 l/min pri 3 bara je kontrolni protok

3.Izraunajte maksimalni tolerirani protok Primjer: 1 l/min x 1.15 = 1.15 l/min= protok nove dizne + 15%= l/min nove dizne x 1.15

4. Provjerite po dvije dizne sa jedne sekcije Pr: s 3 sekcije: 1.05, 1.09, 1.05, 1.10, 1.06 i 1.13 l/mingrana pri 3 bara

5. Ostavite ili zamjenite dizne. Pr:I u ovom primjeru protok niti jedne dizne ne prelazi15% toleriranog protoka - dizne nije potrebnomjenjati.

Kalibracija za tekua gnojivaTekua gnojiva imaju veu gustou u odnosu u odnosu na vodu i skoro sve tekuine za prskanje.U osiguranju

postizanja pravilne hektolitarske doze u odnosu na protok dizne, pritisak se mora poveati prema gusto

i teku

eggnojiva (g/cm3).Tabela ispod pokazuje poveanje pritiska da bi smo dobili eljenu hektolitarsku dozu s tekuim

gnojivima.

Prije korekcije pritiska, dizne za prihranu postavljaju se na prskalicu i kalibriraju se istom vodom.Tada,kada jeeljena hektolitarska doza postignuta kalibracijom istom vodom, taj kalibracijski pritisak se namjeta prema gustoitekueg gnojiva:

Gustoa (g/cm3)1.10 1.15 1.20 1.30 1.40Kalibrirani pritisak

(bara) Pritisak za tekua gnojiva (bara)1.0 1.1 1.2 1.2 1.3 1.41.5 1.7 1.7 1.8 2.0 2.1

2.0 2.2 2.3 2.4 2.6 2.82.5 2.8 2.9 3.0 3.3 3.53.0 3.3 3.5 3.6 3.9 4.2

Primjer:Trebate dobiti protok od 2,3 l/min.PremaVaoj kalibraciji s istom vodom to postietepri 3 bara. Ukoliko je gustoa tekueg gnojiva1.2 g/cm3morate pomnoiti kalibrirani pritisak

od 3 bara s 1.2.Dobivate namjeteni pritisak od 3.6 bara kojimorate koristiti u polju.Vrijednost se moe vidjeti u tablici pri 3 bara(kalibrirani pritisak) i gustoi od 1.2 g/cm3.


10/18

______________________________________________________________________

10

Koritenje kalibrcijskog diska:Za dizne s 3 i 5 rupa s normalnim razmakom (50 cm) kalibracijski disk moe se upotrijebiti ukoliko kalibriramo s

vodom, te poslije samo treba pomnoiti kalibrirani pritisak s gustoom teku

eg gnojiva da na

ete pravilan pritisakkoji ete koristiti u polju.

OPASKA! Kada prskate s tekuim gnojivima preporua se da se zatite svi neobojeni metalni dijelovi s tankimslojem antikorozivnog ulja (Castrol Rustillo ili Ensis Fluid).

Kalibracija za prskanje u trakama

Provjerite radnu brzinu (pogledaj Kalibraciju ratarskih prskalica str.4)

Potreban kapacitet dizne

L/ha u traci x irina trake (m) x km/h= koliina vode [ l/min] za tu traku

600

Ukoliko elimo aplicirati 200 l/ha pri 6 km/h u 0.2 m iroku traku, potreban protok e biti: 0.4 l/min po traci.Ukoliko se koriste dvije dizne po traci svaka dizna treba davati po 0.2 l/min.Veliina i pritisak dizni mogu se nai u tablicama ili ukoliko koristite ISO dizne ili seriju 4110 moete koristitikalibracijski disk.Namjestite kotaina potreban protok dizne l/min/ (u prozoriu na gornjoj strani diska) iproitajte kombinaciju dizne i pritiska.

Totalni potreban volumen vode

povrina polja (ha) x l/ha u traci x irina trake (m)= totalni potrebni volumen (l/polje)

irina reda (m)

Primjer: ukoliko je irina reda; irina trake 0.2 m;polje 5 ha; i hektolitarska doza u tracije 200 l/ha, tada totalni potrebni volumen je:

5 ha x 200 l/ha x 0.2 m= 400 l

0.5 m

Pritisak prskanja za aplikaciju tekuih gnojiva = kalibrirani pritisak (s vodom) x gustoa gnojiva

Hektolitarska doza [l/ha] u tretiranim trakama.Uputstva za zatitna sredstva najee preporuaju dozu l/ha,tzv. hektolitarska doza. Kada prskamo u trakama, mi elimohektolitarsku dozu primjeniti samo u trakama, pa umjesto totalnehektolitarske doze zovemo: hektolitarska dozal/ha u traci.

irina trake

irina reda


11/18

______________________________________________________________________

11

Koliina zatitnog sredstva za jedan rezervoar iznosilitara vode u rezervoaru x doza kemijskog sredstva (l / ha)*

= kol. zat. sredstva za svaki rezervoar (l/ha)*l/ha po povrini trake

*ili [kg/ha] ili [gram/ha]

Ako rezervoar sadri 400 l, a potrebno je 2 l/ha zatitnog sredstva kod doze od 200 l/ha, slijedi izraun:

400 l x 2 l/ha= 4 litre zatitnog sredstva

200 l/ha

Provjera tehnike prskanja s papirima osjetljivim na voduPapiri osjetljivi na vodu (uti papir postaje plave boje na dijelovima gdje padne voda) su veoma koristan alat za

pomokod optimizacije tehnike prskanja.Ako, npr. imate veoma gusto bilje i potrebna je dobra penetracija zatitnog sredstva, moe se prije pravog prskanja,provjeriti tehnika prskanja s istom vodom:

- postavite papir na cilj prskanja (koristite spajalice ili klamericu, ali izbjegavajte mijenjanje poloaja lista)- oznaite biljku s nekom oznakom kako biste ju kasnije mogli jednostavnije pronai- prskajte i nakon toga provjerite stanje papira- da li su kapi dole tamo gdje ste eljeli? Ako nisu, pokuajte to poboljati promjenom uvjeta prskanja.

Papir osjetljiv na vodu moe naruiti kod HARDI zastupnika (50 kom., kat. broj 893211).

Optimizacija tehnike prskanja u sluaju kada se mora

prskatiRadije izaberite kompromis na veliinu kapi nego na trenutak prskanja.U mnogim primjenama - od fungicida za prskanje u krumpiru, tretiranje irokolisnih korova herbicidima vrijeme jekritian faktor. Ovdje kanjenje moe esto zahtijevati vee doze ili poveanje broja aplikacija.Potencijalna efikasnost se gubi zbog poveane veliine kapi koja prua istoobno manji rizik drifta biti e manjedramatina jednako tako dugo dok je zadrana dobra distribucija tekuine. I zbog toga je dobra ideja imati jedan setLow drift dizni ili INJET dizni za sluaj poveanja brzine vjetra kod prskanja. Zbog razliitih veliina (setova) diznipostoji mogunost da dizne nee biti jednako potroene (dozvoljava se razlika u protoku 10% izmeu nove i staredizne) pa iz tog razloga oba dva dodatna seta dizni trebaju biti kalibrirane kako ne bi bilo potrebno izvritipodeavanje pritiska kada se dizne mijenjaju.

Izbjegavajte ienje zaepljenih dizni ili promjenom samo jedne oteene dizneDrugi set dizni moe se takoer koristiti ako doe za zaepljenja ili oteenja jednog seta dizni.

Punjenje prskalice s kemijskim sredstvimaKada je prskalica kalibrirana i kada znate dozu aplikacije koja e se koristiti, dodajte toan iznos zatitnog sredstva:

Vol. rezervoara*(l) x doza zat. sredstva( l/ha) ili (kg/ha)________________________________________= (l/ha) ili (kg/ha) zatitnog sredstva po jednom rezervoaru

Doza aplikacije zatitnog sredstva (l/ha)

*Ako neete koristiti pun rezervoar tada trebate na ovo mjesto upisati stvaran volumen koji ete koristiti.

OPASKA: Ako je doza prikazana kao koliina aktivne tvari / ha potrebno je prvo izraunati koliko kilograma ili litarazatitnog sredstva trebate po hektaru:

Doza aktivne tvari (kg/ha) x 1000= Doza zatitnog sredstva po jedinici povrine (kg/ha)

Koncentracija aktivne tvari u zatitnom sredstvu


12/18

______________________________________________________________________

12

Dodavanje zatitnog sredstva.Normalno, zatitno sredstvo moe se dodati u rezervoar kada je napunjen vodomod do ukupnog volumena uz istovremeno ukljueno mijeanje. Ukoliko je na naljepnici zatitnog sredstvadrugaije navedeno, svakako je potrebno slijediti to uputstvo.Oprema Hardi Filler omoguava sigurni i bri proces punjenja rezervoara: rukovatelj se ne mora penjati s zatitnimsrestvom na prskalicu veproces punjenja vri s razine tla. Za rukovanje tom opremom slijedite upute dobivene saprskalicom i pridravajte se uputsva na kutiji zatitnog sredstva. Dio opreme za ispiranje omoguava da secjelokupna koliina zatitnog sredstva ispere iz posude, a nakon toga se ista posuda moe odloiti.

Kako osigurati jednoliku distribuciju tekuineJednolika distribucija tekuine preko poprskane povrine s prihvatljivom dozom aplikacije i veliinom kapi jenajvaniji cilj u izboru tehnike prskanja.

Manje varijacije uzdu smjera kretanja i okomito na grane, bolja djelotvornost primjenjenih zatitnih sredstavaposebno je vana kada se koristi smanjena doza pesticida. Ova korelacije je prikazana na dijagramu u nastavku:

Dijagram moe takoer pokazatipromjene depozita ispod grana usmjeru kretanja ili okomito nagrane. Ako je promjena uzdusmjera kretanja to je zbog gibanjagrana. Ako je promjena okomita napoloaj grana to je zbog loih dizni,preniskog pritiska ili pogrenevisine grana. Naravno, vjetar eiskriviti distribuciju tekuine u ovasmjera u smjeru kretanja iokomito na grane.Ako su u ovom primjeru trenutak

prskanja i vremenski uvjeti za prskanje savreni biti e dovoljno i 50% doze zatitnog sredstva.

Uzorak prskanjaPrskalice se mogu provjeriti u radu putem ureaja HARDI Spray Scanner pomou kojeg se dobiva toan uzorakprskanja svih dizni. U nekim zemljama je navedeno testiranje dio obavezan dio testiranja prskalica.Ako dizne - drite istim (zatitna sredstva se ne ostavlja da se osue unutar dizne)

- koje koristite imaju svoj preporueni vijek trajanja,- nikada ne istite s tvrdim materijalom koji moe otetiti otvor dizne koji stvara uzorak prskanja

tada je to dobar razlog da se vjeruje da je uzorak prskanja prihvatljiv kada su grane za vrijeme prskanja na pravilnoj

visini.

Jednolika distribucija tekuine jekritian preduvjet za maksimalnudjelotvornost. Smanjena dozaaplikacije moe biti efikasna samoako je primjena s jednolikomdistribucijom tekuine.

Li uid distribution

0255075

100125150

175

%kemijskedoz

e

Bolja distribucija (sivo)

Poloaj ispod grana

Loa distribucija (crno)


13/18

______________________________________________________________________

13

Da moete zadrati jednolinu distribuciju iz dizni trebaju se zadovoljitibrojni faktori neki vezani na prskalicu, drugi na vrstu uzgajanjakulture. Izbor dizne i vjetroviti uvjeti objanjeni su u poglavlju Izbordizni za ratarske kulture. Visina grana, stabilnost grana, irina tragaprskalice, pritisak u gumama opisani su u nastavku.

Visina granaIspravna visina grana je vana da se osigura jednolika distribucija: 110plosnate dizne razmaka 50 cm imaju 100%-tno prekrivanje i mogu osigurati jednoliku distribuciju sve do visine od priblino 33 cm. Meutim, da bi se osiguralamala kretanja grana preporune je visina grana 50 cm.Ipak, postoje dva izuzetka: ako je polje veoma ravno, a grane vrlo stabilne, visina grana moe biti manja od 40 cm

to je vana preporuka u kontroliranju gubitka kapi odnoenjem.

Ako su grane ire, preporuka je da se radi s visinama prskanja 60 do 70cm, ali to istovremeno poveava gubitak odnoenje. Za tu visinu granamoe se razmiljati o diznama s kutom istrujavanja 80kako bi sesmanjio gubitak odnoenjem drift.

Visina granaje uvijek mjerena izmeu dizne i prve povrine na kojupadaju kapi. Ako je visina korova vee od kulture koju titimo, visinagrana mora se mjeriti izmeu dizni i korova kojeg prskamo.

Visina grana i tolerancija

Model dizne Preporuena visina grana TolerancijaPlosnate dizne 110 50 cm 35 cm 70 cmPlosnate dizne 80 70 50 cm 100 cmKonine dizne Ovisno o radnom pritisku, vii pritisak

daje iri kut istrujavanja nia visinagrana

Bez tolerancije

Dizne s 3 rupe za tekuu prihranu Ovisno o radnom pritisku Bez tolerancije

Dizne s 5 rupa za tekuu prihranu 50 cm 35 cm 100 cm

Stabilnost granaPostoje dvije vrste kretanja grana: gore / dolje (okomito) i paralelno s poljem (vodoravno) koje se zove i yaw. Obadva kretanja grana mora se minimizirati. Slabe grane mogu imati vie od 100% varijacije u distribuciji takuine.

Okomite kretnje grana:Kako se moe vidjeti u tablici visina grana, konine dizne i dizne s 3 rupe nemaju tolerancije na okomite kretnjegrana. U praksi, apsolutno mirne grane ne postoje i to je glavni razlog zato se konine dizne danas koriste svemanje, za dizne koje imaju 3 rupe i slue za tekuu prihranu oekuje se takoer manje koritenje u budunosti, a

dizne za prihranu s 5 rupa - Quintastream omoguavaju okomite kretnje grana.Plosnate dizne (i dizne s 5 rupa za tekuu prihranu) imaju toleranciju okomitih kretnji grana bez utjecaja nadistribuciju zatitnog sredstva.

Visina grana

50 cm

Faktori koji pomau da se zadrijednolika distribucija tekuine i depozit:-manja brzina vjetra-vea veliina kapi /vea energija kapi-manja brzina prskanja

-malo ili nikakvo troenje dizni-stabilnost grana-vea irina tragova kotaa-nii pritisak u gumama-ravan teren za prskanje-jednolika gustoa i visina biljaka-zrana potpora


14/18

______________________________________________________________________

14

Vodoravne kretnje grana:Vodoravne kretnje grana, gdje se relativna brzina kretanja grana mijenja od bre do sporije u odnosu na brzinutraktora, izuzetno je kritina i moe pokvariti sve prednosti kod izbora pravilnih dizni, pravovremenog prskanja iostalo. Vodoravne kretnje grana mogu rezultirati nekoliko stotina posto varijaciju u raspodjeli tekuine ispod grana.

Podeavanje stabilnosti grana. Ponekad mala podeavanja (uglavnom pritezanja) na dizanju grana ili izmeusekcija grana kao i podmazivanje moe dovesti do znatne promjene u ponaanju grana.

U vie sluajeva potrebno je obnoviti spojeve sekcija grana. Uglavnom, grane se trebaju podesiti u vodoravnomsmjeru i ukrutiti po cijeloj duljini (u oba smjera: vodoravnom i okomitom).Ako se diu iznad vodoravnog poloaja na jednom kraju moraju se vratiti u vodoravan poloaj kada ponovnoprskalica krene.Pogledajte u knjigu uputstava gdje moete vidjeti nain na koji se grane provjeravaju.Istodobno, imajte obiaj da pogledate grane kakva kretanja imaju kako bih ih podesili s vremena na vrijeme.

irina traga kotaa i pritisak u gumama

Vea irina traga i manji pritisak u gumama pozitivno djeluju na rad grana kako bi se kretale mirno u toku rada.Naravno, ire gume takoer pomau u tome kada je mogue da se koriste bez stvaranja dodatne tete na biljkamakoje se prskaju.

Da saznate koji je najmanji pritisak u gumama za vrijeme rada potrebni su podaci od proizvoaa guma. Minimalnipritisak u gumama ovisi o brzini kretanja i ukupnom optereenju. Naravno da je dodatni posao da se ispusti zrak izguma u toku rada na polju, a doda ponovno zrak u gume prije odlaska na cestu, ali neki poljoprivrednici ine tajdodatni napor.

Toke provjere za osiguravanje jednolike distribucijePrije prskanja Za vrijeme prskanja

Dizne Kalibrirajte dizne i tako provjerite da dizne nisuveoteene. (strana 23)

Budite sigurni da nemate oteene ili zaepljenedizne

Gubitakodnoenjem drift

Prskajte u rano ujutro (ili uvee) kada je brzinavjetra normalna ili niska. Izaberite dizne ovisno obrzini vjetra. (strana 13)

Ako vidite gubitak odnoenjem s prskalice znateda vjetar mie kapi unaokolo i istovremenodovodi do slabije distribucije na biljkama.Takoer se prilagodite situaciji promjenomparametara prskanja (strana 13 i 21) ilinaknadnim prskanjem.

Brzina Manja brzina prskanja znai manje turbulencijeoko grana.Uvjerite se da su grane podeene na brzinuprskanja.

Smanjite brzinu na osjetljivim podrujima.

Pritisak Izaberite radni pritisak s preporuenim pritiskomkod izbora dizne.Pod uvjetima kada imamo pojavu vjetra,preporuka je da se koristi nii pritisak.

Nikada nemojte imati manji pritisak u gumamaod preporuenog.

Stabilnost grana Podmaite i podesite grane za minimalnokretanje grana.iri trag kotaa kada je mogueManji pritisak u gumama kada je mogue.

Provjerite podeenja grana u polju za vrijemeradne brzine prskanja.

Povrine Dobro pripremljeno polje pomae stabilnostigrana dobar razlog da se polje dobro pripremi.

Gustoa biljaka Veoma je teko prihvatiti potrebu tadopt to theneeds of uneven plant density when spraying -

one more reason for a good seed bed.

Ako su vee povrine u polju gue nego ostaleaplikacijsku dozu moe regulirati i provjenom

brzine prskanja s promjenom brzine. Nekifungicidi ili insekticidi u guem sklopu mogutraiti vei volumen, ali herbicidi mogu imatimanju toleranciju.

iri trag kotaa i manji pritisak ugumama dovode do manjegkretanja grana!


15/18

______________________________________________________________________

15

Kako smanjiti gubitak odnoenjem - drift

Gubitak odnoenjem nije samo pitanje okoliaPostoje dva veoma vana razloga za smanjenje gubitka odnoenjem. Jasniji razlog je da se izbjegne oteenjebiljaka na susjednim povrinama ili ostala oteenja prouzrokovana odnoenjem pesticida izvan povrine koja seprska.Ali, takoer veoma je vano da je gubitak odnoenjem isti i jednostavan indikator slabijeg procesa prskanja igubitka efikasnosti.

Kada se javi gubitak odnoenjem, kapi se nalaze iznad cilja prskanja i vjetar ih nosi dalje to rezultira slabijomdistribucijom sredstva za zatitu i smanjenom efikasnou.

Kako smanjiti gubitak odnoenjem

Prskanjem u ranojutro

esto tada nema vjetra ili je veoma slab.(Pazite da u takvim vremenskim uvjetimamoe doi do toga da sredstvo za prskanjeostaje lebdjeti u zraku)Prskanje rano ujutro kod malih brzina vjetrauglavnom e omoguiti dobru efikasnost smalim volumenom i sitnom atomizacijomkapi.

Izborom tipa dizne Koritenjem dizne lowdrift ili INJET. Izborovisi o brzini vjetra i zadatku prskanja(pogledajte stranicu 21).

Veliinom dizne Izborom vee dizne. To e poveati dozuaplikacije i primjeniti vee / bre kapi.

Poveanje doze aplikacije kompezirasmanjeno prekrivanje velikim kapima.

Radnim pritiskom Koristite manji pritisak jer on stvara veekapi.

Brzinom kretanja Manja brzina znai manje smetnje na uzorakprskanja i takoer stvara manje turbulencijeoko grana i istodobno manji drift.

Visinom grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu sespustiti na visinu od 40 cm (dozvoljava +/- 5cm okomitih kretnji na kraju grana)

Gubitak odnoenjem moe znatno smanjiti efikasnost prskanja!

Kada donesete odluku daprskate

Moete poveati aplikacijsku

dozu da biste kompezirali slabijeprekrivanje veim kapima kojesu manje osjetljive na gubitakodnoenjem ako trebateprskati pod uvjetima koji nisuoptimalni za rad


16/18

______________________________________________________________________

16

Tip dizni Promjena na veu atomizaciju: lowdrift iliINJET dizne zapamtite da je minimalnipritisak kod dizni INJET 3 bar.

Pritisak prskanja Koriste manji pritisak jer vei pritisak stvaramanje kapi

Brzina kretanja Ako pritisak prskanja dozvoljava daljnjesmanjenje tada jednostavno smanjite pritisaki brzinu.Ako se prska a imamo vjetar u prsa iliunazad trenutak prskanja je veoma vaan.Prskamoe izabrati prskanje samo usmjeru niz vjetar gdje vektor brzine kretanjaima bolji utjecaj na vjetar koji dolaziodostraga.

Visina grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu sespustiti na visinu od 40 cm (odstupanje +/- 5cm okomitih kretnji na kraju grana)

Dodati vie vode Ovo omoguava da izaberete vee diznekoje stvaraju vee kapi i osiguravaju

odgovarajue pokrivanje.Zaustaviti prskanje Isperite pumpu i crijeva s istom vodom,iskljuite mijeanje i priekajte boljevremenske uvjete.

Smanjenje gubitka odnoenjem sredstvima za razrijeivanje otopineKoritenje sredstava za smanjenje gubitka odnoenjem nije jednostavan postupak primjene aditiva i istodobnogsmanjenja drifta.Sredstva za smanjenje drifta djeluju poveanjem veliine kapi, promjenom svojstava tekuine kao i viskoziteta. Tomoe imati nekoliko posljedica: kut istrujavanja se esto smanjuje u isto vrijeme to ima utjecaj na distribucijutekuine. Neka sredstva za smanjenje drifta su osjetljiva kada prolaze kroz pumpu i mogu ak na kraju proizvestimanje kapi nego u sluaju da se nisu koristila. Da bismo bili sigurni bolje je smanjiti drift pravilnim izborom diznerae nego raditi s nekoliko varijabli koje su nepoznate. (Hewitt i Bagley 2000)

Buffer zoneKaa se vre provjera zatitnih sredstava, jedna razina mjera koja se provjerava koncentrirana je na utjecaj proizvodana okoli. Poveana je vanost sluajnih zagaenja povrinske vode kao potoka, rijeka. Smetnje tog osjetljivogekosistema je jedno pitanje, ali imamo takoer i potronju vode za ljude. Organizacije za opskrbu vodom trebajuosigurati opskrbu istom vodom to se mora realizirati ak i poveanom kontaminacijom te one imaju odgovornostza istom vodom i odreuju cijenu uklanjanja svih zatitnih sredstava ispod dozvoljenih granica. Neka zatitnasredstva imaju odobrenje da se koriste u tzv. buffer zona ili zona u kojima se ne prska.

Nemaju sva zatitna sredstva potrebu da se koriste u tzv. buffer zonama. Naljepnica na posudi kemije navodi ako to

postoji za to zatitno sredstvo. Neke zemlje sjeverne Europe imaju veuvedena takva pravila, osim toga dizne ikompletna prskalica se neovisno provjerava i dobiva dozvole od vlade za njezino koritenje.

Hardi prsklaice i dizne su venavedene kao oprema za smanjenje gubitka odnoenjem. Razina smanjenja gubitakanudi se putem tzv. dizni sa smanjenim odnoenjem kapi ili prsaklica ima utjecaj na irinu buffer zone koja se moesmanjiti. Hardi Twin zrana potpora, Injet dizne i grane s Defender opremom imaju najveu razinu smanjenja drifta idoputaju prskanje vrlo blizu otvorenih voda ili vodotoka.. Hardi granina Injet dizna (pogledajte stranicu 10 )proizvode dvostruko manji uzorak prskanja do ruba. Ta vrsta dizne zamijenjuje se umjesto konvencionalnih diznikoje imaju normalni uzorak prskanja.

Kada ste veu polju, a brzinavjetra poinje rasti


17/18

______________________________________________________________________

17

Kako poveati depozit i prekrivanje

DepozitKada kap padne na svoj cilj, ostane na biljci ili se razbije u manje kapi. Ovo ovisi o veliini kapi, brzini kapi, povrini

lista i svojstva kemikalija.Ako su kapi male (mala ili srednja atomizacija) kapi e uglavnom ostati na listu. Za vee kapi (vee ili velike) depozitveoma mnogo ovisi o maloj brzini kapi ili dobroj sile adhezije izmeu lista i kapi.

Velike kapi iz konvencionalnih dizni esto se razbiju u manje kada pogode cilj. Ako je velika gustoa lia nove malekapi vjerovatno esto e ostati kao depozit u biljkama.

Nagib lia ima takoer utjecaj na iznos depozita. Okomito lie uglavnom zadrava manje sredstva nego na liukoje ima vodoravan poloaj.

Zadravanje je lake ako je na liu malo voska. Ali ako je napetost povrine premala tada ak i vee kapi moguostaviti depozit na liu ako ima na sebi voska.

Uglavnom, proizvoai zatitnih sredstava ve

stavljaju u svoja zatitna sredstva aditive koji mijenjaju povrinskunapetost na liu.

Prekrivanjeto su manje kapi to je vea povrina tih kapi relativno na volumen . Tako mnogo malih kapi moe prekriti veupovrinu lista nego velika kap jednakog volumena.Ako se veliina kapi prepolovi, dobivamo 8 puta vie kapi (jednak volumen sredstva) i u teoretskom sluaju povrinakoja se moe prekriviti je dvostruko vea. To je razlog zato se, ako se kontrolira drift, (minimalan vjetar ili koritenjeTwin zrane potpore), doza aplikacije moe smanjiti koritnjem malih kapi. Male kapi mogu kompezirati smanjenekoliine doze l/ha.

Plosnata dizna F 02

Dizna Lowdrift LD 02

INJET 02

Na crteu kapi u svakom kvadratu predstavljajujedanak volumen. Svaki puta je promjer kapiprepolovljen, a kapi u tom sluaju imamo 8 putavie.Papir osjetljiv na vodu na lijevoj strani pokazuje istusliku: manje kapi -> bolje pokrivanje ako se zadrijednak volumen kapi (doza aplikacije).Kako se moe vidjeti na papiriima osjetljivim navodu mogue je prilagoditi specifine aplikacijepravilnim izborom dizni. Pravilan izbor je uglavnomkompromis vremenskih uvjeta, namjere prskanja itrenutka prskanja. U poglavlju Izbor dizni zaratarske kulture navedene su neke preporukeizbora dizni osim ako izbor dizne nije definiran na

naljepnici zatitnog sredstva.

x 3

x 3

x 3


18/18

______________________________________________________________________

18

0246

81012

10 12 14 16 18 20 24 30 36

Nozzle : 4110-

Watt

2 bar

4 bar

Kako poveati penetraciju zatitnog sredstva u biljke

Manja brzina prskanja od 3 do 5 km/hsmanjuje turbulencije oko grana i stvara se manji utjecaj na gibanje kapi u

okomitom smjeru prema biljci.

Vee dizneVee kapi su efikasnije u zadravanju njihove brzine nego male kapi. S konvencionalnom prskalicom najbolji nainda se dobije dobro prodiranje u gusti sklop biljaka je kombinacijom koritenja velikih dizni i velativno velikeatomizacije s visokim pritiskom koji e poveati brzinu kapi. Ali, kao i uvijek vremenski uvjeti trebaju se uzeti u obzirposebno kod viih radnih pritisaka.

Kapi trebaju energiju da dohvate biljku i prodruunutra. Dijagram prikazuje koliko se taenergija moe promjeniti s veim pritiskom(crvena puna linija kod pritiska 4 bar je naveoj razini od zelene isprekidane na pritisku

od 2 bar). Dijagram takoer pokazuje da veekapi imaju vie energije od malih. .Ako je dizna veliine iznad 4110-20 (jednakodizni ISO F04) poveanjem pritiska se znatnijemijenja energija kapi.

Energija u sredstvu za prskanjemjereno 50 cm ispod dizni

Documents

Tehnika prskanja