Tanasije Pejatovic Pljevlja 07.10.2011

Izvjetaj o utvrivanju kvaliteta

Referenca: 04-1822/1-11Podgorica, 29.09.11 . god.

Crna GoraZAVOD ZA KOLSTVO

Sektor za nastavuOdsjek za utvrivanje kvaliteta

JU Gimnazija "Tanasije Pejatovi" - Pljevlja

Broj: ____________________

Podgorica, _____ _________

obrazovno-vaspitnog rada

U periodu od: 03.10.2011. do: 07.10.2011.

1Te. koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta Procjena kvalitetaBodovi

8.54 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja VEOMA USPJENO

1. Kvalitet upravljanja i rukovoenja ustanovom

201513121210108

Godinji plan i njegova realizacijaRad strunih organaProces interne evaluacije radaRealizacija plana za unapreenje kvalitetaPedagoko-instruktivni rad direktora i saradnikaRad kolskog / Upravnog odboraProgram razvojaVoenje pedagoke evidencije i dokumentacije

98899898

X

XX

X

XX

X

X

Obrazloenje

Godinjim planom i programom rada kole, u ijoj kreaciji su uestvovali direktor, pomonik direktora, pedagog, roditeljii nastavnici kole, obuhvaene su osnovne djelatnosti i definisani primarni i aktuelni zadaci u cilju realizacije obrazovno-vaspitnih sadraja i unapreenja rada kole predstavlja okvir cjelokupne djelatnosti koju e kola realizovati u tokukolske godine. Usaglaen je sa Planom razvoja i mogunostima kole. Blagovremeno je usvojen na kolskom odboruuz prethodno miljenje Nastavnikog vijea i Savjeta roditelja o njegovom kvalitetu.Nastavniko vijee e formirati komisiju koja e preko svoga plana i programa metodoloki kvalitetno pratiti, procjenjivatii vrednovati rezultate realizacije Godinjeg plana i programa rada i o tome, u pisanoj formi, izvjetavati Nastavnikovijee i kolski odbor.Struni oragani kole dobro koordiniraju i rade u skladu sa svojom nadlenou definisa-nom Statutom kole.Plan rada Nastavnikog vijea sa jasno definisanim programskim ciljevima i dinamikom ostvarenja dat je u Godinjemplanu i programu rada kole. Blagovremeno je usvojen i svoje aktivnosti ostvaruje prema Poslovniku o radu, arealizacija predvienih djelatnosti se prati preko uredno i pregledno voenih zapisnika.Godinjim planom i programom rada, odnosno njegovim aneksom, definisani su zadaci i nadlenosti odjeljenskihvijea koji posebno obuhvataju aktivnosti sa posebnim akcentom na kvalitet uenja, rad sa uenicima, analizu i mjere zapoboljanje uspjeha i meusobnu saradnju nastavnika. Planovi rada strunih aktiva jasno su istaknuti u sveskama aktiva, blagovremeno usvojeni i realizuju se premautvrenom planu. Struni organi uspjeno ostvaruju svoje programske ciljeve, a nakon svakog klasifikacionog perioda vrednuju isistematizuju rezultate rada postignute u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, uspjeh i predloge mjera zaunapreenje procesa nastave i uenja, ocjenjivanje, korienje nastavnih sredstava, meusobne hospitacije i ostaleelemente koji doprinose uspjenosti u postignuima i djelatnosti kole.

Plan i program za internu evaluaciju obuhvata bitne aspekte rada kole uz istaknutu razvojnu ulogu. Nadlena komisijae prema adekvatnoj metodologiji utvrivanja kvaliteta rada, a preko konkretnih zaduenja i termina realizacije, pratitikvalitet izvrenja predvienih zadataka.Nakon sistematizovanja podataka, analize rezultata i okolnosti koje utiu na ustanovljeno stanje, te zakljuaka strunihorgana i organa upravljanja, Komisija e uraditi Plan za unapreenje kvaliteta rada poslije samoevaluacije sakonkretnim zadacima, evidencijom ostvarenja aktivnosti i izvjetajem o kvalitetu sprovoenja.

Akcioni plan uraen je uglavnom na osnovu preporuka datih u Izvjetaju o utvrivanju kvaliteta vaspitno-obrazovnograda. Donesen je blagovremeno i realizovan prema predvienoj dinamici. Razmatran je na Nastavnikom vijeu, Savjeturoditelja i kolskom odboru.Planovi i programi rada direktora, pomonika direktora i pedagoga kole dati su u Godinjem planu i programu rada. Unjima su, uz ostala pitanja vezana za organizaciju i kvalitetno funkcionisanje kole, jasno istaknuti pedagoko-instruktivna funkcija i zadaci koji predviaju pomo nastavnicima, redovno praenje kvaliteta nastave, analiza zapaanja ipredlozi mjera za poboljanje metodiko-pedagokog pristupa nastavi. O svom radu vode urednu dokumentaciju ipodnose izvjetaje strunim organima, a svojim preporukama i zapaanjima doprinose poboljanju organizovanjaprocesa nastave i uenja, preteno na aktivima i odjeljenskim vijeima. Uprava kole je sasvim posveena stalnom usavravanju prestinih vrijednosti i postizanju veoma dobrih rezultata uuenju, vladanju i postignuima uenika i u tom pogledu uiva veoma veliko povjerenje nastavnika, uenika, njihovihroditelja i lokalne sredine. Raspored asova je uglavnom prilagoen organizacionim mogunostima nastave, funkcionalnom korienju resursa ioptereenosti uenika u toku radnog dana i sedmice.

kolski odbor je konstituisan u skladu za Statutom. Plan i program rada kolskog odbora obuhvata veinom aktivnosti iznjegove nadlenosti predviene Zakonom o gimnaziji i Statutom kole i tiu se programiranja rada kole, obrazovno-

OPTI INDIKATORI VU U Z NZ

Br. ind.

11482

11475

11476

11477

11478

11479

1148211475114761147711478114791148011481

2 Obrazloenje

vaspitnog rada, organizacije rada, materijalno-tehnikog opremanja, saradnje sa lokalnom zajednicom i kadrovskihpitanja. Realizuju se prema Poslovniku o radu kolskog odbora.Zapisnici o radu kolskog odbora su uredni i pregledno prate tok sjednice, ali bez jasno definisanih zakljuaka,nosilaca aktivnosti i termina realizacije.

Program razvoja kole, koji se odnosi na period 2011 2015. godine, direktor je dostavio Ministarstvu prosvjete i sportaprilikom prijave na konkurs, i sada predstoji usvajanje na kolskom odboru. Misija i vizija kole mogu da se rezimirajukroz kvalitetno obrazovanje uenika i sticanje primjenljivih znanja, vjetina i navika, razvijanje zdravog miljenja iodgovornosti zasnovanim na meusobnom uvaavanju i potovanju, stvaranje kole koja motivie za uenje i raduopte, stalno unapreivanje obrazovno-vaspitne djelatnosti, poboljanje materijalno-tehnikih resursa, sprovoenjereforme i stvaranje reprezentativne vaspitno-obrazovne institucije.Prioritetne oblasti razvoja predviaju obezbjeivanje optimalnih resursa neophodnih za nesmetano funkcionisanjekole na polju poboljanja kvaliteta uenja, vannastavnih aktivnosti i podrke uenicima, poboljanju uslova rada,kolskog partnerstva i spoljanjih odnosa. Realizaciju razvojnog programa pratie komisja za praenje ostvarenja Godinjeg plana i programa rada.

Pedagoka dokumentacija i javne isprave se uglavnom vode u skladu sa Pravilnikom uz manje manjkavosti, najee uodjeljenskim knjigama kod korektura nepravilno unesenih podataka. Ovlaene osobe blagovremeno i uredno pratekvalitet i urednost voenja pedagoke dokumentacije, ukazuju na eventualne nepravilnosti i kontroliu da li su navrijeme otklonjene.kola ima svoj sajt. Nemaju elektronski dnevnik, a druga dokumentacija, gdje je to mogue, vodi se i u elektronskojformi i na papiru.

Br. ind.

11480

11481

3Te. koef.


7.15 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja USPJENO

2. Kvalitet kadrovskih, materijalnih, tehnikih i bezbjednosnih uslova rada ustanove

1815141211101010

Struna zastupljenostOpremljenost nastavnim/smjetajnim sredstvimaProfesionalni razvoj zaposlenihProstorno-tehniki i smjetajni usloviOpremljenost raunarimaKorienje raspoloivih resursaBezbjednosni uslovi rada (tehniko-normativni)Sanitarno-higijenski uslovi

87888755

XXXXXX

XX

Obrazloenje

Broj i kvalifikaciona struktura nastavnog kadra omoguavaju realizaciju obrazovno-vaspitnog procesa. U nastavi suangaovana 44 nastavnika, od kojih 37 na neodreeno, 7 na odreeno vrijeme. U koli nema pripravnika. Svi predmetizastupljeni su visokom strunom spremom. Nastavni kadar je stalan, a za mali broj povremeno odsutnih nastavnikablagovremeno se obezbjeuje odgovarajua zamjena. Dopunu norme iz drige kole vre 3 nastavnika. Samo 1nastavnik nema poloen struni ispit (nastavnik matematike). Veina zaposlenih je sa znaajnim radnim iskustvom todoprinosi dobroj radnoj komunikaciji i razmjeni iskustva.Uionice su uglavnom opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima u skladu sa pedagokim standardima ipredloenim resursima za realizaciju predmetnih i obrazovnih programa. kolska biblioteka raspolae sa preko 20 000knjiga. U sklopu biblioteke je prostrana, lijepo ureena itaonica za uenike. kola nastoji da dopunjava biblioteki fond.Udruenje Pljevljaka iz Beograda svake godine daruje koli oko stotinjak knjiga koje su programski vezane za nastavu.U kabinetima/uionicama ne postoje biblioteke koje formiraju uenici i nastavnici. Vanjski sportski teren, koji ima itribine, ureen je i ograen, a sala za fiziko vaspitanje (koja zahtijeva renoviranje) je uglavnom opremljenaodgovarajuom opremom.Nastavnicima je omogueno stalno struno usavravanje putem uestvovanja na seminarima i savjetovanjima,posjetama sajmovima, organizovanjem studijskih putovanja o emu postoji pregledna evidencija. kola ima planprofesionalnog razvoja nastavnika, a koordinator tima je pedagog kole. Svaki nastavnik ima pojedinano svoj portfoliou koji dostavlja linu evidenciju o posjeenim seminarima i zavrenim obukama. Nastava se odvija u objektu koji je izgraen 1936. godine. U njemu je 13 uionica i 11 kabineta. Unutranji i vanjskiprostor prua odgovarajue mogunosti za realizaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti. kolski namjetaj je usolidnom stanju (klupe, stolice, radni stolovi) i funkcionalan. Meutim, drveni podovi kao i stolarija su dotrajali i u loemstanju. kola ima lijepu, prostranu sveanu salu u kojoj se pored proslava organizuju i izvode druge aktivnosti. Kabinet za informatiku je opremljen odgovarajuom opremom i namjetajem. kola raspolae sa 46 raunara (16 ukabinetu za informatiku i 5 u zbornici) i 2 lap topa, tako da se moe rei da je opremljenost raunarima i prateomopremom uglavnom u skladu sa ICT standardima. Omoguen je pristup Internetu, ali samo neke uionice imajuodgovarajuu informatiku opremu. Raunari se koriste i u svrhu voenja kolske evidencije, pedagokedokumentacije, administrativnih poslova itd.ICT koordinator je u dva navrata obavio obuku nastavnika za rad na raunaru ( Word, Internet i Excel).

Postojei raspoloivi resursi su na raspolaganju nastavnicima i uenicima. Uenici se podstiu na aktivnosti koje prateizradu didaktikog materijala i na samostalno korienje resursa u koli. Postojei uioniki prostor koristi seracionalno, a pristup sali za fiziko vaspitanje imaju svi uenici u skladu sa rasporedom asova i vannastavnimaktivnostima. kola raspolae dokumentacijom (pravilnik o zatiti na radu, kunom redu, struni nalaz o elektrinim i gromobranskiminstalacijama, protivpoarnim aparatima) propisanom zakonom o bezbjednosnim uslovima rada. Nema upotrebnudozvolu. U Izvjetaju o stanju elektroinstalacija se navodi da iste predstavljaju opasnost za ljude i materijalna dobra.Takoe, u Izvjetaju o mjerenju tetnih i opasnih materija u dimnom gasu iz kotlovskog postrojenja Gimnazije (2008.god.) navodi se velika prekoraenost tetnih gasova u odnosu na Pravilnikom dozvoljenu vrijednost. S obzirom na to da je planirana kompletna obnova kolske zgrade, uloena su znaajna novana sredstva za izraduglavnog projekta rekonstrukcije. Video nadzorom je obuhvaen cijeli unutranji prostor, a van kole cijelo dvorite isportski poligon. kolsko dvorite je ograeno, uredno i osvijetljeno. Grijanje je centralno i funkcionie relativno dobro.Projektom vezanim za rekonstrukciju kole planirana je i ugradnja novih kotlova. U koli se ne vodi posebna evidencija odnevnim dogaajima vezanim za zatitu i bezbjednost uenika dok traje nastava i poslije nje, ali vodi se evidencija odolasku stranaka u kolu. Policajac u zajednici dobro sarauje sa kolom. Organizovana su deurstva nastavnika iuenika.


Br. ind.

11483

11490

11484

11485

11486

11487

11488

1148311490114841148511486114871148811489

4Te. koef.



3. Etos ustanove

191918161612

Potovanje kunog reda / pravilaMeuljudski odnosiInterpersonalni odnosi nastavnika i uenikaEstetska ureenost prostoraPromocija i uloga u zajedniciUticaj podsticajnih mjera

81088

108

X

X

X

XX

X

Obrazloenje

Obrazloenje

Evidentno je da se ulae napor da se kolski prostor adekvatno odrava i ureuje. Na odravanju istoe kolskogprostora angaovano je 5 radnika, domar i loa. Ne postoji sanitarna topla voda. Na osnovu uvida u rezultateanketiranih uenika u koli, saznajemo da se uenici posebno ale na lou higijenu u toaletima. Samo specijalizovaneuionice su opremljene lavaboima sa vodom. Povremano se organizuju sistematski pregledi za uenike, a rjee za nastavnike. Dezinsekcija i deratizacija prostorijase vri redovno.

kola je usvojila Pravilnik o kunom redu kojim su uglavnom propisani bitni segmenti organizacije rada koele.Zaposleni i uenici potuju pravila ponaanja.U koli vladaju skladni odnosi meu zaposlenima. Takoe u kolektivu vlada odgovoran odnos prema radnimobavezama.Meusobna komunikacija izmeu nastavnika i uenika u koli je pozitivna i utie na razvijanje meusobnog povjeranja,tolerancije i uvaavanja.Uenikim radovima se posveuje panaj pri ureenju unutranjeg prostora kole. Povremeno se realizuju akcijeureivanja holova, hodnika, uionica i kolskog dvorita.Obiljeja kole istaknuta su na vidnom mjestu i dostupna su svima. kola ima veoma kvalitetno uraen amblem imonografiju. Redovno izlazi kolski list sa bitnim informacijama iz ivota kole.kola ima Pravilnik o nagraivanju i pohvaljivanju zaposlenih za postignute rezultate. Pravilnik se primjenjuje u skladusa materijalnim mogunostima kole i punim potovanjem procedure.


Br. ind.

Br. ind.

11489

11491

11492

11493

11494

11495

11496

114911149211493114941149511496

Preduzeti neophodne mjere u pogledu loeg stanja elektroinstalacija u kolskoj zgradi.

Uz vie napora unaprijediti higijenu u uenikim toaletima.

Preporuke

Preporuke

0

1132

Broj preporuke

Broj preporuke

5Te. koef.



4. Podrka koju ustanova prua djeci - uenicima

181312121110888

Podrka uenicima koji zaostaju u savladavanju gradivaPodrka nadarenim uenicimaPodrka uenicima sa smetnjama u razvojuVannastavne aktivnosti / obavezni izborni sadrajiPrava i dunosti uenikaZatita i sigurnost uenikaRealizacija edukativnih i preventivnih programaProfesionalna orijentacijaKvalitet rada uenikog parlamenta

69

877877

XX

XXXXXX

Obrazloenje

Za uenike koji zaostaju u savladavanju nastavnog gradiva organizuje se povremeno i po potrebi dopunska nastava.Praksa kole je da se do kraja prvog klasifikacionog perioda identifikuju uenici kojima je ovaj vid nastave potreban apotom da predmetni nastavnici izrade planove i pristupe realizaciji ovih asova. Prethodne kolske godive odran jeznaajan broj asova kao pomo uenicima pred polaganje eksterne mature. Uglavnom se slae i potpuno se slae72% od anketiranih uenika sa konstatacijom da se redovno odravaju asovi dodatne i dopunske nastave dok se njih12,12% djelimino slae,10,6% ne slae, a 4,5% ne zna.Dodatna nastava se organizuje za uenike koji pokazuju interesovanje za pojedina podruja. Ova evidencija se vodi usveskama nastavnika. U koli se organizuju kolska takmienja iz sledeih predmeta: stranih jezika (engleski, francuskii ruski), matematike, hemije, fizike, biologije, istorije, maternjeg jezika i knjievnosti kao i vannastavnih aktivnosti.Takmienja se organizuju za sve razrede, pri emu je obuhvaen veliki broj uenika. Prethodne kolske godinetakmiilo se 119 uenika, a podijeljeno je 49 nagrada za osvojena vodea mjesta. Organizovanjem kolskih takmienjakola prua podrku uenicima za vie nivoe takmienja. Tako je 8 uenika steklo pravo da uestvuje na dravnom nivou24. 04. 2010. godine gdje su osvojena dva prva njesta - iz engleskog jezika i istorije. Iste godine na Olimpijadi znanjaosvojena su sledea mjesta: 3. mjesto biologija I razred, 1. i 2. mjesto fizika i 2. mjesto biologija II razred i 1. mjestofizika IV razred. Prethodne kolske godine na dravnom takmienju je uestvovalo 10 uenika iz: matematike, fizike,hemije, biologije, istorije i engleskog jezika, a osvojili su druga mjesta iz fizike i istorije. Na Olimpijadi znanja prethodnekolske godine takmiilo se 19 uenika iz: matematike, fizike, biologije. Osvojena su etiri prva mjesta, tri druga i dvatrea. Na meunarodno takmienje je plasiran jedan uenik, koji nije osvojio neko od vodeih mjesta. kola povremenoorganizuje ili uestvuje u projektima u cilju podsticanja istraivakog rada uenika.U koli nema uenika sa smetnjama u razvoju sa rjeenjem o kategorizaciji.kola, po svojim mogunostima, potuje elje i interesovanja uenika za obavezne izborne sadraje. U koli radi velikibroj grupa od ponuenih 30 - radi 25. Pet ponuenih mogunosti za formiranje grupe nije se moglo realizovati zbogmalog broja prijavljenih. Dnevnici rada slobodnih aktivnosti i dodatne nastave sadre imena nastavnika koji vodeodreenu grupu, imena uenika koji su lanovi te grupe, dan i sat odravanja sastanka, programske ciljeve i plan radapo mjesecima. U novembru 2010. godine je izaao 11. broj kolskog lista Glas gimnazije koji se tampa jednomgodinje, a koji ureuju uenici i nastavnici.Anketiranih 50% uenika se izjasnilo da se potpuno i uglavnom slae skonstatacijom da kola uenicima nudi veliki broj razliitih vannastavnih aktivnosti, dok se njih 30,3% djelimino slae,15,15% ne slae, a 4.5% ne zna.Rezultati ankete pokazuju da su uenici redovno informisani o svojim pravima i dunostima (68,18% se potpuno iuglavnom slau, 24,24% djelimino, a 7,5% se ne slae).Uenici se upoznaju sa svojim pravima i dunostima na poetku kolske godine preko odjeljenjskih starjeina inastavnika (izvod iz Pravilnika). Informacije o organizaciji i radu kole uenici mogu dobiti i putem web stranice, oglasnetable i kolskog lista. Inicijative uenika se, preko razrednog starjeine, Uenikog parlamenta i pedagoga kolepodravaju i realizuju po mogunostima kole. Primjenjuje se Pravilnik o nainu i postupku dodjeljivanja pohvala inagrada i vaspitnim mjerama za uenike u koli. Predstavnici Uenikog parlamentai ove kole ne koriste mogunostuestvovanja u radu organa kole.

Uvidom u rezultate sprovedene ankete saznajemo da se uenici u koli osjeaju sigurnim i bezbjednim (50% sepotpuno slae, 27,27% uglavnom. 18,18 djelimino, a svega 6% se ne slae). Na poetku kolske godine se vrisnimanje socio-ekonomskog statusa uenika u saradnji sa roditeljima, Centrom za socijalni rad i kolom iz koje dolaze.Pored redovnih sistematskih pregleda uenika, po rijeima pedagoga, u koli se vodi rauna o promovisanju zdravljaputem redovne nastave i putem radionica i predavanja u saradnji sa: ljekarom, predavaem Medicinskog centra.Pedagog kole, putem predavanja, radi na podizanju svijesti o neprihvatljivosti nasilnikog ponaanja meu vrnjacimai o prednostima nenasilne komunikacije. Meutim, na osnovu ankete, 37,87% uenika kad je zbog neega zabrinut nerazgovara sa nastavnicima, to bi mogao biti povod za neku internu analizu.


Br. ind.

11497

11498

1149911500

11501

11502

114971149811499115001150111502115031150411505

6 Obrazloenje

U koli se realizuju edukativni i preventivni programi u saradnji sa Medicinskim centrom: predavanja strunjaka na temuprevencije HIV-a, bolesti zavisnosti, reproduktivnom zdravlju.Realizuju se i akcije u vezi zatite ivotne sredine: poumljavanje (prije dvije godine), ureenje dvorita, ureenjeenterijera kole - izlobe slika, fotografija, prezentacije s ekskurzija. Uenici ove kole sarauju sa NVO Zraak nade, Crvenimm krstom, Centrom za djecu s potekoama u razvoju.Takoe, uenici ove kole uestvovali su u realizaciji projekta Izgradnja kapaciteta uenikih zajednica u Crnoj Gori usaradnji sa Juventasom, zatim na trodnevnom seminaru na abljaku u organizaciji Centra za monitoring ta zna oEvropskoj uniji? iji je drugi dio realizovan u ovoj koli putem radionica za 2. i 3. razred.Takoe, uenici ove kole uestvuju i na muzikim sveanostima na nivou grada, u folklornim i sportskim drutvima.Ova kola i njeni uenici uestvuje na veini proslava i sveanosti koje se deavaju u gradu.

kola obezbjeuje uenicima i roditeljima informaacije u vezi nastavka kolovanja putem razgovora sa odjeljenjskimstarjeinom, predmetnim nastavnikom i strunim saradnikom, putem organizovanja prezentacija visokokolskihustanova, plakata, broura i drugog propagandnog materijala.Ueniki parlament, je sastavljen od predstavnika svih odjeljenja u koli bavi se pitanjima vezanim za rad uenika uvankolskim aktivnostima, u planiranju izleta i ekskurzija, organizovanjem veeri, sportskih i drugih aktivnosti. Uraen jePravilnik o radu i oformljen Upravni odbor. Prijedlozi Uenikog parlamenta se razmaatraju i u zavisnosti od mogunostikole i utemeljenosti Nastavnikog vijea usvaja ili odbacuje njihovu inicijativu.

Br. ind.

11503

11504

11505

7Te. koef.



5. Saradnja sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom zajednicom

6.1. Nastava i uenje.

6.1.1. Obavezni nastavni predmeti

31262419

Saradnja sa roditeljimaAktivnost Savjeta roditeljaSaradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicomUkljuenost roditelja u vaspitno-obrazovni proces

9887

XXXX

Obrazloenje

Okvirni plan i program saradnje sa roditeljima obuhvaen je Godinjim planom i programom rada kole, a detaljnije uPlanu rada odjeljenskog starjeine i Planu rada savjeta roditelja. Saradnju karakteriu individualna komunikacija upravekole, strunih saradnika i nastavnika sa roditeljima, na odjeljenskim roditeljskim sastancima, po potrebi i na optemroditeljskom sastanku, preko Savjeta roditelja, realizuje se zapisniki i vodi se redovna evidencija.Za individualne razgovore sa roditeljima kola ima adekvatnu prostoriju i planirano vrijeme, istaknuto na vidnom mjestu idostavljeno roditeljima preko odjeljenskih starjeina.Informisanje roditelja o uspjehu i vladanju uenika vri se preteno u individualnim razgovoriama sa roditeljima i naodjeljenskim sastancima. kola uvijek izlazi u susret roditeljima da ih, u terminima koji su rasporedom odreeni,informie o postignuima uenika, njihovom ponaanju u koli i drugim aktuelnim pitanjima.Odnos izmeu uprave kole, strunih saradnika , nastavnika i roditelja je saradniki i neposredan.Odjeljenski roditaljski sastanci se redovno odravaju i o tome vodi evidencija u odjeljenskim knjigama. Odziv roditelja uprvom i drugom razredu je dobar, u treem i etvrtom nije na zadovoljavajuem nivou.Savjet roditelja konstituisan je u skladu sa Zakonom. Svoje aktivnosti u skladu sa nadlenostima propisanim Optimzakonom o obrazovanju, Statutom kole i interesima roditelja ostvaruje shodno Poslovniku o radu.kola u dobro izgraenoj i njegovanoj komunikaciji sa raditeljima trai podrku roditelja za rjeavanje vanih pitanjavezanih za planiranje, unapreenje i organizaciju rada kole (miljenje o Godinjem planu rada kole, izvjetaj o radu,bira predstavnike roditelja u kolski odbor ...)materijalno-tehniku podrku, realizaciju projekata, organizaciju ekskurzijai drugih aktivnosti vezanih za uee roditelja i podrku Savjeta roditelja u cilju poboljanja uslova za nesmetanoobavljanje obrazovno-vaspitnog rada.Plan i program rada Savjeta roditelja se uglavnom realizuje u skladu sa predvienom dinamikom.Roditelji su, veinom preko odjeljenskih roditeljskih sastanaka, upozanti sa radom, odlukama i zakljucima Savjetaroditelja i zadovoljni su informisanou.Prigovora i albi upuenih Savjetu roditelja nije bilo.Plan Savjeta roditelja se uglavnom realizuje u skladu sa utvrenom dinamikom.

kola ostvaruje plodnu saradnju sa drugim vaspitno-obrazovnim ustanovama ne samo u lokalnoj sredini nego i ire ipredstavlja pravi rasadnik talenata u oblasti sportskih, humanitarnih, kulturno-umjetnikih i drugih sfera ivota svogagrada.kola u saradnji sa lokalnom zajednicom uestvuje u kreiranju slobodnog dijela nastavnog programa (i do 20%), koji jeugraen u predmetne programe. Sa lokalnom zajednicom je 07.04.2011. godine potpisala i Memorandum o saradnji saplanom i programom rada.Evidencija realizacije Plana vodi se u Ljetopisu kole i na sajtu.

Roditelji se u vaspitno-obrazovni proces ukljuuju povremeno, najee preko edukativnih predavanja i struno-tehnikepomoi.


Br. ind.

11506

11507

11508

11509

11506115071150811509

8Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 4 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4 Posjeena odjeljenja: IV-3, II-3, III-5, I-5, IV-5, I-4, III-1, II-5 Broj posjeenih asova: 8


6.1.1.1. Engleski jezik

30111111109855

Organizacija nastave/uenja na asuPlaniranje nastavePisane pripreme za asUpotreba nastavnih sredstavaOcjenjivanjeUslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspitaRad Strunog aktivaDopunska nastavaDodatna nastava

989898768

X

X

X

X

X

XXXX

Obrazloenje

Na posjeenim asovima primjenjivani su individualni, rad u parovima, grupni i frontalnioblik rada. Nastavnice dajujasne i precizne instrukcije i objanjenja na ciljnom jeziku. Na posjeenim asovima nastavnice su uspjele da u radukljue veinu uenika. Nivo zahtjevnosti zadataka postavljen je prema individualnim sposobnostima uenika. Prisutnaje povratna informacija poslije svakog zadatka. Uenici su pokazali visok nivo poznavanja engleskog jezika. Ostvarena jedobra pedagoka komunikacija izmeu nastavnica i uenika. Njeguje se kultura dijaloga.Godinji planovi rada sadre teme, ciljeve sa rednim brojem, sadraje i broj asova potrebnih za realizaciju. Ciljevi kojinijesu centralno odreeni (15 20% za afirmaciju lokalne sredine) su planirani ali nijesu jasno oznaeni. Do dananadzora realizacija godinjih planova se u potpunosti odvija planiranom dinamikom.Sve nastavnice imaju pisane pripreme za posjeene asove sadre potrebne elemente i predstavljaju osnovu za jasnostruktuiran as.U nastavi se na adekvatan nain koristi raspoloiva nastavna sredstva: udbeniki komplet, cd-plejer, radni listovi,testovi, rjenici i drugi materijal koje nastavnice izrauju.Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Sve nastavnice su, kako je bilo predvieno godinjim planovima,realizovale prvi test u svim odjeljenjima. Za ocjenjivanje testova i pisanih zadataka koristi se bodovna skala. Nastavnicevode i linu evidenciju o postignuima uenika. Na kraju prethodne kolske godine srednja ocjena kod IV razreda bila je3,58 a na eksternoj maturi 3,93.kola raspolae sa sedam kabineta/specijalizovanih uionica za strane jezike. Tri nastavnice engleskog jezika koriste trikabineta. etvrta nastavnica koristi svaki slobodan kabinet (za posjeene asove kabinete hemije i likovne kulture) .Ovaj prostor je i pored dotrajalosti drvenarije (prozori i podovi) podsticajan i ugodan za rad i ima, pored estetske, isaznajno-motivacionu funkciju. Specijalizovane uionice su opremljene sa po jednim raunarom. Na zidovima je velikibroj radova koje su uenici izradili sami ili u saradnji s nastavnicama. Na stolu je i priruna literature. Dostupni su svinaslovi lektira na engleskom jeziku koji su predvieni programom za gimnaziju.Aktiv stranih jezika okuplja nastavnike engleskog, francuskog, ruskog i latinskog jezika. Uraen je Plan rada Aktiva kojipredvia tretiranje pitanja od vanosti za nastavu stranih jezika. Odrane su dvije sjednice do dana nadzora na kojima jekonstituisan Aktiv, usvojen Plan rada, postignut dogovor o realizaciji obaveznih izbornih sadraja, analizirani rezultatieksterne mature, izloen je plan za rad na projektu izrade turistikog vodia za grad Pljevlja koji e biti tampan na sva tristrana jezika koja se izuavaju u gimnaziji. Taj projekat bi, pored nastavnika stranih jezika okupio i nastavnike istorije igeografije i mnoge druge profesionalce na nivou grada. Aktiv ne predvia realizovanje oglednih asova i hospitacija.Iz razgovora sa lanicama aktiva (u toku nadzora odran zajedniki sastanak aktiva sa nastavnicama za francuski iengleski jezik) saznaje se da je realizovan znaajan broj aktivnosti koje nijesu nigdje zabiljeene. Zakljueno je da se odsada sve sprovedene aktivnosti biljee (bilo u svesci Aktiva bilo u nekoj zasebnoj svesci koja bi bila dodatak postojeoj) ida se, koliko je to mogue, sve dokumentuje.Na osnovu rezultata sa prvog testa napravljeni su spiskovi uenika kojima je potrebna dopunska nastava. Po rijeimanastavnica, prethodne kolske godine, kao priprema za polaganje mature, realizovano je preko 50 asova koji nijesuevidentirani. Do sada nema realizovanih asova za ovu kolsku godinu, a dogovori s uenicima o terminu odravanja suu toku.

Za dodatnu nastavu postoje planovi, evidencija uenika i raspored za realizaciju asova u sveskama za tu namjenu.Nastavnice engleskog jezika sa svojim uenicima koji pokazuju interesovanje za proirivanje svojih znanja iz ovog jezika


Br. ind.

11510

11511

11512

11513

11514

11515

11516

11517

11518

115101151111512115131151411515115161151711518

Evidentirati realizovane asove.

Preporuke

0

Broj preporuke

9Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: III5, I1, I5, II4 Broj posjeenih asova: 4


6.1.1.2. Fiziko vaspitanje

30111111109855


96575979

10

X

X

XX

X

X

X

X

X

Obrazloenje

Obrazloenje

angaovane su u pripremi kolskog lista, uestvuju sa izvedbom svoje dramske obrade nekog knjievnog djela,literarnim radovima, na proslavama i priredbama na nivou kole i na nivou grada. U planu za ovu kolsku godinu imajuizradu turistikog vodia na sva tri strana jezika.

Posjeeni asovi dobro su organizovani i realizovani. Postavljeni ciljevi asa uglavnom su ostvareni. Aktivnosti uenikasu u potpunosti prilagoene ostvarivanju postvljenih ciljeva. Instrukcije i objanjenja nastavnika veoma su jasne iprecizne.Ciljevi u planovima rada su korektno rasporeeni po mjesecima, ali preraspodjela fonda asova morala bi bitipreciznija. Poslije realizacije pojedinih tematskih oblasti ili kvartalnih perioda planirana je kontrola realizacije. Ciljevi kojinijesu centralno planirani djelimino su verifikovani.Nastavanici se povremeno pripremaju za asove.Pripreme nedovoljno precizno objedinjavaju pojedine tematskeoblasti. Tekue pripreme sadre osnovne elemente za organizaciju nastave. Pri realizaciji preprema djelimino je uoljivodnos cilja uenja i aktivnosti.

kola raspolae najosnovnijim nastavnim sredstvima i strunom literaturom, prema resursima za realizacijupredmetnog programa. Nastavnici koriste dostupna nastavna sredstva.Ocjenjivanje se vri u skladu sa zakonom (najmanje jedna ocjena u kvartalnom periodu), ali ne i sa dobrompedagokom praksom. Nijesu dovoljno izdiferencirani kriterijumi ocjenjivanja, srednja ocjena po odjeljenjima jeizuzetno visoka. Neophodno je razraditi jasnije kriterijume ocjenjivanja motorikih sposobnosti, motorikog znanja iodnosa prema nastavi.

Prostor za nastavu fizikog vaspitanja ugodan je i podsticajan za rad. Nastavnici svojom kreativnou nadomjeujunedostatak pojedinih nastavnih sredstava.Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente. Poslije klasifikacionih perioda analizira se uspjeh uenika, ali viena formalan nain. Na sastancima se razmatraju struna pitanja, a povremeno organizuju ogledni asovi.Dopunska nastava je dobro organizovana i redovno se realizuje.Dodatna nastava (vannastavne aktivnosti) se redovno organizuje u vidu kolskih liga takmienja. Uenici ove kolepostiu veoma dobre rezultate na optinskim i regionalnim takmienjima.


Br. ind.

Br. ind.

11519

11520

11521

11522

11523

11524

11525

1152611527

115191152011521115221152311524115251152611527

Pripremanje za as se mora osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.

Praenje rada i napredovanje uenika treba da bude kontinuirano i sistematsko, po tano utvrenimkriterijumima uz obavezno evidentiranje.

Preporuke

Preporuke

1219

1228

Broj preporuke

Broj preporuke

10

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: I-1, II-3, III-3, IV-2 Broj posjeenih asova: 4


6.1.1.3. Francuski jezik

30111111109855


999888769

XXX

X

XXXXX

Obrazloenje

Uvodni dio asa je vrlo efikasan i doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave. Na posjeenim asovima objenastavnice primjenjivale su kombinaciju razliitih oblika i metoda rada. Nastavnice su koristile raznovrsne i dostupneresurse radi dinaminosti nastave, boljeg razumijevanja nastavnih sadraja i lakeg sticanja znanja. Na taj nainosnovni elementi nastavnog asa su veoma dobro sagledani i od njih je oblikovana cjelina. Pitanja upuena uenicimasu vjeto osmiljena, a instrukcije i objanjenja jasna i precizna. Uenici se pri svakom odgovoru pohvaljuju i stimuliuza napore i postignua. Povratna informacija je prisutna gotovo u svakom dijelu procesa nastave. Veina uenika jemotivisana za rad i aktivna na asu. Obje nastavnice su samouvjerene, dinamine i veoma energine, to ide u prilog daaktivnosti koje organizuju budu zanimljive i interesantne za uenike.Godinji planovi rada su usklaeni sa obrazovnim programom i uraeni kvalitetno. Operativni ciljevi su kompatibilni saciljevima iz predmetnog programa. Za svaku nastavnu jedinicu navedeni su operacionalizovani ciljevi koji se njomerealizuju. Nastavnice sarauju pri planiranju.Nastavnice imaju odgovaruje pripreme sa jasnom strukturom i detaljnom razradom. Navedeni su ciljevi i planiraneaktivnosti uenika, metode, oblici, korelacija, nastavna sredstva, kao i procedura rada.U nastavi se koriste raspoloiva nastavna sredstva, kao i didaktiki materijal koji nastavnice izrauju same ili sauenicima. Jedna od nastavnica je na posjeenom asu primjenjivala i raunar.U vrijeme nadzora bilo je malo ocjena u dnevnicima rada. Meutim, obje nastavnice su imale u svojim biljenicamaevidenciju o postignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja: itanje, diktat, usmenoizraavanje, pismeni zadaci, domai zadaci i aktivnost na asu.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i stimulativan. Uionica je uredna, ureena uenikim radovima, posterima,crteima i panoima na francuskom jeziku, to ukazuje da se posveuje posebna panja i estetskim i saznajnimkriterijumima.Struni aktiv stranih jezika ine nastavnici francuskog, engleskog, ruskog i latinskog jezika. Njegov plan rada sadripotrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i oblika rada, planiranje pismenih zadataka,analizu uspjeha nakon klasifikacionih perioda). Ogledni asovi i meusobne hospitacije nijesu planirane. Na osnovurazgovora obavljenog u vrijeme nadzora sa nastavnicima stranih jezika, dolazi se do saznanja da postoje izvjesneaktivnosti koje su sprovedene u koli, ali nijesu nigdje evidentirane. Nastavnicama je sugerisano da u narednomperiodu sve realizovane aktivnosti evidentiraju i potkrepljuju potrebnom dokumentacijom.Od poetka nove kolskegodine odrana su dva sastanka.Dopunska nastava je planirana za uenike koji ne napreduju u nastavi, evidentirana su njihova imena u sveskamanastavnika, ali u vrijeme nadzora jo nije poela njena realizacija (4.oktobar).Nastavnice francuskog jezika se uspjeno bave nadarenim i zainteresovanim uenicima u koli. Sa prilozima nafrancuskom jeziku uestvuju u izradi kolskog lista, spremaju uenike za polaganje eksterne mature kao i za ueetokom obiljeavanja Dana frankofonije. Pored toga, uenici ove kole prezentuju svoj talenat pjevanjem, recitovanjem iglumom na francuskom jeziku na kolskim priredbama.Prepoznatljiv je doprinos nastavnica francuskog jezika u lokalnoj sredini kulturnog miljea grada.


Br. ind.

11528

11529

11530

11531

11532

11533

11534

11535

11536

115281152911530115311153211533115341153511536

11

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: I-2 i II-2 Broj posjeenih asova: 2


6.1.1.4. Geografija

30111111109855


858878567

X

XXXX

XX

X

X

Obrazloenje

U uvodnom dijelu asa izvreno je povezivanje gradiva sa prethodnim znanjima i istaknut je cilj nastave/uenja.Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada ( I 2), konkretizuju meupredmetnekorelacije, razvijaju radne navike uenika i osposobljavaju ih za rad samostalno i u grupi.U razredu je prisutno meusobno uvaavanje i saradniki odnos (uenik uenik, uenici nastavnik). Njeguje sekultura dijaloga. U komunikaciji na asovima dominantno je davanje uputstava i postavljanje pitanja od stranenastavnika. Povratna informacija je, uglavnom, prisutna tokom znatnog dijela nastavnog procesa.Ciljevi asa su u cjelini na metodicki uspjean nain ostvareni.

Svi nastavnici imaju godinje planove rada, koji sadre osnovne podatake (nazive nastavnih jedinica i ciljeve, tip asa inastavne metode).Dio kurikuluma koji nije centralno planiran nije uvrteni u plan. Poslije svake teme i mjeseca daje se osvrt na realizaciju sa odgovarajuim dopunama i korekcijama.

Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Navedeni su ciljevi i nastavni zadaci i relevantne aktivnosti uenika.Dobro su iskazane i ilustrovane glavne misli, stavovi i didaktika rjeenja. Predvieni su potrebni elementi nastave(metode, oblici, sredstva, procedura rada, povratna informacija) i vaspitno-obrazovni ishodi asa. Pri realizaciji pripreme, uglavnom, je uoljiv odnos cilj uenje metod (aktivnost uenja). Nakon veine asova daju se,napomene, osvrt i krai zakljuak o realizaciji planiranog. Steena iskustva, uoene dobre i loe strane slue narednegodine za sadrajniju korekciju pripreme.

kola, veim dijelom, raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizacijupredmetnog programa.Veina nastavnika koristi raspoloiva nastavna sredstva i skroman didaktiki materijal.U nastavi se koriste odobreni udbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature. Oba natavnika koriste raunare u procesu nastave i uenja.

Tokom nadzora malo je bilo ocjena u dnevniku rada. Meutim, oba nastavnika su imali svoju evidenciju opostignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja.Nastava se odvija u specijalizovanoj uionici. Zadovoljeni su zdravstveni zahtjevi, a solidno ureeni prostor je i estetski isaznajno podsticajan izvor znanja i van udbenika.Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice,sheme, modeli, fotografije, posteri, panoi...). Didaktiki materijal prati realizaciju izuavanih sadraja i osim informativne iedukativne funkcije ima i motivacionu funkciju za uenje. Nastavnici,uglavnom,redovno posredstvom Strunog aktiva, dostavljaju upravi kole specifikaciju potrebnih nastavnihsredstava i pomagala potrebnih za realizaciju obrazovnog programa.


Br. ind.

11537

11538

11539

11540

11541

11542

115371153811539115401154111542115431154411545

Godinje rasporede gradiva, kao i operativne planove rada, potrebno je korigovati i doraditi u skladu sasavjetima i preporukama nadzornika.

Preporuke

1217

Broj preporuke

12

Obrazloenje

Plan rada Strunog aktiva, uglavnom, sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda ioblika rada, korelaciju meu srodnim predmetima). U ovoj kolskoj gogini odrana je jedna sjednica 01.09.2011. god. U kolskoj 2010/11 godinu, poslije klasifikacionogperioda ne analizira se uspjeh uenika. Na sastancima Aktiva razmatranje strunih pitanja svedeno je na minimum, aogledni asovi i hospitacije se rijetko organizuju. Plan rada Strunog aktiva se, uglavnom, realizuje predvoenomdinamikom, ali mogunosti za timski rad nijesu dovolno iskoritene.

Za uenike je planirana dopunska nastava, ali realizacija jo nije poela.Dodatna nastava je korektno planirana i poela je realizacija, o emu svjedoi uredna evidencija. Nastavnici geografijesa uenicima su angaovani u lokalnoj sredini.

Br. ind.

11543

1154411545

Organizovati ogledne asove i hospitacije unutar aktiva.Poslije svakog klasifikacionog perioda struni aktiv nastavnika treba da analizira uspjeh uenika ipredloi mjere za njegovo poboljanje.

Preporuke

12370

Broj preporuke

13

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1 Posjeena odjeljenja: I3, I4 Broj posjeenih asova: 2

6.34 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja UGLAVNOM USPJENO

6.1.1.5. Informatika

30111111109855


776857535

XXXX

XX

XXX

Obrazloenje

U uvodnom dijelu asa izvreno je obnavljanje sadraja potrebnih za povezivanje sa novim znanjima i istaknut je ciljasa. Na asovima je izvrena prezentacija cilja asa u obliku teza i slika ureaja o kojima je nastavnica govorila.Uenicima je omogueno da vide pojedine ureaje o kojima se govori. Nastavnica primjenjuje monoloku i dijalokumetodu. Nekoliko uenika je misaono aktivno, dok su ostali posmatrali.Na kraju asa nastavnica rezimira prezentovane sadraje bez uea uenika.Godinji plan je usklaen sa predmetnim programom i sadri: spisak literature za uenike i nastavnike, nastavnematerijale, oblike rada, nastavna sredstva, pismene zadatke, ocjenjivanje, slobodne aktivnosti, korelacije, prijedloge zapoboljanje nastave (predloena je podjela uenika na grupe). Osim nabrojenih cjelina, godinji plan sadri preglednastavnih tema po nastavnim jedinicama i tip asa (obrada i vjebanje). Dopuna godinjeg plana su operativni mjeseni planovi koji obuhvataju: teme, broj asova po temama, nazive nastavnihjedinica, redni broj asova, operativne ciljeve, oblike rada, nastavne metode, nastavna sredstva, korelacije, napomene itipove asova (obrada i utvrivanje). Nastavno-ciljno planiranje pretpostavlja planiranje ispunjenja ciljeva, to nepodrazumijeva podjelu na tipove asova.Nije obiljeen slobodni dio kurikuluma, iako su obuhvaene neke predloene neobavezne teme.Godinji plan nije razmatran i usvojen na sjednicama Aktiva. Oigledna je ujednaena metodologija izrade godinjegplaniranja sa ostalim informatikim predmetima.

Pripreme za as su uraene za sve asove od poetka kolske godine i veoma su opirne (po nekoliko listova), toutie na njihovu upotrebljivost. Prva strana je naslovna strana, ostatak sadre: nastavne teme, nastavne jednice, tipasa, ciljeve, nastavna sredstva, aktivnosti nastavnika i uenika. Ostali dio pripreme za as ini uvodni dio koji se sastojiod pitanja i tanih odgovora, glavni dio koji je kompletan sadraj iz udbenika za taj as i zavrni dio koji ine pitanja.Aktivnosti uenika koji treba da su centralni dio pisane pripreme nijesu jasno iskazane.

U uionici je 16 raunara, tampa, skener, projektor i platno. Na posmatranim asovima uenici nijesu koristiliraunare, jer su uvodne teme, a inae se koriste na asovima vjebanja. Osim prikazane projekcije, pokazivani sudjelovi raunara koji omoguavaju uenicima potpuniji uvid u obraivanu temu.Ocjenjivanje uenika je uglavnom na asovima utvrivanja, to ukazuje na tradicionalni pristup nastavi. Nastavnicaposjeduje biljenicu u koju povremeno evidentira zalaganje i odgovore uenika. Na posmatranim asovima nastavnicanije davala jasne povratne informacije uenicima o pokazanoma znanju, niti je evidentirala u biljenici. U dnevniku radaima nekoliko ocjena, koje su u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Nastavnica namjerava da uenike ocjenjuje i prekotestova po klasfikacionim periodima, koje jo nije formulisala.

Godinjim planom je predvien rad na ureenju uionice i izradi didaktikog materijala koji e pomoi uenicima da


Br. ind.

11546

11547

11548

11549

11550

11551

115461154711548115491155011551115521155311554

Prilagoditi godinje planiranje nastavno-ciljnom planiranju i na sjednicama Aktiva razmatrati teme kojesu slobodni dio kurikuluma i obiljeiti ih u Godinjem planu.

Pripremanje za as se treba osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.


Preporuke

Preporuke

Preporuke

0

1219

1228

Broj preporuke

Broj preporuke

Broj preporuke

14

Obrazloenje

pasivno ue. Nastavnica koristi djelove iz starih raunara da uenicima, praktino, pokae, izuavanje sadraja.Struni aktiv informatike je zajedno sa nastavnicima matematike. Ima plan rada po mjesecima. Tokom 2009/10 odranoje ukupno pet sastanaka Strunog aktiva (analiza uspjeha samo poslije II i IV klasifikacionog perioda), a prethodnegodine su odravane sjednice nakon svakog klasifikacionog perioda.Zapisnici sa sjednica Aktiva obuhvataju tabelarni pregled stanja, ocijenjenosti, srednje ocjene i komparaciju uspjehauenika. Zapisnici sa sastanaka Aktiva nemaju konstataciju o prisutnima, usvajanje prethodnog zapisnika, odluka i zakljuaka potakama dnevnog reda, zaduenja i rokova, niti konstatacija o realizaciji. Nedostaje analitiki pristup strunim pitanjima,unapreivanje metoda rada, odravanje oglednih asova i hospitacija i drugih aktuelnih pitanja.

Dopunska nastava nije poela da se odrava, u toku je izrada plana i identifikacija uenika kojima je potrebna.

Dodatna nastava ima plan i spisak uenika, ali se nastava jo ne realizuje.

Br. ind.

11552

11553

11554

Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunihpitanja, strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnomkorelacijom i usaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.

Dopunsku nastavu organizovati odmah nakon incijalne provjere znanja, a ne poetkom oktobra mjeseca.

Realizovati plan dodatne nastave.

Preporuke

Preporuke

Preporuke

1239

1247

1254

Broj preporuke

Broj preporuke

Broj preporuke

15

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 4 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4 Posjeena odjeljenja: : III1, IV4, I3, III2, II4, II1 i I5. Broj posjeenih asova: 7


6.1.1.6. Matematika

30111111109855


885887565

XX

XXX

X

X

X

X

Obrazloenje

Nastava se izvodi na tradicionalan nain. Frontalni oblik rada i monoloko-dijaloke metode preovladavaju, ime sepostie zadovoljavajua aktivnost uenika. U uvodnom dijelu asa uglavnom je izvrena analiza domaeg zadatka iobnovljeni su sadraji potrebni za usvajanje novih znanja. Uenici se, pri rjeavanju nastavnih zadataka, usmjeravaju nakorienje udbenika. Pedagoka klima u odjeljenju je demokratska, iskazuje se kroz odnos izuzetnog meusobnoguvaavanja (uenika i nastavnika) i saradniki odnus meu uenicima. Njeguje se klima dijaloga. Nastavnici formuliu iosmiljavaju pitanja vjeto i ozbiljno se bave odgovorima uenika. Kod veine nastavnika osnovni elementi nastavnogasa su dobro sagledani i od njih je oblikovana cjelina. Veina uenika je motivisana za uenje, ima razvijen odgovoranodnos prema uenju i pokazuje visok stepen samostalnosti u radu. Uenici se pravilno usmjeravaju i pohvaljuju zanapore i postignua. Aktivnosti na primjeni individualizacije i diferencijacije u nastavnom procesu samo su djeliminozastupljene. Godinji planovi rada su uraeni savjesno i sadre sve propisane nastavne ciljeve. Pri planiranju nastavnici polaze odciljeva i zadataka propisanih u Nastavnom planu i programu. Plan karakterie sistematinost i postupnost. Dosadanjarealizacija Nastavnog programa se odvijala u skladu sa planiranim u godinjem rasporedu gradiva. Ciljevi koji nijesucentralno planirani okvirno su razraeni po mjesecima. Nema dokaza da su prihvaeni od strane Strunog aktiva i da suverifikovani na Nastavnikom vijeu.Nastavnici se pripremaju za as. Pisane pripreme su na nivou skice podsjetnika. U pripremama nijesu navedeniciljevi, i nastavni zadaci ni aktivnosti uenika.

kola raspolae osnovnim nastavnim sredstvima prema resursima za realizaciju predmetnog programa. U nastavi seredovno koriste odobreni udbenici.Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno ime je obezbijeen kontinuitet u informisanju uenika o njihovomnapredovanju u sticanju znanja. Nastavnici uglavnom kombinuju metode provjeravanja znanja i razliite tehnikeocjenjivanja kako bi data ocjena bila to jasniji i objektivniji pokazatelj uenikovog znanja, zalaganja, kreativnosti inapretka. Ocjenjivanje je u skladu sa zakonom o gimnaziji. Nastavnici imaju biljenicu u kojoj povremeno unose i pratepostignua uenika.

Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauje nastavnasredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme, modele, fotografije, posteri,...) i time doprinosesavladavanju zahtjeva savremene nastave.Plan rada Strunog aktiva ne sadri potrebne elemente (usaglaavanje metoda i oblika rada, korelaciju meu srodnimpredmetima, planiranje pismenih zadataka,...). Poslije klasifikacionog perioda nedovoljno se analizira uspjeh uenika ine predlau mjere za njegovo poboljanje. Na sastancima aktiva razmatranje strunih pitanja svedeno je na minimum.U planovima rada nema uglednih i oglednih asova, pa se isti i ne realizuju.

Za uenike sa sporijim ritmom uenja povremeno organizuju se asovi dopunske nastave.


Br. ind.

11555

11556

11557

11558

11559

11560

11561

11562

115551155611557115581155911560115611156211563

Pisati pripreme za asove u kojima e jasno biti istaknuti ciljevi, sadraji, aktivnosti uenika, oblici rada inastavne metode i nastavni materijal.

Na kraju svakog klasifikacionog perioda analizirati uspjeh uenika i isplanirati miere za njegovopoboljanje.

Preporuke

Preporuke

0

0

Broj preporuke

Broj preporuke

16

Obrazloenje

Ne posveuje se posebna panja uenicima koji bre napreduju. Povremeno se odravaju asovi dodatne nastave, alibez odgovarajue evidencije. Ne postoji plan dodatne nastave.

Br. ind.

11563

Organizovati i evidentirati odrane asove dodatne nastave i broj uenika koji ih pohaaju.

Preporuke

0

Broj preporuke

17

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 5 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 5 Posjeena odjeljenja: I-5, II-1, IV-1, III-2, II-2, III-3, I-1, IV-4, II-4, II-5 Broj posjeenih asova: 10


6.1.1.7. Maternji jezik i knjievnost

6.1.2. Izborni predmeti

30111111109855


988889888

X

X

XXXX

XXX

Obrazloenje

Cilj uenja ukljuuje znanje, vjetine i vrijednosti. U uvodnom dijelu asa je izvreno obnavljanje sadraja potrebnih zapovezivanje sa novim znanjima, isticanje cilja asa i motivisanje uenika za inteziviranje aktivnosti.Metode nastave/uenja, oblici rada i nastavna sredstva su odabrani,planirani i realizovani. U nastavi dominira primjenaaktivnih oblika uenja. Nastavnici razvijaju kompetencije uenika za uenje putem otkria i rjeavanja problema.Na asovima dominira, veoma uspjena, kreativna, misaona aktivnost uenika.Veina uenika ui smisleno, problemski,divergentno, kritiki i kooperativno.Nastavnici izvode nastavu na interesantan nain za uenike. Aktivnosti koje sprovode su zanimljive i u skladu sapostavljenim ciljem. Na asovima je dvosmjerna komunikacija nastavnik-uenik, kao i komunikacija izmeu samih uenika.Povratna informacija je prisutna u svakom dijelu procesa nastave.Ciljevi asova su u cjelini na metodiki veoma uspjean nain ostvareni.Svi nastavnici imaju Godinje planove rada. Ciljevi u planovima rada su rasporeeni po mjesecima i sa fondom asovaza realizaciju. Poslije svakog mjeseca ostavljen je prostor za osvrt na realizaciju, eventualne korekcije, dopune ipoboljanja.Nastavnici imaju odgovarajue pripreme za asove. Sadraj prpreme asa ima jasnu strukturu, detaljnu razradu i usutini podrazumijeva povezivanje cilja uenja sa aktivnostima.kola raspolae nastavnim sredstvima i bogatom strunom literaturom prema resursima za realizaciju predmetnogprograma. U nastavi se koriste odobreni udbenici, druga dodatna literatura i raunar.Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Ocjenjivanje je objektivno, blagovremeno, jasno i javno. Na krajuprole nastavne godine srednja ocena u IV razredima bila je 3,77 a, na eksternoj prvjeri znanja 3.55.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan.Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal. Nastavnici i uenici:reiraju, pripremaju i izvode pojedine drame, (Kotana B. Stankovia) odravaju poetske recitale za uenike,profesore i graane, vre promociju knjiga uenika, zaviajnih knievnika i drugih autora. Uenici sa profesorimaureuju kolski list.

Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i oblikarada , planiranje pismenih i kontrolnih zadataka, danje oglednih asova, zaduenja za rad u sekcijama, kolskom listu,analizu uspjeha uenika na klasifikacvionim periodima i preporuke za poboljanje uspjeha uenika itd). Plan rada Strunog aktiva realizuje se planiranom dinamikom.

Dopunska nastava je planirana i realizuje se. Evidenciju o dopunskoj nastavi nastavnici vode u posebnim sveskamanamijenjenim za tu svrhu. U sveskama su date rubrike za evidenciju uenika, za sadraje koji su uenicima objanjeni,kao i biljeke o napedovanju uenika.Dodatna nastava je planirana i realizuje se planiranom dinamikom. Evidenciju o dodatnoj nastavnici nastavnici vode usveskama za tu svrhu.


Br. ind.

11564

11565

11566

11567

11568

11569

11570

11571

11572

115641156511566115671156811569115701157111572

18

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1 Posjeena odjeljenja: IV Broj posjeenih asova: 2

6.73 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja UGLAVNOM USPJENO

6.1.2.2. Algoritmi i programiranje

30111111109855


876858535

XXXX

XX

XXX

Obrazloenje

Obnavljanje prethodne nastavne jedinice bio je uvod u najavu naredne. Naslov i sadraj nove nastavne jedinicepredstavljeni su na projekciji. Tokom asa su prikazivane i objanjavanje teze sa prezentacije. Na osnovu datihobjanjenja raeni su zadaci. Uenici su postavljene zadatke radili samostalno. Zavrni dio asa realizovan je kaozanimljiva aktivnost uenika. Uenici su zapisivali nove pojmove sa asa, lijepili papire na tabli i objanjavali ih.Oigledna je ujednaena metodologija izrade godinjeg planiranja sa ostalim informatikim predmetima. Godinji planje usklaen sa predmetnim programom i sadri: spisak literature za uenike i nastavnike, nastavne materijale, oblikerada, nastavna sredstva, pismene zadatke, ocjenjivanje, slobodne aktivnosti, korelacije, prijedloge za poboljanjenastave (predloena je podjela uenika na grupe). Osim nabrojenih cjelina, godinji plan sadri pregled nastavnih temapo nastavnim jedinicama i tip asa (obrada i vjebanje). Dopuna Godinjeg plana su operativni mjeseni planovi koji obuhvataju: teme, broj asova po temama, nazivenastavnih jedinica, redni broj asova, operativne ciljeve, oblike rada, nastavne metode, nastavna sredstva, korelacije,napomene i tipove asova (obrada i utvrivanje). Nastavno-ciljno planiranje pretpostavlja planiranje ciljeva, i nepodrazumijeva podjelu na tipove asova.Nije obiljeen slobodni dio kurikuluma, iako su obuhvaene neke predloene neobavezne teme.Godinji plan nije razmatran i usvojen na sjednicama Aktiva.

Pripreme za as su uraene za sve asove od poetka kolske godine i veoma su opirne (po nekoliko listova), toutie na njihovu upotrebljivost. Prva strana je naslovna, ostatak sadri: nastavne teme, nastavne jednice, tip asa, ciljeve,nastavna sredstva, aktivnosti nastavnika i uenika iskazane jednom reenicom. Ostali dio pripreme za as ini uvodnidio koji se sastoji od pitanja i tanih odgovora. Glavni dio su zadaci iz udbenika i zavrni dio koji ine pitanja i zadaci zarad kui. Aktivnosti uenika se pretpostavljaju kroz izradu zadataka.

U uionici je 16 raunara, tampa, skener, projektor i platno. Na posmatranim asovima uenici nijesu koristiliraunare jer su radili algoritme, a inae se koriste na asovima vjebanja.Nastavnica posjeduje biljenicu u koju povremeno evidentira izradu zadataka i odgovore uenika. Na posmatranimasovima uenici su radili zadatke, koje je nastavnica komentarisala, ali postignua nije evidentirala u biljenici.

Godinjim planom je predvien rad na ureenju uionice i izradi didaktikog materijala koji e pomoi uenicima dapasivno ue. Kao jedan od autora prirunika za predmet, nastavnica koristi dodatne zadatke za vjebanje uenika.Struni aktiv informatike je zajedno sa nastavnicima matematike. Ima plan rada po mjesecima. Tokom 2009/10 odranoje ukupno pet sastanaka Strunog aktiva (analiza uspjeha samo poslije II i IV klasifikacionog perioda), a prethodnegodine su odravane sjednice nakon svakog klasifikacionog perioda.Zapisnici sa sjednica obuhvataju tabelarni pregled stanja, komentare realizacije programa, prepisano stanje


Br. ind.

12243

12244

12245

12246

12247

12248

12249

122431224412245122461224712248122491225012251

Prilagoditi godinje planiranje nastavno-ciljnom planiranju i na sjednicama Aktiva razmatrati teme kojesu slobodni dio kurikuluma i obiljeiti ih u Godinjem planu.

Pripremanje za as se treba osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.


Preporuke

Preporuke

Preporuke

0

0

0

Broj preporuke

Broj preporuke

Broj preporuke

19

Obrazloenje

ocijenjenosti, srednje ocjene i komparaciju uspjeha. Zapisnici sa sastanaka Aktiva nemaju konstataciju o prisutnima, usvajanje prethodnog zapisnika, odluke i zakljuke potakama dnevnog reda, zaduenja i rokove, niti konstatacije o realizaciji. Nedostaje analitiki pristup strunim pitanjima,unapreivanje metoda rada, odravanje oglednih asova i hospitacija i drugih aktuelnih pitanja.

Dopunska nastava nije poela da se odrava, u toku je izrada plana i identifikacija uenika kojima je potrebna.

Dodatna nastava ima plan i spisak uenika. Nijesu realizovani asovi do sada, tako da nema ni evidencije.

Br. ind.

12250

12251


Dopunsku nastavu organizovati odmah nakon incijalne provjere znanja, a ne poetkom oktobra mjeseca.

Realizovati plan dodatne nastave.

Preporuke

Preporuke

Preporuke

1239

1247

1254

Broj preporuke

Broj preporuke

Broj preporuke

20

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 3 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 3 Posjeena odjeljenja: III i IV (grupama) Broj posjeenih asova: 3


6.1.2.1. Turistika geografija Crne Gore

30111111109855


858988578

X

X

X

XX

XX

X

X

Obrazloenje

Uvodni dio asa je realizovan tako da doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave/uenja.Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada. Veinom konkretizuju meupredmetnepovezanosti. Uenici se, dobrim dijelom, pri rjeavanju nastavnih zadataka, usmjeravaju na korienje udbenika,enciklopedija, interneta, rjenika i druge relevantne literature.Prihvataju aktivnosti na asu i aktiviraju ranije steena znanja i iskustva.Vecim dijelom asa dominira demokartska klima u odjeljenju, prisutno je meusobno uvaavanje i saradniki odnos(uenik uenik, uenici nastavnik).Uenici se pravilno usmjeravaju i pohvaljuju za napore i postignua. Povratna informacija je prisutna u veem dijeluprocesa nastave. Ciljevi asa su u na metodicki dobar nain ostvareni.

Ciljevi u planovima nastavnika su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Rijetko je datosvrt na realizaciju sa odgovarajuim dopunama, korekcijama i poboljanjima. Svi nastavnici imaju Godinje planoverada, koji sadre osnovne podatake (nazive nastavnih jedinica i ciljeve, tip asa i nastavne metode).Ciljevi koji nijesu predvieni centralnim dijelom kurikuluma nijesu uvrteni u plan, niti je razmatran od strane Strunogaktiva i Nastavnikog vijea.

Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Nastavnikobraa panju na to kako e uenik najbolje i najlake usvojiti gradivo. Pri realizaciji pripreme, uglavnom je uoljiv odnoscilj uenje metod (aktivnost uenja). Nakon veine asova daju se, napomene, osvrt i krai zakljuak o realizacijiplaniranog. Steena iskustva, uoene dobre i loe strane slue naredne godine za sadrajniju korekciju pripreme.kola veim dijelom raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizacijupredmetnog programa.Veina nastavnika koristi relevantna nastavna sredstva i odgovarajui didaktiki materijal. U nastavi se upotrebuljavaudbenik i dodatna literatura. Svi nastavnici koristi raunare u procesu nastave i uenja u koli/ustanovi.

Tokom nadzora malo je bilo ocjena u dnevniku rada. Meutim, svi nastavnici su imali svoju evidenciju opostignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja . Postoji i evidencija o aktivnostima uraznim sekcijama posebno planinarskoj.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Zadovoljeni su zdravstveni, estetski i saznajno- podsticajani izvoristicanja znanja van udbenika. Nastava se izvodi i na terenu.Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice,sheme, modeli, fotografije, posteri, panoi...) i time doprinosi savladavanju zahtjeva savremene nastave.Nastavnici uglavnom redovno posredstvom Strunog aktiva dostavljaju upravi kole specifikaciju potrebnih nastavnihsredstava i pomagala potrebnih za realizaciju obrazovnog programa.

Plan rada Strunog aktiva, uglavnom, sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda ioblika rada, korelaciju meu srodnim predmetima,...). Poslije klasifikacionog perioda ne analizira se uspjeh uenika, i


Br. ind.

12270

12271

12272

12273

12274

12275

12276

122701227112272122731227412275122761227712278

Godinje rasporede gradiva, kao i operativne planove rada, potrebno je korigovati i doraditi u skladu sasavjetima i preporukama nadzornika.

Preporuke

1217

Broj preporuke

21

6.1.3. Fakultativni predmeti

6.1.4. Obavezni izborni sadraji

7. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima

Obrazloenje

ne predlau mjere za njegovo poboljanje. Na sastancima Aktiva se razmatraju struna pitanja, ali se ogledni asovi ihospitacije veoma rijetko organizuju.

Dopunska nastava je planirana i povremeno, po potrebi i u skladu sa uslovima, nastavnici realizuju dopunsku nastavu,uglavnom, u vidu konsultacija. Tokom predhodnih kolskih godina kraju prvog,drugog i treeg klasifikacionog periodanije bilo uenika sa nedovoljnim ocjeneama iz Turistike geografije.Dodatna nastava realizuje se povremeno, u vidu konsultacija, za uenike koji su zainteresovani za takmienje.Organizovana su kolska takmienja i data je odgovarajua podrka, uenicima koji su bili zainteresovani za pripremutakmienja.

Br. ind.

12277

12278


Preporuke

1239

Broj preporuke

22

Te. koef.



7.1. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima.

3015151111108

Postignua na provjeri znanja i eksternoj provjeri znanjaPostignua po klasifikacionim periodima tekue godinePostignua uenika na viim nivoima takmienjaPostignua uenika na kolskom takmienjuVaspitna postignua: neopravdani izostanci, vladanje ...Postignua uenika sa posebnim potrebamaPostignua po klasifikacionim periodima i na kraju prethodnegodine

8

1099

8

XXX

X

X

Obrazloenje

Eksterna provjera znanja za maturski ispit je organizovana u junskom, a popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku.Uspjeh po predmetima na eksternoj provjeri znanja je uporeivan sa zakljunim ocjenama za: maternji jezik i knjievnost prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,53, a po ocjenjivanju kole 3,64; engleski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,93, a po ocjenjivanju kole 3,32; francuski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 2,78, a po ocjenjivanju kole 3,14; ruski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,60, a po ocjenjivanju kole 3,85; matematika prosjena ocjena na eksternoj maturi je 2,73, a po ocjenjivanju kole 3,19;

Struni aktivi su razmatrali odnos postignua uenika na eksternom ispitu i internog ocjenjivanja u koli. Za veinupredmeta je prosjena ocjena na eksternom ispitu slina ili neto via od prosjenih ocjena u koli. Struni aktivmatematike je konstatovao da su mogui razlozi za znaajno loiji uspjeh na eksternom ispitu u odnosu na ocjene ukoli: laka pilot matura, pa su se uenici opustili i neodgovarajui odabir predmeta za polaganje od strane uenika. Pritoj analizi nije uzeta u obzir mogunost preispitivanja kriterijuma ocjenjivanja nastavnika.

Interna provjera znanja na maturskom ispitu je organizovana za predmete: fizika, hemija, biologija, filozofija, psihologija,informatika, sociologija, istorija, geografija, likovna umjetnost i drugi strani jezici.

Procenat prelaznosti na internoj i eksternoj provjeri znanja u junskom ispitnom roku je 96,19%, odnosno, od 552realizovana ispita, bila je 21 negativna ocjena. U popravnom roku nije poloilo dva uenika. Prosjena ocjena nakonpopravnog ispita je 3,68.Ocjenjivanje za tekuu kolsku godinu je poelo. U dnevnicima rada koji su pregledani, ocjene su u skladu sa Zakonomo gimnaziji (lan 22).Ministarstvo prosvjete i sporta je nagradilo kolu za postignute rezultate na dravnim takmienjima iz prirodnih nauka,stranih jezika i istorije koji su postignuti u periodu od 2008 do 2011. godine.

Tokom prole kolske godine na dravnom takmienju je uestvovalo 10 uenika iz: matematike, fizike, hemije,biologije, istorije i engleskog jezika, a osvojili su druga mjesta iz fizike i istorije. Prosjean broj osvojenih bodova nadravnom takmienju je bio 62, to u prosjeku odgovara treem mjestu.

Na Olimpijadi znanja takmiilo se 19 uenika iz: matematike, fizike, biologije. Osvojena su etiri prva mjesta, tri druga idva trea. Na meunarodno takmienje je plasiran jedan uenik, koji nije osvojio neko od prvih mjesta.

Na takmienjima koja obiljeavanju dane francuskog jezika u svijetu (frankofonija) uenici su osvojili etiri prva, jednodrugo i jedno tree mjesto.

Uenici su osvojili prva tri mjesta na optinskom takmienju iz prve pomoi, a tree mjesto na dravnom takmienju.Na kolskom takmienju je uestvovalo 119 (oko 20%) uenika iz: matematike, hemije, fizike, biologije, istorije, fizikogvaspitanja, maternjeg jezika i knjievnosti, engleskog, ruskog i francuskog jezika. Deset uenika je plasirano na dravnotakmienje.

Realizovana su takmienja o evropskim integracijama (ta zna o EU?) i o bolestima zavisnosti.Tokom kolske 2010/11. godine je bilo ukupno 39.091 izostanaka, odnosno 65,36 po ueniku. Od toga je 4.551 biloneopravdanih, odnosno 7,61 po ueniku. Detaljna i precizna evidencija izostanaka i vladanja uenika po klasifikacionimperiodima za svako odjeljenje i ukupno, je odlina polazna osnova za komparativne analize i utvrivanje uzroka velikogbroja izostanaka i preduzimanje mjera za njihovo smanjivanje. Iz prezentiranih podataka se zapaa razliit odnos izmeuprosjenog broja neopravdanih izostanaka i procenta nezadovoljavajueg vladanja, kao i razlika u procentualnoj


Br. ind.

11573

11574

11575

11576

11579

11573115741157511576115791157711578

23

Obrazloenje

zastupljenosti smanjenih ocjena iz vladanja po odjeljenjima. Tokom godine je izreeno 122 vaspitne mjere (20,37%), ana kraju kolske godine je bilo 8,03% nezadovoljavajuih, a 12,37% dobrih ocjena iz vladanja. Ostali imaju primjernovladanje. Zbog disiplinskih prekraja ili izostanaka, nikome nije prestalo svojstvo redovnog uenika.Nastavniko vijee je na kraju kolske 2010/11. godine pohvalilo 112 uenika. kolski odbor 66, direktor 21 iOdjeljensko vijee 212, to je ukupno 68,61% uenika kole.

kola radi na motivaciji uenika da to manje izostaju sa nastave, tako to nagrauje one koji tokom godine nijesu imaliopravdanih ni neopravdanih izostanaka. Fotografije tih uenika su prikazane u ljetopisu kole.Nema uenika sa posebnim potrebama.kola posjeduje evidenciju postignua uenika po klasifikacionim periodima koja moe sluiti za primjer ostalimkolama. Na bazi detaljne evidencije, rade se izvjetaji po razliitim kriterijumima koji su neophodna osnova za ozbiljnuanalizu i preuzimanje adekvatnih mjera. Znaajne su komparativne analize po klasifikacionim periodima zadesetogodinji period.

Za svaki nastavni predmet, po klasifikacionim periodima i na kraju kolske godine, uraen je pregled prosjenih ocjenai procenata prelaznosti po odljeljenjima, razredima i zbirno. Numeriki podaci su podrani grafikim prikazima. Nasjednicama Strunih aktiva uglavnom razmatraju postignua uenika i uporeuju sa rezultatima eksterne provjereznanja. U sveskama zapisnika strunih aktiva zapaa se formalan pristup analizi i prepisivanje rezultata iz tabela bezadekvatnih zakljuaka i odluka, to bi trebalo izmijeniti.

Nastavnu godinu je sa uspjehom zavrilo 520 uenika, odnosno 86,81%, a tri uenika su upuena da ponove razred.Svi uenici koji su polagali popravni ispit su poloili. Na kraju kolske 2010/11. godine je bilo 32,27% odlinih, 41,68%vrlo dobrih, 23,87% dobrih i 2,18% dovoljnih uenika.

Diplomu Lua je dobilo 33 uenika, odnosno 23,74% maturanata, od kojih je 13 uenika imalo sve odline ocjenetokom kolovanja. Fotografije dobitnika diplome su objavljene na bilbordu, u dvoritu kole.

Obaveza direktora kole je da sa Izvjetajem upozna nastavnike, Savjet roditelja, kolski odbor i Organ lokalne samoupravenadlean za poslove obrazovanja i vaspitanja ( lan 13. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno -vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).

Na Osnovu ovog Izvjetaja kola treba da uradi Plan za unapreivanje kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada i dostavi ga Zavoduza kolstvo u roku od 30 dana od dana prijema ovog izvjetaja (lan 12. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanjakvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).

- Opta preporuka:

Shodno stavu 2. lana 8. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama,na ovaj Izvjetaj kola moe izjaviti prigovor direktoru Zavoda za kolstvo u roku od 15 dana od dana prijema ovog Izvjetaja.

- Pravna pouka:

Voa tima nadzornika Miomir Radovi

___________________________

DIREKTOR

_________________________Pavle Goranovi

Dostavljeno:

JU Gimnazija "Tanasije Pejatovi" - Pljevlja Arhivi Zavoda za kolstvo Ministarstvu prosvjete i sporta - Prosvjetnoj inspekciji

Br. ind.

1157711578

Documents

Tanasije Pejatovic Pljevlja 07.10.2011